Riječ je o meta-analizi cost-benefit studija o lockdownu diljem svijeta. Objavljena je prije dva dana na stranicama Sveučilišta Simon Fraser. Mediji je, iz potpuno razumljivih razloga, pokušavaju ignorirati, kao uostalom i sve druge ozbiljne studije o lockdownu, maskama i općenito mjerama protiv covida, objavljene posljednjih mjeseci.

“Istraživanje provedeno proteklih šest mjeseci pokazuje da su zaključavanja u najboljem slučaju imala marginalan učinak na broj Covid-19 smrtnih slučajeva. Općenito govoreći, neučinkovitost zaključavanja proizlazi iz dobrovoljnih promjena u ponašanju. Lokalne vlasti nisu mogle spriječiti nepridržavanje mjera, a vlasti koje ne zaključavaju koristile su se dobrovoljnim promjenama u ponašanju koje su oponašale lockdown. Ograničena učinkovitost lockdowna objašnjava zašto nakon jedne godine bezuvjetni kumulativni smrtni slučajevi na milijun stanovnika i obrazac dnevnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika nisu u negativnoj korelaciji sa strogošću mjera. Moguće je da će lockdowni biti jedan od najvećih neuspjeha mirnodopske politike u povijesti Kanade”, napisao je Allen u sažetku studije.

Ovo je zaključak:

“Pregled literature o troškovima i koristima Covid-19 lockdowna pokazuje da su rani argumenti za zaključavanje počivali na nekoliko nerealnih pretpostavki. Te su pretpostavke uključivale da se virus nastavlja eksponencijalno širiti do imuniteta stada, da pojedinci neće sami mijenjati svoje ponašanje u svjetlu virusne prijetnje i da je vrijednost izgubljenih života neovisna o dobi.

Tijekom prošle godine istraživanje je otkrilo da jednostavni SIRS modeli ne mogu predvidjeti napredovanje virusa, odnosno pojedinačne reakcije na virus su važne i da su troškovi nekih mjera dalekosežni i veliki.

Zaključavanje ima određeni učinak na slučajeve, prijenose i smrtne slučajeve, ali ti učinci su rubni. Kao rezultat, zaključavanja ne prolaze ispit troškova i koristi.

Moglo bi se tvrditi da je politika zaključavanja Covid-19 ex post bila samo pogrešna. Pogled unatrag je nepravedan. U ožujku 2020. suočeni s nepoznatim virusom i savjetom stručnjaka da će milijuni ljudi umrijeti bez zaključavanja i izolacije, političari i službenici javnog zdravstva donijeli su ispravnu odluku za to vrijeme.

Takav je argument razuman za ožujak 2020., a možda i za travanj 2020. Međutim, kako je zabilježeno u pregledu literature, krajem travnja već je bilo poznato da su 1) empirijska predviđanja modela temeljenih na SIRS bila pogrešna, 2) da su modeli sadržali niz upitnih pretpostavki, 3) da je smrtnost bila velika samo među starijima i 4) da su troškovi lockdowna veliki.

Napredak razumijevanja o virusu se s vremenom poboljšao, ali politika se nije iz temelja promijenila. Do kolovoza je bilo dostupno dovoljno podataka koji pokazuju da bi svaka razumna analiza troškova i koristi pokazala da je zaključavanje stvaralo više štete nego koristi. Nerazumno je sugerirati da ispravna odluka nije mogla biti donijeta na jesen kada je pogodio drugi val zaraze”, piše Liberal.hr.

/Republikainfo.com/

Objava Kanadski znanstvenik objavio veliku cost-benefit analizu lockdowna: Posljedice zaključavanja delekosežne – više štete nego koristi pojavila se prvi puta na Republika.

Prije svega je navedeno da će se sve mjere koje su donesene u prosincu produžiti do 14. veljače ove godine, a koje podrazumijevaju zatvorene škole, trgovine koje ne prodaju osnovne prehrambene namirnice, kina, kazališta, muzeji. A osim toga na snazi je i mjera prema kojoj jedno kućanstvo može posjetiti samo jedna osoba izvan njega.

Kako su naveli, neće se smanjiti rad prijevoznih sredstava, ali će se ograničiti broj putnika u njima i svesti na trećinu od uobičajenog.

Izuzetv toga, od građana se traži i obvezno nošenje kirurških i FFP2 maski u prijevozu i trgovinama, dok su one platnene zabranjene kao i prekrivanje šala preko usta i nosa.

S obzirom na to da postoji opasnost od novog soja virusa, odlučeno je da će škole i dalje ostati zatvorene iako se o tome u najvećoj mjeri raspravljalo. Usuglasili su se da se nastavi online sustav do 14. veljače kada će se odlučiti o daljnjim mjerama.

Na svim mjestima se mora poštovati fizička distanca od najmanje 1,5 metara, a maska je potrebna u crkvama i drugim svetim mjestima.

Njemački dužnosnici usaglasili su se da Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja donosi uredbu o radu od kuće.

