Udruga se bavi prodajom i tiskanjem raznih motiva na majice, prvenstveno prilikom nastupa Marka Perkovića Thompsona, ali i drugim prigodama.

U svojoj objavi Primorac Čotić se obraća: “Poštovani hrvatski narode, danas smo se, nažalost, zatekli u iznimno neugodnoj i uznemirujućoj situaciji. Bez prethodne najave, u obiteljsku kuću došli su pripadnici SIPA-e poslani iz Republike Srpske, pri čemu smo prijavljeni i optuženi za navodno promoviranje ustaštva putem naših majica sa znakom HOS-a. Ovim putem želimo jasno i glasno reći: znak HOS-a je legitiman, povijesno utemeljen i pravno priznat simbol hrvatskih branitelja, onih koji su dali svoje živote za slobodu Republike Hrvatske. Taj znak nije znak mržnje, već znak obrane, žrtve i ljubavi prema domovini. Njegovo postojanje i korištenje u Republici Hrvatskoj zaštićeno je upravo zbog poštovanja prema hrvatskim braniteljima. Patria Eterna ne promovira mržnju, nasilje niti bilo kakvu ideologiju usmjerenu protiv drugih naroda. Mi stojimo iza svoje domovine, svoje povijesti i svojih ljudi. Stojimo uz istinu”.

Naglasila je kako je “način postupanja bio krajnje neprimjeren”.

“Dolazak bez najave u privatni, obiteljski prostor te uznemiravanje jedne žene na takav način smatramo nedostojanstvenim i neprihvatljivim. Hrvati u Bosni i Hercegovini ionako su često marginalizirani i podcijenjeni, a ovakvi postupci dodatno produbljuju osjećaj nesigurnosti i nepravde.
Unatoč svemu, ne bojimo se. Ne povlačimo se. Ne odričemo se svog identiteta, svoje povijesti ni svog prava da s ponosom stojimo uz hrvatske branitelje i hrvatsku državu. Nadamo se da daljnjih problema po ovom pitanju neće biti, jer za njih ne postoji ni pravna ni moralna osnova. Patria Eterna će i dalje djelovati časno, otvoreno i u skladu sa zakonom, ali i s ponosom koji nam nitko nema pravo oduzeti. Za domovinu. Za istinu. Za dostojanstvo”, stoji u objavi iz ove Udruge.

Iz SIPA-e još nema izvješća o ovoj akciji, kao ni informacije o povodu akcije.

/Republika/

Objava SIPA u Ljubuškom pretresla obiteljsku kuću i Udrugu – Tvrde: zbog majica HOS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Zlatne plakete osvojili su, između ostalih, proizvođači i OPG-ovi poput SD “Stara teskera” (Ljubuški), SD Svitlica 1888 (Šiljevišta), Mate Markić (Radišići), OPG Aurum naturae – Andrija Markić (Radišići), OPG Rogić (Grljevići) i mnogi drugi. Plakete su dodijeljene i za još 126 uzoraka maslinovog ulja iz ostatka Hercegovine, te dijela Hrvatske. Osim zlatnih, dodijeljene su i srebrne i brončane plakete za proizvođače iz ostatka regije.

Hercegovina je posljednjih godina postala važno središte maslinarstva u Bosni i Hercegovini. Danas se u regiji nalazi oko 643 hektara maslinika sa 147.000 stabala, a samo prošle godine zasađeno je 35.000 novih sadnica, javlja Večernji list.

U prethodnom intervju za Forbes BiH, Ilija Miletić iz Čitluka, čije maslinovo ulje već godinama osvaja zlatne medalje na međunarodnim takmičenjima, kazao je: „Potencijal maslinarstva u Hercegovini je ogroman, ali još nismo ni blizu maksimuma koji možemo dosegnuti“.

„Maslinarstvo je u uzlaznoj putanji, ali i dalje imamo vrlo malu potrošnju maslinovog ulja, manje od pola litre po glavi stanovnika godišnje. Trebamo raditi na edukaciji i promjeni navika, ali i nastaviti sa sadnjom, jer se plantaže svake godine šire“, dodao je.

Ukupna godišnja proizvodnja maslinovog ulja trenutno iznosi oko 380.000 litara, a domaća proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, dok su manji dijelovi izvoza prisutni ovisno o godini.

