Priznanje “Mimar mira” Bešlićevoj supruzi Dubravki uručio je direktor Centra za mir Safet Oručević, koji je u obrazloženju istaknuo Bešlićev nemjerljiv doprinos u izgradnji mira i suživota u Mostaru.

“Izuzev što je u njemu imao iskrenog suradnika, surađujući sa Ljubom izrodilo se prijateljstvo koje je trajalo do posljednjeg dana njegovog života”, istaknuo je Oručević.

Ljubo Bešlić je na čelu Mostara bio od 2004. do 2020, a preminuo je u rujnu 2021. godine i u njegovom mandatu Stari most je uvršten na popis svjetske baštine UNESCO-a.

/Desk/

Objava 20 godina obnove Starog mosta – Bivšem gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću, posthumno dodijeljen Mimar mira pojavila se prvi puta na Republika.

Ljubo Bešlić je rođen 27. srpnja 1958. godine, a na čelu Mostara je bio od 2004. godine te je gradom upravljao bez Gradskog vijeća od 2012. do 2021. godine čime je ušao u povijest kao najdugovječniji gradonačelnik najvećeg hercegovačkog grada. Osnovnu i srednju školu završio je u Mostaru, zatim 1982. završava Strojarski fakultet na univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Potom radi kao profesor u srednjoj Strojarskoj školi u Mostaru, te nakon toga u grafičkom poduzeću “Rade Bitanga” – Mostar i to kao rukovoditelj službe održavanja. Aktivno se bavio rukometom (1972. – 1990.) u Rukometnom klubu “Velež”.

Od 1992. do 1995. aktivno sudjeluje u Domovinskom ratu kao pripadnik HVO-a. Godine 1996. odlazi na školovanje u NATO u Bruxelles za provođenje redukcije naoružanja. Potom postaje član radne skupine koja je radila na ustroju Ministarstva obrane Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon ustroja ministarstva nastavio je raditi u istom u Sarajevu na mjestu načelnika Tehničkog odjela u Sektoru logistike.

Ljubo Bešlić postao je dogradonačelnikom Grada Mostara početkom 2003. godine, a gradonačelnikom Grada postaje sredinom prosinca 2004. godine. Od 2006. do sredine 2009. obnaša dužnost predsjednika Udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Na drugi mandat gradonačelnika Mostara Ljubo Bešlić je izabran 18. prosinca 2009. godine.

Prvi je gradonačelnik ujedinjenog Mostara nakon rata; za vrijeme njegovog prvog mandata Stari most je ušao na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Stari most je prvi spomenik iz Bosne i Hercegovine koji je ušao na taj popis. Drugi je u povijesti Mostara koji je izabran na dužnost gradonačelnika dva puta. Aktivni je član Vijeća Europe (Council of Europe) od 2004. godine. Sa suprugom Dubravkom otac je troje djece.

/Republikainfo.com/

Objava Preminuo bivši mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić pojavila se prvi puta na Republika.

Kako  je za Večernji rekao izvor blizak bivšem gradonačelniku, sinoć je Bešliću stigao poziv iz zagrebačke bolnice da je pronađeno srce za njega i on je odmah vozilom hitne pomoći odvezen u glavni grad Hrvatske, gdje je jutros podvrgnut kompliciranom operativnom zahvatu.Informacije pojedinih medija da je Bešlić prevezen helikopterom, ispostavilo se, nisu bile točne.

Sam proces oporavka traje oko godinu dana. Inače Bešlić je zbog kroničnih problema s kardiovaskularnim sustavom više puta operativno tretiran.

/Republikainfo.com/

Objava Završeno presađivanje srca, Ljubo Bešlić stabilno pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je kazao izvor blizak bivšem gradonačelniku, jutros je stigao poziv iz zagrebačke bolnice da je za njega pronađeno srce i helikopterom je odmah odvezen Zagreb.

“Jutros rano su iz zagrebačke bolnice javili da su mu našli srce i odmah je hitno helikopterom odvezen u Zagreb, jer od trenutka kad mu je javljeno, u roku od četiri sata mora biti u bolnici na operacijskom stolu “, kazao je za Klix.ba izvor blizak bivšem gradonačelniku.

