Reagirajući na Čovićevu objavu na društvenim mrežama u kojoj je uz fotografiju s Perkovićem podijelio informaciju kako se s njim sastao kao s “dragim prijateljem” iz Naše stranke su medijima poslali izjavu u kojoj su naveli kako se lider HDZ-a BiH mora opredijeliti podupire li fašizam ili je protiv njega, prenosi HINA.

Perkovićeve su koncerte, od kojih su posljednja dva prošlog tjedna održana u Širokom Brijegu, opisali kao “neoustaške balove vampira”.

“Svi vrlo dobro znamo da je taj isti Perković godinama vezan uz fašističke parole, pod kojima je tijekom Drugog svjetskog rata na ovim prostorima ubijeno stotine tisuća ljudi, stoji u izjavi NS-a u kojoj su na stajalištu kako je pozdrav “za dom spremni”, koji se čuje na Perkovićevim koncertima, jasna poveznica s Nezavisnom državom Hrvatskom odgovornom za masovne progone i ubojstva.

“To nisu apstraktne brojke, to su izbrisane zajednice. A danas se pozdrav pod kojim su ti ljudi ubijani relativizira, estetizira i pretvara u dio scenskog folklora, ističu iz NS-a koja se u političkom spektru pozicionira kao socijalno-liberalna a kao takva nakon izbora povedenih 2022. godine zajedno sa SDP BiH te Narodom i pravdom (NiP) je kao dio bošnjačko-građanske “trojke” postala dijelom vladajuće koalicije u kojoj su na državnoj razini i HDZ BiH te Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

U Federaciji BiH “trojka” je pak dio vlasti s HDZ-om. Sada su Čoviću poručili kako neće tolerirati poziciju “neutralnosti prema fašizmu”.

“Nema ‘ali’. Nema kulturnih izgovora. Ili ste na strani antifašizma i dostojanstva žrtava, ili ste na strani relativizacije zločina. Najoštrije osuđujemo Čovićev susret i ovo neće ostati bez političkih posljedica za HDZ”, poručili su iz Naše stranke, koalicijskog partnera HDZ-a BiH.

I druge su stranke koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo osudile organiziranje Perkovićevih koncerata u BiH a posebice ponašanje publike.

Osude su stigle i iz međunarodnih krugova odnosno iz misija OESS-a i Ujedinjenih naroda u BiH kao i iz delegacije EU uz poziv vlastima u BiH da istraže incidente odnosno izvikivanje ustaških pozdrava i kazne počinitelje, prenosi na kraju teksta agencija HINA.

Thompson, HSP, HDZ

Ovo je, nakon stranke HSP u susjednoj Hrvatskoj, prvi put da Thompson otvoreno podrži neku stranku, dok ga i dalje, unatoč njegovoj popularnosti, prati skandal o HDZ-ovom plaćanju za ‘nepjevanje’, odnosno, kako na parlamentarnim izborima 2007. godine ne bi pjevao ni za jednu stranku. Thompson je u više navrata demantirao ove navode koje je prvi iznio bivši HDZ-ov rizničar i šef Carine Mladen Barišić, no iz presude Županijskog suda u Zagrebuiz 2015. godine, a u predmetu protiv bivšeg hrvatskg premijera Ive Sanadera, jasno je kako je HDZ isplaćivao novac Thompsonu.

Neslužbene informacije govore o izvjesnoj mogućnosti održavanja koncerta u Mostaru na stadionu Bijeli Brijeg što bi, s obzirom da se u listopadu ove godine u BiH održavaju opći izbori, podiglo rejting HDZ-u.

Anto Đapić, bivši, dugogodišnju predsjednik HSP-a, u svjedočenja u USKOK-u 2011. godine, potvrdio je kako je Thompson bio “njihov pjevač”.

“On je bio ‘naš’ pjevač godinama i to još od siječnja 1992. kad je nastupio na velikom pravaškom skupu u hotelu Marjan u Splitu, netom nakon što je snimio ‘Čavoglave’. Pjevao je za nas 1997. u kampanji za lokalne izbore, a kulminacija je bila za izbore 2000. kad je skupa s Giulianom nastupao za nas i za HSP BiH. U to vrijeme smatralo se gotovom stvari da će pjevati za nas, i to praktično samo za pokrivanje troškova. Bio je i član stranke. Uoči izbora 2003. pristojno ali odlučno otklonio je poziv da pjeva za HSP. To je bilo nakon njegovog velikog uzleta u karijeri nakon Related content . Objasnio je kako smatra da bi mu za karijeru bilo štetno vezivati se samo za jednu stranku. To mi je bilo logično jer je upravo tada postao velika zvijezda. Tako da ga 2007. nismo niti pitali da nastupa za nas. Bio je sredinom rujna 2007. na konvenciji HSP-a u Lisinskom i otpjevao pjesmu ‘Lijepa li si’ zajedno s Matom Bulićem, Giulianom i Zlatnim dukatima. Preko utjecajnih prijatelja pozvali smo ga da za nas snimi spot za stranačku pjesmu ‘Zaštiti svoj san’. Nažalost, to je odbio. Nakon toga više nismo surađivali”, kazao je svojedobno Đapić u svjedočenju USKOK-u.

Nakon koncerta uslijedile su i prijave Tužiteljstvu BiH, a eventualni razvoj događanja može izazvati ozbiljne poteškoće i za samog Thompsona. Ostaje za vidjeti tko će biti kolateralna šteta.

Na koncu, jasno je kako HDZ BiH od Thompsona očekuje podizanje političkog rejtinga, posebno ukoliko se potvrde neslužbene informacije o koncertu u Mostaru ove godine i u godini izborne kapanje i izbora.

/Republika/

Objava Thompson u središnjici HDZ-a u Mostaru – Čoviću kritike od koalicijskih partnera pojavila se prvi puta na Republika.

Veleposlanica Države Izrael Galit Peleg nedavno je uputila reakciju na koncerte hrvatskoga glazbenika Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, a ovog puta objasnila je svoje izjave u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list BiH.. Izrazila je zadovoljstvo jasnim ograđivanjem pjevača od nacističkih i fašističkih poruka.

“Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iskazao je javnu podršku mojoj zemlji nakon 7. listopada, nikada to nećemo zaboraviti, rekla je izraelska veleposlanica.

“Cijenim izjavu gospodina Perkovića, posebno zato što će je mnogi njegovi sljedbenici pročitati, što je vrlo važno. Umjetnik njegove popularnosti ima stvarnu moć utjecati na sljedeću generaciju, inspirirati ponos, probuditi identitet i promicati domoljublje – elemente s kojima se mi Izraelci možemo vrlo lako povezati”, poručila je.

Govoreći o svojoj objavi u svezi s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, u kojoj je istaknula kao iznimno neprihvatljivim nacističke pozdrave, kazavši kako iste moraju biti iskorijenjene, Peleg je rekla: “Izjava organizatora koncerta u ponedjeljak jasno odražava ono što stalno naglašavam – nema mjesta takvoj retorici i gestama iz mračnih dana na koncertu koji je trebao okupljati obitelji. Očito, da je takva izjava došla ranije, moja reakcija ne bi bila potrebna. Na dulje staze bilo bi od pomoći dodati odgovarajući obrazovni sadržaj u školski sustav. Dobro poznajem Hercegovinu s inteligencijom mlade generacije i ne sumnjam da će, kad ju se pravilno educira o značenju takvih simbola, to ubuduće biti neponovljivo”.

Na pitanje kako komentira činjenicu da značajan dio hrvatske javnosti, unatoč tome, Marka Perkovića Thompsona doživljava prvenstveno kao izvođača čije su pjesme povezane s iskustvima i obrambenim vrijednostima tijekom teškog i krvavog Domovinskog rata (1991. – 1995.), a ne s promicanjem ustaške ideologije ili Holokausta, veleposlanica je kazala: “Imam puno hrvatskih prijatelja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, neke sam upoznala u Zagrebu, Mostaru i Splitu, dok sam druge upoznala u Izraelu. Nemam nikakvih sumnji u njihovu ljubav i odanost svojoj zemlji. Međutim, ne sjećam se da je bilo tko od njih ikada izražavao ponos u onome što su nacisti i njihovi suradnici učinili 40-ih godina, naprotiv. Pitam se kako bi netko mogao biti ponosan na izvođenje nacističkog pozdrava, bez obzira na okolnosti. Uvjerena sam da velika većina onih koji su prisustvovali koncertu ne podržava prikazivanje nacističkih simbola”.

Večernji.ba: Nezavisna Država Hrvatska (NDH) sudjelovala je u zločinima Holokausta, u kojem je ubijeno šest milijuna Židova. Imate li dojam da današnje vlasti u Zagrebu, kao i one u Mostaru, slijede slične ideje?

Veleposlanica Peleg: “Apsolutno ne. Nema mjesta za optuživanje hrvatskoga naroda 2026. godine za zločine koje su počinili ustaše prije više od 80 godina. Hrvatska je poštovana demokracija, članica Europske unije i blizak partner Izraela u raznim sektorima, posebno pod trenutačnom vladom na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem i HDZ-om. Nikada veze između hrvatskoga naroda i Države Izrael nisu bile snažnije nego što su sada, a mi ćemo raditi na očuvanju i daljnjem jačanju tih veza.
Što se tiče hrvatskoga vodstva u Hercegovini, s kojim imam blizak kontakt u Mostaru, naši odnosi su konstruktivni i vrlo pozitivni. Stalno radimo na poboljšanju gospodarske, akademske, poslovne i kulturne suradnje. Predsjednik Dragan Čović pravi je prijatelj. HDZ BiH bio je prva politička stranka koja je 2022. godine predstavila IHRA definiciju antisemitizma Vijeću ministara, koja je jednoglasno usvojena od svih političkih stranaka. Kad god Veleposlanstvo ili židovska zajednica u Mostaru zatraže pomoć ili podršku od predsjednika Čovića, on uvijek odgovara, što pokazuje njegovu predanost ovom odnosu. Štoviše, uz inicijativu HDZ-a BiH i gradonačelnika Marija Kordića, Gradsko vijeće Mostara je 2022. godine glasovalo za preimenovanje šest ulica koje su nosile imena bivših ustaških dužnosnika iz Drugog svjetskog rata. To samo po sebi pokazuje kako vodstvo čini sve što je moguće kako bi iskorijenilo ovaj dio povijesti i krenulo prema pozitivnijoj budućnosti”.

Večernji.ba: Kako gledate na činjenicu da je najnoviji događaj korišten u pokušaju generaliziranja Hrvata, a posebno područja Hercegovine, kao “gnijezda ustaša”, kako je rekao jedan “influencer”, u kontrastu s vrijednim, marljivim ljudima i izvrsnim tvrtkama koje već godinama surađuju s Izraelom?

Veleposlanica Peleg: “Tijekom godina službe u Bosni i Hercegovini primijetila sam nesretnu tendenciju među nekim osobama, ponekad političarima, ponekad onima što ih nazivamo “tipkovnički heroji”, da svaku raspravu pretvore u međunacionalnu konfrontaciju. Ako pažljivo pročitate moju izjavu, jasno je da nisam napala sve Hrvate u Bosni i Hercegovini, niti sve one koji su prisustvovali koncertu. Specifično sam se odnosila na one koji su entuzijastično koristili nacističke geste. Kao netko iz obitelji čiji su članovi preživjeli Holokaust, iz naroda koji je izgubio desetke tisuća žrtava u rukama ustaša te šest milijuna više u rukama njemačkih nacista, osjećam moralnu obvezu podići crvenu zastavu kada vidim takve geste.
Ovo nije pitanje religije. Bilo da ste katolik, pravoslavac ili musliman, mržnji se treba suprotstaviti gdje god se pojavi. Žao mi je što se temeljno moralno pitanje koristi za političku ili vjersku podjelu”.

Intervju u cijeloti možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava Izraelska veleposlanica: “Cijenim što se Thompson ogradio od nacističkih i fašističkih poruka. Umjetnik njegove popularnosti ima moć utjecati na sljedeću generaciju, inspirirati ponos, probuditi identitet i promicati domoljublje” pojavila se prvi puta na Republika.

