Ova odluka štiti mađarsku sigurnost i suverenitet. Ona ne podrazumijeva prekid diplomatskih odnosa s Rusijom. Mađarska namjerava nastaviti nužan dijalog, utemeljen na uzajamnom poštovanju i pridržavanju pravila, dodaje se u priopćenju.

Anita Orban nije otkrila o kakvim se aktivnostima radi, navodeći samo da su prekršila tu konvenciju koja određuje prava, obveze i imunitete diplomata.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da će uzvratiti Mađarskoj, navodeći će odgovor Moskve biti “vrlo oštar i bolan” za Budimpeštu, prenose ruske novinske agencije.

Mađarski premijer Peter Magyar, koji je sredinom godine dovršio 16 godina dugu vladavinu Viktora Orbana, u svojoj je kampanji najavljivao da će stati na kraj proruskom smjeru Mađarske.

Njegov populistički prethodnik Viktor Orban održavao je bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čak i nakon što je Rusija u veljači 2022. napala Ukrajinu. Za Orbanove vladavine Mađarska je nastavila kupovati rusku naftu i plin, kočila sankcije Europske unije protiv Rusije te blokirala 90 milijardi eura vrijedan zajam EU-a Ukrajini.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu brojne europske zemlje protjerale su desetke ruskih diplomata, dok Mađarska – do sada – nije protjerala nijednog, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Mađarska protjeruje 10 ruskih dipomata, Rusija najavila “vrlo bolan” odgovor pojavila se prvi puta na Republika.

Također, problemi i u Rumuniji gdje Ministarstvo obrane provodi kontrolirane eksplozije na rijeci kako bi promijenilo tok Dunava. Cilj operacije jest osigurati opskrbu vodom za nuklearnu elektranu Cernavodă zbog rekordno niskog vodostaja.

Rumunji pokušavaju miniranjima korita Dunava usmjeriti vodu prema nuklearki

Priopćili su kako provode kontrolirane eksplozije na rijeci kako bi povećali protok Dunava i osigurali nesmetan rad nuklearne elektrane Cernavodă, piše UNN pozivajući se na Libertateu.
Na taj način vojska pokušava preusmjeriti glavni tok rijeke prema nuklearnoj elektrani u Cernavodi. U ponedjeljak je vojska trebala upotrijebiti dvostruko više eksploziva nego prethodnoga dana, kako je najavio kontraadmiral Marcel Neculae, zamjenik načelnika Stožera Rumunjske ratne mornarice.

Operacija promjene toka Dunava odvijat će se u dvije faze. Prva faza uključuje miniranje stijene Parjoaia, koja se nalazi na rukavcu Bala. Nakon toga bit će potopljene četiri barže natovarene kamenjem, svaka duga 70 metara i visoka tri metra, kako bi se smanjio protok vode kroz taj rukavac i preusmjerio prema Starom Dunavu.

Prema podacima Nacionalnog instituta za hidrologiju i upravljanje vodama (INHGA), koje prenosi Agerpres, protok Dunava na ulazu u Rumunjsku, u području Baziașa, u narednim će se danima smanjiti na 1.400 kubičnih metara u sekundi, što odgovara povijesnom minimumu zabilježenom 1985. godine.

Takav će se protok zadržati do 9. kolovoza te će biti znatno ispod višegodišnjeg prosjeka za kolovoz, koji iznosi 3.900 kubičnih metara u sekundi. Nizvodno od hidroelektrane Željezna vrata, koja se nalazi na granici između Srbije i Rumunjske, očekuje se daljnje, blago smanjenje protoka.

Vodostaj Dunava dosegnuo je zabrinjavajuće niske razine ne samo u Rumunjskoj, nego i u susjednim zemljama poput Mađarske i Srbije. Podaci Nacionalne uprave za rumunjske vode pokazuju da je protok rijeke na ulazu u Rumunjsku u nedjelju iznosio 1.600 kubičnih metara u sekundi, uz trend daljnjeg pada na oko 1.450 kubičnih metara u sekundi do kraja tjedna.

Mađarska obustavlja rad nuklearke Paks

U Mađarskoj je ova situacija čak dovela do obustave rada nuklearne elektrane Paks, koja je bila u pogonu više od 40 godina, zbog nedostatka vode koja hladi reaktore.

Mađarska nuklearna elektrana Paks mogla bi raditi svojim trenutnim smanjenim kapacitetom do ponedjeljka ili utorka, smanjujući pritisak na elektroenergetsku mrežu dok se zemlja suočava s “kritičnih” pet dana počevši od ponedjeljka, rekao je premijer Peter Magyar.

