Čelnici Nacionalnog okupljanja (National Rally) Le Pen zabranjeno je kandidirati se za javne dužnosti na pet godina – i osuđena je na četiri godine zatvora. Le Pen, koja je napustila sudnicu prije čitanja presude, proglašena je krivom u slučaju pronevjere.

“Marin Le Pen je osuđena jer je prijetnja sustavu koji ne zna gubiti. Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda koju ne mogu pobijediti na izborima. Sudovi su postali oruđe onih koji se boje demokracije jer znaju da protiv nas ne mogu uspjeti na fer izborima”, napisao je predsjednik RS-a, Dodik.

Ova izjava Milorada Dodika je egzaktan primjer izvrtanja činjenica – on sam ne odaziva se bh pravosuđu na pozive za saslušanje zbog prethodne nepravomoćne, osuđujuće presude, čime je upravo on pokazao kako “ne zna gubiti”.

Dodik: Pokušavaju nas izbrisati presudama

Presudu Le Pen je usporedio sa svojim slučajem dodajući da se sudskim presudama pokušavaju eliminirati politički protivnici.

“Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima”, zaključio je, završavajući svoju objavu riječima “Je suis Marine”, prenosi Klix.ba.

Za razliku od Le Pen, čiji je predmet bio vezan za zloupotrebu sredstava Europskog parlamenta, Dodik je prvostupanjski osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, Christiana Schimdta.

Osim toga, suočen je s istragom zbog pokušaja državnog udara, odnosno zabrane rada pravosudnih institucija BiH na teritoriju RS-a, što predstavlja direktan napad na ustavni poredak zemlje.

Ironično, dok se Dodik predstavlja kao žrtva pravosudnog progona, Marine Le Pen se uredno pojavila na sudu i poštovala institucije svoje države. Dodik, s druge strane, uporno izbjegava pozive Tužilaštva BiH, zbog čega je za njim raspisana centralna tjeralica, a čeka se i odluka o međunarodnoj Interpolovoj tjeralici.

Reagira o i Orban

Upravo zbog toga mu prijeti uhićenje, a dodatno, u travnju bi trebao biti saslušan i u vezi s kupovinom luksuzne vile na beogradskom Dedinju, za koju se sumnja da je financirana sumnjivim izvorima.

Dvije od četiri godine zatvorske kazne su uvjetne – nije jasno hoće li uopće odslužiti zatvorsku kaznu, no zabrana joj uništava nade da će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2027, prenosi Nova.rs.

Presuda je odmah dočekana reakcijom mađarskog premijera Viktora Orbana koji je na X jednostavno objavio: “Je suis Marine.”

Aluzija je to na slogan “Je suis Charlie”, koji je postao simbolom obrane slobode izražavanja nakon što su dvojica islamističkih napadača 7. siječnja 2015. upala u redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo u Parizu i ubila 12 ljudi, među kojima i poznate karikaturiste.

Na presudu liderici francuske desnice reagirala je i Rusija koja je rekla da presuda Marine Le Pen “krši demokratske norme”.

No, moglo bi se kazati da su Orban i Dodik ovaj put u pravu – “Tu es Marine” – političarka koja je manipulirala europskim novcem kako bi učvrstila položaj svoje stranke. Poistovijetiti se s Marine Le Pen, zaista je bezidejan i očajnički pokušaj skretanja pozornosti u namjeri izigravanja političke žrtve, a tom ‘tandemu’ kada se istim stavom priključi i Rusija – nema se što više dodati.

/Desk/

Objava BOLJE DA ŠUTE – Dodik i Orban bezidejnom izjavom podržali osuđenu francusku desničarku za manipulaciju europskim novcem: “Je susis Marine” pojavila se prvi puta na Republika.

Za Le Pen odluka znači razliku između političkog života ili smrti jer su pariški tužitelji tražili od suda da joj na pet godina zabrani obnašanje političke funkcije. Sud je taj prijedlog tužiteljstva uvažio, što znači da se Le Pen ne može kandidirati na predsjedničkim izborima 2027. godine. Sudnicu je napustila prije izricanja presude.

Da situacija bude još gora, Le Pen je osuđena i na četiri godine zatvora od čega su dvije godine uvjetno. Međutim, upitno je hoće li morati u zatvor ili će nositi električnu narukvicu.

Podsjetimo, šefica Nacionalnog okupljanja, najveće opozicijske stranke u francuskom parlamentu, najavila je da će se 2027. kandidirati za francusku predsjednicu.