Državno tužiteljstvo za agenciju HINA potvrdilo je kako je primilo prijave, uključujući videosnimku s događaja. “Predmet je proslijeđen postupajućem tužitelju te će nakon što bude donesena tužiteljska odluka javnost biti informirana”, navelo je tužiteljstvo u pisanome odgovoru.

Thompsona i njegove obožavatelje se prema kaznenome zakonu BiH može se teretiti za “širenje mržnje, nasilja i netolerancije” i za “korištenje simbola totalitarnih režima”. Budu li osuđeni, prijete im novčane kazne ili zatvor do tri godine.

Pozdrav “Za dom spremni”, koji je pjevač s publikom uzvikivao na početku pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertima proteklog vikenda u Širokom Brijegu izazvao je brojne osude. Uz to na videozapisima s koncerata vide se stotine mladih ljudi kako podižu desnu ruku, pozdrav koji se povezuje s fašističkom simbolikom.

Thompsonov tim je na društvenim mrežama negirao optužbe da pjevač promovira nacizam i fašizam i tvrdi da je Thompson samo pjevao stihove pjesme “Bojna Čavoglave”, koju izvodi već 35 godina, a koja je nastala u kontekstu Domovinskog rata i obrane Hrvatske.

Tim također upozorava da se, “dok se Thompsonova glazba osuđu,e, često zanemaruju ideologije koje su u novijoj povijesti dovele do velikih ljudskih žrtava u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj”, prenosi HINA.

/Desk/

Objava U Tužiteljstvo BiH stigle prijave protiv Thompsona pojavila se prvi puta na Republika.

U Domu sv. Ante na Humcu u četvrtak večer svečano su otvoreni 22. Didakovi dani, manifestacija posvećena životu i djelu velikog hercegovačkog franjevca, prosvjetitelja i humanitarca fra Didaka Buntića. Organizator manifestacije je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Didak“ iz župe Gradnići, uz pokroviteljstvo HNS-a BiH kao glavnog pokrovitelja, te Općine Ljubuški kao supokrovitelja. Ovu svečanost obiježilo je i gostovanje pjevača Marka Perkovića Thompsona.

Tompson je, kako je potvrdio Tihomir Šarac iz Ureda za odnose s javnošću HSP-a BiH, kazao kako se za sljedeću godinu priprema koncert u Mostaru, ali da još uvijek nije utanačen točan datum. No, podsjetimo kako je sljedeća godina i godina izbora u BiH te da na ovog omiljenog pjevača zasigurno računaju u HDZ-u BiH.

Nazočnima se obratio fra Miro Šego, gvardijan humačkog samostana koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo važnost naslijeđa koje su ostavili velikani poput fra Didaka Buntića i fra Rude Mikulića – dvojice vizionara čije je djelovanje obilježilo duhovni, prosvjetni i kulturni razvoj ovoga kraja.

Podsjetio je na njihovu ustrajnost i žrtvu, osobito u vremenu kada su ideje poput obrazovanja djece ili poticanja glazbenog odgoja bile gotovo neshvatljive lokalnoj zajednici. Istaknuo je kako upravo plodovi njihova rada žive i danas, u ovom prostoru Doma sv. Ante, koji je fra Rudo sanjao, a koji je dovršen zahvaljujući njegovim nasljednicima.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić u svom je govoru istaknuo veličinu fra Didaka Buntića kao čovjeka koji „nije živio za sebe, već za svoj narod i koji nije šutio pred nepravdom, već ustajao za gladne, siromašne i zaboravljene“. Podsjetio je na njegovu odlučnost u vrijeme velike gladi tijekom Prvog svjetskog rata, kada je „pokrenuo jedan od najpouzdanijih i najkrupnijih pothvata u našoj povijesti“ – spašavanje tisuća djece iz Hercegovine.

Naglasio je kako fra Didak „nije bio političar, ali je djelovao tamo gdje je politika zakazala“. Na kraju je poručio: „Neka nam fra Didak život bude nadahnuće, a njegova djela podsjetnik da jedan čovjek može promijeniti sudbinu cijeloga naroda“.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naglasio je kako fra Didak nije bio samo duhovni pastir, već „narodni vizionar koji je jako dobro razumio da narod: bez obrazovanja, bez solidarnosti, bez zajedništva – nema budućnosti“. Usporedio je fra Didaka s Blagom Zadrom, istaknuvši kako su obojica utjelovili iste vrijednosti: „solidarnost, brigu za čovjeka, zajedništvo iznad svega i bezuvjetnu ljubav prema svom narodu“.

Zaključio je: „Neka nam fra Didak Buntić i njegov život bude nadahnuće, a ovi dani inspiracija da nastavimo ovim putem – možda suvremenim alatima, ali istim srcem“.

Predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović naglasio je važnost „kulture sjećanja“, istaknuvši kako „oživljavamo ono što se ponekad zaboravi, a ne smije se nikada zaboraviti“, jer „bez toga nema naroda, bez toga nema domovine“. Govoreći o povijesnoj misiji spašavanja djece izgladnjele Hercegovine, istaknuo je njezinu iznimnu složenost i povijesnu težinu: „Kada bismo danas to pokušali organizirati – doći do nekog cara iz Europe, organizirati prijevoz za dvadesetak tisuća djece – tada ćemo vidjeti koliko je fra Didak bio vješt političar i menadžer“.

Na kraju se obratio i dobitnicima priznanja, rekavši: „Gledam vas kao dio nekog od poslanja koje je imao naš Didak, jer ste spremno služili svom domu i svom narodu“. Zaključio je kako ćemo, nastavimo li svi predano služiti svom narodu kao što je to činio fra Didak, moći s ponosom gledati na njegovu ostavštinu i s vjerom promišljati budućnost, „jer naš narod zaslužuje vrijeme u kojem svatko može dobro živjeti“.

