Istaknuo je kako je proširenje rijetko kada bilo tako visoko na listi političkih prioriteta Europske unije kao što je to danas.

“U eri pojačane geopolitičke nestabilnosti, proširenje ostaje najbolja strateška investicija u dugoročni mir, stabilnost i napredak našeg kontinenta”, naveo je Soreca.

Ipak, dodao je, EU je više od zajednice zajedničkih vrijednosti – ona je funkcionalna Unija zasnovana na zajedničkim standardima i međusobnom povjerenju.

“Da bi se pridružile ovoj Uniji, zemlje kandidatkinje moraju provesti sveobuhvatne reforme kako bi naše integrirano tržište i demokratske institucije mogli nesmetano funkcionirati za sve. Neophodne reforme donose višestruke koristi građanima: snažnije gospodarstvo, funkcionalnije demokratske institucije i javnu upravu te više standarde u osnovnim potrebama, poput kvalitete vode i sigurnosti hrane”, kazao je, uz opasku kako “EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi donošenje odluka bilo brže i učinkovitije”.

“Kao što zemlje kandidatkinje moraju provesti promjene, tako Komisija predlaže i reformu upravljanja EU kako bi proširena Unija ostala snažna, učinkovita i sposobna odlučno djelovati. Također je jasno da zemlje kandidatkinje ne bi trebale čekati punopravno članstvo kako bi osjetile konkretne koristi europskog puta”, istaknuo je te dodao:

“Kroz postupnu integraciju, kako BiH bude provodila ključne reforme, njezini građani i gospodarstvo mogu postupno dobivati pristup ključnim dijelovima jedinstvenog tržišta EU, programima suradnje i investicijama na tom putu”, naveo je.

Naglasio je da će partneri koji su pokazali kontinuiranu političku volju i usklađenost s europskim standardima uskoro dobiti indikativne putokaze s okvirnim rokovima za pristupanje.

Dugotrajni politički zastoj u BiH

Kazao je kako “zbog dugotrajnog političkog zastoja Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među njima”.

“Ali vrata za članstvo BiH u EU ostaju širom otvorena. Nakon nedavnih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka prema europskim integracijama trebalo bi biti ključni prioritet novoformiranih vlasti”, naglasio je.

Napomenuo je da više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH ostvaruje sa zemljama EU.

“Naši građani povezani su dubokim kulturnim, obiteljskim i ekonomskim vezama. Geografski i povijesno, Bosna i Hercegovina nalazi se u srcu Europe. Njezina budućnost pripada Europskoj uniji”, zaključio je.

/Desk/

Objava Zbog dugotrajnog političkog zastoja BiH ostala bez ‘putokaza’ za pristupanje EU pojavila se prvi puta na Republika.

Usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te o sudovima kojim bi se pri Sudu BiH uspostavio njegov neovisni prizivni odjel bilo je ključna tema oko koje su se potkraj 2025. lomila koplja u BiH, no kako su svi pokušaji da se oni usvoji propali, o njima početkom nove godine više nitko od političara BiH nije progovorio ni riječi.

No kako Europska komisija ostaje pri stavu da je usvajanje ova dva zakona neizostavni preduvjet za početak pristupnih pregovora, Soreca je političare i javnost u BiH podsjetio da ta obveza nije nestala, a da uz to valja imenovati glavnog pregovarača u ime BiH o čemu također nema političke suglasnosti.

“Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionirati kao država utemeljena na vladavini prava, te je li spremna odlučno napredovati na svom europskom putu”, poručio je Soreca u kolumni objavljenoj u subotu, dodajući kako je u pitanju pravna sigurnost te povjerenja Europske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.

Svjesna važnosti tih zakona Europska unija, kako je potvrdio, spremna je pružiti potporu u njihovoj provedbi – tehničku, financijsku i političku. Podsjetio je kako je nakon odobrenja programa reformi iz okvira Plana rasta za Zapadni Balkan Bosna i Hercegovina stekla pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.

To znači kako će joj iznos od 7,26 milijuna eura biti dostupan kada se uspostavi funkcionalno apelaciono pravosudno tijelo na državnoj razini, nakon usvajanja i provedbe novog Zakona o sudovima.

Dodatni iznos od 14,52 milijuna eura će biti dostupan kada se usvoji i primijeni sveobuhvatni Zakon o VSTV-u, koji će, između ostalog, osigurati nezavisan disciplinski sistem u pravosuđu, sistem ocjenjivanja rada zasnovan na kvalitativnim kriterijima, te imenovanja temeljena na stručnosti.

