Na snimkama televizije Nova s terena vidi se tučnjava ispred lokalnog sjedišta vladajuće Srpske napredne stranke u Boru, a fizičkih obračuna bilo je tijekom prijepodneva i u Bajinoj Bašti gdje su oporbenom promatračkom timu izbušene gume na automobilu, prenosi N1.

Na mnogim glasačkim mjestim primjetan je i velik broj policajca koji su u nekoliko navrata intervenirali sprečavajući sukobe.

Iz nekoliko općina prijavljeni su napadi na promatrače studentske liste, brojne nepravilnosti s fotografiranjem glasačkih listića i pojava paralelnih popisa birača, loklani mediji javljaju da napetosti prate i izbore u vojvođanskoj općini Kula.

Promatrači su ukazali na to da se u nekoliko mjesta povećao broj prijava za glasanje izvan birališta i da broj tako prijavljenih birača doseže i do pet posto ukupnog biračkoj tijela u tim lokalnim zajednicma.

Istaknute su i sumnje u kupnju glasova i manipuliranje popisom birača.

Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) oglasila se priopćenjem u kojem tvrdi da “aktivisti i lideri blokaderskih lista od jutros na najgrublji način uznemiravaju, provociraju i prijete građanima lokalnih samouprava u kojima se održavaju izbori”, prenio je tabloid Informer, blizak srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i SNS-u.

Ti se izbori vide kao provjera koliko je 14-godišnja vlast srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandara Vučića poljuljana prošlogodišnjim masovnim protuvladinim prosvjedima, predvođenim studentskim pokretom, na kojima je od vlasti zahtjevana demokratizacija zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija, neovisnost pravosuđa i sloboda medija. Birališta se zatvaraju u 20 sati, piše N1.

/Desk/

Objava Incidenti na izborima u Srbiji pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, malo tko od političkih aktera u BiH imaju razloga za zadovoljstvo, bez obzira jesu li zadovoljni osvojenim glasovima ili ne – tek nešto više od 47% birača je iskoristilo pravo glasa. Ali, poznajući bh političare, to njima neće biti alarm za ozbiljno razmišljanje oko ovog pitanja koje je postalo bh fenomen – zašto više od polovice građana ove zemlje ne želi glasati na izborima.

Kako to da ih se nije uspjelo motivirati ili na izbornim listićima nisu pronašli kandidate kojima bi dali svoj ‘x’ u kvadratiću.

Ispodpolovična izlaznost mora biti alarm za ozbiljnu analizu i upozorenje bh političarima.

Bh političarima je jedino bitan broj osvojenih fotelja i mogućnost vladanja, pa makar to bila i pobjeda postignuta glasovima manjine. Drugo pitanje je li to časno. No, kakvo je to uopće pitanje kada je posrijedi politika?

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, od 3.269.464 registriranih birača glasalo je 1.560.097 birača – 47,72% što je za 2,68% manje nego prošlih lokalnih izbora.

Usporedbe radi, izlaznost na izborima 2020. godine bila je 50,40%, kada je glasalo 1.705.520 glasača, od 3.384.244 registriranih birača.

U FBiH, od 2.061.893 registriranih birača, glasalo je 991.089 ili 48,06% – u RS, od registriranih 1.235.482 birača, glasalo je 674.416 ili 54,58% i u Brčko Distriktu od 86.869 registriranih birača glasalo njih 40.015 ili 46,06%).

Na ovogodišnjim lokalnim izborima biralo se 58 općinskih vijeća u F BiH, 53 skupštine općina u RS-u, 111 načelnika općina, 21 gradsko vijeće u F BiH, 10 skupština gradova u RS-i, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta.

Sljedećih dana čak i katastrofe koje su pogodile dijelove BiH, a posebno područje Jablanice, biti će u sjeni zbrajanja mandata za one koji će zamijeniti dosadašnje ili ostati u svojim foteljama.

