Trumpova administracija predstavila je opsežne sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) želeći značajno ubrzati svoj pokušaj da “razmontira” ono što vidi kao “odmetnutu instituciju”, piše BBC.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako su mjere – koje uključuju zabranu američkih entiteta koji obavljaju transakcije s ICC-om – namijenjene “obrani američkog suvereniteta” i optužio sud da želi procesuirati Amerikance.

ICC je izašao s reakcijom kako su mjere napad na vladavinu prava i temelje međunarodnog pravnog poretka.

Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon što je bivša sutkinja ICC-a Navi Pillay dobila Nobelovu nagradu za mir 2026. za svoje napore na promicanju mira i međunarodnog prava.

SAD je već sankcionirao 17 sudaca i dužnosnika ICC-a, ali ovaj potez sankcionira sam Sud kao instituciju i namjerava srušiti njezinu sposobnost financijskog poslovanja.

Međutim, SAD je osigurao šestomjesečno razdoblje odgode prije nego što neke od ovih najnovijih sankcija počnu, što znači da države članice mogu nastaviti plaćati svoje operacije – potez za koji Washington kaže da će zemljama omogućiti vrijeme za pregovore o “rješenju za rješavanje zabrinutosti SAD-a”.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao je odluku SAD-a “ozbiljnim udarcem za kolektivnu potragu za međunarodnim kaznenim pravosuđem, čiji je ICC ključni stup”.

Velika Britanija pridružila se Kanadi, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Japanu i Nizozemskoj u ponovnom potvrđivanju njihove “kontinuirane i nepokolebljive potpore” ICC-u i rekla da “žale i snažno se ne slažu” sa sankcijama.

Također su pohvalili osoblje suda za njihov rad na privođenju “onih optuženih za najteže međunarodne zločine pravdi”, kao i pružanju podrške žrtvama.

ICC je osnovan 2002. godine kako bi procesuirao ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, a 125 zemalja smatra državama članicama. Nekoliko velikih zemalja ostalo je izvan ICC-a, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Indiju i Izrael.

Trumpova administracija tvrdi da ICC-om upravlja ono što naziva globalistima koji prijete američkom suverenitetu.

Bijesan je zbog prošle istrage o postupcima američkih vojnika u Afganistanu koje je sud od tada zatvorio i zbog svojih naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua. Nove sankcije, međutim, ne kažu da se ti nalozi moraju povući prije nego što se mjere mogu ukinuti.

Ali Rubio je rekao kako Trump neće dopustiti ICC-u procesuiranje Amerikanaca, dodajući: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC.”

Američke sankcije spriječit će američke tvrtke da pružaju robu ili usluge ICC-u, poput bankarstva ili softvera.

Rubio je rekao da je Washington odgodio uvođenje sankcija u nadi da će ICC i njegove zemlje članice riješiti zabrinutost SAD-a. Rekao je da su mjere strukturirane kako bi se drugim zemljama omogućilo pregovaranje o mogućem rješenju.

Također je pozvao američke saveznike koji su bili potpisnici ICC-a, uključujući Veliku Britaniju, da “obuzdaju” instituciju.

Nizozemska, koja je domaćin suda u Haagu, a također je i saveznik SAD-a u NATO-u, suočava se s posebnim pritiskom. Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je da će sankcije ozbiljno utjecati na sposobnost suda da funkcionira.

Netanyahu je pozdravio sankcije, rekavši da ICC “nije sud već političko tijelo koje je prijetilo demokracijama koje poštuju zakon i samoj ideji nacionalnog suvereniteta”.

ICC je rekao da su sankcije usmjerene na ometanje njegovog rada i zastrašivanje onih koji surađuju s njim – ali da se “neće odvratiti”.

Mjere su nazvane “napadom na vladavinu prava” i rečeno da nitko ne bi trebao biti kažnjen zbog služenja pravdi, dodajući: “Povijest će suditi u ovom trenutku”.

Ovaj obračun potencijalno označava najveću krizu u 24-godišnjoj povijesti suda. Umjesto da cilja na pojedinačne suce i tužitelje ICC-a, SAD sada sankcionira sam sud.

Sankcije bi u konačnici mogle dovesti do toga da ICC ne može suditi slučajevima, što znači da bi pritvorenici koji čekaju suđenje ili presudu mogli biti pušteni na slobodu, prema profesoru Ryanu Goodmanu s Pravnog fakulteta Sveučilišta New York.

Među onima koji čekaju suđenje u Haagu je i Rodrigo Duterte, bivši predsjednik Filipina.

81-godišnjak je optužen za izvansudsko ubojstvo tisuća ljudi tijekom svog smrtonosnog “rata protiv droge” između 2011. i 2019. godine. Ostali koji čekaju suđenje ili s neriješenim žalbama uključuju bivše visoke osobe optužene za ratne zločine u Libiji, Sudanu i Srednjoafričkoj Republici.

Goodman kaže da je kao senator, Rubio bio “ispred” ističući Duterteove navodne zločine.

Rekao je za BBC da bi takvo puštanje bilo “enormno štetno za globalne napore prema međunarodnoj pravdi [i] prema Filipinima”.

“Za žrtve to jednostavno mora biti nevjerojatno traumatično jer mnogi od njih sudjeluju u postupku ICC-a kako bi se stavili na kocku s nadom da će doći do pravde”, dodaje Goodman, bivši posebni savjetnik u američkom Ministarstvu obrane.

Među najavljenim sankcijama su “licence” koje omogućuju ICC-u nastavak “usluge za rad objekata koji se koriste za pritvor” Dutertea i drugih.

Međutim, Goodman kaže da će u konačnici ti pritvorenici možda morati biti pušteni “kao pitanje zakona” ako financijske sankcije znače da sud ne može voditi poštene suđenja ili žalbe.

/Desk/

Objava SAD nameće sankcije haškom sudu, ne želi suđenje Amerikancima – Rubio: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC” pojavila se prvi puta na Republika.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je snimke napada na pet iranskih tankera, navodeći da je riječ o odgovoru na dva pokušaja Revolucionarne garde da balističkim projektilima pogodi američki ratni brod tijekom prethodna dva dana. U tim napadima nije bilo ozlijeđenih Amerikanaca, prenosi HRT.

Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je tijekom posjeta Kolumbiji da će Washington nastaviti odgovarati na iranske napade na američke pomorske snage.