To znači da poslodavci prema njoj trebaju svojim uposlenicima omogućiti rad od kuće u svim onim područjima gdje je to moguće. Kao objašnjenje su naveli da bi smanjeni kontakti na poslu mogli dovesti do usporavanja procesa zaraze. Od poslodavaca je zatraženo i uspostavljanje fleksibilnog radnog vremena kako bi se time izbjegle gužve u javnim prijevozima i na javnim mjestima.

Naglašeno je i to da bi u pokrajinama u kojima ne opada broj zaraženih trebalo uvesti i policijski sat, međutim, o toj mjeri će se još dodatno svi izjasniti. U dokumentu je navedeno da su dosadašnja ograničenja popravila epidemiološku situaciju u Njemačkoj, ali da je potrebno poduzeti još strožije mjere kako bi se smanjio broj zaraženih i spriječila infekcija novim sojem virusa.

/Republikainfo.com/

Objava Njemačka u strogom lock downu do 14. veljače pojavila se prvi puta na Republika.

Povratak mladih sportaša na treninge, čini se, uopće više ne bi trebao ostati sporan, niti otvaranje terasa kafića, ako uz normalni rad shopping centara imamo veliki pad broja slučajeva i, što je najvažnije, novih hospitalizacija.

Vrlo je nejasno što se može dobiti radikalnom epidemiološkom politikom. Ako pogledamo trenutačnu epidemiološku situaciju u Češkoj, Sloveniji i Irskoj, možemo lako uočiti kako te zemlje s vrlo dugim i strogim mjerama i dalje imaju relativno visok broj novih slučajeva na milijuna stanovnika. Češka na 18. siječnja broji 773 slučaja na milijuna, Slovenija 726, a Irska 674 slučaja na milijun. Irska se zbog vrlo strogih mjera donedavno predstavljala kao europski epidemiološki uzor, a sada mnogi stručnjaci pogoršanje epidemiološke situacije u toj zemlji pravdaju kratkotrajnim popuštanjem mjera za blagdane.

No, tu ostaje pitanje, što se dobiva s jako strogim mjerama, ako ih ne možete malo relaksirati niti nakon duge provedbe? Isti narativ primjenjuje se i za Češku koja je nakon strelovitog rasta slučajeva i smrti uvela strogi lockdown, malo ga popustila, pa doživjela eksploziju slučajeva.

Ako pogledamo grafikon, možemo vidjeti kako teza o isplativosti strogih mjera nema čvrste temelje.

Ako gledamo epidemiološke podatke Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, vidjet ćemo da su sredinom rujna bile u vrlo sličnim pozicijama po broju novih slučajeva na milijun, kao i Češka, Slovenija i Irska. Taj broj se kod svih spomenutih zemalja kretao od 120 do samo 10 slučajeva na milijun. Od 15. rujna do danas Češka, Irska i Slovenija u prosjeku su imale puno strože mjere, a Slovenija i puni kontinuitet radikalnijih mjera u odnosu na Hrvatsku, BiH i Srbiju. Kako je onda moguće da s 18. siječnjem Srbija bilježi 269 slučajeva na milijun, Hrvatska 170, a BiH samo 60 slučajeva na milijun stanovnika tj. daleko manje slučajeva nego zemlje sa strogim mjerama? I kako je moguće da su se prije nešto više od tjedan dana (na 10. siječnja) Češka, Slovenija i Irska našle na novom vrhuncu slučajeva od 1322 do 975 slučajeva?

Posebno je zanimljiv slučaj BiH, koja je među europskim zemljama s najblažom epidemiološkom politikom, a sada im zaraza praktično jenjava.

Postoje li doista uvjerljivi dokazi da je epidemiološki radikalizam učinkovit ili stvara dojam lažne sigurnosti u iščekivanju cjepiva?

Objava Zašto Hrvatska i BiH imaju puno manje slučajeva nego Slovenija i Irska s dugim i strogim mjerama? pojavila se prvi puta na Republika.

Kako javlja agencija APA, to je rezultat  razgovora Vlade u Beču i austrijskih pokrajina. Od 8. veljače uslijedit će postupno “otvaranje”, dok će ugostitelji, hoteli i organizatori različitih priredbi morati pričekati do kraja veljače na takve mjere.

Pretpostavlja se da bi tada moglo krenuti i postupno otvaranje i većine ostalih europskih država.

Od 8. veljače, ako to bude dopustila epidemiološka situacija, otvorit će se ponovo i sve trgovine, uslužne djelatnosti i muzeji, ali pod pooštrenim uvjetima , kao što su obaveza nošenja maski FFP2 razine zaštite i držanje distance koja će biti povećana s metar na dva metra. I nastava u školama će početi od 8. veljače, a učenici će do tada ostati na učenju na daljinu.

(Izvor: Agencije)

Objava “Otvaranje” tek od veljače: Austrija u lock-downu do 7. veljače – njen primjer slijede i ostale europske zemlje pojavila se prvi puta na Republika.