TI: Političke stranke na predizbornu kampanju potrošile skoro 11 milijuna KM – najviše SNSD, SDA i SDP

(Republika/V.S.H.)

Objava Alarmantna poruka izbornim pobjednicima, ali i gubitnicima – Više od polovice birača nije izašlo na izbore pojavila se prvi puta na Republika.

Općinske i gradske vlasti u Federaciji su od početka 2024. godine do kraja kolovoza dodijelile ili objavile tendere u vrijednosti većoj od 159 milijuna maraka, dok je u Republici Srpskoj taj iznos skoro 90 milijuna.

U Brčkom je objavljeno šest tendera za izgradnju i popravku puteva vrijednih više od 16 milijuna maraka, što je gotovo dvostruko više nego 2023. godine, kada nisu održavani lokalni izbori.

Česti izbori u BiH pomažu građanima da riješe probleme u infrastrukturi, posebno u ruralnim područjima, ali u izbornoj kampanji donose korištenje proračuna po svaku cijenu, smatra odvjetnik s dugogodišnjim iskustvom u javnim nabavkama Ostoja Kremenović.

“Isključivo je cilj da se pojave određene organizacije u ime investitora ili entitetska vlast ili jedinice lokalne samouprave i utječe na izborni rezultat”, smatra on.

Tekst Detektora u cijelosti pročitajte OVDJE.

/Desk/

Objava U izbornoj godini načelnici izdvojili više od 250 milijuna KM za izgradnju i obnovu cesta pojavila se prvi puta na Republika.

Nešto aktivnije je na društvenim mrežama, no stječe se dojam kako su tenzije i preuranjena kampanja i prije službenog početeka, “ispuhale” kandiate. Međutim, za razliku od samih kandidata koji se u većini i ne oglašvaju, vrlo aktivnu kampanju vode stranački aktivisti putem telefonskih poziva, slanja SMS poruka ili suptilnog pritiska u anketama prema zaposlenima u javnim institucijama, piše Dnevni list.

Za sada, moglo bi se zaključiti kako je kampanja nezanimljiva, bez energije i u većini bez predstavljanja programa stranačkih kandidata koji se time bore za svaki birački glas, kao da je sve već odlučeno.

U borbi za Stolac SDA i SDP sklopile koaliciju, u Čapljini razjedinjena oporba ‘poklanja’ veće šanse HDZ-u

No, mnogi tvrde kako će HDZ BiH zadržati i poziciju gradonačelnika Stoca, Stjepana Boškovića, iako mu je protukandidat iz “koalicije SDA-SDP Zoran Turković. SDA i SDP slove kao “zavađene”, posebno nakon što je SDP formirala vlast na federalnoj razini sa svojim kkoalicijskim partnerima tako izbacivši SDA iz vlasti, no čini se da su u “lovu” na Stolac zakopane ratne sjekire. Ipak nije zanemariva činjenica da Bošković u ovoj utrci ima podršku stranaka HNS-a.

I u Čapljini će biti vrlo zanimljiva izborna igra, gdje je dugogodišnji HDZ-ov načelnik/gradonačelnik “ustupio mjesto” Ivi Raguž s kojojm je povezan obiteljskim vezama i koja je bila svojevrsni kompromis stranke i njega osobno prilikom izbora kandidata ove stranke za gradonačelničku poziciju. Ali, tu je i kandidat SDA Ajman Šoše, kao i Pokreta Hum – Bosiljko Jukić i Kristijana Falaka kao kandidata HDZ 1990, za koje se ocjenjuje kako nemaju veliku šansu zasjesti u gradonačelničku fotelju. No, veće šanse se daju kandidatu Čapljinske neovisne stranke-Čapljina u srcu, Peri Previšiću.