Didakove dane svečano je otvorio uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru, naglašavajući važnost očuvanja nacionalnog identiteta i temeljnih vrijednosti koje su oblikovale hrvatski narod. Pozvao je na hrabrost, ali ne onu koja napada druge, već onu koja potiče da budemo vjerni sebi, svojim korijenima i vlastitoj savjesti. Istaknuo je kako nam je potrebna unutarnja snaga i vjera, ona ista koja je kroz povijest oblikovala velikane poput fra Didaka. Upravo u obilježavanju Didakovih dana vidi nadahnuće – ne samo za pamćenje i čuvanje onoga što smo baštinili, nego i za utkivanje tih vrijednosti u buduća pokoljenja, kroz vlastiti duh, sposobnosti i ljubav prema svome narodu.

Ovom prilikom, hrvatskoj eurozastupnici Željani Zovko, glazbeniku Marku Perkoviću Thompsonu i papinom vizitatoru za Međugorje, nadbiskupu Aldu Cavalliju uručena su priznanja ‘Didak’. Ovo priznanje dodijeljeno je Zovko za političko djelovanje, Thompsonu za doprinos domoljublju i svehrvatskom zajedništvu te mons. Aldu Cavalliju za duhovnost.

Priznanja su primili i dr. fra Robert Jolić za znanstveni rad, Miro Tomas za gospodarske uspjehe, Hrvatsko narodno kazalište Mostar za kulturni doprinos, Zajednica Cenacolo za humanitarno djelovanje, te Općina Ljubuški i gradonačelnik Vedran Markotić za svestrani razvoj. Fra Tomislav Pervan nagrađen je za životno djelo.

Poseban dio večeri bila je dodjela priznanja „Didak“ zaslužnim pojedincima i institucijama za izniman doprinos u različitim područjima društvenog djelovanja. Program je zaključen govorom zahvale fra Marinka Šakote, u kojem je istaknuta snaga zajedništva i važnost očuvanja duhovne i kulturne baštine.

Svečanosti su nazočili predsjednik HNS-a i HDZ-a BIH Dragan Čović, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba te načelnik Općine Čitluk Marin Radišić.

Poznat po svom humanitarnom angažmanu, fra Didak Buntić je spasio 17.000 djece, uglavnom s područja Hercegovine, od gladi i smrti tijekom Prvog svjetskog rata i prebacio ih u Slavoniju. Uz to bio je politički angažiran, boreći se za prava Hrvata katolika, a isticao se i kao prosvjetitelj. Višednevna događanja posvećena životu i djelu tog znamenitog hercegovačkog franjevca održavaju se u Ljubuškom.

/Desk/

Objava Svečano otvoreni 22. Didakovi dani na Humcu, gostovao i Thompson i najavio koncert u Mostaru pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar obrane BiH Zukan Helez (SDP BiH) ponovno se našao u središtu pozornosti javnosti nakon što je procurio snimak kako pjeva poznatu pjesmu ‘Moj Ivane’ Marka Perkovića Thompsona na jednoj svadbi u Bugojnu. Prema snimku, ministar je bio u dobrom raspoloženju te se popeo na stol i s prijateljima zapjevao Thompsonovu pjesmu time zaradivši brojne kritike, ali i pohvale.

Iako je “nejasno što je nejasno” u Thompsonovoj pjesmi koja nema prizvuk mržnje ili nacionalne netrpeljivosti, Helez, koji je bio i pripadnik Armije RBiH, je zasut oštrim osudama putem društvenih mreža, ali i istupima pojedinih komentatora u medijima.

Opravdavajući se, Helez je na Facebooku napisao kako je “pjevao iz srca” te kako ga je “podsjetila na djetinjstvo i rodni Kupres”.

“Povodom snimka koji je objavljen, a na kojem pjevam pjesmu o svom rodnom kraju na jednoj svadbi, želim poručiti sljedeće: tu pjesmu sam pjevao iz srca. Bio je to trenutak u kojem su me, kao i svakog čovjeka, preplavile uspomene – na djetinjstvo, na ljude kojih više nema, na kuću u kojoj sam rođen, na stare prijatelje koje rijetko viđam, i na moj rodni kraj. Pjesma koju sam pjevao nije uvredljiva, ne vrijeđa ničija vjerska niti nacionalna osjećanja, to je rodoljubna pjesma”, napisao je Helez.

Snimak možete pogledati na portalu CRNA HRONIKA.

“Rodni kraj ne biramo, on nas oblikuje. Tamo učimo prve riječi, pravimo prve korake i usvajamo prve vrijednosti. Bez obzira gdje me život odvede, svoj kraj nosim sa sobom, u srcu i u pjesmi. Ne mogu, niti želim, sramiti se ljubavi prema svom zavičaju, prema zemlji iz koje sam potekao. Na kraju dana, svi smo mi ljudi, sa svojim korijenima, uspomenama, tugama i radostima. I na kraju, nadam se da će i botovi SDA shvatiti da sam iskreno za cjelovitu i multietničku BiH. Ne onu kakvu je oni zamišljaju – podijeljenu, u kojoj se ne smije ni spomenuti grad u kojem Bošnjaci nisu većina”, poručio je Helez u svojoj objavi.

Međutim, mnogi su mu to zamjerili i nisu zadovoljni njegovim pojašnjenjem, a jedan od njih je i poznati književnik, politički analitičar i kolumnist Dragan Bursać koji je za HAYAT, između ostaloga, komentirao: “Sve dok se u BiH ministri mogu pravdati da su ‘iz srca’ pjevali pjesme ratnih huškača, ova država će ostati zarobljena u svojoj prošlosti. Kada si pjevao Thompsona, Zukane, pjevao si himnu jedne zločinačke ideologije koja je razarala BiH. Zukane, Thompson se ne pjeva iz srca, nego iz stomaka UZP-a. Nije to rodoljublje, nego ruganje i izdaja svih koji su ginuli da BiH ostane država. Nije to nostalgija, nego revizionizam. Ako voliš rodni kraj, zapjevaj sevdalinku. Zapjevaj pjesmu koja gradi, a ne onu koja ruši”.

U svom komentaru Bursać je iz ovog događaja izveo “impozantnu konstrukciju”, naglasivši kako je “ideologija Thompsona ideologija UZP-a koja je rušila džamije i imala logore gdje su ljudi umirali od gladi i žeđi” te kako “ministar pjeva ustaške pjesme”.