Međutim, očekuje se da će elektrana biti potpuno isključena kasnije ovog tjedna jer se predviđa daljnji pad vodostaja rijeke Dunav, čije vode nuklearka koristi kao rashladno sredstvo.

Elektrana Paks snage dva gigavata, koja inače proizvodi oko polovice električne energije u zemlji, u ponedjeljak je radila s nešto više od 10 posto svog kapaciteta nakon što je Dunav pao na rekordno nisku razinu.

Velike dijelove Europe pogodili su dugotrajna vrućina i suša, što je smanjilo vodostaj rijeka i izazvalo zabrinutost zbog opskrbe vodom, nesmetanog odvijanja riječnog prometa i proizvodnje energije.

Mađarska elektrana Paks od 2 gigavata, kojua pokreće četiri reaktora ruske proizvodnje, u nedjelju je radila s nešto više od deset posto svojega ukupnog kapaciteta nakon što je vodostaj Dunava, čiju vodu koristi kao rashladno sredstvo, pao na rekordno nisku razinu.

“Danas, a možda i sutra, posljednja turbina koja proizvodi 240 megavata može nastaviti raditi”, rekao je Magyar. “Ovo su vrlo dobre vijesti jer se potpuno zatvaranje elektrane može izbjeći jednog od dana s najvećom potrošnjom, dodao je.

Vodovodna uprava predvidjela je da će vodostaj rijeke koja izvire u njemačkoj planinskoj regiji Schwarzwald i ulijeva se u Crno more, dodatno pasti u predstojećim danima.

“Suočeni smo s najkritičnijih pet dana, rekao je Magyar u videosnimci na Facebooku. “Sutra elektrana Paks neće proizvoditi struju, dok su pred nama najtopliji dani s temperaturama od 40 stupnjeva Celzija. Elektroenergetska mreža, naše javne službe i mi sami bit ćemo pod golemim opterećenjem”, rekao je Magyar, upozorivši da bi Paks mogao mirovati tjednima.

Pad vodostaja poremetio je i brodarski promet kao i turizam u Mađarskoj te izazvao golema ograničenja u korištenju vode u više od 100 gradova i sela, među ostalim i u predgrađu Budimpešte, podaci su koje je iznijela vlada.

Magyar je ponovno pozvao tvrtke, javne ustanove, lokalne vlasti i kućanstva da znatno smanje ili preusmjere korištenje električne energije tijekom večernjih sati, preciznije između 17 i 22 sata.

Vlada će u nedjelju odlučiti hoće li od ponedjeljka primjenjivati obvezna ograničenja korištenja električne energije kada je riječ o velikim tvrtkama, kazao je.

Potpredsjednik mađarske stranke Tisza, Mark Radnai na Facebooku je napisao da bi ova kriza Mađarsku mogla stajati između 100 i 200 milijarda forinti zbog naglog rasta cijene uvezene struje.

/Desk/

Objava Mađarska i Bugarska u problemima zbog katastrofalne razine Dunava – nema vode za hlađenje reaktora nuklearki pojavila se prvi puta na Republika.

“Ne osjećam da imam snage preuzeti tu povijesnu odgovornost ujedinjenja podijeljene nacije, stoga ne mogu prihvatiti ovaj poziv”, objavila je Polgar na društvenim mrežama, prenosi HINA pisanje mađarskih medija.

Proeuropski konzervativni čelnik, premijer Peter Magyar predložio je bivšu šahovsku prvakinju Judit Polgar kao predsjedničku kandidatkinju kako bi mu pomogla ispuniti obećanje o “promjeni režima” nakon 16-ogodišnje vladavine nacionalista Viktora Orbana.

Mađarskoj “trebaju jedinstvo, mir i predsjednik na kojeg svi Mađari mogu biti ponosni”, napisao je Magyar na Facebooku u nedjelju navečer.

Došavši na vlast u svibnju, posebno se obvezao imenovati osobu iz civilnog društva sposobnu utjeloviti jedinstvo zemlje. Judit Polgar, koja će za nekoliko dana napuniti 50 godina, smatra se najvećom šahistkinjom svih vremena. Zasad je jedina žena koja je ušla među 10 najboljih na svijetu u svim kategorijama.

“Komunikacijski propust”

Kad se umirovila 2014. godine, 25 je godina bila prva šahistkinja svijeta.