“Iran i dalje pokušava pogoditi američke ratne brodove i svaki put kada to učini ili pokuša učiniti, izgubit će tankere”, rekao je Rubio.

Veliki pritisak na američku protuzračnu obranu

Iran je zatim balističkim projektilima napao Zračnu bazu Muwaffaq Salti kojom se koriste američke snage u blizini Al Azraqa u Jordanu. Revolucionarna garda tvrdila je da je napad uzrokovao veliku štetu, no Jordan je objavio da je protuzračna obrana presrela 18 od 20 iranskih projektila, dok su dva pala na nenaseljena područja. Nije bilo žrtava. Američki dužnosnik izjavio je da napad nije bio učinkovit i da su svi američki vojnici na sigurnom.

Ratni promatrači tvrde suprotno, naglašavaju da su najmanje četiri projektila pogodila Zračnu bazu Muwaffaq Salti te da je Iran lansirao najmanje 30 projektila, a prema nekim izvješćima, upotrijebljene su i bojne glave s kasetnim punjenjem.

Američke su snage, prema podacima ratnih promatrača, tijekom iranskog napada lansirale oko 100 presretača sustava Patriot, kombinaciju projektila PAC-2 i PAC-3 MSE. Točan omjer nije poznat, pa se ni trošak ne može precizno izračunati.

Ako se pretpostavi približno jednak broj obaju tipova, vrijednost stotinu utrošenih presretača mogla bi iznositi oko 350 milijuna dolara, odnosno okvirno između 300 i 400 milijuna, ovisno o njihovoj kombinaciji. Riječ je o procjeni, a podatak o približno 100 lansiranih presretača nije službeno potvrđen.

SAD se suočava s kritičnom nestašicom tih projektila, a prema podacima američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Washington na raspolaganju ima između 759 i 827 najmodernijih PAC-3 MSE presretača.

Revolucionarna garda objavila je i da je napala deset brodova, među njima dva američka plovila i osam naftnih tankera koji su pokušavali proći područjem Hormuškog tjesnaca koje je Iran proglasio zabranjenim i nesigurnim. Iran je tijekom rata više puta napadao američke ciljeve i saveznike u regiji, uključujući Jordan, gdje su u jednom napadu u srpnju poginula najmanje dvojica američkih vojnika.

Iran je zaprijetio i naftnim tankerima u kuvajtskim i bahreinskim lukama. Sigurnosni izvori izvijestili su i da je tanker za ukapljeni prirodni plin oštećen u emiratskoj luci Khor Fakkan, no zasad nije poznato tko je odgovoran.

Brent gotovo 100 dolara po barelu

Napetosti su dodatno porasle nakon udara hutista na nekoliko gradova u Saudijskoj Arabiji. U napadima su ozlijeđene 73 osobe, a požari su buknuli na naftnim postrojenjima. Hutisti su objavili da su dronovima i projektilima napali saudijsku zračnu bazu u Khamis Mushaitu te objekte državne naftne kompanije u Abhi, Najranu i Džizanu.

Hutisti, koji kontroliraju većinu naseljenih područja Jemena, uključujući glavni grad, posljednjih su mjeseci dodatno pritiskali američke saveznike povremenim ometanjem plovidbe na ulazu u Crveno more. Saudijska Arabija više od desetljeća predvodi arapsku koaliciju koja se u Jemenu bori protiv hutista.

Sukob sve snažnije pogađa i svjetsko energetsko tržište. Washington pokušava održati plovidbu i protok nafte kroz Hormuški tjesnac, dok istodobno blokadom nastoji ograničiti iranski izvoz. Zbog straha od daljnjih poremećaja u prometu tankera cijena nafte Brent približila se 100 dolara po barelu.

/Desk/

Objava Eskalacija rata u Perzijskom zaljevu ponovno povećavaju cijene nafte i plina pojavila se prvi puta na Republika.

U skladu s onime što je govorio uoči tog sastanka, ruski šef diplomacije ponovno je potvrdio predanost Moskve navodnom dogovoru za koji Kremlj tvrdi da su tijekom sastanka na Aljasci krajem kolovoza prošle godine postigli ruski čelnik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump.

Moskva, naime, inzistira da je postojao paket obveza u sklopu tzv. dogovora “u duhu Anchoragea”, koji je navodno predviđao američki pritisak na Ukrajinu da Rusiji preda regiju Donjeck, dok bi Moskva zauzvrat povukla svoje snage iz okupiranih dijelova Sumske i Harkivske oblasti, kao uvjet i put prema rješenju rata u Ukrajini. S druge strane, Bloomberg je u srijedu izvijestio da Kremlj više ne namjerava vratiti okupirane dijelove Ukrajine u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma, već ih planira zadržati kao tampon-zone.

“Lavrov je ponovio spremnost Rusije da riješi sukob političkim i diplomatskim sredstvima te je potvrdio predanost Moskve prijedlozima koje su Sjedinjene Države iznijele na sastanku predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Donalda Trumpa u Anchorageu na Aljasci, a koje je ruski čelnik prihvatio”, stoji u izjavi ruskog ministarstva vanjskih poslova, kako je prenijela ruska državna novinska agencija TASS.

Rubio: ‘Trebamo nove ideje‘

No, unatoč ruskom inzistiranju na navodnom dogovoru iz kolovoza 2025. godine, američki državni tajnik Rubio – koji je 25. lipnja izjavio da nisu postignuti nikakvi sporazumi između SAD-a i Rusije nakon sastanka Trumpa i Putina u Anchorageu – nakon sastanka u Manili ocijenio je da je pristup koji je Rusija prošle godine predložila u Anchorageu, odnosno prijašnje ideje o rješenju sukoba, propale jer su bile neprihvatljive za Ukrajinu, kako je prenio Radio Slobodna Europa.

Rubija su, kako prenosi Ukrajinska pravda, novinari upitali koliko su prijedlozi koje je Rusija iznijela u Anchorageu relevantni i danas, a američki državni tajnik odgovorio je da su prijedlozi, koje su Rusi nazvali “3+2” i koji su uključivali podjelu teritorija, propali.