“U Mostaru 1990-ih, u vrijeme dok se rušio Stari most, dok su tenkovi pretvarali istočni dio grada u zgarište, Thompson je bio muzička pratnja hrvatskog nacionalizma. U Zagrebu, u Splitu, u Čapljini, na stadionima i trgovima, njegove pjesme su bile pozadinska muzika etničkog čišćenja. Dakle, nije to nikakav ‘nostalgični refren’ o rodnom kraju. To je krvava muzička kulisa UZP-a, za koji je i Haški tribunal jasno rekao da je postojao i da je imao cilj da od Hercegovine napravi etnički čistu teritoriju. Helez kaže da je pjevao iz srca. Pa dobro, iz kojeg srca? Srce može da zakuca na stihove Maka Dizdara. Srce može da zadrhti na sevdalinku. Srce može da zaigra uz Himnu BiH. Ali kada iz srca krene Thompson, to znači da srce i razum ne razlikuju pjesmu od ideologije.

Njegov komentar u cijelosti možete pročitati OVDJE.

S druge strane Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, osvrćući se na ovu Bursaćevu kritiku prema Helezu, kratko je napisala: “Dragan Bursać, bivši pripadnik Vojske RS optužuje Zukana Heleza, bivšeg pripadnika Armije RBiH da je ustaša. Kraj vica”.

Naime, istina je da je politički analitičar Dragan Bursać kao mladić bio pripadnik Vojske RS-a i sudjelovao u borbama na bojišnici, a što je jednom prilikom i sam potvrdio. Svojedobno je za svoje sudjelovanje u napadu na Bihać izjavio kako je “gledao i sramno šutio”.

On je za Slobodnu Dalmaciju Slobodnu Dalmaciju u studenom 2016. godine kazao: “Prije odlaska na fakultet mobiliziran sam kao redovni vojnik Vojske Republike Srpske, nikakav specijalac, nikakav dobrovoljac. A kako sam dijete iz mješovitog braka – majka mi je Hrvatica – imao sam tu “sreću” da budem na gotovo svim ratištima zapadne Bosne: bihaćkom, glamočkom, drvarskom, grahovskom… Sve to bila je zona djelovanja hrvatskih snaga, osim bihaćkog ratišta. Računa se da imam 13 mjeseci učešća u ratu. Iako nisam cijelo vrijeme ratovao, računa se da sam ratovao od desetog mjeseca 1994. do “spektakla” u Mrkonjiću. Demobiliziran sam u jedanaestom mjesecu 1995. godine”.

Bursać je govorio o danim provedenim u VRS te, između ostaloga kazao: “Ušli smo u rat kao redovni vojnici, nismo imali neke dublje namjere. Za nas su Ante Gotovina i Arkan bili frajeri koji idu po Europi, ratuju, imaju dobre ribe…”

Intervju je u cijelosti prenio portal Livno-online i možete ga pročitati: OVDJE.

Na koncu, i ovo slavlje na svadbi u Bugojnu je poslužilo za nove optužbe i obračune i međunacionalne tenzije, a kako se vidi, najviše između SDP-a čiji je Helez član i SDA koji u posljednje vrijeme pojačava svoj pritisak time se pripremajući za izbore sljedeće godine i plan o ponovnom preuzimanju vlasti od Trojke.

/Republika/

Objava Bursać, kojem su Gotovina i Arkan bili “frajeri koji ratuju i imaju dobre ribe”, Heleza kritizirao zbog Thompsonove “ustaške” pjesme ‘Moj Ivane’ i poručio mu da u svatovim pjeva sevdalinke pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija osuđuje bilo kakav izraz fašizma koji podsjeća na najmračnije razdoblje europske povijesti i odgovornost je država članica da istraže i djeluju u vezi sa svakim pojedinim incidentom navodnog govora mržnje, odgovor je Europske komisije na pitanje novinara o događajima s koncerta Marka Perkovića Thompsona.

“Osuđujemo bilo kakav izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnije razdoblje europske povijesti”, rekao je glasnogovornik Komisije.

Dodaje da na razini EU-a postoji Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije, koja obvezuje države članice da kriminaliziraju govor mržnje.

To uključuje javno poticanje na nasilje ili mržnju protiv pojedinaca ili skupina na temelju rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalnog ili etničkog podrijetla. Također obvezuje države članice da kriminaliziraju javno odobravanje, poricanje ili grubo trivijaliziranje zločina poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, stoji u reakciji glasnogovornika Europske komisije.

/Desk/

Objava Europska komisija odmjereno o događajima oko Thompsonovog koncerta: Osuda bilo kakvog fašizma i poziv na istragu o navodnom govoru mržnje pojavila se prvi puta na Republika.

Rukometni klub Vojvodina iz Novog Sada odlučio je raskinuti ugovor s bivšim hrvatskim rukometnim vratarom Filipom Ivićem, samo tri tjedna nakon što je potpisao za klub. Razlog za takvu odluku bio je Ivićevo prisustvo na koncertu Marka Perkovića Thompsona, što je objavio na Instagramu, a potom objavu izbrisao. Iza Ivićeva otkaza stoji predsjednik kluba, Dušan Bajatović, piše Večernji list HR.

On je krajem 2024. godine dospio je u fokus javnost jer je javno poručio da je “spreman prvi ići na Kosovo, dođe li do rata”, a izjavio je i kako je bio zapovjednik srbijanskih snaga u napadu na Vukovar i na ratištu u Bosni.

U opširnom priopćenju objavljenom na službenim kanalima kluba, Vojvodina navodi da je „sa zaprepaštenjem primila vijest“ o tome da je Ivić prisustvovao onome što nazivaju „ustaškim skupom Marka Perkovića Thompsona“, tvrdeći da takva događanja „nisu glazbeni koncerti, već mjesta na kojima se veličaju ideje i simboli zločina nad srpskim narodom“. Iza Ivićeva otkaza stoji predsjednik kluba, Dušan Bajatović.