Judit Polgar, koja uživa konsenzus iznimnog ugleda u Mađarskoj, uglavnom nije stranački povezana osoba. Odgajana zajedno s dvjema sestrama, metodom koju je razvio njen otac, često je prepričavala kako je morala prevladati seksističke predrasude šahovskog svijeta.

“Čini se da je Peter Magyar napravio prvu komunikacijsku grešku svog mandata propustivši korak u procesu nominacije”, rekao je za AFP Szabolcs Pek, viši analitičar u think tanku Iranytu Institute.

“Na kraju je Polgar učinila Magyaru uslugu odbivši ponudu… Pretpostavljam da će Tisza pokušati više uključiti svoje pristaše prije nego što donese sljedeći izbor”, dodao je.

Nakon što je šahistkinja odbila, premijer je zamolio Mađare da podnesu prijedloge za sljedećeg šefa države.

Svakog kandidata mora odobriti parlament, koji bira predsjednika. Da je Judit Polgar prihvatila, imala bi jednoglasnu podršku Magyarove stranke Tisza, koja ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.

/Desk/

Objava Judit Polgar, bivša šahovska prvakinja, odbila prijedlog premijera Magyara da bude predsjednica Mađarske pojavila se prvi puta na Republika.

Amandman predviđa da Sulyoku, koji je na dužnosti od ožujka 2024., mandat prestane već dan nakon njegova stupanja na snagu, a parlament potom ima rok od 30 dana za izbor novog šefa države, čiji mandat ne bi smio trajati dulje od pet godina, prenosi HRT.

Budući da stranka Tisza premijera Pétera Magyara u parlamentu drži stabilnu dvotrećinsku većinu, usvajanje se smatra gotovo izvjesnim.

Magyar je promjenu najavio u sklopu onoga što naziva “Operacijom čišćenja”, poručivši da “obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni dužnosnik ista osoba koja je sudjelovala u rušenju republike”.

Sulyoka naziva “Orbánovom marionetom” i tvrdi da predsjednik nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo niti zadržati povjerenje društva.

Sulyok se odbija povući

Aktualni predsjednik odbija dati ostavku i u priopćenju objavljenom u četvrtak poručio je da amandman “vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti, i samovolji umjesto obnovi vladavine prava”, te upozorio da bi budući predsjednik izabran na taj način zapravo postao “zarobljenik političke većine koja ga je izabrala”, budući da bi ga se moglo smijeniti kad god njegov mandat prestane služiti ciljevima vladajuće većine.

Ranije je u intervjuu za poljski konzervativni tjednik Do Rzeczy ocijenio je da je amandman “zakon skrojen za konkretnu osobu, njega, i ni na koji način nije u skladu s vladavinom prava”.  

Predsjednik je Venecijanskoj komisiji podnio i opsežan podnesak s pitanjima o sukladnosti amandmana s europskim ustavnim standardima. Komisija, čije je izaslanstvo predvođeno predsjednicom Martom Cartabijom boravilo u Budimpešti 2. srpnja, zahtjev razmatra u hitnom postupku, no vlada je unatoč tome ubrzala parlamentarnu proceduru bez čekanja na njezino mišljenje.

Fidesz je, uz Orbánovu snažnu promociju na društvenim mrežama, organizirao prosvjed podrške pod sloganom “Zaustavimo tiraniju” ispred predsjedničke palače u Budimpešti, na kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi.

Orbana na prosvjedu nije bio pa je glavni govornik bio je bivši predsjednik i nekadašnji Orbánov stranački kolega János Áder, koji je ustvrdio da amandman znači “uništenje mađarske vladavine prava” te da “neće dovesti do pravne sigurnosti, nego do anarhije nakon ovoga bi se svakome u Mađarskoj moglo dogoditi bilo što, u bilo kojem trenutku”.

Šef kluba zastupnika Fidesza Gergely Gulyás ocijenio je da prijedlog predstavlja “kraj ustavne demokracije i početak samovoljne vlasti u Mađarskoj”, podsjetivši da je ovo šest put od pada komunizma da neka stranka u parlamentu drži dvotrećinsku većinu, ali da dosad nijedna nije pokušala smijeniti ni predsjednika države ni predsjednika ustavnog suda.

Novi ustav do Božića?

Politolog Zoltán Kiszelly iz instituta Századvég upozorio je da bi Mađarska, ako proces potpune ustavne revizije koji je vlada najavila za jesen bude brz, mogla dobiti posve novi ustav već do Božića, ocjenjujući da odredbe o mandatu novog, prijelaznog predsjednika ostavljaju otvorenu mogućnost pomaka prema polupredsjedničkom ili predsjedničkom sustavu.

