Velik je interes za prvu makedonsku bateriju za skladištenje električne energije. Baterija je u zajedničkom vlasništvu Feroinvesta i nekoliko partnera, a izvela ju je kompanija Feroinvest, koja je ekskluzivni zastupnik za Makedoniju za baterije globalnog brenda WHES (WEIHENG). Iskustvo stečeno s prvom licenciranom postavljenom baterijom na elektranu u Makedoniji, kompanija već prenosi zainteresiranim vlasnicima fotonaponskih elektrana u zemlji koji planiraju ulagati u slične projekte.

“Inženjerski tim upoznao je investitore s iskustvima iz prvih tjedana rada baterije, koji su pokazali da je postignuta dvostruko viša cijena prodaje električne energije u usporedbi s fotonaponskom elektranom bez baterije. To znači da će se investicija u bateriju isplatiti za samo tri godine, a dodatno će poboljšati ukupnu isplativost elektrane”, rekli su za naš portal iz Feroinvesta.

Baterija omogućuje skladištenje električne energije tijekom dana, kada je proizvodnja iz solarnih izvora visoka, а tržišne cijene niske, te korištenje ili prodaju tijekom noćnih sati, kada nema sunčeve energije, а potražnja i cijene su znatno više.

Ekonomski opravdani sustavi

Iz kompanije ističu da baterije na ovaj način stvaraju dobit za proizvođača, odnosno za elektranu, dok istovremeno pomažu elektroenergetskom sustavu Makedonije štiteći ga od preopterećenja zbog prekomjernih količina energije u kritičnim satima dana.

“Ovaj trend, koji proizlazi kao posljedica instaliranja većeg kapaciteta fotonaponskih elektrana od stvarno potrebnog, FEROINVEST je uočio još prije dvije i pol godine i započeo s istraživanjem i ulaganjem u razvoj baterijskih sustava”, dodaju iz Feroinvesta.

Baterijski sustav na fotonaponskoj elektrani u Ginovcu predstavlja prvu bateriju u Makedoniji koja ima građevinsku dozvolu, suglasnost za priključenje na mrežu i licencu za skladištenje električne energije, u skladu s novim zakonskim odredbama koje uređuju ovo novo područje energetske tranzicije u zemlji. Sustav je postavljen na fotonaponskoj elektrani u Ginovcu, u blizini grada Kriva Palanka. Elektrana ima instaliranu snagu od 4,5 MW (megavata) i baterijski sustav kapaciteta 6,1 MWh (megavatsati), kojim svakodnevno upravlja FEROINVEST putem vlastitog sustava za programiranje i kontrolu.

Analize potvrđuju da su ovakvi sustavi profitabilni i ekonomski opravdani, s razdobljem povrata investicije od oko četiri godine te značajnom dobiti tijekom cijelog radnog vijeka baterije. To čini baterijske sustave ne samo tehnološkom nužnošću, već i izvrsnom prilikom za investitore koji žele ulagati u modernu, stabilnu i isplativu energetiku.

Znanje i stručnjaci

„Ovim projektom FEROINVEST demonstrira svoju inženjersku spremnost za integraciju baterijskih sustava, koji su ključni dio energetske tranzicije i omogućuju veću učinkovitost, stabilnost i isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije”, izjavili su iz Feroinvesta.

Ističu da Sjeverna Makedonija raspolaže znanjem i stručnjacima koji mogu realizirati visokotehnološka energetska rješenja prema europskim standardima, što je potvrđeno ovim projektom.

Belgijski Avesta Holding u Sjevernoj Makedoniji će proizvoditi napredne baterijske sustave.

Investicija vrijedi 26 milijuna eura i njome bi se trebalo otvoriti 150 radnih mjesta. U novoj tvornici u Tehnološko-industrijskoj razvojnoj zoni u Štipu proizvodit će se napredni baterijski sustavi najnovije generacije za električnu mobilnost i stacionarne aplikacije piše energetika-net.com.