Međutim, zasigurno bi Previšić imao daleko veću snagu da su HDZ 1990 i Pokret Hum uspjeli dogovoriti koaliciju sa Čapljinskom strankom i izaći s jednim kandidatom. Ovako će doći do rasipanja glasova i ove stranke tako daju veću mogućnost za pobjedu HDZ-ove kandidatkinje.

Zanimljivo u Prozor-Rami

Ove godine u općini Prozor-Rama za načelničku fotelju bore se tri stranake koje ima svoje kandidate – HDZ BiH – Slavko Bilić, HDZ 1990 – Luka Faletar, Ramska narodna stranka (RNS)- Jozo Ivančević.

Zanimljivo je kako je na prošlim lokalnim izborima 2020. godine, dugogodišnji načelnik ove općine Jozo Ivančević, tada kao dugogodišnji član i  kandidat HDZ 1990, s osvojenih 4.862 glasa uvjerljivo pobijedio kandidata HDZ-a BiH Iliju Petrovića za kojeg je glasalo 1.716 glasača.

HDZ BiH je tada polagao značajne nade u svog kandidata s obzirom da na njegov čin brigadira i ugled među braniteljskim krugovima kao pripadnika HVO-a. Međutim, Ivančević je nadmoćno pobijedio i sebi osigurao još jedan mandat, potvrdivši svoj dugogodišnji i neprikosnoveni status ‘prvog čovjeka’ u toj općini.

Ivančević po prvi put u izbornu utrku ide kao kandidat vlastite stranke pa će imati i najbolji uvid koliko ‘teži’ bez svoje bivše i vrlo utjecajne stranke u ovoj općini, HDZ-a 1990 koja je istaknula kandidata Luku Faletara, također dugogodišnjeg istaknutog člana stranke.

Pri tom se u percepciji javnosti ove općine kandidat HDZ-a BiH i predsjednik te stranke u Rami te zastupnik u Skupštini HNŽ-a, Slavko Bilić, posebno ne doživljava kao značajan protukandidat Ivančevića i Faletara, što dovodi do zaključka kako će se gro izborne utrke odvijati upravo na toj relaciji.

Mnoge iznenađuje i svojevrsna mlaka kampanja u Prozor-Rami, a pojavile su se i informacije kako je HDZ svjestan da u toj općini ne može doći do načelničke pozicije te da se, nakon izbora i očekivano-eventalne pobjede Ivančevića, pragmatično priprema nova stranačka suradnja između HDZ-a BiH i Ivančevićevog RNS-a.

To bi bio veliko iznenađenje s obzirom na dugogodišnje snažne i oštre prijepore između HDZ-a i načelnika Ivančevića, prvo tijekom njegovog članstva u ‘Devedesetki’, a potom i kao predsjednika Ramske narodne stranke koji je, između ostaloga, i na takvoj retorici već 20 godina izabiran za načelnika ove općine. Ali, ostaje vidjeti rezultate izbora i daljnji razvoj situacije, hoće li “pasti” Prozor-Rama, koju mediji često navode kao “posljednji bastion otpora HDZ-u”.

‘Sigurica’ za 12 načelnika i gradonačelnika

Očekivanja su kako će u 12 općina/gradova ostati dosadašnji načelnici/gradonačelnici jer su jedini kandidati za tu dužnost, a stranačka dominacija daje im – gotov čin, osiguranje novog mandata. To se prvenstveno odnosi na kandidate SDA, SNSD i HDZ BiH, gdje se očekuje kako će upravo najjača stranka s hrvatskim predznakom tako osigurati i najviše – čak šest načelnika/gradonačelnika bilo već poznatih imena ili novih, dok su za SDA i SNSD sigurna po tri.

Takva je situacija u Ljubuškom gdje dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik Vedran Markotić zasigurno osvaja drugi mandat, kao i načelnici u Posušju – Ante Begić, Ravnom – Andrija Šimunović i Neumu – Dragan Jurković. HDZ zadržava načelničku poziciju i Kupresu i Kreševu, samo u drugim imenima. Umjesto dosadašnjeg Zdravka Mioča, načelnik Kupresa zasigurno postaje Danko Jurič, a umjesto Renata Pejaka u Kreševu načelnički mandat osiguran je za Borisa Marića.