Isti paket uvodi dobnu granicu od 70 godina za suce ustavnog suda, čime će četvero sudaca bliskih bivšem režimu, uključujući predsjednika suda Pétera Polta, morati napustiti dužnost te ograničava mandat zastupnika na 12 godina. Nadovezuje se i na svibanjski amandman kojim je premijerski mandat ograničen na osam godina odnosno dva mandata. 

Ta odredba onemogućuje Orbánov povratak, ali jednako obvezuje i Magyara.

Human Rights Watch upozorio je da se ustavne promjene donose prebrzo i bez poštivanja odgovarajućih pravnih procedura.

Magyar mjere brani kao nužno “čišćenje države” i korak prema obnovi povjerenja u neovisne institucije koje su, prema njegovim riječima, godinama bile popunjavane isključivo Orbánovim lojalistima. 

/Desk/

Objava Mađarski premijer promjenom Ustava želi smijeniti predsjednika pojavila se prvi puta na Republika.

Prema usuglašenoj odluci svih 27 država članica Europske unije, Ukrajina i Moldavija sada otvaraju prvi pregovarački klaster poznat pod nazivom “temelji”. Ovaj klaster obuhvaća ključna područja poput vladavine prava, demokracije, temeljnih prava, funkcioniranja institucija, reforme javne uprave te ekonomskih kriterija. Upravo se ovaj institucionalni i pravni blok smatra kralježnicom i najvažnijim dijelom cijelog procesa europske integracije.

Snažna poruka Moskvi i strateška potpora Kijevu

Ova povijesna odluka dolazi u trenutku kada Rusija nastavlja s intenzivnim napadima na ukrajinske gradove, uz velike gubitke i ograničene teritorijalne pomake na bojišnici. Za Kijev otvaranje pregovora ima veliku simboličku, ali i stratešku težinu jer jasno pokazuje da se europska perspektiva Ukrajine ne zaustavlja unatoč ratnom stanju. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa poručili su kako je ovo važno priznanje za odlučnost, hrabrost i naporan rad obiju zemalja u provođenju reformi pod izuzetno teškim okolnostima, naglasivši pritom da je proširenje Unije prvenstveno strateški izbor.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kako Kijev predano radi sve što je potrebno, ali je istaknuo kako je sada ključno da i Europska unija održi svoju riječ. Službeno otvaranje prvog klastera Zelenski je opisao kao značajnu političku i moralnu potporu Ukrajini i svim njezinim građanima u ovim izazovnim vremenima.

Pad dugogodišnjeg veta Budimpešte

Iako su pregovori formalno bili otvoreni još u lipnju 2024. godine, njihov stvarni i praktični početak bio je zamrznut zbog veta službene Mađarske. Do preokreta je došlo tek nakon promjene vlasti u Budimpešti i postizanja bilateralnog dogovora o osjetljivim pitanjima prava mađarske manjine, nakon čega su države članice jednoglasno dale zeleno svjetlo za početak pregovora o prvom klasteru. To ujedno otvara vrata za buduće razgovore o drugim složenim oblastima, uključujući jedinstveno tržište, okoliš te ekonomsku i socijalnu politiku.

Unatoč ovom uspjehu, europski dužnosnici upozoravaju da ulazak u punopravno članstvo neće biti brz ni jednostavan postupak. Svaka zemlja kandidat mora u svoje zakonodavstvo usvojiti tisuće europskih propisa, provesti korjenite društvene reforme i na samom kraju dobiti jednoglasnu suglasnost baš svake članice Unije.

Reformski proces kao najveći test stabilnosti

Iako u Briselu hvale dosadašnji napredak Ukrajine i Moldavije, istovremeno upozoravaju da je pred njima dug, tehnički zahtjevan i rigorozan proces. U slučaju Ukrajine poseban fokus ostaje na beskompromisnoj borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, neovisnosti pravosuđa i jačanju demokratskih institucija. Prema europskim procjenama koje prenosi Guardian, Ukrajina je do sada uspješno ispunila oko 15 posto reformi iz ambicioznog plana od deset točaka koji je dogovoren s Europskom unijom prošlog prosinca. Taj opsežni plan uključuje jačanje neovisnosti antikorupcijskih tijela, usvajanje nove antikorupcijske strategije te potpunu reformu sustava imenovanja sudaca i tužitelja. Nedavne visokoprofilne istrage i uhićenja unutar Ukrajine u Briselu se tumače kao jasan znak da tamošnje vlasti ozbiljnije pristupaju rješavanju ovih problema, ali se od Kijeva i dalje očekuje brži tempo reformi.