Naglasio je da se mirovni sporazum ne može postići osim ako se obje strane ne slože s njim te je napomenuo da se Ukrajinci nisu složili s prijedlozima, zbog čega ti napori nisu uspjeli. Dodao je da će se, s obzirom na to, morati tražiti novi prijedlozi i nove ideje, jer je ta opcija očito bila neprihvatljiva za Ukrajinu tada, a kaže kako misli da su ti prijedlozi vjerojatno još manje prihvatljivi za Kijev sada. Dodao je da vjeruje da će mir, ako se postigne, doći kroz nove ideje i koncepte te da je SAD spreman ponuditi neke od njih u odgovarajućem kontekstu i formatu.

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov tijekom sastanka, koji je trajao tek 30-ak minuta, također je upozorio Rubija na “neprihvatljiv” nastavak slanja oružja Ukrajini, kako je priopćilo rusko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak, javlja HINA.

Ovaj prvi sastanak dvojice diplomata od rujna 2025. godine, održan na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) na Filipinima, došao je u vrijeme kada su američki posrednički napori u mirovnim pregovorima između Kijeva i Moskve zastali otkako je počeo rat na Bliskom istoku krajem veljače.

Lavrov je u razgovoru s američkim kolegom o pitanju Ukrajine “naglasio da je neprihvatljivo nastaviti slati oružje kijevskom režimu”, ističe se u priopćenju ruskog ministarstva. Ruski šef diplomacije također je kritizirao “destabilizirajuću politiku europskih zemalja koje nastavljaju pokušavati nanijeti ‘strateški poraz‘ Rusiji”, prema istom priopćenju. Lavrov je ponovio da je “ruska strana spremna za političko i diplomatsko rješenje sukoba”.

Dogovoren nastavak kontakata

Marco Rubio je, pak, nakon sastanka poručio da su Sjedinjene Američke Države i dalje spremne na “konstruktivnu ulogu” kako bi pomogle da se okonča rat u Ukrajini. Podsjetio je kako je američki predsjednik jasno poručio da je SAD spreman pomoći okončati “besmislen rat” ako se pruži prilika. Kazao je da je Washington prenio tu poruku Moskvi te je odbio opisati stav Rusije u pregovorima.

“Imali smo dobar razgovor, otvoren razgovor”, kazao je Rubio o sastanku s Lavrovom te dodao da neće ulaziti u pojedinosti njihova razgovora. “Sjedinjene Države, predsjednik, jasno su dale do znanja da smo spremni igrati konstruktivnu ulogu u zaustavljanju besmislenog rata i spremni smo to učiniti”, poručio je Rubio.

Rubio je naglasio da je sukob imao visoku cijenu, ističući civilne žrtve i ruske napade na Kijev. Rusija i Ukrajina imaju razloge da žele kraj rata, ali središnji izazov još uvijek predstavlja pronalazak rješenja “koje obje strane mogu prihvatiti”, dodao je.

“Mislim da je to veoma krvav rat”, rekao je Rubio. “Mislim da bi obje strane trebale imati razloga da ga dovedu kraju. To je bio izazov – ishod koji obje strane mogu prihvatiti, a mi smo pokušali i nastavit ćemo pokušavati pronaći kompromis kako bi se to završilo”, kazao je Rubio.

Tijekom sastanka koji je trajao više od pola sata, dogovoren je nastavak kontakata između dvaju ministarstava vanjskih poslova, uključujući suradnju u okviru međunarodnih organizacija. Prema navodima diplomatskog izvora, inicijator sastanka bila je američka strana, prenijeli su ruski mediji.

(Jutarnji list/HINA)

Objava Sastanak Rubio – Lavrov: Traže se ‘nove ideje’ za okončanje rata u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Američki ministar vanjskih poslova tajnik Marco Rubio dodatno je zaoštrio svoju retoriku protiv Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. To bi za taj sud moglo imati ozbiljne posljedice, piše Deutsche Welle.

U Haagu postoje dva velika međunarodna suda koja se često mogu zamijeniti. S jedne strane tu je Međunarodni sud pravde (MSP, na engleskom International Court of Justice – ICJ) Ujedinjenih naroda, koji rješava sporove između država i smješten je u povijesnoj Palači mira. S druge strane nalazi se Međunarodni kazneni sud (MKS, odnosno International Criminal Court, ICC, na engleskom), koji od 2002. godine privodi pravdi pojedince odgovorne za ratne zločine i djeluje u znatno modernijoj zgradi od stakla i betona.

U njemu nisu zastupljene sve 193 članice UN-a, nego samo 125 država koje su pristupile sudu i priznale njegovu nadležnost – među zemljama koje nisu članice nalaze se SAD, Rusija i Kina, kao i neke države iz Azije i Sjeverne Afrike.

Kada je američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio nedavno zaprijetio da će sud „rastaviti ciglu po ciglu”, bilo je jasno da misli na Međunarodni kazneni sud. Njegovo ministarstvo u priopćenju je navelo instrumente koje SAD razmatra u svojoj kampanji protiv suda. Između ostaloga, SAD bi mogao uvesti zabrane ulaska zaposlenicima ICC-a ili pooštriti sankcije protiv suda i povezanih organizacija. Spominje se čak i pojačani nadzor nad državama „koje odbijaju odbaciti lažni autoritet ICC-a, a istodobno koriste američku pomoć”.

SAD je i ranije više puta pritiskao ICC, ali novi pristup privukao je pozornost stručnjaka za međunarodno pravo diljem svijeta.

SAD pojačava pritisak na Haag

„SAD i Marco Rubio sada su u biti javno obznanili nešto što traje već više od godinu dana – naime da SAD diplomatskim pritiskom i različitim sredstvima pokušava utjecati na druge države kako bi promijenile svoje stavove, a djelomično i način glasanja kada je riječ o ICC-u”, smatra Andreas Schüller, zamjenik voditelja programa za međunarodne zločine i pravnu odgovornost pri Europskom centru za ustavna i ljudska prava (ECCHR) u Berlinu.

„Činjenica da se to sada proglašava kampanjom dodatno pokazuje da je riječ o strateški promišljenom pristupu, da je obuhvat širi te da se i druge države koje nisu članice ICC-a nastoji uključiti kako bi vršile pritisak”, rekao je Schüller u razgovoru za DW.

SAD nije zemlja članica Međunarodnog kaznenog suda, pa se djela počinjena na njezinu teritoriju ne mogu procesuirati u Haagu. Međutim, ICC je nadležan kada se nekome na teret stavljaju zločini počinjeni na području neke države članice. Na toj osnovi izdani su, primjerice, nalozi za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Postojanje ICC-a može se objasniti lekcijama iz povijesti. Nakon Drugog svjetskog rata Nürnberški procesi protiv dijela nacističkog vodstva predstavljali su svojevrsno rođenje međunarodnog kaznenog prava. Kada su 1990-ih, nakon rata u bivšoj Jugoslaviji i genocida u Ruandi, etablirani tribunali za ratne zločine, sve više je jačao poziv za stvaranje stalne institucije.

