Kako su istaknuli, ovo je reakcija povodom izjava koje se u javnosti mogu čuti u svezi s mišljenjem Venecijanske komisije, donesenim na zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

”Sa zabrinutošću pratimo neprimjerene izjave i nove pritiske koji se vrše na Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svezi s nedavnim, navodno neustavnim, izborom suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, navodi se u priopćenju, te dodaju kako “Ustavni sud već dugo upozorava javnost da se neizborom sudaca iz RS, a donedavno i iz FBiH, vrši neprimjeren i neprihvatljiv pritisak na ovu instituciju s ciljem njezina degradiranja i obesmišljavanja”.

”Unatoč tome, Ustavni sud poduzima sve što je u njegovoj moći kako bi obavljao svoje funkcije koliko je moguće učinkovitije i da, štiteći Ustav BiH, osigura vladavinu prava i zaštiti ljudska prava i slobode svih građana BiH. Federacija BiH je nedavno, u skladu s Ustavom BiH, izabrala novog suca koji je već preuzeo dužnost”, navode iz Ustavnog suda.

Naglašavaju kako je izbor ”izvršen u skladu s Ustavom BiH, a eventualna daljnja razrada kriterija za buduće izbore je pitanje o kojem ne odlučuje Ustavni sud.”

”Ovakva vrsta pritiska uz već postojeće – neizbor sudaca koji nedostaju i financijski pritisci – ima cilj narušiti integritet i autoritet Ustavnog suda BiH. Zato pozivamo javnost, političare, analitičare i sve ostale koji neprimjerenim izjavama doprinose ovakvim napadima na Ustavni sud, da se suzdrže i bar na taj način daju svoj doprinos nastojanjima suda da, i u teškim okolnostima u kojima je prisiljen djelovati, očuva učinkovitost i integritet ove institucije”, poručili su iz Ustavnog suda u priopćenju za javnost.

Inače, ovo je reakcija nakon što je Venecijansko povjerenstvo, stručno tijelo Vijeća Europe za ustavna i pravna pitanja, a odgovarajući za Komšićev zahtjev za mišljenje po ovom pitanju, zaključilo kako bi izbor sudaca Ustavnog suda BiH ubuduće trebao biti proveden na ozbiljnije postavljenim profesionalnim kriterijima, kao i da se on ne bi smio temeljiti na etničkoj pripadnosti.

Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, ovo je ovako komentirala na društvenoj mreži Facebook: “Odlična vijest. Ove godine u mirovinu ide Seada Palavrić (Bošnjakinja), sljedeće Mirsad Ćeman (Bošnjak), a 2026 Valerija Galić (Hrvatica). Jedna čekam vidjeti SDfA-ovce i zeleno krilo ljevice kako se bore da budu izabrani najbolji kandidati, pa makar i sve troje bili, na primjer, Srbi. Stručnost je ipak važnija od nacionalne pripadnosti sudaca. Pa jel? Hvala Komšiću za ovu sjajnu apelaciju”, ocijenila je Marić s prepoznatljivom dozom sarkazma.

Podsjetimo da su mjesecima trajali politički prijepori oko pitanje treba li Marin Vukoja, a kojega je za suca Ustavnog suda predložio HDZ BiH, biti izabran na tu dužnost. Protivnici njegova imenovanja, među kojima je bila i Komšićeva stranka Demokratska fronta (DF), dvije su godine blokirali i osporavali Vukojinu kandidaturu uz tvrdnju kako on nema potrebno profesionalno iskustvo te da je blizak političkoj stranci koja ga je predložila.

Vukoja je u međuvremenu ipak izabran za ustavnog suca odlukom Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH, a Venecijansko je povjerenstvo nakon toga zaključilo kako bi pravila za izbor sudaca Ustavnog suda BiH, koja su sada vrlo široko postavljena, trebalo postrožiti.

U mišljenju Venecijanskog povjerenstva stoji kako bi suci prije imenovanja morali imati određeno profesionalno iskustvo kao profesori ustavnog prava odnosno u pravosuđu ili pak kao odvjetnici, što sada nije slučaj. Preporuka je kako bi to značilo između 10 i 15 godina potrebne prakse.

Prema daytonskom ustavu Ustavni sud BiH čini devet sudaca od kojih su troje stranci i imenuje ih predsjednik Europskog suda za ljudska prava dok su šest sudaca državljani BiH. Dva suca bira parlament Republike Srpske a četiri parlament Federacije BiH i to su uvijek do sada bila po dva suca iz reda svakog konstitutivnog naroda. No Venecijansko povjerenstvo je zaključilo kako je to diskriminatorna praksa jer etnička odrednice ne smije biti pretpostavka izbora sudaca Ustavnog suda.

/Desk/

Objava Ustavni sud BiH upozorava na pritiske i neprimjerene izjave: Mišljenje Venecijanske komisije ne znači da je izbor Vukoje neustavan. pojavila se prvi puta na Republika.

Povodom izbora suca u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a kojeg je u utorak izabrali zastupnici Zatupničkog dom Parlamenta Federacije BiH (Marin Vukoja), oglasio se i istaknuti bh veteran-stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić.

“Sudci Ustavnog suda BiH ne moraju imati sudačko iskustvo. Time se otvara mogućnost da i drugi pravnici, koji imaju značajno iskustvo i pravničko znanje, mogu biti sudci Ustavnog suda”, istaknuo je Pobrić, a prenosi Raport.

“Prema tome, činjenica da neki kandidat za sudca Ustavnog suda ima pravosudno iskustvo, sama za sebe, ne daje mu prednost u odnosu na kandidata koji to iskustvo ne posjeduje”, navodi Pobrić.

