Pet godina nakon što je položen kamen temeljac za izgradnju, u Kruševu kod Mostara otvoreni su suvremeni pogoni tvornice za preradu voća i povrća Marinada d.o.o. Mostar. Očekuje se kako će ovo biti novi, značajan pokretač razvoju poljoprivrede hercegovačkog kraja, ali i sveukupnom gospodarstvu. Također, i lakšoj odluci za ostanak u rodnom kraju i kvaliteti života. Marinadu su svečano otvorili gradonačelnik Mostara Mario Kordić te vlasnici Marinade, direktorica Snježana Marušić sa suprugom Nikom, a uz nazočnost brojnih uzvanika, kao i predstavnika vlasti sa svih razina.

“Svladane zapreke i ostvaren san”

Istaknuto je kako Marinada nije samo tehnološka investicija, već i investicija u ljude – od lokalnih proizvođača otkupljivati će se domaće voće i povrće, zapošljavati domaći ljudi te stvarati lanac vrijednosti koji ostaje u Hercegovini te da projekt ima podršku i najpoznatijeg hrvatskog prehrambenog brenda, Podravke. Za Marinadu će proizvoditi mnogi hercegovački poljoprivrednici, ali i nekadašnji branitelji, putem svojih zadruga i OPG-ova.

“Prije pet godina ovdje, na ovom mjestu, tadašnjem kršu položen je kamen temeljac za izgradnju tvornice. Od tada, začetinici ove ideje kreću na neizvestan put, pun zapreka, a doba korone imalo je dodatni utjecaj na proces gradnje, blokada rada i divljanje tržišnih cijena ostavilo je traga, ali odustajanje nije bilo opcija”, kazala je u svom, vrlo emotivnom govoru pred prisutnima direktorica Snježana Marušić, kazavši kako je, unatoč značajnim poteškoćama, voditelj projekta, Niko Marušić sve osmislio i operativno provodio.

“Savladao je razne zapreke kako je znao i umio, ali je ostvario svoj san”, rekla je.

“Koliko smo god ponosni na ovu tvornicu, još smo više ponosni na našu ‘tvornicu u polju’, a to su naši kooperanti. Plodna polja Mostara, Širokog Brijega, Ljubuškog i Stoca – tamo sve počinje. Nevjerojatan trud i hrabrost, borba sa svim vremenskim i drugim neprilikama, oni stvaraju, a to je urod od više od 10.000 tona povrća u proteklih pet godina. Ove godine smo oborili rekort, 160 tona po jednom hektaru, što je iznad svjetskih razina. Naši kooperanti time nisu samo pokazali kako žele ostati na zemlji svojih djedova, nego i kako žele biti najbolje u svom poslu”, istaknula je Marušić.

Ona je zahvalila Podravci na podršci u uvođenju novih tehnologija u preradi voća i povrća koji su u Hercegovini novina, kao i na samoj tvornici koju su osmislili Podravkini inžinjeri.

“Podravka je to dala potpuno besplatno, poklonjeno”, kazala je, naglasivši kako je cjelokupna oprema i izvođači radova iz Hrvatske i BiH.

Marušić je zahvalila i HBOR-u, Razvojnoj banci FBiH, ali i potpredsjedniku Vlade RH i ministru branitelja Tomi Medvedu koji je pokrenuo inicijativu i projekt suradnje braniteljskih zadruga i Podravke, ali i posebno hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predjsedniku HDZ-a Draganu Čoviću, kao i gradonačelniku Mariju Kordiću.

Revitalizacija poljoprivredne proizvodnje

Antonio Ćorić, tehnički direktor Marinade d.o.o Mostar, istaknuo je kako je primarni cilj revitalizacija poljoprivredne proizvodnje, kao i da je otvaranje tvornice iznimno značajan korak za gospodarstvo Hercegovine.

“Otvorenjem tvornice proširuju se proizvodni kapaciteti Hercegovine. Do sada se proizvodilo za potrebe konzumnog tržišta, a proizvodnja za potrebe Marinade je proizvodnja za potrebe industrijske prerade. Marinada ima kapacitet od oko 15.000 toda, primarno rajčice, ali i drugih poljoprivrednih proizvoda, što znači da je potrebno oko 300 hektara kako bi se odgovorilo na te potrebe tvornice tijekom jedne godine”, rekao je Ćorić.

Za sada u Marinadi rade oko 10-ak zaposlenika, a uskoro se planira zapošljavanja oko 30-ak, ali nakon što proizvodnja krene u punom kapacitetu zahtijevati će još zaposlenih. Kako se moglo čuti, ambicija je 150 zaposlenih.

“No, Marinada veže i jako puno kooperanata, što su također radna mjesta. To su ljudi koji rade unutar vlastitih obrta za naše poitrebe i imaju uspješne proizvodnje i dobro posluju. Marinada svojim kooperantima nudi ugovor o proizvodnji s fiksnom cijenom, avansnim otkupnim blokovima za potrebe financiranja inputa u proizvodnji, tako da je to jedan kumulativ novca koji daje novu vrijednost gospodarstvu Hercegovine”, istaknuo je tehnički direktor Marinade d.o.o Mostar.

Kako je kazao Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprav HBOR-a, u izgradnji tvornice sudjelovao je i HBOR, razvojna i izvozna banka te izvozno-kreditna agencija RH, s kreditom o 4,3 milijuna eura za financiranje proizvodne linije, dok je izgradnju dvorane financirala je Razvojna banka FBiH.