Objava Makedonska prva licencirana baterija postavlja novi standard za prihode pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka Vijeća Europske unije o zabrani tranzita ruskog plina preko teritorija Unije do trećih država, među kojima je i Sjeverna Makedonija, uzrokovat će značajne poremećaje u opskrbi zemlje plinom. Stručnjaci upozoravaju da će industrija i kućanstva koja ovise o centralnom grijanju biti najviše pogođena.

Makedonske vlasti ipak poručuju da građani i poduzeća ne trebaju biti zabrinuti. Ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, Sanja Božinovska, ističe da će se rješenje tražiti na europskoj razini.

“Makedonija troši oko 500.000 kubnih metara plina, što nije velika količina. Mislim da neće biti problema, jer će se to rješavati na razini EU. Svi oni koji neće moći [dobivati plin na dosadašnji način], morat će tražiti alternative”, izjavila je Božinovska.

Ministrica se nada da će pregovori u Bruxellesu rezultirati alternativnim rješenjem na razini EU, dodajući kako nitko neće ostaviti zemlju bez plina. “Ne trebamo biti zabrinuti, jer smo mi vrlo mali u odnosu na količine koje troše druge zemlje”, dodala je.

Prijetnja hladnim radijatorima u Skoplju

Problem je posebno izražen u glavnom gradu, Skoplju, gdje od opskrbe plinom ovisi funkcioniranje sustava centralnog grijanja. Najveći dio toplinske energije u Skoplju dolazi iz kogeneracijske plinske elektrane TE-TO.

Konstantin Dimitrov, stručnjak za energetiku i plin, upozorava da će sektori koji troše prirodni plin – posebno industrija i Toplifikacija u Skoplju, koja kupuje plin za centralno grijanje – to jako osjetiti.

“Ako Toplifikacija ne radi, svi će građani ostati bez grijanja. Tada će morati prijeći na lož ulje, koje je puno skuplje od plina i znatno više zagađuje. Nije baš veselo,” rekao je Dimitrov.

Dugoročno rješenje: Povezivanje s Grčkom

Dugoročno rješenje za eliminiranje ovisnosti Sjeverne Makedonije o ruskom plinu leži u završetku interkonekcijskog plinovoda s Grčkom. Vlasti u Skoplju se nadaju da će taj plinovod biti završen do 1. siječnja 2027. godine.

Stručnjaci smatraju da će samo novi plinovod osigurati alternativu.

“Ako budemo prenosili plin kupljen iz Azerbajdžana, odnosno iz Kaspijskog mora, tada ćemo ga imati. Trenutno je jedini most takozvani Transbalkanski plinovod,” objašnjava Dimitrov, napominjući da taj pravac prolazi iz Turske prema sjeveru.

Podsjetimo, Vijeće Europske unije podržalo je prijedlog o ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina od 1. siječnja 2026. godine, s prijelaznim razdobljima za već sklopljene ugovore. Kratkoročni ugovori mogu trajati do lipnja 2026., a dugoročni do siječnja 2028. godine. Sjeverna Makedonija se trenutačno oslanja samo na plinovod iz Bugarske.

Objava Makedonija u potrazi za rješenjem nakon europske zabrane ruskog plina pojavila se prvi puta na Republika.

Strateški kapitalni energetski kapaciteti će se uskoro graditi u Sjevernoj Makedoniji. Makedonske vlasti ne odustaju od izgradnje dugo najavljenih projekata iz prethodnih Vlada, kao što su reverzibilna hidroelektrana Čebren i hidroelektrana Galište.

Izgradnja Čebrena i Gališta je u početnoj fazi i u tijeku je analiziranje cjelokupne dosadašnje dokumentacije. Hidroelektrana Čebren i dalje ostaje visoko na listi prioriteta Vlade, budući da se radi o projektu iznimnog značenja za energetsku tranziciju države. Izgradnja Čebrena će omogućiti balansiranje obnovljivih izvora energije i značajno smanjenje emisije CO₂.