“Pristupni pregovori se mogu otvoriti tek kada zakoni budu u potpunosti usklađeni s europskim standardima”, potvrdio je još jednom Soreca uvjete iz Bruxellesa postavljene još u ožujku 2024. godine, a istodobno je upozorio kako ta prilika neće ostati zauvijek otvorenom pa su stoga predstojeći tjedni ključni za europsku budućnost BiH.

Zbog međustranačkih sukoba te praktičnog raspada vladajuće koalicije BiH nije uspjela ispuniti zadane uvjete i propustila je priliku za otvaranje pregovora krajem 2025. godine.

Sada se kao novi rok spominje proljeće ove godine, no nastave li se postojeće blokade moguće je da će europski put ostati blokiran sve do 2027. kada se očekuje uspostava nove vlasti na temelju rezultata izbora planiranih za listopad ove godine.

/Desk/

Objava Soreca ponovno poziva bh političare da donesu reformske zakone bez kojih nema pristupnih pregovora, ali ni europskog novca pojavila se prvi puta na Republika.

Šef Izaslanstva EU i posebni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, predvodio veleposlanike država članica EU-a, Češke, Irske, Slovenije, Italije i Švedske u posjetu mostarskim sveučilištima i Vladi HNŽ-a, gdje su održali sastanak s premijerkom Vlade, Marijom Buhač. Razgovaralo se o važnosti europskih integracija, ulaganjima EU usmjerenim na jačanje lokalnih zajednica i njihov razvoj, te usklađivanju prioriteta ove županije s usvojenim Planom rasta EU.

Posjet Mostaru šefa Izaslanstva EU-a i pet veleposlanika EU-a svojevrsna je diplomatska rijetkost. Međutim, činjenica je kako je kako je održavanje dvije sjednice Vijeća ministara spriječeno od strane ministara SNSD-a koji inzistiraju na ukidanju izmjena Kaznenog zakona kako bi se izbrisale odredbe koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a koje oni ne priznaju. SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić kazali su kako je to uvjet za održavanje sjednice Vijeća ministara i donošenje europskih zakona te da, između ostaloga, glavni pregovarač BiH s EU treba biti SNSD-ov Srbin iz RS-a. Stoga, možda bi sljedeća adresa za posjet trebala biti – Banja Luka.

U Mostaru su boravili veleposlanica Republike Češke Jana K. Lolić Šindelkova, veleposlanik Irske Adrian Farrell, veleposlanica Italije Sarah Eti Castellani, veleposlanik Slovenije Damijan Sedar te veleposlanica Švedske Helena Lagerlöf. Veleposlanici su sudjelovali u raspravi o klimatskim promjenama sa studentima dva javna mostarska sveučilišta – Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ Mostar, a u okviru studentskih razgovora EU programa ‘Generation Change’.

Komentirajući ponovno neodržavanje sjednice Vijeća ministara BiH, a na kojoj se trebalo odlučivati o europskim zakonima, Soreca je kazao kako je to još jedna propuštena prilika za BiH te kako je mladima, studentima na dva javna sveučilišta u Mostaru, govorio o važnosti EU-a za sve žitelje BiH, a posebno mlade.
„Prilika je tu. Vrata EU ostaju otvorena, premda ne zauvijek jer geopolitičke prilike utječu na određene procese. Imate Crnu Goru i Albaniju, zemlje koje značajno napreduju na europskom putu, a to isto želimo i za BiH i želimo pružiti podršku za ostvarenje toga cilja“, istaknuo je.

“Europski put BiH nema alternativu”

Ovom prilikom, premijerka Buhač naglasila je posvećenost Vlade HNŽ-a europskim integracijama, ali je istaknula i važnost svih razina vlasti u naporima otvaranja pregovora s EU, poštujući ustavne nadležnosti svih razina vlasti, uz dijalog i konsenzus svih naroda u BiH.

Naglasila je kako europski put BiH nema nema alternativu, ali kako mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti.

“Ovo je bila prigoda i otvaranja razgovora o zajedničkoj suradnji, sa svakom od pojedinih zemalja EU-a, ali i otvoriti pitanja Reformske agende, plana ove županije i aktivnostima koje poduzimamo u svezi Plana rasta i povlačenju 950 milijuna eura i reformi koje je potrebno napraviti”, kazala je Buhač.