Za Ukrajinu članstvo u Europskoj uniji nije samo ekonomski ili politički cilj, već i pitanje dugoročnog opstanka i nacionalne sigurnosti. Budući da je punopravno članstvo u NATO savezu i dalje politički blokirano dok traje ratni sukob, europska integracija postaje jedan od glavnih oslonaca cjelokupne ukrajinske obrambene strategije. Dio europskih analitičara smatra da Brisel prema Ukrajini mora pristupiti prvenstveno kao prema prvorazrednom sigurnosnom pitanju. Heather Grabbe, bivša savjetnica Europske komisije za proširenje, upozorila je da bi eventualno razočaranje Ukrajine u Europsku uniju bilo iznimno opasno za europsku sigurnost, s obzirom na to da je riječ o zemlji koja trenutačno posjeduje najiskusniju i najspremniju vojsku na europskom kontinentu. Zbog toga otvaranje ovih pregovora nadilazi tehničku proceduru i predstavlja jasnu poruku da Europska unija, nakon godina oklijevanja, Ukrajinu i Moldaviju trajno vidi kao neizostavan dio vlastite sigurnosne, političke i geopolitičke budućnosti.

Objava Povijesni zaokret u Briselu: Ukrajina i Moldavija otvaraju prvu fazu pregovora s EU nakon pada mađarske blokade pojavila se prvi puta na Republika.

Policajci će se vratiti u svoje matične postrojbe, izvijestio je vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja policije Danijel Lorbek, dok je ministar unutarnjih poslova Franci Matoz poručio da zbog toga sigurnost neće biti manja.

Slovenska vlada na sjednici je donijela odluku o ukidanju privremenog nadzora na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, koji je bio na snazi od listopada 2023. godine.

Kako je objasnio Lorbek, policija će u ponoć napustiti granične prijelaze, ukloniti prometnu signalizaciju vezanu uz nadzor granice, omogućiti nesmetan prelazak državne granice te ukloniti svu pripadajuću opremu. Policajci će potom nastaviti rad u svojim matičnim postrojbama.

Kontrole na granici ubuduće će biti zamijenjene takozvanim kompenzacijskim mjerama uz državnu granicu i u unutrašnjosti zemlje. Lorbek je istaknuo da će se povratkom policajaca u matične postrojbe osloboditi veći broj službenika za druge policijske zadaće, uključujući provedbu europskog Pakta o migracijama i azilu. Podsjetio je da taj pakt donosi dodatne procedure koje će sada moći biti pojačane.

“Na taj ćemo način dodatno ojačati provedbu mjera, umjesto nadzora na graničnim prijelazima, gdje nismo bilježili posebne rezultate ni veće probleme”, rekao je Lorbek, dodajući da je broj nezakonitih prelazaka granice ove godine porastao za više od 60 posto.

Ministar unutarnjih poslova Matoz ustvrdio je da ukidanje nadzora neće smanjiti sigurnost nego će je povećati.

“Policija kontinuirano prati način zaštite granice s Mađarskom i Hrvatskom te će takvim pristupom osigurati veću učinkovitost policijskog rada na terenu”, rekao je Matoz.

Posebno je istaknuo nasumične kontrole temeljene na analizama rizika te provedbu kompenzacijskih mjera, prije svega na najvažnijim i sigurnosno najizloženijim tranzitnim pravcima.

“Takva je mjera, prema našoj procjeni, nužna i zbog toga što se broj migracija na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti ove godine drastično povećava”, rekao je Matoz.

Ocijenio je da će ciljano usmjereni novi pristup biti znatno učinkovitiji u sprečavanju nezakonitih prelazaka granice i drugih oblika kriminala nego dosadašnji sustav nadzora na graničnim prijelazima.

Dodao je i da će ukidanje nadzora uvelike olakšati protok putnika i prekogranični teretni promet na već sada vrlo opterećenim slovenskim cestama.

/Desk/

Objava Slovenija ukida nadzor na granicama s Hrvatskom i Mađarskom pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je nakon sastanka s novim mađarskim premijerom Peterom Magyarom da se odmrzava 16,4 milijardi eura iz europskih fondova koji su bili blokirani u vrijeme prethodne vlade u Budimpešti, prenosi HINA.

“Dogovorili smo se o čvrstom okviru kako bismo osigurali da Mađarska riješi probleme povezane s korupcijom i vladavinom prava”, izjavila je Ursula Von der Leyen nakon sastanka.