Dodaje kako je već ranije rečeno, kako se radi o zahtjevnoj operaciji koja će trajati satima, a da će proces oporavka biti oko godinu dana.

/Republikainfo.com/

Objava Dobio novo srce – bivši gradonačelnika Mostara hitno prebačen u Zagreb pojavila se prvi puta na Republika.

”Bešlića smatramo najodgovornijim budući da je potpisnik građevinske i urbanističke suglasnosti na mjestu gdje regulacijskim planom gradnja uopće nije dozvoljena, Čuljka jer je potpisnik urbanističko tehničkih uvjeta na mjestu gdje gradnja nije dozvoljena, a što obojica odlično znaju. Objekt od 6 katova nikao je na mjestu prizemnice, koja je srušena, dok je po postojećim planovima bila moguća samo manja rekonstrukcija. Treći, a ne i najmanje važan u lancu odgovornosti je inspektor Šarić, koji je izlazio na teren, a propustio utvrditi sve propuste koje su prilikom gradnje napravili investitori”, navodi se u kaznenoj prijavi.

Kršenje pravila i propisa

Razlog podnošenja kaznene prijave, a što su u istoj i naveli je kršenje pravila i propisa, izdavanje dozvola na mjestu nedozvoljenom za gradnju, te na koncu nepoduzimanja radnji da se ilegalno građeno spriječi (Nebojša Šarić). ”Navedene osobe su izdale nezakonite dozvole, pogodujući isključivo investitoru Joks d.o.o zastupanog po direktoru Robert Ivanković kod izgradnje stambenog poslovnog objekta kršeći zakone i regulacijski plan na štetu vlastitih građana, koje su izostavili iz procesa izdavanja dozvola.

Nadalje, postupajući urbanističko-građevinski inspektor, iako je zakonski morao, nije stavio van prometa nezakonitu urbanističku suglasnost. Urbanističko-građevinski inspektor nije niti utvrdio da se investitor nije držao urbanističko tehničkih uvjeta, kao i linije prizemlja kod izgradnje stambenog poslovnog objekta. Podsjećamo da na lokaciji označenoj kao k.č. 2562/5 (nova k.č. 1439 i k.č. 1438/1) k.o. Mostar (Mostar II) u Ulici Kneza Mislava Bijeli brijeg s postojećim individualno-stambenim objektom, katnosti P, površine u osnovi 131,30 m2, nije planirana izgradnja novog objekta, pa tako ni izgradnja „kolektivno stambenog poslovnog objekta“.”, naveli su između ostalog u prijavi.

Dokumentacija

Uz kaznenu prijavu priložili su i obujnu dokumentaciju; izvod iz regulacijskog plana, dopise Ministarstva graditeljstva HNŽ-a koje je vratilo Gradskoj upravi Mostara dozvole na preispitivanje, te utvrdilo da je na Bijelom Brijegu kršen zakon.

Inače, kvaliteta života stanara Bijelog Brijega, kako pišu, debelo je narušena, a samim time mnogi, koji imaju gdje i preseljavaju. ”Megalomanski objekt zatvorio je svjetlost, suzio ulicu na uličicu, a zbog svakodnevne buke i zatvaranja ulice pozivaju i policiju. Nade polažemo u Tužiteljstvo, da utvrdi tko je i kako, te zbog čega izdavao protuzakonite i protupropisne dozvole, temeljem kojih se zablokirano naše naselje”, navodi Ćosić govoreći o podnošenju kaznene prijave.

(Izvor: Bljesak.info)

Objava Građani podižu kaznene prijave protiv Bešlića, Čuljka i Šarića zbog ilegalne gradnje pojavila se prvi puta na Republika.

Na konferenciji za novinare Marin Bago ustvrdio je kako kriminal u oblasti komunalnih poslova traje već godinama te da je sve to rezultiralo uništenjem mostarske komunalne infrastrukture te narušenim zdravljem građana Mostara.

– Postoje službena izvješća federalnih i županijskih institucija o velikom broju kancerogenih oboljenja, posebice respiratornih organa i probavnog trakta. Postoji izvješće Zavoda za javno zdravstvo koje povezuje deponije i divlje deponije s raznim oboljenjima – kazao je Bago.

Husein Oručević dodao je kako dokazi njihovih tvrdnji leže u ladicama gradskih vlasti.