Vlada će uložiti maksimalan trud i dati svoj doprinos u reformskim procesima kako bi se vrata EU-a otvorila za BiH i kako bismo postali dio ove obitelji. Uvjerena sam kako ćemo i na višim razinama imati mudrosti, hrabrosti i političke odgovornosti kako bi otkočili sve one procese, uvjerena u upornost i trud predsjedateljice Vijeća ministara BiH, sigurna sam kako je samo trenutak kada ćemo i službeno otvoriti pregovore”, zaključila je predsjednica Vlade HNŽ-a, uz zahvalu za pomoć EU-a nakon što su područja ove županije pogodile katastrofalne poplave.

„U podršku EU-a u europskim integracijama BiH nismo niti sumnjali. Kao Vlada, opredijeljeni smo učini sve kako bi dali svoj doprinos u okviru naših nadležnosti, a sve na dobrobit naših građana koji u europskom puti vide mogućnost za napredak“, kazala je na kraju premijerka HNŽ-a.

Nastavak podrške EU-a

Šef Izaslanstva EU i posebni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, naglasio je važnost koju županijske razine imaju u procesu europskih integracija, te je podsjetio kako skoro 70 posto posla provođenju reformi i otvaranju pregovora, upravo na nižim razinama.

“EU i naše države članice nastavljaju pružati podršku svim županijama, entitetima i državi BiH na europskom putu. Dotaknuli smo se i pitanja Reformske agende koju je prošli tjedan odobrila Europska Komisija. Reformska agenda je sjajan alat i za županije u smislu realizacije reformi koje donose izravne koristi za njihove žitelji”, rekao je Soreca.

Kazao je i kako se s premijerkom Buhač razgovaralo o obrazovanju, digitalizacije, zelene tranzicije, dekarbonizacije, temama u pitanju reformi za koje EU, kako je naglasio, može osigurati podršku, ne samo financijsku već i političku.

Ovom prilikom se razgovaralo o međusobnoj suradnji županija, kao i aktivnostima o oporavku od prošlogodišnjih katastrofalnih poplava kojima su teško pogođena područja u BiH.

“Poznato je kako je EU osigurala podršku tim područjima, a želja je da se aktivnosti u oporavku te dodatno intenziviraju u vidu dodatnih sredstava u iznosu od 46 milijuna eura koja će se osigurati kroz Fond solidarnosti i nadamo se da ćemo vidjeti njihovu realizaciju i generalno ubrzati ovaj proces”, istaknuo je Soreca.

O stanju na BHRT-u

Na novinarsko pitanje naziru li se reakcije i postoji rješenje za probleme s kojim se taj javni servis i njegovi zaposlenici suočavaju, Soreca je kazao kako je to vrlo važno pitanje, među ključnim prioritetima, kao i da je prepoznata važnost javnog emitera i izlazak iz krize u kojoj se našao.
„Mi smo izašli s jasnim stavom, a i prije nekoliko dana oglašavao sam se po ovom pitanju. EU nastavlja raditi s vlastima i političkim akterima kako bi se iznašlo trajno rješenje za ovaj problem“, rekao je na koncu Soreca.

/Republika/

Objava Soreca i pet veleposlanika u Mostaru sa premijerkom Buhač: “Vrata EU ostaju otvorena, ali zbog geopolitičkih prilika – ne zauvijek” pojavila se prvi puta na Republika.

Šef izaslanstva EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca, u svojoj kolumni je pozvao bh političare da se uozbilje i iskoriste 2025. za postizanje dugo očekivanog napretka na putu prema članstvu u EU-u, upozoravajući ih kako si ne smiju dopustiti da to bude još jedna godina propuštenih prilika.

/Desk/

Objava Soreca: Zatvaranje OHR-a ovisi o bh političarima i napretku ka EU pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom je odlukom novi posebni izaslanik za BiH postao Luigi Soreca, talijanski diplomat s iskustvom u regiji jer je ranije bio na sličnoj poziciji u Albaniji.

Soreca će na poziciji u Sarajevu s početnim mandatom od dvije godine od 1. rujna naslijediti Austrijanca Johanna Sattlera, koji će biti novi veleposlanik EU u Crnoj Gori.

Soreca, osim veleposlaničke, preuzima i dužnost posebnog predstavnika EU koja podrazumijeva veće ovlasti, a u prvoj reakciji na društvenoj je mreži X napisao kako je ponosan zbog tog imenovanja.

“Radujem se preuzimanju dužnosti 1. septembra 2024. u ključnom trenutku integracijskog puta BiH u EU, nakon odluke Europskog vijeća iz ožujka 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora”, napisao je Soreca.

Novi specijalni predstavnik EU na Kosovu bit će Aivo Orav, estonski diplomat također s iskustvom iz regije i koji je ranije bio na istim pozicijama u Crnoj Gori odnosno Sjevernoj Makedoniji.