Le Pen pri dolasku na sud nije davala izjave, ali je u intervju za La Tribune Dimanche, objavljenom u subotu, izjavila da nije nervoza dok čeka odluku suda te da od njih očekuje “milost”. “Suci imaju moć odluke o životu odnosno smrti našeg pokreta, ali ne vjerujem da će otići tako daleko”, rekla je Le Pen u intervjuu.

Dan prije postalo je jasno koliko je odluka suda za nju presudna. Naime, francuski ustavni sud prošlog petka donio je odluku prema kojoj lokalni političari mogu dobiti zabranu trenutačnu obnašanja političke funkcije ako su osuđeni za kazneno djelo. Time su se praktički otvorila vrata da se Le Pen blokira pokušaj kandidature za najviši politički ured u zemlji u trenutku kad je na čelu anketa. Le Monde je pisao da nije jasno ni što bi takva presuda značila za njezino mjesto zastupnice u francuskom parlamentu.

Pariški sud, podsjetimo, odlučivao je o slučaju s lažnim radnim mjestom asistenta u Europskom parlamentu. Kao šefica Nacionalnog okupljanja, Le Pen je optužena za “zlouporabu javnog novca i sudioništvo u kaznenom djelu”. Ured tužitelja zatražio je 13. studenog 2024. godine od suda da joj dodijeli kaznu od pet godina zatvora, uključujući tri godine uvjetno, te trenutačno stupanje na snagu petogodišnje zabrane obnašanja političke funkcije.

Le Pen i njezini pristaše proglasili su, dakako, suđenje politički motiviranim s ciljem uklanjanja mogućnosti da se Le Pen kandidira za predsjednicu Francuske. Rekli su da je riječ o lovu na vještice, što je izraz koji je proslavio Donald Trump, aktualni američki predsjednik, koji se u kampanji suočavao s više podignutih optužnica, od koji je većina odbačena.

Suci na kojima je bila odluka dobili su čak prijetnje smrću. Dužnosnici njezine stranke uoči izricanja presude rekli su da ne očekuju da će dobiti zabranu. Jordan Bardella, njezin veliki miljenik i kandidat za premijera, rekao je da će on zauzeti njezino mjesto bude li joj zabranjeno da se kandidira. Stručnjak za krajnju desnicu Jean-Yves Camus istaknuo je da bi petogodišnja zabrana mogla razljutiti njezine poklonike. “Oni su skloni mišljenju da je stranka žrtva političkih elita. To bi pojačalo osjećaj da ih se izopćuje”, rekao je.

Le Penina kandidatura i eventualna pobjeda na predsjedničkim izborima bio bi ispunjeni cilj i kruna u povijesti obitelji Le Pen, ostvarenje sna koji je prije puno desetljeća sanjao i njezin otac Jean Marie, utemeljitelj stranke, poznati francuski desničar i antisemit. Njegova kći proteklih se 15 godina približavala tom cilju. Na predsjedničkim izborima 2022. godine ušla je u drugi krug protiv aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona te osvojila 41.5 posto glasova, što je bio njezin najbolji rezultat dotad. Na izborima 2017. ušla je u drugi krug s Macronom, što je bio povijesni uspjeh, a tada je dobila 33.9 posto glasova.

Od oca je preuzela stranku 2011. godine, a na predsjedničkim izborima 2012. godine osvojila je treće mjesto s oko 18 posto glasova podrške. To je bio značajan rezultat i pokazatelj rasta popularnosti krajnje desnice u Francuskoj.

Na Europskim izborima 2014. godine Nacionalni front, kako se tada zvala stranka, dobio je najviše glasova i to je bio golem uspjeh i pokazatelj njezina utjecaja na europskoj razini.

Svog oca Jean-Mariea Marine je 2018. godine isključila iz stranke jer se nije želio distancirati od radikalne prošlosti stranke što je ona sama učinila te time pomogla jačanju podrške među Francuzima.

/Desk/

Objava Pariški sud presudio desničarki Marine Le Pen: Četiri godine zatvora i pet zabrane političke funkcije – pronevjerila europski novac pojavila se prvi puta na Republika.

Francuska ljevičarska koalicija Nova narodna fronta (NFP) osvaja najviše mjesta u drugom krugu glasovanja na parlamentarnim izborima i mogla bi odnijeti neočekivanu pobjedu ispred krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), objavile su u nedjelju vodeće agencije za ispitivanje javnog mnijenja.