Siguran mandat ima i dosadašnji SNSD-ov gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić kao i načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić. Ova stranka ima sigurnog načelnika i za Trnovo u RS-u gdje je SNSD-ov kandidat Miroslav Bjelica ujedno i jedini kandidat za tu poziciju umjseto dosadašnjeg Dragomira Gagovića, koji je također kadar te stranke.

Kod SDA nema nikakvih “rotacija” te imaju zagarantirane nove-stare načelničke mandate u Olovu, Bužimu i Teočaku – Đemal Memagić ostaje načelnik Olova, Mersudin Nanić načelnik Bužima, a Tajib Muminović načelnik Teočaka.

/Desk/

Objava Kampanja nezanimljiva, ali ne i bez iznenađenja: U Stocu ‘zavađeni’ SDA i SDP u koaliciji, u Čapljini razjedinjena oporba ‘poklanja’ šanse HDZ-u, u Rami se šaputa o približavanju nepomirljivih pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo da je SiP BiH je 31. svibnja donio odluku da Srpska demokratska stranka (SDS) ne može sudjelovati na izborima jer ne ispunjavaju uvjet koji se odnosi na otvaranje posebnog računa za financiranje kampanje. Za SIP iH je sporno što je za potrebe financiranja izborne kampanje, umjesto na stranku, račun otvoren na fizičko lice, te oni u tom slučaju ne bi mogli kontrolirati namjenu sredstava.

SDS-u su krajem svibnja ugašeni bankovni računi, kao posljedica sankcija Ureda za imovinu stranaca (OFAC), američkog Ministarstva financija, pod kojima se ova stranka nalazi već 20 godina, piše Radio Slobodna Europa (SDS).

Prije nego što je SIP BiH raspisao izbore registrirana je nova stranka koja je nazvana Srpska demokratska stranka – Volja naroda.

SDS je uložio žalbu Prizivnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine na odluku SIP-a BiH, a presuda Suda BiH se čeka. Ako Sud BiH uvaži žalbu SDS-a, SIP BiH će ponovno razmatrati prijavu SDS-a za lokalne izbore.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević kazao je za RSE kako i dalje očekuju pozitivnu odluku Suda BiH na žalbu koju je uputio SDS.

“Međutim, znajući koliki je negativni utjecaj politike i međunarodne zajednice, išli smo tri koraka unaprijed i stvorili sebi posljednju rezervnu varijantu koja je nazvana SDS – Volja naroda”, kazao je Miličević za RSE.

SIP BiH je 31. svibnja zbog nedostataka u prijavi odbio i učešće na lokalnim izborima i Srpskoj demokratskoj stranci – Volja naroda da bi na sjednici 6. lipnja utvrdio da su ti nedostaci ispravljeni.

SDS je od 2006. godine najjača oporbena stranka u Narodnoj skupštini entiteta Republika Srpska (RS) u kojoj je na vlasti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) proruskog predsjednika Milorada Dodika s partnerima.

Do 6. lipnja je ukupno ovjereno 117 političkih stranaka, 145 neovisnih kandidata i 43 neovisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina za učešće na Lokalnim izborima u BiH zakazanih za 6. listopad 2024. godine.

/Desk/

Objava SIP odobrio stranci ‘SDS -Volja naroda’ kandidaturu na izborima pojavila se prvi puta na Republika.

Tko je čiji igrač na domaćoj političkoj sceni Bosne i Hercegovine, tko se „slizao“ s međunarodnom zajednicom i tko ima dogovore sa strancima iza kulisa? Pitanja su na koja mnogi traže odgovore posljednjih dana, nakon što je SIP BiH zabranio učešće na lokalnim izborima Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), najvećoj oporbenoj stranci u Republici Srpskoj.