Prema riječima Kaija Ambosa, stručnjaka za međunarodno pravo sa Sveučilišta u Göttingenu, riječ je o „temeljnom pitanju preuzimanja odgovornosti”, bilo da se radi o Ukrajini, Iranu ili Gazi.

„Ne može biti prihvatljivo da se takvi teški zločini počine, bez obzira na sukob, a da glavni odgovorni, prije svega šefovi država i druge vodeće osobe, ostanu nekažnjeni. Jednostavno se ništa ne događa. To je neprihvatljivo za žrtve, ali zapravo i za sve nas”, rekao je Ambos za DW.

Trebaju li američki državljani sjesti na optuženičku klupu?

U kratkom video obraćanju Marco Rubio izjavio je da sud ugrožava cjelokupni pravni sustav SAD-a: „Službenici granične zaštite koji iz naše zemlje uklanjaju nasilne kriminalce. Američki marinci koji riskiraju svoje živote u obrani naše zemlje. (…) Ako ostanemo pasivni, svi bi oni bili prepušteni na milost i nemilost stranim sucima udaljenima tisućama kilometara”, rekao je američki državni tajnik.

Pred Međunarodnim kaznenim sudom trenutno se ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana. Aktivnosti graničnih službenika ICE-a uglavnom se odvijaju unutar SAD-a, gdje ICC ionako nema nadležnost. Drukčija je situacija kada je riječ o ciljanim likvidacijama navodnih krijumčara droge na Karibima. Bivši glavni tužitelj ICC-a Luis Moreno Ocampo još je u studenome ocijenio da bi se moglo raditi o mogućem zločinu protiv čovječnosti.

Kako se sud može oduprijeti pritisku?

Kai Ambos sada strahuje da bi se takozvani „chilling effect” mogao dodatno pojačati, odnosno da bi, primjerice, tužitelji Međunarodnog kaznenog suda mogli pokazivati veću popustljivost prema američkim osumnjičenicima.

„Imamo i problem pretjeranog poštivanja sankcija (over-compliance), pa tako i tvrtke izvan SAD-a kažu: više ne surađujemo s tom institucijom jer bi to moglo ugroziti naše poslovanje u Americi.”

Još prošle godine američko Ministarstvo vanjskih poslova uvelo je niz sankcija protiv ICC-a i pojedinih sudaca. Kao odgovor na to, sud je dodatno smanjio svoju ovisnost o SAD-u te je, primjerice, uredske aplikacije tvrtke Microsofta zamijenio njemačkim open-source proizvodom.

Stručnjak ECCHR-a smatra da države članice imaju brojne manje mogućnosti za pružanje potpore sudu.

„Ako se srednje velike sile i manje države udruže protiv SAD-a te postanu oslonac međunarodnim institucijama i pruže otpor, to je najvažnije.”

Europska unija stala je uz ICC odmah nakon Rubiovih prijetnji. Potporu sudu dao je i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, koji je poručio da taj sud svijet čini „sigurnijim i pravednijim”.

Zanimljivo je da je 2022. godine, u sjeni ruske invazije na Ukrajinu, slično stajalište zauzeo i američki Senat. U rezoluciji je ICC opisan kao „međunarodni tribunal koji želi održati vladavinu prava”, a istrage protiv Rusije bile su pozdravljene. Jedan od supokrovitelja teksta, koji je predložio nedavno preminuli republikanski senator Lindsay Graham, bio je upravo današnji američki državni tajnik Marco Rubio, piše DW na kraju teksta.

/Desk/

Objava Je li Netanyahu razlog zašto SAD želi razoriti sud u Haagu? pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo kao se Sarajevu upravo održava dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) gdje se odlučuje o novom visokom predstavniku u BiH nakon što se Christian Schmidt povukao s te dužnosti.

“Postoji novi kandidat za visokog predstavnika u BiH kojeg ćemo podržati. Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao i pomogao osiguranju određene stabilnost na toj poziciji”, izjavio je Rubio, neizravno potvrđujući nagađanja o talijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju kao najizglednijem izboru za novog visokog predstavnika u BiH.

Govoreći o BiH, američki državni tajnik je rekao: “Ostajemo angažirani na ovoj temi, a to radimo i privatno. Posljednja stvar koju želimo vidjeti je bilo kakva vrsta sukoba, bilo kakva podjela, secesija ili stvari te prirode koje bi stvorile daljnji konflikt”.

/Desk/

Objava Rubio: Podržavamo kandidata iz Italije za novog visokog predstavnika u BiH, ne želimo podjele, secesiju ili bilo kakav konflikt” pojavila se prvi puta na Republika.

“Amerika stoji uz vas dok slavite ovaj dan nacionalnog ponosa”, napisao je Marco Rubio čestitajući praznik hrvatskom narodu u ime Sjedinjenih Država, u priopćenju poslanom odmah iza ponoći, prenosi HINA.

Državni je tajnik ocijenio da dvije države održavaju blizak odnos jer ih veže zajednička predanost regionalnom miru i stabilnosti, kao i demokratske vrijednosti, od čega su obje nacije mnogo profitirale.

Sjedinjene Američke Države cijene snažno partnerstvo s Hrvatskom, napisao je u čestitki, dodajući da doprinos Hrvatske regionalnoj energetskoj sigurnosti i obrambenoj suradnji ostaje ključan za snagu transatlantskih odnosa.

Pohvalio je pritom vodstvo Hrvatske u uspješnom organiziranju summita i poslovnog foruma Inicijative Triju mora (3SI) u travnju, tvrdeći da su su oni pokazali predanost unapređenju regionalne povezanosti i prosperiteta.

“Radujemo se izgradnji naših energetskih partnerstava i unapređenju stvarnih gospodarskih prilika za Amerikance i Hrvate u godinama koje dolaze, zaključio je Rubio.

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine”, navodi Hrvatski sabor na svojim stranicama.

/Desk/

Objava Američki državni tajnik Marco Rubio čestitao Hrvatskoj Dan državnosti: “Amerika stoji uz vas” pojavila se prvi puta na Republika.