Dušan Bajatović rođen je 1967. godine u Ravnom selu kod Vrbasa, a inače je poznati srpski biznismen i političar. Član je Socijalističke partije Srbije od osnivanja 1990. godine, a od 2008. godine obnaša dužnost generalnog direktora Javnog poduzeća Srbijagas. Krajem 2024. godine dospio je u fokus javnost jer je javno poručio da je prvi spreman ići na Kosovo, dođe li do rata. Također, dodao je da je tijekom 1990-ih bio u Vukovaru te u Bosni.

Dušan Bajatović rođen je 1967. godine u Ravnom selu kod Vrbasa, a inače je poznati srpski biznismen i političar. Član je Socijalističke partije Srbije od osnivanja 1990. godine, a od 2008. godine obnaša dužnost generalnog direktora Javnog poduzeća Srbijagas. Krajem 2024. godine dospio je u fokus javnost jer je javno poručio da je prvi spreman ići na Kosovo, dođe li do rata. Također, dodao je da je tijekom 1990-ih bio u Vukovaru te u Bosni.

“Ja ću se prvi prijaviti. Bio sam vojni komandant, bio sam i u Vukovaru, bio sam i u Bosni, bio sam i na Kosovu i baš me briga, pričat ću o tome. Zvala me moja država. Je li ta politika dobra ili loša? Imali smo mi zamjerke i na Miloševićevu politiku, ali smo dobili Republiku Srpsku…”, rekao je jednom prilikom.

U imovinskoj kartici naznačio je kako dobiva čak pet plaća, ukupno zarađuje oko 35 tisuća eura mjesečno, posjeduje 107 nekretnina u Srbiji i inozemstvu. U vlasništvu ima dva automobila, čamac, autoprikolicu, kamion, ali i skupocjeni traktor., piše Večernji list HR.

/Desk/

Objava Dušan Bajatović, čovjek koji je napadao Vukovar i Bosnu, a želi i Kosovo, dao otkaz hrvatskom rukometnom vrataru jer je bio na Thompsonovom koncertu pojavila se prvi puta na Republika.

Od 123 privedene osobe, 111 njih privedeno je zbog posjedovanja pirotehničkih sredstava, a ostali zbog narušavanja javnog reda mira. Oduzeto je 121 pirotehničko sredstvo, priopćili su iz MUP-a o stanju do jedan sat ujutro. Demantirali su natpise pojedinih medija kako “policija uhićuje zbog guranja”. “Nema privedenih osoba zbog zbog guranja”, istaknuli su iz MUP-a.

Zbrinuto ukupno 1.179 osoba

Zdravstveni sustav i ovoga je puta bio na visini zadatka, priopćilo je jutros Ministarstvo zdravstva.

Iz Ministarstva zdravstva nakon koncerta su izvijestili kako zdravstvene hitne službe bile spremne i u punom kapacitetu angažirane tijekom koncerta MPT.

Zahvaljujući visokoj stručnosti, odličnoj organizaciji i suradnji svih službi zbrinuto je ukupno 1.179 osoba, odnosno oko 0,25% posjetitelja, od čega su interventni timovi izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS) uspješno zbrinuli 950 pacijenata. Od toga je 196 intervencija zabilježeno od strane timova HMS u vozilima, dok je 754 pacijenata obrađeno odmah na fiksnim medicinskim punktovima.

Centar za hitne medicinske intervencije (CHMI) zbrinuo je sveukupno 229 pacijenata.

U zagrebačke bolničke ustanove prevezeno je ukupno 45 pacijenata, od čega 44 vozilima hitne medicinske službe, dok je 1 pacijent prevezen helikopterom u KB Dubrava, zbog potrebe za hitnim bolničkim zbrinjavanjem.

Najčešći razlozi intervencija bili su blaža klinička stanja, poput sinkopa izazvanih izlaganjem suncu, akutnih opitih stanja, alergijskih reakcija te lakših ozljeda, uključujući ogrebotine. Svi pacijenti kod kojih je nakon trijaže utvrđena potreba za složenijim zbrinjavanjem ili bolničkim liječenjem, pravodobno su upućeni i prevezeni u bolničke ustanove.

On je na svojoj majici nosio i broj koji mnogima nije bio puno poznat, 03941158 – riječ je o zatvorskom broju Zvonka Bušića Taika,hrvatskog političkog aktiviste iz Gorice kraj Gruda koji je sa suprugom, Amerikankom Julliene jedan od otmičara putničkoga zrakoplova sa 76 putnika, na letu od New Yorka do Chicaga, u rujnu 1976. godine, a sve u cilju kako bi skrenuo pozornost na težak položaj Hrvta u tadašnjoj Jugoslaviji, tražeći samostalnost. Zbog te otmice zrakoplova i pogibije policajca prigodom deaktivacije bombe koju je ostavio u pretincu njujorške podzemne željeznice, 21. srpnja 1977. godine je u Americi osuđen na doživotni zatvor, a pomilovan je u srpnju 2008. godine, nakon čega se vratio u Hrvatsku. U Zračnoj Luci Zagreb je dočekan kao domoljub. Bušiću su u zračnoj luci dobrodošlicu došli poželjeti političari Dražen Budiša i Anto Kovačević kao i Marko Perković Thompson te nekoliko stotina građana. Zbog osobne razočaranosti političkim stanjem u Hrvatskoj Bušić je 1. rujna 2013. godine poinio samoubojstvo u kući u kojoj je živio u Rovanjskoj u općini Jasenice. I danas je nejasan pravi ralog zašto je, nakon toliko godina u zatvoru, Bušić digao na sebe ruku. Neki mediji su izvješćivali kako je samo dan prije nego je izvršio samoubojstvo, Zvonko Bušić bio u Udbini na proslavi Dana hrvatskih mučenika te kako se uzrujao kada je na svečanosti ugledao i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i koji je samo nekoliko dana prije nosio značku s likom Josipa Broza Tita i družio se s nekadašnjim partizanima na Bundeku. Bandiću, koji je rodom iz istih krajeva kao i on, Bušić to navodno nije mogao oprostiti i verbalno su se sukobili.