– Služba unutarnjeg nadzora Grada Mostara posjeduje 70 dokumenata koji govore o svim kriminalnim radnjama, problemima, nelegalnostima – izjavio je Oručević, dodavši kako su od Grada tražili pristup tim dokumentima prema odredbama Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, ali je njihov zahtjev odbijen s obrazloženjem da se radi o službenoj tajni.

Bago je istaknuo kako se radi o iznosu od oko 10 milijuna maraka godišnje za koje ne postoje dokumenti ni računi koji pokazuju na što su ti novci potrošeni.

On je podsjetio da su Županijskom tužiteljstvu kaznene prijave protiv odgovornih osoba podnesene još prošle godine.

– Prema informacijama kojima mi raspolažemo, istraga je pri kraju. Tužiteljstvo je uradilo veliki posao i mi čekamo optužnice – kazao je Bago.

Bešlić: Optužbe dio političkog projekta

U vezi s problemima u oblasti komunalnih poslova mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić u intervjuu za portal Dnevnik.ba kazao je kako je čitava ta priča dio političkog projekta.

– Ovo je svakako dio velikog političkog projekta, koji se može jasno iščitati iz svih medijskih istupa bilo prosvjednika, bilo onih koji iste posjećuju i podržavaju. Iza ovoga postoji strani pritisak da se održe izbori i još uz to i privatni kapital koji želi da zagospodari gradskim resursima – kazao je Bešlić.

Kada je u pitanju odlagalište komunalnog otpada na Uborku, koje je proteklih 15 dana bilo blokirano zbog čega se i danas velike količine otpada nalaze na mostarskim ulicama, Bešlić je ustvrdio kako se radi o odlagalištu koje je napravljeno prema svim svjetskim standardima.

– Da to nije tako ne bi ga financirala Svjetska banka. Želim se osvrnuti i na tzv. dokaz koji je inicijativa prezentirala javnosti da je riba uginula na ušću potoka Sušica svi mediji su prenijeli tu vijest, a samo rijetki su objavili nalaz koji dokazuje da je riba uginula od varikine, te da je voda na potoku čista, što znači da je riba prvotno otrovana pa ubačena u potok – kazao je mostarski gradonačelnik.

Osvrnuo se i na projekt izgradnje pročistača otpadnih voda, istaknuvši kako novac za taj projekt nije išao preko Grad Mostar, već se radi o grantovima iz različitih međunarodnih izvora (Europska komisija, švedska agencija SIDA, Svjetska banka) te da je Svjetska banke kontrolirala svaku utrošenu marku.

– Na javni natječaj Svjetska banka je odabrala izvođača – Grčka tvrtka ACTOR i imenovala nadzor svih radova. Tek kada nadzor kaže da su svi uočeni nedostaci otklonjeni i projekt primi komisija za Tehnički pregled, a koju je imenovalo Federalno ministarstvo, tada je projekt završen. Tek u tom trenutku će Grad nastupiti i preuzeti službeno prečistač. Ponovio bih, Svjetska banka je ta koja je rukovodila svime u tom projektu, od samog projektiranja do izgradnje i utroška sredstava – zaključio je gradonačelnik Mostara.

(Izvor: Agencije)

Objava ‘Naše društvo’ optužilo mostarske vlasti za kriminal u oblasti komunalnih poslova pojavila se prvi puta na Republika.

Prenosimo intervju portala Dnevnik.ba:

Gospodine Bešliću, smeta li Vam kad vidite smeće po gradu? Što Vam na ovaj problem kažu u vlastitoj kući, obitelji, susjedstvu, pošto i Vi živite u ovom gradu?

Kao i svakom čovjeku naravno da smeta i meni i mojoj obitelji i svim žiteljima ovog grada.

Možemo li očekivati skoro rješavanje problema, što su glavne točke ovog spora?

Duboko se nadam da će se u dogledno vrijeme naći najbolje moguće rješenje, kažem moguće jer je jasno što Grad u ovom trenutku može bez Gradskog vijeća, i da se ovakve krize više neće ponavljati poradi svih građana grada Mostara. Glavne točke ovoga spora su plasirane dezinformacije. Sve je krenulo od lažne vijesti da se na deponiju odvozi mulj, a što je inspekcija utvrdila da nije točno, već se deponirao samo pijesak s rešetki što je zakonski i propisano. Na to se nadovezala udruga Futura s tvrdnjom da se u mulju nalazi piralen, obmanjujući javnost plasiranjem i plašenjem građana bez ikakvog konkretnog dokaza.