„Ovo što je uradio SIP je suprotno vladavini prava i Aneksu 3 Daytonskog sporazuma. Uložili smo žalbu i očekujemo da će je Sud BiH uvažiti, a ako treba ići ćemo i do Strasbourga i srušiti lokalne izbore. Bez SDS-a oni nisu legitimni, i suprotni su vladavini prava i ustavnim načelima slobodnih i demokratskih izbora“, kaže članica predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević i poručuje kako stranka neće odustati od borbe.

SIP odbio prijavu – sporno otvaranje računa

SIP BiH odbio je prijavu SDS-a za lokalne izbore uz obrazloženje kako ne ispunjava uvjete koji se odnose na otvaranje posebnog računa za financiranje kampanje. Članica SIP-a BiH Vanja Bjelica Prutina, rekla je na sjednici SIP-a kako je sporno otvaranje računa koji glasi na fizičko lice.

„Mi ne bismo mogli kontrolirati financiranje političke stranke jer je račun za financiranje na trećem licu, a treće lice prema CSIP-u nije ovjereno za izbore i ne radi u ime i za račun stranke, već u svoje ime, a za račun stranke“, rekla je tijekom sjednice Bjelica Prutina.

Apsurdno, argument u rukama vladajuće koalicije u RS kojim osporavaju legitimitet SIP-a, upravo je u njihovim članovima i tvrdnjama da se radi o osobama koje su ranije bili članovi oporbenih stranaka u Republici Srpskoj. Kažu da SDS zbog „podaničke politike“ prema strancima ne želi okriviti Amerikance i SIP BiH za ovu situaciju. Tvrde da se namjerno stavljaju u ulogu žrtve.

„Baš zbog toga što ne smiju okriviti SIP i Michaela Murphyja (američki veleposlanik u BiH op.a), oni pokušavaju od toga napraviti političku temu i krivca traže svagdje, izuzev tamo gdje krivac postoji“, kaže izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Radovan Kovačević (SNSD).

Trojanski konj

Krivac u ovom slučaju je splet okolnosti i poklapanje s gašenjem računa u bankama onima koji su na OFAC-ovoj crnoj listi, uključujući i SDS. S druge strane, vladajuća koalicija okupljena oko SNSD-a i Milorad Dodik, sada traže priliku da ono što su zamislili usvajanjem Izbornog zakona RS provedu u djelo preko SDS-a.
Iako se oporba nije odazvala na Dodikov poziv na sastanak prije nekoliko dana, kako bi eventualno dogovorili bojkot izbora po Izbornom zakonu BiH, nametnutog od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, sada se traži „ulaznica“ za taj događaj preko SDS-a.

„Moj prijedlog je da se taj sastanak održi što je prije moguće i da se sve političke stranke koje su se prijavile na izbore povuku i da se usmjerimo na donošenje zakona Republike Srpske o izborima i provedemo ih po našim zakonima“, rekao je Dodik, dodajući da je svako drugo ponašanje „kukavičko i jadikovanje nad vlastitom nemoći i nesposobnostima“.

Sastanka neće biti, poručuju iz SDS-a. Jasno im je, kažu, da vladajuća koalicija ne želi dobro SDS-u i da je cilj potpuno gašenje stranke.

“Stranka se neće ugasiti”, kaže politički analitičar Velizar Antić, koji vjeruje kako će se pronaći neki model za učešće na izborima. Kaže kako nema sumnje da će SNSD izaći na izbore po pravilima nametnutog zakona Christiana Schmidta i da je ovo samo odličan alibi za SNSD nakon svih izjava o nepriznavanju Schmidta za visokog predstavnika.