U Helsingborgu u Švedskoj održan je prvi sastanak šefova diplomacije zemalja članica NATO-a otkako je 2024. ta skandinavska zemlja postala članicom.

“Öresundski tjesnac vitalna je arterija, važna i za trgovinu i za našu sigurnost. Prošle godine njime je prošlo podjednako barela nafte kao i kroz Sueski kanal, velik dio u tankerima ruske tajne flote. To nas podsjeća na to odakle dolazi najveća prijetnja našem savezu te na važnost većeg ulaganja u naše sposobnosti, obranu i odvraćanje”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard.

O ratu u Ukrajini i važnosti nastavka pomoći toj zemlji razgovarali su u Švedskoj ministri vanjskih poslova članica NATO-a. Washington u ovom trenutku gotovo ne ulaže napore u posredovanje za završetak rata, poručuje da nisu zainteresirani za sudjelovanje u beskrajnom ciklusu sastanaka koji ne vode ničemu.

“Važan proces, koji predvodi SAD, zaustavljen je zbog različitih okolnosti, među ostalim i zbog situacije na Bliskom istoku”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je iznenadio saveznike. Najavio je slanje dodatnih 5.000 vojnika ​u Poljsku, samo nekoliko tjedana nakon što su Sjedinjene Države najavile povlačenje više tisuća vojnika iz Europe te zaustavile raspoređivanje oružja srednjeg dometa u Njemačkoj.

Trumpova najava objavljena je u trenutku kada visoki dužnosnici Pentagona u Bruxellesu trebaju izvijestiti o planovima američke vojske veznima za europsku obranu.

“Na temelju uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Nawrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku”, napisao je Trump na TruthSocialu.

“Pozdravljam objavu. Naši vojni zapovjednici razrađuju sve detalje. No budimo jasni. Put kojim idemo, a to je jača Europa i jači NATO, osigurat će nam da s vremenom budemo manje ovisni o samo jednom savezniku, dugo su to bile Sjedinjene Države”, naglasio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Saveznici u NATO-u su s olakšanjem primili vijest o Trumpovoj odluci da pošalje dodatnih 5000 vojnika u Poljsku nakon više tjedana tijekom kojih je predsjednik oštro kritizirao članice NATO-a jer nisu učinile više kako bi pomogle u američko-izraelskoj vojnoj kampanji.

“Dobri savezi se temelje na suradnji, uzajamnom poštovanju i predanosti našoj zajedničkoj sigurnosti”, napisao je poljski predsjednik Karol Nawrocki na društvenoj platformi X nakon što je Trump kao razlog za svoju odluku naveo upravo svoj odnos s Nawrockim.

Potez potvrđuje da su poljsko-američke veze “veoma snažne, a da je Poljska uzorna saveznica”, napisao je na X-u poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.

Poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski je kazao da će broj američki vojnika u njegovoj zemlji sada ostati na “više-manje istoj razini kao ranije”, pri čemu je Kosiniak-Kamysz rekao da će to biti oko 10.000 vojnika.

Rubio: Savez mora biti dobar za sve

Nezadovoljstvo američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim partnerima u NATO-u otkako je s Izraelom započeo rat protiv Irana više nije utemeljeno samo na tome da ne troše dovoljno na obranu, sada je uznemiren i razočaran saveznicima i jer su se odbili pridružiti sukobu na Bliskom istoku.

Ministrima se pridružio i američki državni tajnik Marco Rubio. Washington je ljut zbog odbijanja dijela zemalja da im dopusti korištenje vojnih baza za američki rat protiv Irana.

“Vidjeli ste predsjednikovu objavu sinoć u vezi s Poljskom i raspoređivanjem. Uz to rečeno, očito je da Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obveze koje moraju ispuniti u smislu raspoređivanja naših snaga, a to od nas stalno zahtijeva da preispitamo gdje postavljamo trupe. I ovo nije kaznena stvar. To je jednostavno nešto što je u tijeku. I to je već postojalo, sva ova nedavna izvješća i napetosti i tako dalje. Dakle, to je proces koji će se nastaviti, mislim, na vrlo pozitivan i produktivan način, a suradnja s našim saveznicima može dovesti do odluka. Ali na kraju, znate, kao i svaki savez, mora biti dobar za sve koji su uključeni. Mora postojati jasno razumijevanje očekivanja”, istaknuo je Rubio.

“Znam zašto je NATO dobar za Europu, ali zašto je dobar za Ameriku? Zato što nam daje baze u regiji koje nam omogućuju vojno djelovanje u kriznim situacijama na Bliskom istoku ili drugdje. Ako je to glavni razlog članstva, a imate zemlje poput Španjolske koje nam uskraćuju korištenje tih baza, pa zašto onda biti u NATO-u? To je opravdano pitanje”, dodao je.

Rubio je rekao da obećanje o dodatnim vojnicima pokazuje da “Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obaveze koje moraju poštovati kada je riječ o raspoređivanju naših snaga”, ali je upozorio da će ih SAD nastaviti revidirati.

Nije javno govorio ni o kakvom američkom planu o smanjenju predanosti obrani NATO-a. Zabrinutost Europljana zbog Trumpovog stava prema NATO-u pojačala se ove godine zbog težnji američkog predsjednika da preuzme kontrolu nad Grenlandom, otokom koji pripada Danskoj, članici NATO-a, te otkazivanjem planiranog slanja projektila dugog dometa Tomahawk u Njemačku.

Europske države svjesne potrebe zamjene američkih obrambenih sposobnosti suočene su s nedosljednostima Bijele kuće. Ipak dijele zabrinutost za sigurnost Europe zbog sve učestalijih ruskih provokacija usmjerenih prema baltičkim zemljama na istočnom krilu NATO-a.

Saveznici su na sastanku u Helsingborgu potvrdili svoju predanost preuzimanju veće odgovornosti u obrani Europe, ali i osiguravanju slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu kada okolnosti to budu dozvoljavale.

/Desk/

Objava Rubio potvrdio slanje još 5.000 američkih vojnika u Poljsku: NATO mora biti dobar za sve pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Lav XIV. primio je danas, 7. svibnja, u Vatikanu američkoga državnog tajnika Marca Rubia s kojim se zadržao u razgovoru oko 45 minuta. Nakon toga je uslijedio razgovor u Državnom tajništvu s kardinalom Pietrom Parolinom, tijekom kojega je – kako stoji u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice – obnovljeno zajedničko zauzimanje u njegovanju dobrih bilateralnih odnosa između Svete Stolice i Sjedinjenih Američkih Država.