Francuska je na nedjeljnim izborima izabrala parlament u kojemu nitko neće imati apsolutnu većinu, a ljevičarska koalicija neočekivano je preuzela prvo mjesto ispred krajnje desnice, u velikom preslagivanju koje bi trebao spriječiti Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen da sastavi vladu, pokazuju prve procjene.

Ako se potvrde sadašnje projekcije, parlament će biti podijeljen u tri velike skupine s vrlo različitim platformama i bez ikakve tradicije zajedničkog rada. To bi potencijalno moglo navijestiti razdoblje nestabilnosti, osim ako ljevica ne uspije postići dogovor s drugim strankama o zajedničkom radu.

Predviđa se da će ljevičarski savez Nova narodna fronta (NFP) osvojiti između 172 i 215 mjesta od 577, pokazuju projekcije anketara temeljene na prvim rezultatima s uzorka biračkih mjesta. Ove projekcije su obično pouzdane.

Rezultat će u svakom slučaju biti poražavajući za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, čiji centristički savez, koji je osnovao kako bi podupro svoju prvu predsjedničku utrku 2017., osvaja između 150 i 180 zastupničkih mandata i bori se za drugo mjesto.

Rezultati, ako budu potvrđeni, također su veliko razočaranje za nacionalističko, euroskeptično Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen. RN, za koji se tjednima predviđalo da će pobijediti na izborima, osvaja između 115 i 155 zastupničkih mjesta.

Prvi službeni rezultati očekuju se kasnije u nedjelju, a rezultati iz većine, ako ne i svih izbornih jedinica, vjerojatno će biti dostupni do kraja dana ili u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.

Birači su kaznili Macrona i njegov vladajući savez zbog povećanih troškova života i lošeg rada javnih službi, kao i zbog imigracije i sigurnosti.

Le Pen i njezina stranka uspješno su se uhvatili u koštac s tim pritužbama, šireći svoju privlačnost daleko izvan svojih tradicionalnih uporišta duž obale Sredozemnog mora i u sjevernom pojasu zemlje.

Međutim, lijevi savez uspio ih je istisnuti s prvog mjesta. To se djelomično dogodilo zahvaljujući određenoj ograničenoj suradnji Macronovog centrističkog saveza i ljevice, osmišljenog da blokira uspon krajnje desnice na vlast. Suparnici RN-a povukli su više od dvjesto kandidata iz trostranih utrka u drugom krugu u pokušaju da stvore jedinstveni glas protiv krajnje desnice.

Za apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, potrebno je osvojiti 289 zastupničkih mjesta.

Ustav kaže da se novi parlamentarni izbori ne mogu održati još godinu dana, tako da trenutno ponavljanje glasovanja nije opcija, javlja HRT.

Macron usredotočen na sastavljanje nove vlade

Nakon iznenađujućeg ishoda prijevremenih parlamentarnih izbora, francuski predsjednik Emmanuel Macron usredotočen je na sastavljanje vlade, priopćio je njegov ured u nedjelju navečer.

Prije donošenja bilo kakvih odluka, šef države će pričekati konačne rezultate izbora i konačni sastav donjeg doma parlamenta, Nacionalne skupštine, objavila je Elizejska palača.

“U svojoj ulozi jamca za naše institucije, predsjednik će osigurati da se poštuje suvereni izbor francuskog naroda”, objavljeno je.

Elizejska palača također je izjavila da će se morati okupiti broj zastupnika potreban za apsolutnu većinu, javlja BFMTV. “Pitanje će biti može li se formirati kohezijska koalicija kako bi se doseglo 289 zastupnika” u domu od 577 mjesta, prenosi Jutarnji list.

Prema projekcijama niti jedan od tabora ne može računati na apsolutnu većinu.

Visok odaziv pokazao je da je raspuštanje Narodne skupštine bilo nužno, navode iz predsjedničke palače.

S obzirom na očekivani izborni rezultat s Macronovim centrističkim savezom na drugom mjestu, Elizejska palača je priopćila: “Savez centra je proglašen mrtvim: ali on je tu, čak i nakon sedam godina na vlasti.”

Francuski premijer Gabriel Attal ponudio ostavku

Nakon što je ustanovljeno kako niti jedna stranka neće moći formirati većinsku vladu, Attal je rekao kako će se povući s pozicije.

– Iako su predviđeni rezultati bili tri puta bolji, to ne znači da je to većina. Vjeran republikanskoj tradiciji, povući ću se sutra ujutro, rekao je.