U Hercegovini djeluje više od 200 registriranih maslinara, koji obrađuju površine od 0,3 ha do nekoliko desetina hektara. Najveći maslinik nalazi se u Ljubuškom, na površini od 50 ha.

Pored njih, postoje i hobistički maslinari koji svoje plodove često prerađuju u uljarama u Stocu kako bi dobili domaće ulje. Trenutno regija raspolaže s ukupno devet uljara, smještenih u Stocu, Mostaru, Čapljini, Ljubuškom i Neumu.

Hercegovačka maslinarska scena bilježi i tehnološki napredak. Nedavno su otvorene nove uljare u Čapljini, među kojima Regius d.o.o. i Oliva d.o.o., čime regija sada raspolaže s ukupno devet modernih preradnih postrojenja, prenosi Večernji list.

Hercegovačko maslinarstvo je prepoznato i na međunarodnoj sceni. Maslinova ulja iz BiH osvojila su brojne nagrade u regiji, ali i na globalnim takmičenjima poput NYIOOC World Olive Oil Competition u New Yorku, gdje su domaći proizvođači osvojili zlatne medalje.

Kako je to zaključila Amela Keserović Polić u ranijem intervju, hercegovačko maslinarstvo danas je simbol upornosti, ljubavi prema zemlji i vjere u budućnost. Između krša i sunca, iz tvrdog kamena rađa se tečno zlato, dokaz da se i u srcu Hercegovine može stvarati proizvod koji parira najboljima na svijetu.

/Desk/

Objava Revolucija maslinarstva u Hercegovini: Ljubuški maslinari rekorderi sa 39 zlatnih plaketa pojavila se prvi puta na Republika.

Utvrđeno je da se radi o M.O. rođen 1981. godine i W.B. rođen 1999. godine, oba iz Palestine, koji su potom lišeni slobode i nad njima je zavedena kriminalistička obrada.

Policijska uprava Ljubuški u ponedjeljak, 1. prosinca u 12:55 sati, zaprimila je prijavu da su u dvorištu crkve sv. Ivana Krstitelja u mjestu Crveni Grm uočene dvije nepoznate osobe.

Po prijavi su odmah postupili policijski službenici PU Ljubuški koji su dolaskom do navedene Crkve uočili oštećenja na ulaznim bočnim vratima, a u neposrednoj blizini zatekli su dvije osobe bez dokumenata koje su dovedene u PU Ljubuški na daljnje provjere.

O navedenom je izviješten dežurni tužitelj Županijskog tužiteljstva ŽZH koji je ovlastio policijske službenike PU Ljubuški da izvrše očevidne radnje.

Prilikom vršenja očevida vidljivi su bili tragovi preturanja po interijeru crkve, kao i nasilno otvorena vrata od kasa za milodare, a pronađeni su i dokumenti od privedenih osoba te je utvrđeno da se radi o M.O. rođen 1981. godine i W.B. rođen 1999. godine, oba iz Palestine, koji su potom lišeni slobode i nad njima je zavedena kriminalistička obrada.

Po završetku očevida policijski službenici PU Ljubuški su upoznati i da je došlo do nasilnog ulaska u obiteljsku kuću koja se nalazi u mjestu Crveni Grm, vlasnika A.K. koji se trenutno nalazi na privremenom radu u inozemstvu.

Policijski službenici PU Ljubuški u suradnji sa ŽT ŽZH poduzimaju sve potrebne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja predmetnih kaznenih djela Teške krađe iz članka 287. KZ FBiH.

/Desk/

Objava Dvojica migranata iz Palestine provalili u crkvu u Ljubuškom pojavila se prvi puta na Republika.

U suradnji s IT stručnjakom Jasminom Muslimovićem, doktor ekonomskih znanosti Faruk Hadžić, osmislio je i pokrenuo modul eMatica, zahvaljujući kojem građani osnovne dokumente mogu dobiti jednim klikom. O projektu koji je implementiran u Gradu Ljubuškom, ali i o digitalizaciji u BiH te javnom sektoru općenito, Hadžić je govorio za Večernji list.

Kako sustav funkcionira možete pogledati: OVDJE

“Digitalizacija je ključ za učinkovitiju i konkurentniju ekonomiju”

Bosna i Hercegovina danas se nalazi na svojevrsnom makroekonomskom raskrižju. S jedne strane imamo stabilne javne financije i umjeren rast BDP-a, a s druge gubimo radnu snagu, suočavamo se s niskom produktivnošću i sporim privlačenjem investicija.