“Da bi se nastavilo s daljnjim razvojem projekta, formirana je radna grupa sastavljena od eminentnih stručnjaka i profesora, koja ima zadaću analizirati sve dosadašnje studije povezane s izgradnjom Čebrena. Cilj je izbjeći pripremu nove studije izvodljivosti, proces koji može trajati godinu ili dvije godine”, kažu iz Ministarstva za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine za naš portal.

Elektrane Sjeverne Makedonije (ESM) raspolažu s opsežnom tehničkom dokumentacijom i nekoliko studija izvodljivosti povezanih s ovim projektom, koji se razvija još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Najstarija studija datira iz 1960. godine, a najnovija je izrađena 2022. godine.

Mijenjaju se parametri
Dodatno se planira korištenje podataka iz Hidroelektrane Tikveš za hidrološku analizu, budući da se hidrološki parametri mijenjaju pod utjecajem klimatskih promjena. Cilj je dobiti dva ili tri modela za implementaciju projekta.

“U nadolazećem razdoblju će se izraditi financijski proračuni za ukupnu vrijednost projekta i pripremit će se planovi za njegovo financiranje. U tom smjeru već se vode razgovori sa stranim investitorima koji pokazuju interes za sudjelovanje. S obzirom na dosadašnje izazove u privlačenju investicija, napravit će se detaljna analiza prepreka iz prošlosti s ciljem pronalaska održivog rješenja i konačnog ulaska projekta u fazu realizacije”, kažu iz Ministarstva.

U međuvremenu je započela izgradnja i vjetrog parka Alkazar, a planirane su investicije u kogenerativna postrojenja CHP (combined heat and power).

Plan za izgradnju dviju novih kogenerativnih plinskih elektrana ostaje aktivan.

Traže se izvori financiranja
Energetske vlasti kažu da se trenutno intenzivno radi na identificiranju izvora financiranja i potencijalnih partnera za njihovu realizaciju. Prema planu, jedna od elektrana je predviđena za izgradnju u okolici Skopja, dok će se druga – s instaliranom snagom od 200 MW – locirati u Bitoli i zamijenit će jedan od blokova termoelektrane u kompleksu REK Bitola. Potpisani su ugovori za tri solarne centrale (“Bitola 1”, “Bitola 2”, “Oslomej 2”) koje će osigurati struju za preko 7.000 kućanstava.

“Uzimajući u obzir složenost ovakvih infrastrukturnih zahvata, realizacija projekata se očekuje da će trajati nekoliko godina od trenutka osiguranja financija i početka građevinskih aktivnosti”, kažu oni.

Država ne odustaje ni od izgradnje projekta “Vardarska dolina”, koji je složen i koji predviđa izgradnju 12 hidrocentrela duž toka rijeke Vardar, i neće pretrpjeti izmjene ili biti zaustavljen zbog izgradnje brze pruge na Koridoru 10.

Započeta je druga faza vjetrog parka Bogdanci s investicijom od 37,6 milijuna eura. Interkonektor s Grčkom se gradi, a imat će povezivanja i s Albanijom i Srbijom, Kosovom. Iz Ministarstva za energetiku kažu da se aktivno radi na ispunjavanju strateških ciljeva definiranih u dokumentu za ubrzanu tranziciju od ugljena (2023.), kroz nekoliko mjera i aktivnosti.

(izvor: energetika-net.com)

Objava Sjeverna Makedonija kreće u gradnju energetskih kapaciteta pojavila se prvi puta na Republika.

Makedonija dobiva prva dva baterijska sustava za skladištenje električne energije. Samo tri mjeseca nakon donošenja Zakona o energetici, u kojem su definirane mogućnosti za ulaganje u skladišta električne energije, prva ulaganja postaju stvarnost.