Miroslavu Lajčaku je pak do kraja 2025. produžen mandat posebnog predstavnika EU za dijalog između Beograda i Prištine.

Čehinja Magdalena Grono postala je predstavnicom EU za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji, dok će Šveđanin Johan Borgstam u ime EU biti zadužen za afričku regiju Velikih jezera.

Emanuela Claudia Del Re i Annete Weber dobile su produljenje mandata kao posebne predstavnice Unije za Sahel odnosno Rog Afrike.

Posebne predstavnike EU-a predlaže Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost, a imenuje ih Europsko vijeće kako bi promicali politike i interese EU-a u određenim regijama i zemljama te osigurali EU-u aktivnu političku prisutnost u tim područjima.

Od danas jedanaest specijalnih predstavnika EU-a podržava rad visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella. Uz one koji su imenovani u petak to uključuje i posebne predstavnike EU za središnju Aziju, bliskoistočni mirovni proces, ljudska prava i regiju Zaljeva.

Objava Umjesto Sattlera u BiH dolazi novi posebni izaslanik – Talijan Luigi Soreca pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je navedeno iz njegova ureda za odnose s javnošću, Borrell je imenovao 44 voditelja izaslanstava, voditelja ureda, otpravnika poslova za nadolazeću diplomatsku rotaciju u izaslanstvima EU-a diljem svijeta.

Postupak imenovanja kandidata bit će formaliziran nakon primitka službenog odobrenja (agrément), od zemalja domaćina. Za BiH je najzanimljivija rotacija šefa Izaslanstva EU – Dosadašnji Johann Sattler imenovan je za veleposlanika EU u Crnoj Gori, a BiH napušta krajem kolovoza.

Na mjesto novog šefa izaslanstva EU u BiH uskoro dolazi Talijan Luigi Soreca, bivši veleposlanik EU u Albaniji i aktualni specijalni izaslanik EU za vanjske aspekte migracija. I Sattler je prije dužnosti u BiH bio diplomata u Albaniji i to kao veleposlanik Austrije.

Vrlo je znakovito imenovanje Luigia Soreca za novog šefa Izaslanstva EU u BiH, a rezime njegovih prijašnjih dužosti daje i odgovor na što EU u BiH želi staviti nalasak u budućem periodu.

U Glavnoj upravi za migracije i unutarnje poslove njegove nadležnosti su bile borba protiv terorizma i radikalizacije, organiziranog kriminala, trgovine droge, korupcije i cyber kriminala. Bio je zadužen za podršku EU za suradnju u provođenju zakona na europskoj i međunarodnoj razini, te član Upravnog odbora EUROPOL-a, CEPOL-a (obuka policije) i EMCCDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama).

U sazivu Europske komisije Jean – Claude Junckera je koordinirao aktivnosti oko pripreme, usvajanja i implementacije Europske agende o sigurnosti u travnju 2015. Tijekom terorističkih događaja koji su se na tlu Europe odigrali u razdoblju 2015-2017 u EU, s ove pozicije, koordinirao je politiku EU kao odgovor na napade u smislu novih zakonodavnih i političkih inicijativa, uključujući pripremu i usvajanje Direktiva o terorizmu, vatrenom oružju i pranju novca, Akcijskog plana za vatreno oružje i eksplozive i stvaranje EU centra za borbu protiv terorizma pri EUROPOL-u.

Na području trgovine drogom bio je odgovoran i za Akcijski plan EU o trgovini drogom za 2017. – 2020. Od 2006. do 2013. koordinirao je pokretanje i implementaciju Dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa zemljama Zapadnog Balkana.

Također, Angelina Eichhorst koja je trenutno izvršna direktorica za Europu u EEAS-u, nominirana je za novu veleposlanicu EU u Egiptu. Ona je prije sadašnje dužnosti bila veleposlanica EU-a u Libanonu.

I Miroslav Lajčak, aktualni specijalni predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitannja Zapadnog Balkana također uskoro ide na novu dužnost i to za veleposlanika EU u Švicarskoj.

Aktualna savjetnica za zapadni Balkan u EEAS-u Jekaterina Dorodnova nominirana je za veleposlanicu EU u Ekvadoru. Ona je prija sadašnje dužnosti bila zamjenica šefa izaslanstva u Delegaciji EU u BiH.

Objava Sattler nakon pet godina u BiH odlazi u Crnu Goru – za novog šefa Izaslanstva EU dolazi Talijan Luigi Soreca, pravnik i stručnjak za sigurnost pojavila se prvi puta na Republika.