Ključ rješenja je, kaže Hadžić, u modernizaciji institucija, jačanju povjerenja investitora i stvaranju ambijenta u kojem poduzeća mogu brže donositi odluke i provoditi projekte.

Digitalizacija je nužnost jer administraciju pretvara u partnera, a ne prepreku. Ona skraćuje procese s mjeseci na sate, povećava transparentnost i pokazuje da država može biti učinkovita, poručuje Hadžić.

“Nije nedostajalo znanja, nego političke volje”

Govoreći o razlozima zašto digitalizacija u BiH nije ranije zaživjela, Hadžić ističe da problem nikada nije bio u idejama ni tehnologiji, već u nedostatku političke volje.

Umjesto sustavne digitalizacije, imali smo stotine izoliranih i nedovršenih projekata koje su pokretale različite institucije bez zajedničkog standarda. Tako su nastajali digitalni “otočići” koji nisu bili povezani. Administracija se bojala promjena i gubitka kontrole. Digitalizaciju se gledalo kao tehnički dodatak, a ne kao promjenu kulture rada, objašnjava.

Dodaje da su projekti poput Digital Tax-Free City (DTC) i Digital City Permit (DCP) prekretnica jer su građeni iz perspektive krajnjeg korisnika, s jasnim vlasništvom nad procesima.

Preduvjeti za uspješnu digitalnu transformaciju

Prema Hadžiću, za uspjeh digitalne transformacije potrebna su četiri stupa:

• Jasan zakonski okvir – digitalni zapisi moraju imati jednaku pravnu snagu kao papir.
• Sigurna infrastruktura – povjerenje građana u zaštitu podataka i stabilnost sustava.
• Ljudi i vještine – obuka službenika i edukacija građana.
• Politička volja i koordinacija – bez vodstva digitalizacija ostaje “samo dobar PowerPoint”.

“Kada digitalizaciju shvatimo kao priliku za smanjenje korupcije, ubrzanje procesa i otvaranje podataka građanima, ona postaje alat za jačanje povjerenja u institucije”, ističe Hadžić.

DTC i DCP – prekretnica u digitalizaciji lokalne uprave

Koncepti Digital Tax-Free City (DTC) i Digital City Permit (DCP) proizašli su iz praktičnih potreba gospodarstva i građana. Ideja je bila pojednostaviti administrativne postupke unutar zakonskih okvira, uz kontrolu lokalne zajednice. DTC je krenuo kao pilot projekt registracije obrta bez naknade u roku od 24 sata, a DCP objedinjuje module za e-matične knjige, e-dozvole, porezne olakšice i druge općinske usluge. Time smo pokazali da digitalizacija može biti brza, praktična i održiva, zaključuje ovaj stručnjak.

Lekcije iz Travnika i primjena u drugim gradovima

Iz prve implementacije u Travniku, Hadžić izdvaja četiri ključne lekcije:

• Politička volja i vodstvo (načelnik dr. Kenan Dautović kao primjer).
• Partnerstvo lokalne vlasti i IT stručnjaka.
• Pravna sigurnost i standardizacija rješenja.
• Komunikacija s građanima i promocija digitalnih usluga.

“Povjerenje i suradnja omogućili su da se problemi rješavaju odmah, a ne nakon mjeseci čekanja”, naglašava.

Ljubuški – prvi grad s eMaticom

Od 1. listopada 2025. Ljubuški je postao prvi grad koji implementira modul eMatica, čime građani mogu online dobiti rodni list, vjenčani list, državljanstvo i smrtni list – brzo, jednostavno i s punom pravnom valjanošću.

“Građani, uključujući i dijasporu, sada to mogu učiniti bez odlaska na šalter, dok administracija smanjuje papirologiju i dobiva više vremena za kvalitetniji rad s građanima”, pojašnjava Hadžić.

Ljubuški time postaje pionir digitalne transformacije i primjer dobre prakse u BiH.