U ovom trenutku su u Regulatornoj komisiji za energetiku dvije tvrtke koje već imaju izgrađene fotonaponske sustave, podnijele su zahtjev za dobivanje licence za skladištenje energije u okviru svojih fotonaponskih elektrana.

„I njihov instalirani kapacitet je u okviru, odnosno jednak je instaliranom kapacitetu fotonaponskih elektrana. Nadam se da će taj trend podnošenja zahtjeva nastaviti i kod ostalih fotonaponskih elektrana, s jednim ciljem da se opusti situacija tijekom dana, kada imamo ogromnu proizvodnju električne energije iz fotonapona”, kaže za naš portal Marko Bislimoski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Makedonije.

On kaže da će sustav skladištenja električne energije u baterijskim sustavima igrati ključnu ulogu u budućnosti.

„Siguran sam da će sami investitori u onom razdoblju, kada je i cijena po kojoj prodaju struju iznimno niska, postaviti baterije i u tom razdoblju će puniti svoje baterije, a prodavat će u razdobljima kada je cijena električne energije viša, čime će optimizirati svoju proizvodnju, međutim i njihova tržišna ponuda bit će daleko bolja, a time će se i njihova prosječna prodajna cijena povećati”, dodaje Bislimoski.

Skladištenje energije posebna djelatnost
Zakonom o energetici skladištenje električne energije postaje posebna djelatnost, što je ključno za upravljanje obnovljivim izvorima.

„Na primjer, solarni paneli proizvode struju tijekom dana, ali pomoću skladištenja se može koristiti i navečer. Ovo čini mrežu stabilnijom i smanjuje potrebu za uvozom u špic-periodima. Također, integriramo punjenje električnih vozila u mrežu, s jasnim pravilima za punionice. Ako želite voziti električni automobil, zakon jamči da će punionice biti dostupne i da će cijene struje za punjenje biti razumne, u okviru prosječnih cijena goriva”, stoji između ostalog u Zakonu.

Prema zakonskoj regulativi, investitori u baterijske sustave imat će i određene povlastice.

„Ako se postavljaju uz fotonaponske elektrane, do 40% od instaliranog kapaciteta baterija, od ukupnoga instaliranog kapaciteta elektrane, nije potrebna licenca, već samo promjena postojeće licence za proizvodnju električne energije, koju ima fotonaponska elektrana”, objašnjava Bislimoski.

Rasterećenje sustava
Novim Zakonom o energetici bit će obveza da se 20% od instalirane snage fotoelektrana i drugih izvora obnovljivih izvora energije skladišti u baterijskim sustavima. Takvu obvezu u budućnosti imat će i državna tvrtka Elektroprivreda Sjeverne Makedonije.

ESM je u fazi dobivanja zajma od Europske banke za obnovu i razvoj, za izgradnju sustava za baterijsko skladištenje struje.

Za sveučilišnog profesora energetike Dragana Minovskog, instaliranje baterijskih sustava značajno će pomoći i operatorima distribucijskog i prijenosnog sustava, jer će se time rasteretiti rad tih sustava, smanjit će se potencijalna zagušenja u elektroenergetskoj mreži, smanjit će se gubici u elektroenergetskom sustavu i smanjit će se potreba za balansnom energijom u sustavu.

(izvor: energetika-net.com)

Objava Makedonija ulazi u eru baterijskog skladištenja energije pojavila se prvi puta na Republika.

Instalacija baterijskih sustava za skladištenje električne energije u Sjevernoj Makedoniji još je uvijek u početnoj fazi, kaže Dragan Minovski, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta „Goce Delčev“ u Štipu. No, prema njegovim riječima, sve je više investitora zainteresirano za postavljanje sustava za skladištenje, s obzirom na to da su cijene električne energije, osobito u proljetnim i ljetnim mjesecima, te u razdobljima kada je najveća proizvodnja iz fotonaponskih sustava, vrlo niske, a ponekad su čak i negativne na burzama električne energije.