Grad Mostar je sukladno svim odredbama vršio sva ispitivanja koja su propisana Zakonom, i iste je nadzirala Federalna inspekcija. Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedan ovlašteni laboratorij za ispitivanje piralena, sukladno svim naputcima Federalno ministarstvo je poslalo mulj na ispitivanje u ovlašteni laboratorij u Zagreb kojim je utvrđeno da nema piralena sukladno europskim standardima za ispitivanje istog. Izuzev toga odrađena je još jedna analiza u Češkoj kojom je isto utvrđeno. Nakon nalaza više europskih instituta koji su ispitivali nitko više ne spominje piralen. Ne znam gdje je nestao preko noći, mediji su se samo utišali umjesto da su nakon plasiranih polu-informacija postupili sukladno pravilima struke i izvijestili ljude da opasnosti od ovog spoja nema. Želim poručiti još jedanput da Grad za sve ima dokaze da radi po dozvolama i provedenom monitoringu kuća koje vrše mjerenja i od strane Federalne inspekcije. Ovo je sve uzburkalo javnost i potom se organizirala nevladina organizacija „Jer me se tiče“. Koja je zablokirala prilaz deponiji više puta, te napravila veliku štetu gradu.

Prosvjednici kažu da je deponija Uborak neuvjetna, da se otpad tamo više ne smije odlagati…

Uborak je uvjetan i on je sanitarna deponija koja ne propušta ništa u zemlju i koja je napravljena prema svim svjetskim standardima. Da to nije tako ne bi je financirala Svjetska banka. Želim se osvrnuti i na tzv. dokaz koji je inicijativa prezentirala javnosti da je riba uginula na ušću potoka Sušica svi mediji su prenijeli tu vijest, a samo rijetki su objavili nalaz koji dokazuje da je riba uginula od varikine, te da je voda na potoku čista, što znači da je riba prvotno otrovana pa ubačena u potok.

Zašto se smeće s ulica ne odvozi na neke druge deponije ako je već Uborak blokiran?

Vezano za odvoz otpada s područja Grada Mostara na deponije iz drugih gradova/županija želim naglasiti da smo kontaktirali sve sanitarne deponije na prostoru BiH, naišli smo na negativne odgovore, uz opasku da i sami imaju probleme s vlastitim otpadom. Niti jedna deponija u BiH ne može primiti toliko otpada koliko proizvodi grad Mostar. Na dnevnoj bazi to je 120 tona. Pratili ste hajku kada smo počeli voziti dio otpada u Jablanicu tijekom prve blokade deponije, iz toga ako želite možete sve jasno iščitati. Inače, smatram da se u medijima daje previše prostora za paušalne tvrdnje bez dokaza.

Najbolji primjer za to je intervju na Bljesku gospodina Hodžića koji ističe između ostalog da je tlo zagađeno i on kao zaštitnik svojih građana, istima godinama uzgaja i prodaje gljive po čitavoj BiH s nasada na Uborku, ako je zagađeno postavlja se pitanje zašto i dalje prodaje svoje proizvode? Samo inspekcijski nalog i dokaz su mjerodavni. Iz Inicijative između ostalog kažu da svako analiziranje uzoraka pa čak i onih uzoraka koji su oni sami nosili, navodno lažiraju podatke, jer nisu onakvi kakvi oni priželjkuju da budu, to možete vidjeti iz njihovih intervjua. Na ovaj način se pokušavaju diskreditirati kuće koje vrše monitoring i koji su za sve kontrole akreditirani i certificirani. Naglašavam i kako Grad Mostar nema nikakav utjecaj na federalnu inspekciju. Glavni Federalni inspektor kaže deponija Uborak je možda uz Zenicu najbolja i najuređenija deponija u BiH.

Komu je onda u interesu da je Mostar zatrpan smećem?

Iza ovoga postoji strani pritisak da se održe izbori i još uz to i privatni kapital koji želi zagospodariti gradskim resursima.