Dodala je da je odmrzavanje deset milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i i otpornost odobreno pod uvjetom da Mađarska provede potrebne reforme i investicije.

Također je postignut napredak u odmrzavanju 4,2 milijarde eura kohezijskih sredstava te 2,2 milijarde u području akademskih sloboda, što je ukupno 16,4 milijarde eura.

Mađarska bi idući tjedan trebala predstaviti revidirani nacionalni plan za oporavak i otpornost kroz koji se povlače europska sredstva namijenjena za oporavak od pandemije.

Budimpešti je ostalo vrlo malo vremena za provedbu reformi i investicija s obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za plaćanje 31. kolovoza, a za isplatu do kraja godine.

Peter Magyar je istaknuo da je odmrzavanje europskih sredstava bilo njegovo glavno obećanje u predizbornoj kampanji, koje je sada ispunjeno. Optužio je prethodnu vladu Viktora Orbana da je lagala mađarskim građanima tvrdeći da su sredstva blokirana iz ideoloških razloga.

“Lagali su mađarskom narodu i institucijama Europske unije o pravim razlozima blokade europskih fondova. Lagali su da EU neće dati tisuće milijardi forinti jer mađarska vlada drukčije razmišlja o ilegalnim migrantima, ratu u Ukrajini, ljudskim pravima. Mi smo u predizbornoj kampanji govorili da su sva ta sredstva zamrznuta zbog korupcije nevjerojatnih razmjera”, rekao je Magyar.

Mađarska plaća kaznu od milijun eura dnevno zbog kršenja europskih zakona o azilu i sustavnog odbijanja provođenja pravila Europske unije o prihvatu migranata.

Na pitanje je li i to pitanje riješeno na sastanku s Von der Leyen, Magyar je rekao da je Orban u nekim stvarima oko pakta o migracijama bio u pravu, ali da je zbog bespotrebnog blokiranja odluka ostao bez saveznika unutar Unije.

“Orban je koristio veta samo zato što je mogao i zbog toga je ostao bez prijatelja i saveznika kako bi u nekim situacijama gdje se nije tražila jednoglasnost zaustavio neke odluke čaki i ako je bio u pravu”, rekao je.

Orban je blokirao i otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom, a Magyar kaže da pristanak na otvaranje prvog pregovaračkog klastera nije povezan s odmrzavanjem blokiranih sredstava, nego s poštivanjem prava mađarske manjine u Ukrajini.

“Za nas je najvažnije da imamo jamstva za 100 tisuća Mađara koji žive u Ukrajini da mogu koristiti svoj materinji jezik o čemu razgovaramo s ukrajinskim partnerima”, rekao je Magyar.

/Desk/

Objava EU će deblokirati Mađarskoj 16,4 milijardi eura u zamjenu za reforme pojavila se prvi puta na Republika.

Nekoliko tjedana nakon glasovanja, na kojem je oporba desnog centra predvođena Péterom Magyarom odnijela premoćnu pobjedu, visoki dužnosnici u nekim od najistaknutijih pro-orbánovskih medija su potisnuti, a vodeći informativni program je ukinut.

Ton javnih medijskih servisa promijenio se preko noći, s više oporbenih glasova koji su se pojavili čak i prije nego što je Magyar formalno preuzeo vlast, dok su pro-orbánovski influenceri praktički nestali s društvenih mreža.

Ovo su prve pukotine u Orbánovom strogo kontroliranom medijskom sustavu koji bi trebao proći kroz velike promjene pod novom vladom, koja je položila prisegu ranije ovog tjedna.

Magyar, koji je javne medije nazvao “tvornicom laži”, obećao je obnoviti slobodu tiska, donijeti novi zakon o medijima i osnovati novo medijsko regulatorno tijelo.

Konzervativci u Europi i SAD-u slavili su dugogodišnjeg nacionalista Orbána kao tvorca “iliberalne demokracije”, ali glasači su postali umorni od optužbi za korupciju i ekonomske stagnacije.

Na izborima 12. travnja, Magyarova stranka Tisza, koja pripada desnom centru, okončala je 16-godišnju Orbánovu vladavinu i osigurala dvotrećinsku većinu u parlamentu potrebnu za poništavanje Orbánovih ustavnih promjena.

Čelnici Europske unije pomno prate Mađarsku kao ogledni primjer za ponovnu uspostavu demokratskih sustava provjere i ravnoteže – sloboda medija bila je jedno od ključnih pitanja vladavine prava oko kojeg se Orbánova vlada često sukobljavala s Bruxellesom.