„SDS kao najveća oporbena stranka mora izaći na izbore ukoliko želimo imati legitimitet tih izbora“, kaže Antić, upozoravajući da druga opcija nikome nije u interesu. Izuzev SNSD-a. Činjenica je da su sankcije Zapada do sada puno više štete nanosile SDS-u nego SNSD-u“, ističe Antić.

„SDS – Volja naroda“

SDS je uputio žalbu SIP na posljednju odluku ali se prijavio za učešće na izborima i kao Srpska demokratska stranka-Volja naroda. Za sada je nema u registru prijavljenih, jer je SIP tražio dopunu podataka za ovaj pravni subjekt.

“Zbog toga od sastanka i dogovora sa SNSD-om nema ništa”, poručuje Pandurević. Nije ni potvrdila ni demantirala formiranje novog političkog subjekta, ali je između redova poručila da “ono što plasiraju mediji bliski vlasti, dolazi iz kuhinje SNSD-a”.

„Oni nas nastoje eliminirati. Vidite da Dodikovi mediji nastoje osporiti i alternativno rješenje za naš izlazak na izbore, prizivajući Amerikance da ga onemoguće. Jadno, zaista! Uostalom, ne čudi nas to jer je primjetno da je režim uplašen i u terminalnoj fazi“, zaključuje Pandurević.

Problem ima i SIP, ali ne samo sa postupkom prijava političkih subjekata, već i činjenice da se nitko nije prijavio na javni poziv za tiskanje glasačkih listića. Iako teoretski vremena ima do kolovoza, simptomatično je da nije bilo prijavljenih, iako je gotovo dvostruko više novca osigurano u odnosu na pretprošle lokalne izbore. Ranije poslove tiskanja glasačkih listića dobivala su najvećim dijelom poduzeća iz Republike Srpske, piše DW.

/Desk/

Objava Hoće li SDS srušiti lokalne izbore u BiH? pojavila se prvi puta na Republika.

Tražena dodatna sredstva su uglavnom planirana za troškove angažiranja dodatnog osoblja te njihovu edukaciju kao i za logističke troškove u vezi izbornih tehnologija, priopćeno je iz SIP-a.

Za lokalne izbore 19 milijuna KM

Podsjećamo, za aktivnosti koje provodi Središnje izborno povjerenstvo BiH već je odobreno 7.410.000 KM koliko je Središnje izborno povjerenstvo BiH prvobitno tražilo. Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 24/24 od 5.4.2024. godine) Središnje izborno povjerenstvo BiH je posebnim zahtjevom tražilo dodatnih 4.173.000 KM koja su danas i odobrena.

Izuzev navedenih financijskih sredstava treba dodati kako će i općine/gradovi imati oko 7. 500.000 KM troškova, od čega najveći iznos ide za naknade članovima biračkih odbora. Tako da će na osnovu procjena Lokalni izbori 2024. godine koštati oko 19 milijuna KM.

/Desk/

Objava SIP-u još 4,173 milijuna KM za izbore koji će koštati oko 19 milijuna pojavila se prvi puta na Republika.

Ali, kako mu je ipak, iako je formalno-pravno podnio ostavku na mjesto predsjednika GO stranke u Čapljini, dana mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o kandidatu/kandidatkinji za gradonačelnika-gradonačelnicu Čapljine. Izbor je Iva Raguž, supruga njegovog nećaka koja je i obiteljski i poslovno vezana s obitelji Vidić, piše Dnevni list.

Gradski odbor HDZ BiH Čapljina u srijedu večer donio je jednoglasno donio odluku o kandidiranju Ive Raguž za gradonačelnicu Grada Čapljine na predstojećim Lokalnim izborima koji će se održati 6. listopada. Nakon četiri mandata dosadašnjeg gradonačelnika Smiljana Vidića, od sredine siječnja ove godine od Tužiteljstva HNŽ-a opterećenong optužnicom za zloupotrebu položaja i ovlasti, čini se kako prvi čovjek Čapljine nakon 16 godina i nakon što je na dužnost gradonačelnika-načelnika biran u četiri mandata, odlazi u političku mirovinu. Ili ipak ne?