Je li Uborak problem samo Mostara, odnosno Vas kao gradonačelnika i Gradske uprave?

Stekao se kroz medije dojam da je to problem grada Mostara ili bolje rečeno samo mene, jer iz inicijative „Jer nas se tiče“ traže moj potpis da će se deponija zatvoriti. Za otvaranje ili zatvaranje objekta, u ovom slučaju deponije, potrebne su odluke Gradskog vijeća. I to su razlozi zbog čega ne mogu staviti svoj potpis na taj ultimatum. Sve drugo sam prihvatio od inicijative „Jer nas se tiče“ Da ćemo popraviti upravljanje deponijom, da ćemo istu osuvremeniti novom opremom itd. Javnosti želim razjasniti i sve vezano za prethodno planirano proširenje deponije. U Odluci Gradskog vijeća o prostornom planu određen je obuhvat Deponije Uborak-Buđevci. Na temelju te odluke Grad je i vršio eksproprijaciju zemljišta. Dok novo Gradsko vijeće ne donese drugu odluku ova odluka je važeća i ne može je gradonačelnik staviti van snage. Kada su se donosile odluke o eksproprijaciji, mještani gradskog područja Sjever su imali svoje vijećnike koji nisu imali nikakvih primjedbi i svi su glasovali za spomenute odluke.

Sve odluke donosi Gradsko vijeće, a provodi ih gradonačelnik. Također nefunkcioniranje vlasti na višim razinama se pokazuje kroz bježanje od odgovornosti, pa se stječe dojam da je to samo problem grada Mostara. Ovo je Regionalna deponija koja se nalazi u strategiji BiH i ona je za dvije županije čime je jasno da ona ne bi smjela biti samo problem grada Mostara. Dozvole za građenje i okolišnu dozvolu izdaje Federacija, monitoring vrši Federacija. Obaveze Županije su propisane zakonom i određivanje lokacija se utvrđuje od strane jedinica lokalne samouprave i županija. Nije nužno da deponija u budućnosti bude u Mostaru. Formirana je komisija za traženje novih lokacija. Na području grada je locirano u prijedlogu šest lokacija od kojih je i jedna i Uborak.

Ovakvu inicijativu trebale bi pokrenuti i druge općine da se onda može odrediti najadekvatnija lokacija i da se to mjesto odredi u novoj strategiji BiH. To je zakonski put, kojim se mora ići ali to nitko ne želi čuti, nego se želi da im ja kažem i potpišem ono što je stvar za Gradsko vijeće, kojega danas nema, kao i više instance od Federacije pa nadalje.

Je li moguće i dalje odlagati smeće na Uborku?

Komunalni otpad moguće je odlagati na Uborku još godinu do dvije dana bez izgradnje novih kazeta za koje je izvršena izvlaštenje tj. eksproprijacija. Do tada očekujem da ćemo imati Gradsko vijeće i da će oni odlučiti o daljnjim aktivnostima vezanom za pitanja deponije, odnosno njene lokacije.

Je li sve ovo sa smećem dio nečijeg političkog projekta?

Ovo je svakako dio velikog političkog projekta, koji se može jasno iščitati iz svih medijskih istupa bilo prosvjednika, bilo onih koji iste posjećuju i podržavaju. Iza ovoga, kao što sam već rekao, postoji strani pritisak da se održe izbori i još uz to i privatni kapital koji želi da zagospodari gradskim resursima.

Na koga aludirate?

Neću nikoga isticati, želim biti dio rješenja a ne problema, tko želi može jasno iščitati i bez mojih pojašnjenja.

Pored smeća, Mostar ima i niz drugih infrastrukturnih problema, od rupa na cestama, preko zapuštenih zelenih površina pa do problema s oborinskim vodama – zašto je to sve tako?

Puno je infrastrukturnih problema koji su vezani za ne postojanja Gradskog vijeća. U Vašem pitanju je sadržano sve što je vezano za firme koje se bave komunalnim poslovima. Ja nisam zadovoljan stanjem u Gradu. Vi znate da je Gradsko vijeće od gradonačelnika uzelo ovlast upravljanja nad gospodarskim društvima u gradu. Grad je osporavao na Ustavnom sudu tu odluku, ali sud osporavanje nije prihvatio. Danas u gradskim tvrtkama nije lako raditi, jer rade bez Skupštine i nadzornih odbora, a ne mogu promijeniti cijene niti urediti ovu oblast u svojoj djelatnosti sukladno zakonu. Za to sve su potrebne određene Odluke Gradskog vijeća. Nadam da će se izbori u Mostaru održati kako bi se ovo razriješilo.