Sljedeći koraci: eDozvole+, CiviTax i SmartBudžet

Nakon eMatice, početkom 2026. godine planira se uvođenje novih modula:

• eDozvole+ – elektroničko izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola
• CiviTax – brže prijave i transparentne porezne olakšice
• SmartBudžet – participativno budžetiranje i planiranje troškova online

Naša vizija je da sve općine u BiH, bez obzira na veličinu, mogu u nekoliko mjeseci implementirati iste module i građanima ponuditi uslugu na razini Europske unije, zaključuje Faruk Hadžić, uz poruku kako je cilj stvoriti servisnu administraciju, brzu, transparentnu i usmjerenu na korisnika.

/Desk/

Objava Ljubuški prvi grad u BiH s eMaticom – Digitalni sustav – jednim klikom do rodnog i vjenčanog lista, potvrde o državljanstvu… pojavila se prvi puta na Republika.

Na YouTube profilu “Night Ride POV” vozač je objavio vožnju tijekom koje je počinio više prometnih prekršaja, uključujući prekoračenje brzine, vožnju suprotnom trakom i korištenje mobitela za vrijeme vožnje.

Anonimni YouTube profil navodi kako se radi o vozilu “Mercedes E-Class” (W212) koji se proizvodio od 2010. do 2016. godine.

Da bi se stiglo iz Ljubuškog do Mostara uz poštivanje prometnih propisa potrebno je najmanje 46 minuta vožnje, uz uvjet da nema gužve na cesti.

Prema podacima Google Mapsa, vrijeme potrebno za ovu rutu je 50 minuta.

Ovaj incident izazvao je zabrinutost zbog sve češćih slučajeva opasnih, obijesnih vožnji među mladim vozačima koji ovu vrstu vožnje često doživljavaju kao izazov ili adrenalinsku aktivnost.

Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske i Županije Zapadnoherceghovačke potvrdili su da su upoznati sa snimkom i trenutačno utvrđuju autentičnosti video zapisa, identifikaciju vozača i vozila, kao i utvrđivanje svih relevantnih činjenica.

Zastupnički dom BiH nedavno je usvojio zakon o strožim kaznama za bahatu vožnju. Upravo se obijesna vožnja definira kao postupanje vozača u gruboj suprotnosti s pravilima prometa.

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), u BiH su 2024. u prometnim nesrećama život izgubile 222 osobe. Tijekom iste godine dogodilo se ukupno 35.854 prometnih nesreća, od kojih je 8007 bilo s poginulim ili ozlijeđenim osobama.

Također, 1842 osobe zadobile su teže tjelesne ozljede, dok je 9458 osoba pretrpjelo lakše tjelesne ozljede. Prema podacima Europske unije, prosječan broj poginulih osoba u prometnim nesrećama na milijun stanovnika u EU-u iznosi 46. U BiH je taj broj znatno viši i iznosi 87,9 poginulih na milijun stanovnika, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Policija traži opasnog adrenalinskog vozača – iz Ljubuškog do Mostara za 17 minuta – snimao se i objavio snimak pojavila se prvi puta na Republika.

Županijski sud u Mostaru, u Vijeću sastavljenom od sudaca Alena Džaferagića kao Predsjednika Vijeća, te sudaca Majne Lovrić i Nade Hamović Kovačević, danas je donio oslobađajuću presudu u kaznenom predmetu protiv optuženih Andree Majstorović, Tadije Ivanovića, Ivana Artukovića, Ivana Kolobarića i Tomislava Primorca, a zbog kaznenih djela Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i Odavanje službene tajne.

Naime, optužnicom Županijskog tužiteljstva Široki Brijeg, od 22.12.2020. godine, koju optužnicu je zastupao tužitelj Mladen Hrstić, optuženima su stavljana na teret ova kaznena djela.

Optuženima se optužnicom stavljalo na teret da su u vremenskom periodu od 2016. godine pa do 26.04.2018. godine, na području Općine Ljubuški, nakon što je nepoznata osoba organizirala grupu ljudi zbog neovlaštene prodaje i stavljanja u promet tvari koje su propisom oglašene opojnom drogom i čiji je promet zabranjen, a koje radnje su člankom 238. St. 1. KZ FBIH propisane kao kazneno djelo ‘Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga’, kojoj su kao članovi pristupili Željko Majstorović, Željkova supruga Andrea (prijašnje ime Mirsada) Majstorović, i Tadija Ivanović.
U 2018. godini pridružili su im se i Ivan Artuković i Ivan Kolobarić, koji su u cilju pribavljanja imovinske koristi, svjesni i htijući da djeluju kao članovi grupe koja se bavi neovlaštenom prodajom i stavljanjem u promet kokaina.