Ministarstvo zdravstva ističe kako su ove brojke značajno niže od internih projekcija na koje su naši hitni timovi bili spremni. To svjedoči o izvrsnoj pripremljenosti i koordinaciji svih uključenih službi, ali i o odgovornosti građana koji su se pridržavali zdravstvenih preporuka izdanih uoči samog koncerta.

Zahvaljujemo svim zdravstvenim djelatnicima, timovima hitne medicinske pomoći, kao i dežurnom osoblju u bolničkim ustanovama na visokoj razini profesionalnosti, brzoj reakciji te predanom radu u pružanju pravovremene i kvalitetne zdravstvene skrbi, navodi se u priopćenju.

Mnogi svjetski mediji, izvješćivajući o Thompsonovom zagrebačkom koncertu navode kako je “ultra desničarski pjevač u Hrvatskoj okupio pola milijuna ljudi i koketira s ustaštvom”. Najjača oporbena stranka u Hrvatskoj, SDP, oglasila se priopćenjem kritizirajući i Thompsona, ali i vladu Andreja Plenkovića (HDZ) koja se, kako ističu, nije ogradila od njegove promocije ustaštva te kako se “svjedočilo svjetskoj sramoti”.

Promet u Zagrebu normaliziran

U Zagrebu ukinute su sve posebne regulacije prometa vezane uz koncert Marka Perkovića Thompsona, osim Ulice Jozefa Antalla koja je i dalje zatvorena za sav promet, izvijestili su u nedjelju ujutro iz Hrvatskog auto kluba (HAK).
“Grad se polako vraća u svoj redovni ritam, ukinute su posebne regulacije prometa…stanje je sada redovno, ne samo u Zagrebu, na većini cesta vozi se bez gužvi i ograničenja, nama gužvi ni zastoja ni na jednom važnijem cestovnom pravcu. Stvari idu kako bi trebale ići i vozi se normalno”, izvijestio je Zvonimir Vogrinc iz HAK-a za Hrvatski radio.

Hipodrom i Bundek su se već u ranim jutarnjim satima čistili od otpada.

Što se tiče zračnog prometa, subota je u Zračnoj luci Franjo Tuđman protekla bez kašnjenja posada i putnika.

“Od samog početka svi vlakovi u dolaznom smjeru prema Glavnom kolodvoru Zagreb bili su maksimalno popunjeni. Određene relacije bile su pojačane dodatnim linijama. Prema informacijama s terena, od 7 do 18 sati prevezeno je oko 45.000 putnika”, navodi se.

Tijekom dana je osigurano i djelomično podijeljeno osam paleta vode, što je 1300 boca po paleti, a ostatak se dijelio nakon koncerta prilikom povratka posjetitelja.

Iz MUP-a dodaju kako su sve mobilne mreže i fiksne usluge na Hipodromu uredno radile, bez ispada i bez značajnih zagušenja.

Na koncu, ekonomski rezultati koncerta MPT u Zagrebu će se dodatno zbrajati, kao i reaakcije koje zasigurno slijede zbog Thompsonovog, po nekim kritičarima, koketiranja i sa sakralnim motivima na koncertu i Crkvom. Thompson je na koncertu poručio i Europi da se vrati kršćanskim vrijednostima i korjenima jer “jedino tako može biti ponovno snažna”.

/Republika/

Objava Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran pojavila se prvi puta na Republika.

1. Rod Stewart – 1994. godina – Rio de Janeiro – više od 3,5 milijuna ljudi

U novogodišnjoj noći 1994. godine, plaža Copacabana u Rio de Janeiru postala je pozornica za glazbeni spektakl kakav svijet dotad nije vidio. Britanska rock zvijezda Rod Stewart održao je koncert pred nevjerojatnih više od 3,5 milijuna ljudi, čime je ovaj nastup ušao u povijest kao najmasovniji koncert ikad održan.

Bio je to besplatan koncert na otvorenom, organiziran kao dio novogodišnjih svečanosti, a prirodni ambijent jedne od najpoznatijih plaža svijeta dodatno je naglasio veličinu i simboliku tog događaja. Ljudi su pristizali iz svih zemalja svijeta, a plaža dugačka četiri kilometra bila je potpuno zakrčena. Mnogi su koncert pratili s brodova, balkona i krovova okolnih zgrada.

2. Jean-Michel Jarre – 1997. godina – Moskva – više od 3,5 milijuna ljudi

Ruska je prijestolnica 6. rujna 1997. godine slavila je svoj 850. rođendan, i to na način koji će zauvijek ostati zapisan u povijesti glazbenih spektakala. Naime, na prostranom trgu ispred Moskovskog državnog sveučilišta, francuski pionir elektroničke glazbe Jean-Michel Jarre okupio je više od 3,5 milijuna ljudi, a taj se događaj i danas smatra jednim od najmasovnijih koncerata svih vremena.

3. Jorge Ben Jor – 1993. godina – Moskva – 3 milijuna ljudi

Treći najmasovniji koncert svih vremena zabilježen je 31. prosinca 1993. godine. Na legendarnoj plaži Copacabana u Rio de Janeiru, brazilska glazbena ikona Jorge Ben Jor održao je besplatan koncert pred čak 3 milijuna ljudi, čime je taj nastup postao jedan od najmasovnijih ikad zabilježenih.

4. Lady Gaga – 2025. godine – Rio de Janeiro – 2,1 milijuna ljudi
5. Madonna – 2024. godine – Rio de Janeiro – 1,6 milijuna ljudi
6. Marko Perković Thompson – 2025. godine – 485.000 ljudi (po prodanim ulaznicama), što je najveći do sada koncert u Hrvatskoj i Europi ikada. Na službenim stranicama Marka Perkovića Thompsona objavljen je broj od 504.000 tisuća posjetitelja na koncertu.
7. Vasco Rossi – 2017. godina – Modena – 220.000 ljudi
8. Bijelo Dugme – 2005. godina – Beograd – 220.000 ljudi
9. Glay – 1999. godina – Chiba – 200.000 ljudi
10. Paul McCartney – 1990. godina – Rio de Janeiro – 184.000 ljudi
11. Tina Turner – 1988. godina – Rio de Janeiro – 180.000 ljudi
12. Frank Sinatra – 1980. godine – Rio de Janeiro – 180.000 ljudi
13. Luciano Ligabue – 2005. godine – Reggio Ernillia – 165.000 ljudi
14. Bruce Springsteen – 1988. godine – Berlin – 160.000 ljudi
15. Roger Waters – 1990. godine – Berlin – 150.000 ljudi

/Republika/

Objava Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu pojavila se prvi puta na Republika.