Pod Orbánom, državni mediji došli su pod sve veću kontrolu vlade usvajanjem novih zakona o medijima, a nekoliko privatnih medija je ili ugašeno ili su ih preuzeli pro-vladini poduzetnici.

Mađarska je pala na 74. mjesto u 2026. s 23. mjesta 2010. godine na indeksu slobode tiska Reportera bez granica. Orbánova vlada negirala je vršenje pritiska na medije i izjavila da ispunjava standarde EU o slobodi medija.

PREVRAT U PRO-ORBÁNOVSKIM MEDIJIMA

Najpopularniji mađarski TV kanal, TV2, nakon izbora je otpustio svog direktora informativnog programa i povukao svoju vodeću informativnu emisiju iz etera. Njezin vlasnik, pro-orbánovski poduzetnik Miklós Vaszily, izjavio je prošlog tjedna za portal 444.hu da je informativni program ukinut zbog “erozije svog brenda”.

Voditelji vijesti na TV2 podržali su Orbána prije izbora.

Prošlog tjedna smijenjen je glavni urednik pro-orbánovskog informativnog portala Index nakon što je portal priznao da dokument koji je objavio, a koji je navodno otkrivao Magyarov tajni program povećanja poreza, “nije gospodarski plan stranke Tisza.”

Lažni dokument bio je ključni element u Orbánovoj kampanji protiv Magyara. Index nije komentirao tko ga je izradio.

U međuvremenu na internetu, skupina mladih pro-orbánovskih influencera pod nazivom Megafon drastično je smanjila broj svojih kratkih videa objavljenih na Facebooku, prema podacima stranice za provjeru činjenica Lakmusz.hu.

U podcastu koji vodi desničarski reper Dopeman, Orbán se distancirao od “medija desnog centra koji su nas prije podržavali”, poput TV2 i Indexa.

‘POVIJESNA PRILIKA’ ZA PREOBLIKOVANJE MEDIJA

Nakon izbora, večernje vijesti državne televizije M1 brzo su pokazale znakove promjene. Studija think-tanka Republikon otkrila je da je njezino izvještavanje velikom većinom favoriziralo Orbána, dok su oporbene osobe prikazivane negativno. Ipak, u tjednu nakon izbora pojavili su se raznolikiji glasovi, a izvještavanje je postalo uravnoteženije.

Pomak je bio najvidljiviji kada je Magyar pozvan na državni radio i televiziju gdje se sukobio s novinarima pitajući ih zašto ondje nije bio pozvan ranije.

“Željeli bismo uistinu uravnotežen, objektivan informativni servis… željeli bismo da se njegovi čelnici biraju na temelju pariteta, putem pregovora,” izjavio je Magyar nakon inauguracijskog sastanka svog kabineta u srijedu.

U jednoj od svojih prvih uredbi kao premijer, Magyar je u četvrtak naredio “sveobuhvatnu i hitnu” reviziju javnih medijskih servisa i njihovog financiranja.

Međutim, stvaranje istinski uravnoteženog javnog medijskog servisa bit će velik izazov, tvrde analitičari.

Krisztina Balogh, novinarka javne televizije od 2016. do 2018. godine, detaljno je u objavi na Facebooku opisala kako su, prema njezinim riječima, urednici zahtijevali da se vijesti prilagode narativu vlade.

“Jednom su me tražili da pronađem liječnika koji bi pred kamerom rekao da su migranti opasni jer šire bolesti”, napisala je.

Protuimigrantska kampanja podigla je Orbánovu popularnost, što mu je pomoglo da pobijedi na trima uzastopnim izborima nakon 2010. godine.

Gábor Polyák, voditelj odjela za medije na Sveučilištu Eötvös Loránd, upozorio je da će uspjeh u preoblikovanju medija ovisiti jednako o političkoj volji kao i o zakonskim reformama.

“Ako politička elita prihvati da je posao novinarstva kritizirati i držati distancu od politike, onda gotovo svaki javni medijski servis može dobro funkcionirati”, rekao je Polyák.

UKIDANJE DRŽAVNOG OGLAŠAVANJA

Još jedan stup Orbánovog medijskog sustava bila je KESMA, konglomerat od gotovo 500 medija, uključujući sve regionalne novine, koji su 2018. osnovali njegovi saveznici.