Osim toga – stoji u priopćenju – razmijenjena su mišljenja o regionalnoj i međunarodnoj situaciji, s posebnom pozornošću na zemlje pogođene ratom, političkim napetostima i teškim humanitarnim situacijama, kao i o potrebi neumornoga rada u svrhu mira.

O ovim posljednjim točkama, Tiskovni je ured Svete Stolice objasnio da su, među navedenim zonama sukoba, spomenute zemlje u Africi i na Bliskom istoku, posebno Libanon i Iran, te da se razgovaralo i o gorućim pitanjima, kao što je pitanje Kube – u ovim danima snažnih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama – u vezi s kojom je ponovno istaknuta potreba pružanja potpore kubanskom narodu.

Susret nakon godinu dana

Marco Rubio i papa Lav XIV. već su se susreli 19. svibnja prošle godine – kada je bio prisutan i potpredsjednik J.D. Vance – dan nakon mise kojom je obilježen početak Petrove službe. Danas su se ponovno susreli, uoči prve godišnjice njegova pontifikata i nakon kritika predsjednika Donalda Trumpa upućenih papi Lavu, na koje je sâm Papa odgovorio u utorak navečer u Castel Gandolfu.

Kolona automobila s američkim državnim tajnikom stigla je nešto poslije 11 sati u Dvorište svetoga Damaza u Vatikanu, gdje ga je dočekao prefekt Papinskoga doma, nadbiskup Petar Rajič, koji mu je, rukujući se s njim, rekao: “Dobrodošli u Vatikan!” Dopratio ga je veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država pri Svetoj Stolici, Brian Burch.

Razgovori u Državnom tajništvu

Nakon susreta s Papom, Rubia je, kako je već spomenuto, u Državnom tajništvu primio kardinal Pietro Parolin, zajedno s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama. Već je jučer poslijepodne, na margini predstavljanja jedne knjige Vatikanske nakladničke knjižare u Augustinianumu, kardinal Parolin najavio da će se tijekom susreta razgovarati o međunarodnim i drugim pitanjima.

Američki State Department, sa svoje je strane tijekom jutra objavio priopćenje u kojemu izvještava da se tijekom audijencije s Papom razgovaralo o situaciji na Bliskom istoku i drugim pitanjima od zajedničkoga interesa za zapadnu hemisferu. Rubio i Parolin – stoji u istom priopćenju – razmotrili su, međutim, humanitarne napore koji su u tijeku na Zapadu i inicijative usmjerene na uspostavljanje trajnoga mira na Bliskom istoku. Ti razgovori su – prema američkom State Departmentu – pokazali čvrsto i trajno partnerstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Svete Stolice u podupiranju vjerske slobode.

Darovi

Na kraju današnje audijencije kod Pape uslijedila je razmjena darova. Među njima je državni tajnik Rubio Papi darovao malu kristalnu ragbijsku loptu. “Vi ste ljubitelj bejzbola…”, rekao je Papi, objašnjavajući da dar nosi znak State Departmenta. Papa Lav je uzvratio knjigom o dvoranama za audijencije Apostolske palače, knjigom s fotografijama Sikstinske kapele i olovkom od maslinovog drva. Maslina je – istaknuo je – biljka mira, izvijestio je Vatican News.

Inače, ovaj posjet američkog državnog tajnika papi Lavu dolazi u vrijeme stalnog napada i kritika prema njemu od američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sablažnjavaju katolike diljem svijeta. Očito je kako Rubio, kao jedan od najodmjerenijih Trumpovih najbližih suradnika u njegovoj administraciji, želi otopliti odnose.

/Desk/

Objava Američki državni tajnik Marco Rubio u pojsetu papi Lavu – Potvrđeni dobri odnosi sa SAD-om i zauzimanje za mir pojavila se prvi puta na Republika.

Ustvrdio je da su svi njihovi vojni ciljevi potpuno ostvareni, kako više nema potrebe za vojnim djelovanjem i da se svi problemi između Irana i SAD-a mogu i trebaju rješavati diplomatskim putem. Iran je poručio da će prihvatiti jedino pravedan i sveobuhvatan sporazum u pregovorima sa SAD-om o završetku rata na Bliskom istoku.

Iran razmatra američki prijedlog za okončanje rata

Iran je u srijedu priopćio da razmatra novi američki prijedlog memoranduma o okončanju rata u Zaljevu, dok izvori navode da su Washington i Teheran blizu okvirnog dogovora koji bi otvorio put daljnjim pregovorima.

Prema navodima, Iran bi svoj odgovor trebao poslati posredstvom Pakistana, koji je dosad služio kao kanal komunikacije između zaraćenih strana. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi rat mogao završiti ako Iran prihvati dogovorene uvjete, ali je upozorio i na mogućnost daljnje eskalacije ako do sporazuma ne dođe.

Izvori navode da se razmatra kratki memorandum kojim bi se formalno zaustavio sukob, nakon čega bi uslijedili detaljniji pregovori o Hormuškom tjesnacu, ukidanju sankcija i ograničenju iranskog nuklearnog programa.

Najave mogućeg napretka utjecale su na tržišta, pa su pale cijene nafte, dok se o mogućem dogovoru i dalje govori uz brojne otvorene prijepore između dviju strana.

Iran i SAD se približavaju memorandumu o kraju rata – Axios

Bijela kuća vjeruje da se približava memorandumu o razumijevanju s Iranom kojim bi se okončao rat i koji bi postavio okvir za detaljnije nuklearne pregovore, izvijestio je Axios, pozivajući se na dvoje američkih dužnosnika i dva druga izvora upoznata s tim pitanjem. SAD očekuje iranski odgovor o nekoliko ključnih točaka u sljedećih 48 sati, prema izvješću koje upozorava da još ništa nije dogovoreno, ali navodi da su ovime dvije strane najbliže dogovoru od početka rata.

Između ostalih odredbi, taj bi sporazum od jedne stranice uključivao obvezni moratorij na obogaćivanje nuklearnog urana za Iran, pristanak SAD-a na ukidanje sankcija i oslobađanje milijardi zamrznutih iranskih sredstava. Ukinula bi se i ograničenja tranzita kroz Hormuški tjesnac s obje strane, piše Axios, a prenosi Reuters.