O ovom ‘fenomenu Thompson’ za Index.hr  govorio je glazbeni i filmski kritičar Anđelo Jurkas. Iako je znao da će navala biti velika, govori kako su konačne brojke i njega pomalo iznenadile.

“Ovako nešto mogao bi izvesti još jedino Štulić”

“Dogodio se taj hype, kao kod Prijovićke – ljudi su očekivali da može prodati jednu Arenu, ali baš pet zaredom… Čini mi se, ako Grad Zagreb odobri i drugi koncert, da će ga Thompson rasprodati bez problema. Možda čak i treći, s obzirom na to da je bilo preko 500.000 zainteresiranih za karte, ako su Eventimovi podaci točni”, kaže nam Jurkas.

Bi li itko drugi mogao napraviti tako nešto? “Da ga to zanima i da je u autorskom naponu, možda bi mogao Štulić, ali nitko više. Da se odluči vraćati iz Amsterdama i da hoće prodavati nostalgiju kao što to Bregović radi. Mogao bi, otprilike, taj red veličine. Ali mislim da nitko drugi ne može”, jednostavno odgovara kritičar.

“Glazba mu je užasno nezahtjevna”

Ipak, Thompson je, svakako puno više od Štulića, specifičan po tome što je istovremeno zabavljač i politički simbol. Jurkas smatra da je upravo kombinacija toga presudna za ovoliki uspjeh, ali unatoč tome nije pretjerani fan njegove glazbe.

“Glazba mu je užasno nezahtjevna, i što je manje intelektualnog podražaja kod slušatelja, to je atraktivnije. Ni njegovi stihovi ni naslanjanje melodija na tuđe uzore nisu pretjerano ekstravagantni, ni zahtjevni. To ti je sve razina osnovne škole. Ne ide dalje od toga”, kaže.

“Masa Thompsona doživljava kao žrtvu”

“A ovaj politički trenutak – naravno. Masa Thompsona doživljava kao simbol, kao nekoga tko se provlači kao žrtva, iako svi mediji stalno pišu o njemu. To su ti apsurdi gdje zapravo ne razumiješ gdje je ta navodna zabrana njegovih nastupa. Čini mi se da ljudi koji mu drže karijeru, koji mu vuku konce, dobro manipuliraju medijima i društvom”, objašnjava kritičar političku dimenziju pjevača.

Thompsonovi koncerti su, upravo zbog političkih konotacija, često znali završiti kao ustaški dernek. Zadnjih desetljeća Thompson takvo ponašanje ne potiče, ali ga ne može ni kontrolirati jer se, govori Jurkas, “stalno provlači mit o njemu kao nacionalnom zaštitniku”. Smatra da će slična situacija biti i na Hipodromu:

“To će naprosto biti skup tvrde desnice. Cijeli koncert je više politička poruka nego glazbeni događaj – u tom smislu je zanimljiviji kao sociološki fenomen nego kao glazbeni. Nema tu neke pretjerano autohtone ni autorske glazbe, kao ni originalnosti. Ipak, masa ni ne traži više. Ona želi simboliku i želi poslati poruku. Tako sad ima 200, 300, 400, 500 tisuća ljudi koji će doći i time šalju neku poruku.”

“Zašto bi Grad nešto zabranjivao?”

Mnogi su se upravo zbog političke poruke zapitali što oko svega radi, ili treba napraviti, Grad Zagreb. Na kraju krajeva, Tomašević i Možemo definitivno ne djeluju kao ljudi koji su u prvom redu na Thompsonovim koncertima. Kritičar kaže kako je gradonačelnik napravio jedinu razumnu stvar koju je mogao.

“Zašto bi zabranjivali nešto? To je naprosto refleksija određenog dijela hrvatske javnosti i to treba cijeniti, respektirati i dati im prostor. Ne moraš se slagati, ali i možeš, pa onda odeš mahati bengalkama i šahovnicama i tetovirati U na čelu – dok god zakon nije jasan, kao u državama gdje je Thompson zabranjen. Kod nas nije zabranjeno, i dok god nije, on radi ono što mu je dozvoljeno”, smatra.

“On se pred kamerama odrekao ustaštva”

Dodaje kako je upravo ta zakonska siva zona jedan od Thompsonovih jačih aduta, barem što se marketinga tiče: “Imao sam priliku prije 15 godina za HRT pričati s njim direktno. Taj razgovor nikad nije objavljen u originalnom obliku jer nekome nije bilo u interesu. To je već druga priča.”

“On se meni direktno pred kamerama ispričao – odrekao se ustaštva, i, kad sam ga pitao, eksplicitno rekao da je to bio loš povijesni režim. I iz nekog razloga to nije smetalo, ali nije bilo emitirano. Tako da mislim da je on samo pijun”, prisjeća se.

“Ukupna zarada trebala bi biti 11.2 milijuna eura”

Jurkas napominje kako u Hrvatskoj kronično nedostaje senzacija, pa onda javnosti dobro dođe netko kao Thompson, iako su njegove poruke već repetitivne: “Thompsonu treba čestitati. Ako ni zbog čega – zbog statistike i matematike. Ima ih puno koji bi htjeli biti na njegovom mjestu, ali nisu.”

“Izračunali smo da bi za ta dva dana – ako se sve proda – ukupna zarada od ulaznica trebala biti oko 11.2 milijuna eura. Kad se odbiju troškovi produkcije koncerata, ostat će između 7.5 i 8 milijuna eura. To je cijena domoljublja”, zaključuje Jurkas u razgovoru za Index.hr.

/Desk/

Objava Glazbeni i filmski kritičar: Thompson je puno više od Štulića, specifičan jer je i zabavljač i politički simbol pojavila se prvi puta na Republika.