“HBOR je sudjelovao u financiranju ovog vrijednog projekta i suvremene proizvodne opreme koju je izrađivala tvrtka iz Hrvatske Sinitech Industries, što je zapravo hrvatski izvozni proizvod. Zadatak i uloga naše banke je poticanje hrvatskog izvoza, a zapravo najveća vrijednost ove cijele investicije je da tvornica omogući našim ljudima da ostanu na svojoj djedovini, bave se svojim poslom i žive od svog rada. Upravo to su i najveća očekivanja od ove tvornice. Nama, ispred HBOR-a je čast što smo mogli sudjelovati u ovom projektu”, kazao je Čuvalo.

Kordić: Podrška investitorima

“Kada su nam bila puna usta kako trebamo privući investitore na ulaganje u BiH, ja i tada, a i danas ne znam koliko je ovo teška, izazovna i slojevita država, i na koncu, pravno nesigurna. Kada sam počeo tražiti te potencijalne investitore, ne bi li našem narodu privukao investicije i osigurali opstojnost, vrlo brozo sam shvatio kako nema puno zainteresiranosti za ulaganja u zemlju u kojoj su sudske odluke danas ovakve, sutra onakve”, rekao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji je kazao da nijednom nije dvojio hoće li doći na otvaranje tvornice, iako je, kako jew rekao “bilo pitanja treba li doći na otvorenje”.

On se osvrnuo i na brojne probleme koji su pratili ovu investiciju, ali i uopće probleme s kojim se suočavaju investitori u BiH.

“Gdje postoje međunarodni dužnosnici koji ovom zemljom upravljaju u svom interesu, a ne u interesu naroda BiH i postoje ljudi koji su iznad zakona. Sve te činjenice su nama pravile problem. Shvatili smo da oni ljudi, koji se odluče investirati, su šampioni, da založe svoj novac, ugled i obitelj kako bi ispunili svoju viziju i cilj. Upravo ovaj projekt, kao malo koji, je trpio pod tom činjenicom. Prisjetit ćete se svi koji pratite portale da su se neki svojski trudili da ovaj projekt stavi u neko drugo svjetlu, neku aferu, ali smo naglašavali da je to projekt kojeg svi podržavamo”, kazao je gradonačelnik mostara Mario Kordić, uz obećanje kako će podržavati ovakve i slične razvojne projekte i investicije u budućnosti.

On se na koncu osvrnuo i na aktualne izazove, vezane uz pitanje, kako je rekao “famozne državne imovine o kojoj svi pričaju, a niko ne razumije”.

“To je jedna vrlo jednostavna tema. Nema tu ništa sporno. Radimo uz pozitivne zakonske propise. Međutim, ima ljudi kojima nije stalo ili nije drago da napravimo dodatni iskorak i oni se trude da to sve skupa nekako pobrkaju. Odgovorno tvrdim da, i nakon sastanaka od prije nekoliko dana u Sarajevu kako oni neće uspjeti jer smo na tragu istine i želje da pomognemo narodu i to nikada nije pogrešno”, rekao je Kordić.

/Desk/

Objava Kod Mostara otvorena Marinada, tvornica za preradu voća i povrća – nada za revitalizaciju poljoprivrede u Hercegovini pojavila se prvi puta na Republika.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), obaviještena je da je, nakon neusklađenosti utvrđene graničnim kontrolama pri uvozu u Republiku Hrvatsku, zabranjen uvoz i stavljanje u promet, te naložen povrat pošiljke.

Sve raspoložive informacije zaprimljene putem EU RASFF-a, Agencija je dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatražena povratna informacija o poduzetim mjerama. Maksimalno dozvoljena količina kadmija u krumpiru propisana je Pravilnikom o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante u hrani. Podsjećamo, bh javnost još uvijek čeka da joj se odgovori koja je su vode pune štetnih kemikalija bile u prodaju na bh tržištu, prenosi Bljesak.

Brojni mdeiji prenijeli su ovu vijest.

Naime, Hrvatska je s granice vratila pošiljku krumpira iz Bosne i Hercegovine zbog toga što je sadržavao kadmij koji je kancerogen u količinama većim od dopuštenih, navedeno je na internetskoj stranici https://Europskog centra za brzo uzbunjivanje u prometu hranom (RASFF).

Informacija o povlačenju, kako je navedeno, bioorganskog krompira je objavljena 7. prosinca. Nije objavljeno o kojem proizvođaču je riječ, ali je istaknuto da je krumpir predstavljao ozbiljan rizik po zdravlje.

Prilikom uzorkovanja je utvrđena prisutnost 0,165 miligrama kadmija po kilogramu krumpira. Pravilo Europske unije je da može biti do 0,10 miligrama kadmija, koji je teški metal, po kilogramu krumpira.

Kadmij je kemijski element atomskog (rednog) broja 48 i atomske mase 112,411(8). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Cd. Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima.

Sistemski je otrov; nakuplja se u bubrezima i jetri. Simptomi: kašalj, znojenje, bol u prsima, groznica, edem pluća – smrt. Zaštita: zaštitna maska, prostorije trebaju biti dobro ventilirane, radna atmosfera mora se često analizirati…

/Desk/

Objava Hrvatska vratila otrovan krumpir iz Mostara pojavila se prvi puta na Republika.