“Ako je kandidat za sudca Ustavnog suda član neke političke stranke, ne znači da zbog te činjenice ne posjeduje “visoki moralni ugled”, dodaje on.

“Predlaganje od strane nadležne komisije, za sudca samo jednog, prvorangiranog kandidata, smatraju neki, je suprotno članu VI Ustava BiH, u kome se govori o biranju, a ne potvrđivanju. U svezi s navedenim, hipotetički, jedan primjer. Ako bi se na natječaja za sudca javio samo jedan kandidat koji ispunjava uvjete natječaja bi li se natječaj ponovio jer ne postoji mogućnost “biranja”, nego samo mogućnost “potvrđivanja”, ali i “nepotvrđivanja”? Kakva je razlika, ako je ima, između “biranja” i “potvrđivanja” (“nepotvrđivanja”), neka protumači Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH”, pita se Pobrić.

On se osvrnuo i na potez aktualnog predsjedavajućeg Predsjedništva, bošnjačkog člana, Denisa Bećirovića (SDP).

“Predsjedavajući Predsjedništva BiH jučer je javno pozvao zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH da ne glasuju za Marina Vukoju, jer isti ne ispunjava uvjete da bi bio izabran za sudca Ustavnog suda, što znači da Marin Vukoja nije istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda. U kojem svojstvu je Denis Bećirović dao navedeno javno priopćenje? Mogao je jedino u svojstvu građanina Denisa Bećirovića, a ne u svojstvu člana Predsjedništva BiH, jer Predsjedništvo na bilo koji način ne sudjeluje u izboru sudaca Ustavnog suda BiH (izuzev sudaca stranaca, gdje Predsjedništvo ima konsultativnu ulogu)”, poruka je Pobrića oko polemike i izbora Marina Vukoje za sudca Ustavnog suda BiH, koja se ne stišava.

/Desk/

Objava Ustavni stručnjak Pobrić tvrdi da nema zapreke za Vukoju u Ustavnom sudu: “U kojem svojstvu je Bećirović pozvao zastupnike da glasaju protiv?” pojavila se prvi puta na Republika.

Izboru Vukoje prethodile su brojni politički prijepori, a čak je član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDP-a BiH, javno pozvao da zastupnici SDP-a ne glasuju za Vukoju, njegove stranačke kolege su se na ovaj poziv oglušile.

Jedini SDP-ovac koji je glasao “protiv” je Damir Mašić koji je i prije kazao kako će tako postupiti, dok je preostalih 15 podržalo Vukoju za novog sudca Ustavnog suda BIH.

Što će to, na koncu, značiti za samog Bećirovića, čija je stranka partnerica u vlasti na državnoj i federalnoj razini s HDZ-om, strankom koja, prema njihovoim navodima, stoji iza Vukoje, ostaje za vidjeti.

Naime, zastupnici iz bošnjačkih stranaka, kao opravdanje protiv izbora Vukoje, navodili su kako Vukoja nije najbolji kandidat s ponuđene Rang liste, kako procedura nije izvršena na dobar način te da se čitav postupak trebao ponoviti i sačekati i mišljenje Venecijanske komisije. Najavljena i žalba Ustavnom sudu zbog njegovog imenovanja.

Neke od izjava išle su do krajnjih granica, kao što je ona da je “glas za Vukoju izdaja države”. Isticano je i kako su se zastupnicima trebali podastrijeti imena svih kandidata. Međutim, ovaj prijedlog zastupnika izravno bi poništio ulogu, zadaće i inadležnosti Radne grupe za provođenje postupka izbora sudca Ustavnog suda BiH kao i Komisije za izbor i imenovanje.

Predsjednik Radne grupe za provođenje postupka izbora sudca Ustavnog suda BiH, i ujedno potpredsjedavajući Zastupničkog doma, Mladen Bošković (HDZ), zastupnike je upoznao o radu Radne grupe i provedenom postupku izbora. Rekao je kako su obavljeni razgovori sa svim kandidatima, kako su isti bodovani te da jesačinjena rang lista na kojoj je prvorangirani Marin Vukoja. Komisija za izbor i imenovanje potom je Vukoju predložila kao jedini prijedlog za sudca Ustavnog suda BiH.

Radna grupa je formirana 6. lipnja 2022. godine u sastavu Mladen Bošković, lsmet Osmanović i Samer Rešidat, kao članovi Komisije za izbor i imenovanje Zastupničkog doma, te ispred Udruženja sudaca Federacije BiH Hakija Zajmović i Božana Banduka.

Na javni natječaj se prijavilo 14 kandidata, jedna prijava je odbačena zbog nepotpunosti, a intervjui su obavljeni s 10 kandidata i svi su naveli kako su hrvatske nacionalnosti (troje kandidata nije željelo sudjelovati u untervjuu – Bariša Čolak, Mirko Milićević i Ivan Milićević). Konačno bodovanje na rang listi izgledalo je ovako: 1. Marin Vukoja – 46, 50 bodova; 2. Sanela Gorušanović-Butigan – 45 bodova; 3. Ivo Rozić – 43,50 bodova.

Ustavni sud sačinjava devet sudaca, od kojih šest sudaca biraju parlamenti entiteta – Zastupnički dom FBiH bira četiri, a Narodna skupština RS-a dva), a preostalu trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

/Republika/

Objava Marin Vukoja izabran za sudca Ustavnog suda BiH – SDP-ovci nisu poslušali Bećirovića pojavila se prvi puta na Republika.