Optužnica ih je teretila da pa u navedenom vremenskom periodu od njima poznate osobe i na njima poznat način kontinuirano nabavljali opojnu drogu kokain, te potom, po njihovom međusobnom dogovoru, dio droge držali u obiteljskoj kući Željka Majstorovića u mjestu Humac 1, Općina Ljubuški, dok su jedan dio držali u obiteljskoj kući koju je koristio Tadija Ivanović koja se nalazi u mjestu Hrašljani također u općini Ljubuški.

Dio kokaina izravno je prodavao osumnjičeni Majstorović, a po dogovoru u njegovoj odsutnosti i njegova supruga Andrea Majstorović, dok je dio opojne droge koju je držao u obiteljskoj kući, prodavao Ivanović njima poznatim konzumentima.

Tadija Ivanović kokain je prodavao njima poznatim konzumentima i na lokalitetu užeg područja Grada Ljubuškog, vodopada Kravice, lokalitetima benzinske crpke ‘Kerametal’, restoranu ‘Don Danilo’ u mjestu Vitina, nakon kojih prodaja su se dogovorili o međusobnoj raspodjeli dobiti.

Županijski sud Široki Brijeg, po predsjednici sudskoga vijeća Katici Artuković, donio je presudu 31.08.2022. godine, kojom je izrekao kazne zatvora Andrei Majstorović u trajanju od 5 godina, optuženom Tadiji Ivanoviću u trajanju od 9 godina i 10 mjeseci, Ivanu Artukoviću kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 10 mjeseci, Ivanu Kolobariću kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 2 mjeseca i Tomislavu Primorcu kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 2 mjeseca.

Na istu presudu Županijskog suda Široki Brijeg, žalbu su uložili branitelji optuženih – odvjetnici – Dario Kraljević, Nada Dalipagić, Ana Primorac, Žarko Zeljko i Haris Hakalović, pa je Vrhovni sud FBIH rješenjem od 31.10.2023. godine, ukinuo presudu zbog bitnih povrjeda odredaba postupka i vratio predmet na ponovni postupak. Također, rješenjem Vrhovnog suda FBIH prenesena je nadležnost za suđenje na Županijski sud u Mostaru.

Nakon toga Županijski sud u Mostaru održao je glavni pretres u ovom predmetu 11.09.2025. godine te danas objavio oslobađajuću presudu za sve optužene u ovom predmetu.

/Desk/

Objava Županijski sud zbog povrjede postupka oslobodio optužene Ljubušake za dilanje kokaina – suđenje se ponavlja pojavila se prvi puta na Republika.

Optuženi se terete za kazneno djelo “Zlouporaba položaja ili ovlasti”, dok se Ante Vegar dodatno tereti i za kazneno djelo “Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari”.

Optužnicu će pred nadležnim sudom zastupati tužitelj Josip Aničić, koji planira dokazivati krivnju optuženih pozivanjem i ispitivanjem više od 15 svjedoka, te stručnjaka za mobilne uređaje i balistiku.

U postupku će biti prezentirano i više od 40 materijalnih dokaza.

Prema navodima iz optužnice, incident se dogodio 17. lipnja 2022. godine u Ljubuškom.

Optuženi se terete da su, kao službene osobe, zloupotrijebili svoj položaj te postupili protivno Zakonu o policijskim službenicima ŽZH.

Naime, sumnjiče se da su tada stranom državljaninu ograničili slobodu kretanja, izvodeći ga iz kladionice, ugurali ga u službeno vozilo te protiv njegove volje prevezli u Čitluk, iako ta osoba nije počinila nikakvo kazneno djelo, prekršaj niti narušavala javni red i mir.

Ante Vegar dodatno se sumnjiči da je u obiteljskoj kući neovlašteno posjedovao automatsku pušku i dva metalna okvira za streljivo. Sudski postupak će uslijediti po potvrđivanju optužnice.

/Desk/

Objava Nevjerojatno: Tužiteljstvo ŽZH-a podiglo optuižnicu protiv dva policajca iz Ljubuđškog – oteli stranca pojavila se prvi puta na Republika.