„Potaknuti takvim nepovoljnim cijenama, investitori će u budućnosti sve više instalirati sustave za skladištenje električne energije kako bi mogli prodavati energiju u razdobljima kada su cijene na burzama više“, ističe Minovski.

Instalacija baterijskih sustava, prema profesoru, neće pomoći samo investitorima, već i operatorima distributivnog i prijenosnog sustava u Sjevernoj Makedoniji.

Promjena mrežnih pravila

„Na taj način rasteretit će se rad tih sustava, smanjit će se potencijalna zagušenja u elektroenergetskoj mreži, smanjit će se gubici u sustavu i potreba za balansnom energijom, što će na kraju dovesti do veće sigurnosti i pouzdanosti opskrbe električnom energijom za krajnje potrošače. Pravilna i standardizirana instalacija baterijskih sustava u elektroenergetski sustav imat će snažan pozitivan učinak za sve sudionike na tržištu električne energije, i kod nas i u cijeloj regiji“, dodaje Minovski.

Regulatorna komisija za energetiku donijela je 18. ožujka 2024. odluku kojom je odobrena promjena mrežnih pravila, čime je proizvođačima električne energije dopušteno graditi baterijske sustave (storage) za skladištenje struje radi balansiranja. U međuvremenu, u svibnju 2025., makedonski parlament donio je novi Zakon o energetici, kojim se dodatno otvaraju vrata za skladištenje električne energije u baterijskim sustavima, a detaljnije su opisane uloge i mogućnosti svih sudionika na tržištu električne energije i energije općenito.

„Ono što je iznimno važno uskladiti s donošenjem novog Zakona o energetici su i izmjene i usklađivanje drugih zakonskih i podzakonskih akata kod nas, vezanih uz instalaciju i upravljanje sustavima za skladištenje energije, kao što su propisi o građevinskim radovima za njihovo postavljanje, regulativa i standardi za zaštitu okoliša, njihovo recikliranje po završetku životnog vijeka, kao i regulativa i standardi za zaštitu od požara“, kaže Minovski.

Prema njegovim riječima, potreba za skladištenom energijom iz tih sustava ovisit će o mogućnostima elektroenergetskog sustava i operatoru sustava skladištenja.

Nova ulaganja u sustav

„U svakom slučaju, očekuje se da će se energija koristiti za zadovoljavanje potreba elektroenergetskog sustava kad dođe do varijacija u proizvodnji, za pokrivanje vršnih opterećenja i potrošnje električne energije, za pružanje sistemskih usluga, balansiranje elektroenergetskog sustava, kao i za izravnavanje cijena električne energije u kraćim vremenskim periodima (tijekom jednog ili nekoliko dana)“, navodi Minovski.

Skladištenje energije pridonijet će novim ulaganjima u elektroenergetski sustav i novim proizvodnim kapacitetima iz obnovljivih izvora.

Minovski, bivši direktor Elektrana Sjeverne Makedonije, očekuje ubrzan rast u instalaciji baterijskih sustava za skladištenje energije.

„S obzirom na veliki instalirani kapacitet fotonaponskih i vjetroelektrana u našem sustavu, kao i na još veći interes za ugradnju novih kapaciteta iz ovakvih varijabilnih izvora, vrlo brzo će se pojaviti potreba za instalacijom baterijskih sustava. To je velika prilika za sve u našoj zemlji, kako za investitore, tako i za sve tvrtke koje su stručne i imaju znanje za instalaciju baterijskih sustava“, smatra Minovski.

Dodatno, kaže, time će se otvoriti i golema prilika za inovacije u upravljanju tim sustavima, prema uvjetima tržišta električne energije i ciljevima države za brzu i pravednu energetsku tranziciju.

(izvor: energetika-net.com)

Objava Sve veći interes za baterijske sustave u Makedoniji zbog promjena na tržištu električne energije pojavila se prvi puta na Republika.