Memorandumom o razumijevanju proglasio bi se kraj rata u regiji i početak 30-dnevnog razdoblja pregovora o detaljnom sporazumu o otvaranju tjesnaca, ograničavanju iranskog nuklearnog programa i ukidanju američkih sankcija, dodaje američki Axios.

Iranska ograničenja plovidbe kroz tjesnac i američka pomorska blokada postupno bi se ukidali tijekom tog 30-dnevnog razdoblja, piše isti izvor pozivajući se na američkog dužnosnika koji je dodao da će američke snage i dalje biti u stanju ponovno uspostaviti blokadu ili nastaviti vojnu akciju ako pregovori propadnu.

/Desk/

Objava Rubio objavio da je gotov američki napad na Iran pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon jučerašnjeg poziva američkog državnog tajnika Marca Rubija na obnovu transatlantskog pakta, ali uz opaske da Europa mora ojačati jer je Americi potreban snažan saveznik i partner, glavna poruka završnog dana konferencije je – da je snažnija Europa i u američkom interesu.

Minhensku sigurnosnu konferenciju obilježili su govori dvojice političara s obje strane Atlantika, amerilčkog državnog tajnika Marca Rubia i njemačkog kancelara Friedricha Merza. Obojica su se založila za zajedništvo i obnovu transatlantskog partnerstva.

Za uspješan nastavak transatlantskog partnerstva bit će potreban i kompromis, jer značajne razlike i dalje postoje. Merz se, primjerice, u svojem govoru ogradio Donalda Trumpa i njegove politike porukama da kulturni rat pokreta MAGA nije naš, da Europa ne vjeruje u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu, izvjestio jeHRT.

Premda znatno blaži i odmjereniji u izričaju od američkog potpredsjednika J.D. Vancea, koji je prošle godine šokirao posjetitelje i sudionike Minhenske sigurnosne konferencije, i Marco Rubio u svojem je govoru oštro kritizirao neučinkovitost UN-a kao i europsku energetsku politiku, koja se, kaže, dodvorava klimatskom kultu.

Neke kritike ipak su pale na plodno tlo, mnogi su snažno pozdravili američki zahtjev da Europa mora dodatno ojačati na području obrane, zaštiti vlastitih vrijednosti, ali i borbi protiv ilegalnih migracija koje postaju prvorazredno političko pitanje na kojem se gube ili dobivaju izbori.

Ključna poruka europskih čelnika SAD-u ostaje da Europa neće slijepo slijediti Sjedinjene Države. Spremna je na partnerstvo, ali pod jednakim uvjetima ili po riječima Friedricha Merza – ” autokracije imaju sljedbenike, a demokracije partnere i saveznike”.

“Kritiziranje EU je moderno, a 40% Kanađana željelo bi se priključiti Europi”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas odbacila je u nedjelju navode SAD-a da je Europa u fazi propadanja i umjesto toga oslikala Stari Kontinent kao čuvara standarda slobode i napretka.

Govoreći posljednjeg dana konferencije o sigurnosti u Munchenu, Kallas je rekla da Europljani imaju “sjajan životni standard” na kojem im zavide ljudi diljem svijeta. Kao dokaz tomu iznijela je rezultate ankete po kojoj bi se 40 posto Kanađana željelo priključiti EU-u.

“Ovo kritiziranje Europe, to je sada vrlo moderno. Stoga razmišljam o tome koja je alternativa? Pogotovo s obzirom na to da smo sve najbolje ili ponajbolje dobili od Europe i sve dobro što Europa predstavlja, rekla je Kallas.

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg znakovito je poručio da bi neke europske saveznike trebalo kritizirati jer ne poštuju temeljne vrijednosti Europe, poput vladavine prava, demokracije i slobode medija.

“U politici sam desetljećima, imao sam moć, i katkad mi je uistinu naporno kada novinari propitkuju što radim i postavljaju teška pitanja. No svjestan sam da ćemo onoga dana kada to prestane, doista biti na opasnom putu”, rekao je Jens Stoltenberg, ministar financija Norveške.

Wang Yi: Kina i Europa trebaju predvoditi novi “džentlmenski dogovor”

Kina i Europa trebaju zajedno graditi sigurnu i stabilnu budućnost u globalno turbulentnom svijetu, poručio je u subotu Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

“Nadamo se da će Kina i Europa biti predvodnice novog džentlmenskog dogovora. U današnjem svijetu, prepunom nepredvidivih događaja, dvije strane trebale bi pružiti ruku jedna drugoj i stvarati multilateralnu, sigurnu budućnost, a zaboraviti na razlike koje postoje, rekao je Wang Yi.

Kineski ministar naglasio je kako je jedini put naprijed zajednička izgradnja sigurnosti i slobodne trgovine.

DW: Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar

O Minhenskoj konferenciji izvješćuje i Deutsche Welle. Europljani su u Münchenu osjetili olakšanje nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio jučer nastupio bitno drukčije nego potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J. D. Vance na istome mjestu prije godinu dana. No očito im još nije potpuno jasno radi li se samo o ublažavanju retorike ili o prilici za obnovu partnerstva, izvješćuje Deutsche Welle.

Za neke je čaša napola puna, za druge napola prazna. Među prve svakako spada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je izrazila zadovoljstvo prijedlogom američkog šefa diplomacije da Amerikanci i Europljani zajednički „ponovno ožive transatlantski savez“.

Von der Leyen je rekla da je došlo vrijeme da Europa sama preuzme odgovornost za vlastitu obranu te da pritom mora prevladati neke „tabue“. Naglasila je kako treba konkretno ispuniti odredbu iz Ugovora o Europskoj uniji prema kojoj su države članice dužne braniti jedna drugu. To već zvuči kao prijedlog osnivanja svojevrsnog europskog NATO-a.

Stalno „pljuvanje po Europi”

Napola prazna čaša dolazi također iz samog vrha europske politike. Otvorenije neslaganje s Washingtonom jutros (15. veljače) izrazila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. U svom obraćanju na konferenciji nastupila je borbenim tonom. Rekla je da joj stalno „pljuvanje po Europi“ ide na živce. „To je trenutačno vrlo moderno. A ja se pitam – koja je zapravo alternativa?“

U izvještaju njemačkog javnog servisa ARD navodi se da je Kaja Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar.