“Uvijek se odazivam humanitarnim akcijama, ovo je predivna stvar i došao sam unatoč snježnom nevremenu pomoći skupiti sredstva za djecu kojoj su ona prijeko potrebna. Na koncu me dočeka scena koja nije normalna, dočeka me bjegunac od hrvatskog pravosuđa, malo je ružno i što se mene tiče to je razlog zbog kojeg nisam nastupio u finalu, zbog svojih uvjerenja. Krivo mi je, ali dok takvi ljudi ovdje slobodno šeću i mogu igrati humanitarne turnire ja neću biti dio toga, polufinale sam odigrao ali, u finalu sam navijao s tribina za svoju ekipu”, kazao je za Dalmatinski portal hrvatski vaterpolo reprezentativac i igrač splitskog Jadrana Jerko Marinić Kragić.

No, sudjelovanje Zorana Mamića koji je nastupao za momčad Siriusa, donijela je mrlju na ovaj hvale vrijedan turnir.

Naime, zbog njegovog nastupa u finalu za momčad Akademije nisu željeli igrati Jerko Marinić Kragić, Nikola Tomičić i Josip Božinović, ali ni Mislav Karoglan.

“Mi smo se prihvatili organizacije humanitarnog turnira, dogovorili smo nastup četiri kafića kao i prošle godine, ali nismo ni znali, niti mogli znati tko će za koji kafić nastupiti. Moj osobni stav je da ne podržavam ono što je Mamić napravio, ali nismo mogli utjecati na to hoće li on nastupiti na turniru ili ne. To je stvar vlasnika kafića koji ga je pozvao i uvrstio u svoju momčad, te na taj način izreklamirao svoj kafić”, kazao je za Hercegovina.info Marko Vučić, jedan od organizatora turnira.

Spomenimo i kako je najbolji golman turnira bio Leo Rašić, najbolji strijelac s tri gola Luka Lučić, dok je naslov najboljeg igrača turnira ponio Kristijan Jakić, svi iz pobjedničke momčadi Siriusa.

/Desk/

Objava STAV Trojica Splićana u Ljubuškom odbila igrati nogometni turnir zbog sudjelovanja Zorana Mamića pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, Grad Ljubuški će za 39 učenika od prvog do završnog razreda osnovne škole organizirati školu robotike i elektronike, a tim povodom u zgradi Gradske uprave održan je sastanak na kojem su sudjelovali gradonačelnik Vedran Markotić, predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Kvesić, ravnatelji osnovnih škola Kornelija Biško, Tomislav Matić i Danijela Planinić te Ivan Markić, prodekan za digitalizaciju i inovacije Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru.

– Mi smo, kao fakultet, prepoznali potrebu da u zajednici pokušamo organizirati nastavu iz tehničke kulture za ovu školsku dob, jer vidjeli smo da je to nešto što možda nedostaje djeci kad su u pitanju i robotika i elektronika, a ta materija je od bitne važnosti, odnosno danas je veoma aktualna u razvoju budućih inženjera. Zato smo s našim partnerom Centrom za tehničku kulturu Grada Mostara, koji je izrazio dobru namjeru da pomogne Gradu Ljubuškom uz fakultet da organiziramo školu robotike i elektronike za djecu – kazao je prodekan Ivan Markić istaknuvši kako je cilj obučiti mlade osobe koji bi u narednim godinama i sami podučavali buduće generacije

– U tom procesu mi bismo obučili naše ljude kako bi sutra, kad se Grad Ljubuški odluči, nastavili s daljnjim razvojem Centra za tehničku kulturu Grada Ljubuškog, imali svoje ljude koji će moći u redovitim ciklusima djeci u našem gradu davati takve edukacije i usmjeravati ih prema tom tehničkom pozivu u budućnosti – objasnio je Markić i zahvalio Gradskoj upravi na čelu s gradonačelnikom Markotićem na tome što su dobili priliku dati doprinos lokalnoj zajednici, pogotovo kad su djeca u pitanju i njihova tehnička kultura.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Osnovne škole Marka Marulića Tomislav Matić izrazio je zadovoljstvo što će učenici imati priliku pobliže se upoznati s robotikom i elektronikom koje nude brojne mogućnosti za učenje i razvoj vještina.

– Zahvaljujući Gradu Ljubuškom i Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike po 13 učenika iz svake osnovne škole pohađati će radionice koje će biti održavane subotom. Mislim da u školama nedostaje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti tako da pružamo veliku potporu ovom projektu. Cilj svih nas je otkriti talente u školama te se nadam se da će se ova suradnja nastaviti i u budućnosti, odnosno da to neće biti samo par subota, nego da ćemo našu djecu usmjeravati, da će sutra novi učenici koji budu pohađali radionice i upisati srednje škole i fakultet u tom smjeru – poručio je Matić.