Naime, Vidić se spominje kao savjetnik nove gradonačelnice. Naravno, ukoliko HDZ na izborima zadrži tu poziciju i Raguž bude izabrana.

Kandidatkinja u rodbinskim vezama s obitelji Vidić

Iako je Vidić, pritisnut podignutom optužnicom, u siječnju podnio nepozivu ostavku na mjesto predsjednika Gradskog odbora stranke jer “ne želi opteretiti stranku podignutom optužnicom”, prema svemu sudeći, on će i dalje zadržati kontrolu nad Čapljinom, samo u “drugom formatu” i pod drugim imenom. Naime, nova kandidatkinja ove stranke za gradonačelnicu Čapljine s njim je u uskim je rodbinskim vezama.

U političkim krugovima već danima se govori kako je kandidatura Raguž neki vid kompromisa između predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je jasno dao do znanja da ‘posrnulog+ gradonačelnika Vidića ne vidi kao kandidata za peti mandat na čelu Čapljine. Ali, kako mu je ipak, iako je formalno-pravno podnio ostavku na mjesto predsjednika GO stranke u Čapljini, dana mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o kandidatu/kandidatkinji za gradonačelnika-gradonačelnicu Čapljine. Izbor je Iva Raguž, supruga njegovog nećaka koja je i obiteljski i poslovno vezana s obitelji Vidić.

Iva Raguž je aktualna zastupnica u Skupštini HNŽ-a i zastupnica u Domu naroda Parlamentarne skupštine F BiH od 2018. godine, članica Zajednica žena HDZ BiH ‘Kraljica Katarina Kosača’ Čapljina, završeno srednje obrazovanje, gimnazija, i supruga je i majka dvoje djece. Njen suprug je gospodarstvenik koji se bavi građevinarstvom u BiH i susjednoj Hrvatskoj, a suvlasnik je i poduzeća trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima. Čapljinski HDZ je odlučio kako je Raguž najbolji i najkvalitetniji izbor za gradonačelnicu.

Iz GO HDZ BiH Čapljina istaknuli su kako je njihova lista “popunjena osobama koje su u sredini prepoznatljive kao uspješni gospodarstvenici, kulturni i prosvjetni radnici, mladi koji žele svojim znanjem i idejama doprinijeti boljem životnim uvjetima” te da se “u kreiranju liste vodilo računa i o ravnomjernoj zastupljenosti spolova, te braniteljskoj populaciji i mladima”.

“Nastaviti ćemo kako smo i krenuli”

Odgovarajući na pitanje osjeća li se krivim i komentirajući optužnicu kojom mu se stavlja na teret da je poduzeću ‘Neretva energija’ iz Čapljine nezakonito dano na korištenje, a kojem je potom i prodano zemljište površine 143.159 četvornih metara na području Čapljine, te time kupcu omogućeno nezakonito stjecanje milijunske koristi kupcu, Vidić je rekao:

”Naravno da nisam. Očito je kako se radi o politički montiranoj optužnici. Radi se o događaju koji se zbio prije 12, 13 godina i baš se u ovoj izbornoj godini podiže ta optužnica. Naravno, nije mi drago što je podignuta. Međutim, neka svatko radi svoj posao. Ja znam što sam napravio i znam da je sve bilo po zakonu”, rekao je Vidić, istaknuvši kako i on i svi zaposleni u Gradskoj upravi Grada Čapljine rade po zakonu.

“Ja sam dugi niz godina na ovoj poziciji i dobro sam naučio što i kako se radi. Čapljina je u zadnje vrijeme u žiži zanimanja u svezi solara. S jedne strane pričamo o zelenoj energiji, o ekologiji, a kad to krenete raditi, onda se nađu oni koji počnu to sve kritizirati pa čak i optuživati. Bez obzira na to, nastaviti ćemo onako kako smo i krenuli”, rekao je Vidić za kojeg se nagađa da bi, od gradonačelnika mogao postati savjetnik gradonačelnice, ukoliko Raguž bude izabrana.