Attal je u istoj stranci kao i Macron za koju se očekuje kako će dobiti između 150 i 170 mandata u Nacionalnoj skupštini.

– Razmišljam o svojoj dužnosti da poštujem suverenitet naroda. Dame i gospodo, večeras dolazi nova era. Što se mene tiče, počinje od sutra, zaključio je Attal.

Le Pen: Pobjeda samo odgođena

Marine Le Pen reagirala je na izlaznu anketu prema kojoj njezina stranka pada na treće mjesto nakon očekivane pobjede.

– Naša pobjeda je samo odgođena, vidim sjeme sutrašnje pobjede u današnjem rezultatu – kazala je Le Pen.

Zatim se okomila na predsjednika Macrona i ustanovila kako je u neodrživoj poziciji. Pristaše Nacionalnog okupljanja skandirale su njezimo ime dok je napuštala sjedište stranke u Parizu.

/Desk/

Objava Pobjeda ljevice u Francuskoj, šok za desnicu Marine Le Pen pojavila se prvi puta na Republika.

Prema prvim izlaznim anketama koje je objavila TV postaja France 2, Nacionalno okupljanje osvojilo je 34 posto glasova, lijeva koalicija Narodni front 28,1 posto, Renesansni pokret predsjednika Francuske Emmanuela Macrona osvojila je 20,3 posto, a Republikanci 10,2 posto. Ovo je prvi puta da je ekstremna desnica pobijedila u prvom krugu izbora.

Marine Le Pen, predsjednica Kluba zastupnika Nacionalnog okupljanja u Narodnoj skupštini Francuske rekla je nakon objave rezultata izlaznih anketa da je demokracija rekla svoje te da su građani Francuske rekli da žele “okrenuti novu stranicu”. “Demokracija je razorila Macronove pristaše”, rekla je Le Pen. “Trebamo apsolutnu većinu kako bi lider Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella postao idući premijer”, dodala je Le Pen.

Jean-Luc Mélenchon, osnivač Nepokorene Francuske, rekao je da su današnji izbori poraz predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, prenosi HINA.

Zastupnik Nepokorene Francuske u Narodnoj skupštini Éric Coquerel rekao je da aktualni predsjednik Vlade Francuske Republike Gabriel Attal neće biti idući francuski premijer. Dodao je da će Nacionalno okupljanje i Narodni front voditi glavnu riječ u drugom krugu izbora koji će se održati za sedam dana.

Izlaznost viša od očekivane

Izlaznost je viša od očekivane i čini se da će preokrenuti trendove koji su se pojavili proteklih godina, javio je BBC.

To je povećanje u odnosu na parlamentarne izbore 2022. kada je u tom trenutku dana zabilježeno 18,43 posto izašlih na izbore.

– Ovo je najviša razina od parlamentarnih izbora 1981., rekao je Mathieu Gallard, direktor istraživanja u Institutu za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos.

Povećanje se posebno odnosi na Pariz gdje je izlaznost bila 25,48 posto dok je u isto vrijeme 2022. bila 12,8 posto, prenijeli su francuski mediji.

To pokazuje koliko su visoki ulozi na ovim izborima nakon kojih bi u konačnici jedna od dviju najvećih sila Europske unije mogla dobiti vladu populističke desnice.

Predsjednik Macron pohvalio je visoku izlaznost te pozvao na jedinstvo. Pozvao je birače da se ujedine oko republikanskih i demokratskih kandidata.

Uoči zatvaranja birališta u Francuskoj, nije zgorega podsjetiti da je anketa objavljena u petak pokazala da se 40 posto Francuza boji da bi program ekstremno ljevičarske stranke Nepokorena Francuska zemlju mogao dovesti do građanskog rata. Istovremeno, 40 posto vjeruje da isto mogao izazvati program krajnje desnog Nacionalnog okupljanja.

Neovisno o tome tko pobijedi na izborima, predsjednik Francuske Emmanuel Macron rekao je da neće podnijeti ostavku. Međutim, ako pobjedi netko od njegovih oponenata, iduće će tri godine biti prilično napete i tvrde. Bilo je toga i prije i tada je premijer brinuo o domaćoj politici, a predsjednik o vanjskoj i obrambenoj.

/Desk/

Objava Izlazne ankete izbora u Francuskoj – Pobjeda ekstremne desnice Marine Le Pen u prvom krugu, Macron teško poražen pojavila se prvi puta na Republika.