Nije izgovorila Rubiovo ime, ali je rekla da ne želi nikakve lekcije o slobodi medija jer dolazi iz Estonije, zemlje koja je na drugome mjestu svjetske ljestvice slobode medija, dok su Sjedinjene Američke Države na 57. mjestu.

Točku po točku opovrgavala je tvrdnje koje je Rubio iznio prethodnog dana: “Europa ne stoji pred civilizacijskim slomom, čak i ako ideologija pokreta MAGA ostavlja dojam da kontinentom uglavnom hodaju dekadentni ljudi. Kako bi se inače objasnilo”, upitala je publiku, “da toliko država želi postati članicama Europske unije?”

„Kada putujem svijetom, vidim zemlje koje se ugledaju na nas jer zastupamo vrijednosti koje su i dalje vrlo cijenjene“, istaknula je Kallas. Dodala je da su Rubiove poruke samo djelomično bile upućene Europljanima, a dijelom i američkoj javnosti. Jasno je, priznala je, „da se ne slažemo u svim pitanjima i da će tako i ostati“.

Predstavnici vlada iz istočne Europe bili su skloniji ozbiljno shvatiti pitanje migracija. No oko osamostaljivanja Europe u odnosu na Ameriku u području obrane vlada jedinstvo. Kao primjer navodi se Njemačka, čiji će se izdaci za obranu do kraja desetljeća udvostručiti u odnosu na njegov početak. Francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad podsjetio je na to da Europljani već gotovo godinu dana u velikoj mjeri sami preuzimaju potporu Ukrajini.

Ukrajinski narod odlikovan Nagradom Ewald von Kleist

Na marginama Münchenske sigurnosne konferencije svake se godine dodjeljuje Nagrada Ewald von Kleist, nazvana po časniku Wehrmachta i članu skupine koja je izvršila atentat na Hitlera 20. srpnja 1944. Nakon rata bio je ugledni izdavač i jedan od osnivača Münchenske sigurnosne konferencije. Nagrada za mir dodjeljuje se od 2009. godine. Ove ju je godine primio predsjednik Volodimir Zelenski – u ime cijelog ukrajinskog naroda.

„Ukrajinke i Ukrajinci strašno su patili“, rekao je voditelj konferencije Wolfgang Ischinger na svečanosti u Münchenu, „a posebno je strašno bilo kako ih je Rusija terorizirala tijekom proteklih, vrlo hladnih tjedana.“ Nagrada se obično dodjeljuje državnicima, a ovo je prvi put da je dodijeljena cijelom jednom narodu. Zelenski je zahvalio svim državama koje podupiru Ukrajinu, posebno Njemačkoj, ali je upozorio na nedostatak presretačkih raketa.

Promatrači iz Ukrajine primjećuju da rat u njihovoj zemlji na ovoj sigurnosnoj konferenciji više nije u središtu pozornosti kao ranijih godina. Timofij Jelisratenko, novinar internetske platforme „Novini“, upozorava: „Od Münchena do fronte ima nešto manje od 2.000 kilometara – to nije mnogo. Tamo se razaraju gradovi i ubijaju civili. Europljani bi trebali razumjeti da taj rat može doći i do njih ako budu okretali glavu.“

Zelenski je izjavio da bi Ukrajina na mjesečnoj razini morala onesposobiti oko pedeset tisuća ruskih vojnika kako bi se izvršio pritisak na Vladimira Putina. Nitko nije mogao reći hoće li trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a sljedećeg tjedna u Ženevi donijeti konkretne korake prema miru.

Kina i SAD – sve žešći suparnici

Astrid Freiseisen iz Bavarske radiotelevizije (BR) primijetila je da je Rubio svojom diplomatskom ofenzivom donekle zasjenio nastup kineskog ministra vanjskih poslova koji je govorio odmah nakon njega.

Wang Yi nastupio je s porukom vrlo sličnom onoj koju je Rubio prenio iz Washingtona: „Kina i EU su partneri, a ne sustavni rivali ili protivnici.“ Pljesak je bio znatno suzdržaniji nego onaj koji je dobio Rubio. Politički analitičari ipak smatraju da Europljani cijene predvidljivost Pekinga, za razliku od nove nepredvidivosti Washingtona.

Njemački kancelarFriedrich Merz, koji je već posjetio Kinu, u Münchenu je upozorio: „Kina sustavno koristi ovisnosti drugih. I međunarodni poredak tumači iznova, u skladu sa svojim interesima.”

Zapadne zemlje pritom osjećaju snažnu nelagodu zbog ovisnosti o kineskom izvozu rijetkih metala. Wang Yi naglasio je da su Kini važni Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije – iz kojih se Washington povlači. Što se tiče odnosa Pekinga i Washingtona, kineski ministar vanjskih poslova rekao je da bi suradnja bila najbolja „za obje zemlje i za cijeli svijet“. No ako Washington to ne želi, mogao bi doći i do sukoba. Naravno, ključna riječ za Peking je – Tajvan.

Direktor konferencije Wolfgang Ischinger više je puta pitao Wanga o kineskoj mirovnoj inicijativi u ratu u Ukrajini. Odgovor je bio da Kina želi mir, ali bez konkretnih prijedloga. Kineski promatrači, poput televizijskog voditelja Xuija Qindua, nisu bili sputani diplomatskim jezikom pa su otvoreno objasnili kalkulaciju Pekinga u vezi s Ukrajinom: „Europljani čvrsto stoje uz Amerikance. Kada bismo sada vršili pritisak na Ruse da se povuku iz Ukrajine, uvrijedili bismo ih. Time bismo izgubili Ruse, a Europljani bi i dalje ostali uz Amerikance. Amerikanci bi bili naši neprijatelji, a mi bismo ostali sami.”

Treba podsjetiti da je njemački kancelar Merz rekao kako će Kinezi uskoro biti vojno potpuno ravnopravni Amerikancima. Promatrači ističu da Berlin, jednako kao Pariz i London, ima veliku dilemu – želi se istodobno distancirati od Kine, ali i surađivati s njom.

Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija nije donijela odgovore, ali je razvrstala velika pitanja našeg vremena. Na tom velikom skeneru svjetske sigurnosne arhitekture pukotine su vidljivije nego ikada – i nalaze se u pokretu, piše DW.

/Desk/

Objava Minhenska sigurnosna konferencija: Dosta je “modernog” pljuvanja po Europi pojavila se prvi puta na Republika.