/Desk/

Objava Ljubuški organizira školu robotike i elektronike za učenike osnovnih škola pojavila se prvi puta na Republika.

“Mi smo već u Europi, samo što to ne znamo”, u šali je kazao jedan od žitelja Ljubuškog. Nije previše pogriješio, jer većina stanovnika ove općine, ali i brojni bh. Bošnjaci, posjeduje dvojno državljanstvo – izuzev bosansko-hercegovačkog i hrvatsko, te su tako s hrvatskom putovnicom i stanovnici EU.

Čini se da sreća nije potpuna jer žele da je i njihova domovina BiH dio EU. No, BiH još čeka pred europskim vratima. Zbog mnogih razloga, piše Deutsche Welle.

Bosna i Hercegovina prema EU predugo ide puževim korakom. Zašto je tako i koje je rješenje, vrlo ‘plastično’ je detektiralo oko 80 sudionionika Međunarodne konferencije ‘Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan na putu ka Europskoj uniji’, organizirane od Zaklade ‘Ljudsko bratstvo’ i Paneuropske unije (PU) BiH i održane u Ljubuškom. Na, do sada najvećoj konferenciji o europskim integracijama u BiH, govorilo se o pitanju zašto BiH toliko dugo čeka pred vratima EU-a, a koja je rezultirala i Deklaracijom – zaključcima upućenom prema bh. donositeljima odluka kao i europskim dužnosnicima.

Prema anketi Direkcije za europske intgracije, provedene u lipnju ove godine na uzorku od 1.200 ispitanika, u slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u EU za članstvo bi glasalo 71,2 posto ispitanika.

Ukoliko ćemo još točnije, podrška ulasku BiH u EU kod ispitanika u FBiH BiH bila je kod 83,8 posto ispitanika, 48,3 posto u RS-u i 75,1 posto ispitanika u Brčko distriktu. Pri tom je zanimljivo da je podrška BiH u EU manja za oko 2 posto i u FBiH i u RS-u.

Komplicirana i važna država kojoj je potreban novi Dayton?

Za akademika, prof.dr. Franju Topića, vršitelja dužnosti predsjednika PU BiH i predsjednika Zaklade ‘Ljudsko Bratstvo’, BiH je raskrižje kultura, tradicije i naroda, s velikim izazovima, ali i svjetskom pažnjom, država u kojoj se svađe političkih stranaka oko vlasti pogrešno tumače kao netrpeljivosti među narodima i kojoj treba – ‘novi Dayton’.

“BiH je mala zemlja, ali ima dovoljno problema za jednu veliku zemlju. Ovdje završava Istok i počinje Zapad i obratno. Često se ne uzima dovoljno ozbiljno da ovdje nisu samo tri naroda nego tri svijeta, muslimanski, pravoslavni i katolički. Zato je tako komplicirana i toliko važna – da nije komplicirana, davno bi se riješila, a da nije važna, nitko se s njom ne bi bavio. A bave se gotovo sve najvažnije svjetske organizacije, od UN-a do EU-a”, kaže Topić.

Osobno, on smatra kako je sadašnje, dvoentitetsko uređenje nefunkcionalno, nepravedno i skupo te da nema dobru budućnost.

“Entiteti su, de facto, male neovisne državice, jedan kraj drugoga i praktično nemaju ništa zajedničko. Mogu blokirati svaki zakon pa i pristup EU. Usuđujem se kazati da BiH treba novi Dayton, što je smatrao potrebnim i Richard Holbrooke, tvorac Daytonskog sporazuma. Nije lako, ali je sve moguće. Sjetimo se slogana: Budimo realni, tražimo nemoguće”, pojašnjava svoju ideju. “Druga opcija je da EU primi BiH, slično kao Bugarsku i Rumunjsku, onakvu kakva jest, pa da se u hodu usklađuje s europskim zakonima”.

Akademik Topić zaključuje kako u BiH ne treba biti tzv. ‘građansko uređenje’ već ‘kombinirana demokracija’, točnije, Švicarski model uređenja. Međutim, sve je do bh. predstavnika vodećih stranaka na vlasti.