Lista kandidata HDZ BiH Čapljina

Listu predvodi Jozo Jurica, a potom slijede: Ivana Dodig, Josipa Arapović, Dragan Raguž, Gordan Vidić, Josipa Đondraš, Ivan Blažević, Miše Jovanović, Antonela Prce, Miro Brajković, Davor Jelčić, Katarina Šaravanja, Mili Vištica, Livija Jurković, Ružica Milanović, Ilija Penava, Ana Franković, Mile Pažin, Karla Kozarić, Ivica Udženija, Mili Bukovac, Suzana Vegar, Tomica Gadže, Josip Perić, Andrej Pehar, Iva Borovac, Dolores Cvitanović, Ivana Matić, Josipa Batinić i Zoran Pavlović.

/Desk/

Objava Iva Raguž HDZ-ova kandidatkinja za gradonačelnicu – Vladavina nad Čapljinom ostaje u obitelji pojavila se prvi puta na Republika.

SIP je Naputak o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024, a koji će se održati u nedjelju, 06. listopada ove godine. SIP je objavio i Pravilnik o prijavi i uvjetima za objeru političkog subjekta za sudjelovanje na Lokalnim izborima 2024. godine, te Naputak o postupku dostavljanja, prijema, obrade i arhiviranja prijave političkog subjekta elektronskim putem.

Naime, SIP BiH je na sjednici održanoj 3. svibnja, u okviru priprema za provedbu Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2024. godine, a nakon stupanja na snagu Odluke Visokog predstavnika u BiH od 26.03.2024. godine kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, usvojilo 26 podzakonskih akata bitnih za provedbu Lokalnih izbora u BiH 2024. godine. Kako pojašnjavaju, tamo gdje je bilo potrebno usvojeni su i pročišćeni tekstovi zbog lakšeg snalaženja.

Usvojeni podzakonski akti stupaju na snagu danom donošenja, a objavit će se u jedinstvenom broju „Službenog glasnika BiH“. Na web stranici SIP-a BiH objavljeni su danas, na dan raspisivanja izbora.

Naputak o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine pročitajte – OVDJE

Pravilnik o prijavi i uvjetima za objeru političkog subjekta za sudjelovanje na Lokalnim izborima 2024. godine pročitajte OVDJE

Naputak o postupku dostavljanja, prijema, obrade i arhiviranja prijave političkog subjekta elektronskim putem pročitajte OVDJE

/Republika/

Objava SIP: Izbori 6. listopada, ali po Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona BiH pojavila se prvi puta na Republika.

U Zagrebu će se u drugom krugu izbora za gradonačelnika natjecati Tomislav Tomašević (Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica, Orah, Za grad) i Miroslav Škoro (Domovinski pokret). Tomašević je ostvario 44,91% potpore birača, a Škoro 12,21%.

U Splitu u drugi krug utrke za mjesto gradonačelnika idu Ivica Puljak (Centar) i Vice Mihanović (HDZ). Puljak je u prvom krugu ostvario potporu 26,89% birača, a Mihanović 23,07%.

U Rijeci u drugi krug za mjesto gradonačelnika idu Marko Filipović (SDP, HSU, IDS, HSS) s 30,13% i Davor Štimac s nezavisnom listom koji ima potporu 15,77% birača.

U Osijeku u drugi krug izbora za mjesto gradonačelnika idu Ivan Radić (HDZ) s 38,69% i Berislav Mlinarević s potporom 19,63%. Mlinarević je nezavisni, a ima potporu Domovinskog pokreta i Mosta.

Objava Hrvatska je izabrala lokalnu vlast pojavila se prvi puta na Republika.