Magyar je rekao da će zaustaviti veliki priljev državnog oglašavanja prema toj grupi i preispitati njezino osnivanje, koje je bilo izuzeto od nadzora zaštite tržišnog natjecanja.

Takav bi potez teško pogodio KESMA-u. Budući da bi veliki mediji poput TV2 i Indexa mogli preživjeti zahvaljujući velikoj publici, regionalne bi se tiskovine mogle suočiti sa zatvaranjem, rekao je medijski stručnjak Polyák. Ovaj bi pomak također mogao obnoviti tržišno natjecanje i povećati prihode neovisnih medija.

KESMA nije odgovorila na Reutersov upit za komentar.

Objava Orbánovo medijsko carstvo se raspada nakon izbornog poraza u Mađarskoj pojavila se prvi puta na Republika.

Mađarska je pod premijerom Viktorom Orbanom, koji je u travnju izgubio izbore od Petera Magyara, privela sedmoricu Ukrajinaca s oko 82 milijuna dolara u gotovini i zlatu, pod sumnjom za pranje novca.

Ukrajina je tu zapljenu osudila kao reketarenje, piše Reuters.

• Sva sredstva i zlato u potpunosti su vraćeni u Ukrajinu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, istaknuvši da je riječ o konstruktivnom pristupu Mađarske i civiliziranom koraku.
• Povrat ukradene imovine povlači jasnu granicu između bezakonja Orbanova režima i konstruktivnog pristupa nadolazeće vlade, poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na društvenoj mreži X.
• Ovo tumačimo kao znak spremnosti Mađarske da unaprijedi naše odnose uz međusobno poštovanje i zdrav pragmatizam – a mi smo spremni uzvratiti istom mjerom, dodao je.

Peter Magyar u subotu bi treao službeno prisegnuti kao novi mađarski premijer.

Ukrajina je odahnula nakon što je Orban, najbliskiji ruski saveznik u Europi, izgubio na izborima u travnju.

Ukrajinski dužnosnici izrazili su nadu da će Magyar usvojiti pragmatičniji ton u bilateralnim odnosima, dodaje Reuters u komentaru.

Objava Zelenski: Mađarska vratila ukrajinsko zlato i novac pojavila se prvi puta na Republika.

Također je odobren i 20. paket sankcija protiv Rusije, kako je prenio Reuters.

Vijest dolazi nakon što su Mađarska i Slovačka priopćile da je Ukrajina ponovno pokrenula tranzit nafte putem naftovoda Družba, a prve isporuke očekuju se već do četvrtka. Obustava tranzita bila je razlog zašto je Budimpešta blokirala zajam od veljače, prenosi Jutarnji list.

Taj naftovod, koji se koristio za prijenos ruske sirove nafte u Slovačku i Mađarsku, prestao je s radom krajem siječnja nakon što je, kako je tvrdio Kijev, oštećen u ruskom napadu.

Obustava protoka izazvala je ogorčenje Mađarske i Slovačke, koje i dalje ovise o uvozu ruske nafte, a mađarska vlada u odlasku bila je zaprijetila da će, kao odgovor, ukinuti energetsku pomoć Ukrajini.

Budimpešta i Bratislava optužile su Kijev da namjerno zadržava tranzit iz političkih razloga, dok je Kijev to negirao te tvrdio da brz popravak nije moguć zbog prirode oštećenja i stalnih ruskih napada.

Budimpešta je zbog toga blokirala i odobrenje kredita Kijevu i 20. paket sankcija Moskvi i uvjetovala deblokadu obnovom tranzita. Slovački premijer Robert Fico i njegov mađarski kolega na odlasku Viktor Orban optuživali su ukrajinskog predsjednika za “ucjenu” po pitanju ponovnog puštanja naftovoda u rad.

No, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je u utorak da su potrebni popravci završeni i da je naftovod spreman za nastavak rada.

Slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár rekao je prošlog tjedna da će Slovačka blokirati novi krug sankcija Europske unije protiv Rusije ako ne dobije jamstva o isporuci nafte naftovodom Družba.

Veleposlanici EU podržali 20. paket sankcija Rusiji nakon što su Mađarska i Slovačka odustale od veta.

Veleposlanici EU su se složili oko 20. paketa sankcija uvedenih protiv Moskve kao odgovor na njenu potpunu invaziju na Ukrajinu 22. travnja, nakon što su Mađarska i Slovačka ukinule veto na te mjere.

/Desk/

Objava Ruska nafta u Mađarsku i Slovačku ponovno dolazi ukrajinskim naftovodom, u EU uklonjena blokada za 90 milijardi zajma Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.