“Kada bi se naši lideri željeli dogovoriti, to bi se brzo riješilo”, zaključio je Topić, dajući jasno do znanja “do koga je”.

Ozbiljna kritika međunarodnoj zajednici

I poglavar islamske zajednice u BiH, Husein ef. Kavazović također smatra kako je upravo Daytonski sporazum donio mir, ali i mnoge probleme te da je krivac za “zaleđeni konflikt” koji vlada i od BiH stvara, kako kaže, “nefunkcionalnu državu koja nije sposobna svojim građanima osigurati dugoročan mir, stabilnost i napredak”.

“Ovakva država, decentralizirana do besmisla i s beskonačnim mogućnostima blokada, koja ne jamči osnovna ljudska prava svim građanima, nije sposobna sustavno se boriti protiv korupcije, nezaposlenosti, iseljavanja, naročito mladih koji budućnost traže u zapadnoj Europi. Popuštanje u europskim standardima vodi da europski put ne jača funkcionalnost i integraciju države, već upravo suprotno”, zabrinuto piše Kavazović povodom međunarodne konferencije o europskom putu BiH. On se, pri tom, vrlo kritički osvrće i na međunarodnu zajednicu.

“Posebno brine što u dijelu međunarodne zajednice u posljednje vrijeme jačaju politike spremne na podilaženje secesionističkim i antieuroatlantskim politikama, što BiH još više udaljava od istinskih euroatlantskih integracija, ali i vrijednosti slobodnog i demokratskog poretka”, upozorio je poglavar najmnogoljudnije vjerske zajednice u BiH.

“Imamo određeni otpor”

Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH u izjavi za Deutsche Welle slaže se s činjenicom da je BiH usporila svoj put prema EU te naglasila nužnost provedbi reformi, ali i pohvaljuje inicijative predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da se isti ponovno intenzivira.

“Činjenica je kako imamo određeni otpor. Tu konkretno mislim na Republiku Srpsku. Sadašnja politika RS-a i građani tog entiteta trebaju se u BiH osjećati kao u svojoj državi i težiti primjeni reformi i euroatlantskim integracijama jer će tada i oni, kao i svi narodi u BiH, imati bolja ljudska, etnička i svaka druga prava”, kazala je Gupta.

No, iako je BiH značajnim dijelom sama usporila svoj europski put, akademik prof.dr. Pavo Barišić, predsjednik PEU Hrvatske i bivši ministar znanosti i obrazovanja Hrvatske, osvrnuo se na blokade i iz same EU.

“Pitanje proširenja je bolno. Proteklih godina dogodio se popriličan zastoj i to upravo od jedne od ključnih zemalja, Francuske i francuskog predsjednika, koji s jedne strane vrlo deklarativno govori u ime Europe i koji je ‘zakočio’ proces proširenja u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije. I u slučaju BiH je vidljiv zastoj”, kaže Barišić za DW.

Podsjeća da je pitanje Ukrajine i drugih zemalja otvorilo i pitanje jugoistočne Europe, pa tako i BiH.

“Dobro je uhvatiti taj povoljan trenutak, što bolje se pripremiti za pregovore i rješavati pitanja oko procesa podjele entiteta jer odcjepljivanje nije dobar put. Opredjeljenje prema Europi građana u BiH je nešto što nadilazi sve podjele”, smatra ovaj filozof.

„Želim da moja BiH i moj Ljubuški bude dio EU”

Ipak, sudeći prema navodima gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, nije sve tako crno – ova lokalna zajednica osjeća mnoge benefite realiziranjem brojnih projekata upravo uz podršku i suradnju s EU-om. I da, tu se vraćamo na prve rečenice ovog teksta.

“Većina Hrvata u BiH dio su EU jer imamo hrvatsko državljanstvo i hrvatsku putovnicu, i tako smo na jedan način već dio Europske unije. Iskreno, meni to ne znači ništa, jer želim da moja BiH i moj Ljubuški bude dio EU, da se granice ‘pobrišu’ i bude slobodan prolaz usluga, ljudi itd.”, zaljučuje ljubuški gradonačelnik, piše DW.

/Desk/

Objava Međunarodna konferencija Paneuropske unije BiH u Ljubuškom: BiH u srcu Europe, ali ne i u Europskoj uniji pojavila se prvi puta na Republika.