Želim spomenuti i porušenu infrastrukturu u ratu, a koja je naročito izražena u Mostaru. Obnova tih objekata je obaveza Bosne i Hercegovine, odnosno ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Oni su dužni obnoviti porušeno, a oni se oglušuju unatoč tome što je Grad izradio svu potrebnu dokumentaciju i izdao dozvole za rekonstrukciju.

Znate li možda kad će se održati izbori u Mostaru?

Sudeći po trenutačnoj političkoj klimi i približavanju stavova izbori bi se trebali održati 4. listopada.2020.godine. U to vjerujem jer je i krajnje vrijeme da se lokalni izbori za Mostar održe.

Hoćete li nastaviti svoje političko djelovanje ?

Želim da se u Mostaru prvenstveno održe izbori, i da predam dužnost, a za daljnje političko djelovanje neću ništa prejudicirati.

Prelama li se preko Mostara i njegovih stanovnika sva kompleksnost političkih odnosa u zemlji i nefunkcionalnost gotovo svih razina vlasti? Kako se to očituje u praktičnom životu?

Svakako da se sva kompleksnost Bosne i Hercegovine prelama u Mostaru, jer je Mostar multietnički grad i uvijek pogodno tlo za politička prepucavanja i eksperimente, počevši od Statuta pa nadalje. Ono što je u drugim gradovima jednostavno kod nas je svakodnevno problem. Dakle samim time praktični život, kako Vi kažete, u potpunosti je nepraktičan, jer u bilo koji projekt da se krene na terenu nailazimo od političkih do svih ostalih problema. Najbolji primjer takvog projekta je izgradnja prečistača koji se sabotira izmišljenim pričama o potrošenim sredstvima, a ono što javnost mora znati jeste da Grad nije izdvojio sredstva za prečistač nego je to grant iz različitih međunarodnih izvora (Europska komisija, Švedska SIDA, Svjetska banka) gdje je Svjetska banke kontrolirala svaku utrošenu marku. Sredstva nisu uopće išla preko grada. Na javni natječaj Svjetska banka je odabrala izvođača – Grčka tvrtka ACTOR i imenovala nadzor svih radova. Tek kada nadzor kaže da su svi uočeni nedostaci otklonjeni i projekt primi komisija za Tehnički pregled, a koju je imenovalo Federalno ministarstvo, tada je projekt završen. Tek u tom trenutku će Grad nastupiti i preuzeti službeno prečistač. Ponovio bih, Svjetska banka je ta koja je rukovodila svime u tom projektu, od samog projektiranja do izgradnje i utroška sredstava.

Kakva je vaša vizija nekog budućeg Mostara?

Mostar je izuzetno perspektivan Grad. Sam projekt UNESCO-a, na koji sam ponosan, dobar je primjer kojim otvaramo grad za bolju budućnost. Mostar, zahvaljujući tome što se nalazi na toj prestižnoj listi, razvija dosta brzo turističku djelatnost na kojoj se danas bazira većina našega ekonomskog poslovanja. Zahvaljujući tome mnogi ljudi danas u Mostaru žive solidno. Moraju se stvoriti bolji preduvjeti za strano ulaganje. Naša ekonomija bi bila mnogo jača ukoliko bi se političke prilike u BiH popravile i to bi svakako ohrabrilo strane ulagače da ulažu i da se razvija BiH. Mi imamo neke prednosti za ulagače kao što je mali porez na dobit, jeftinija energija i slično, ali nestabilnost u zemlji dovodi do nesigurnosti ulagača i zato nas mnogi ozbiljni investitori u širokom luku zaobilaze. To se mora promijeniti svima će nam biti bolje, a to će se najbolje osjetiti ovdje u Mostaru.

/Republikainfo.com/

Objava Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kaže da je problem deponije Uborak je posljedica lažnih informacija, stranog pritiska i privtnog kapitala pojavila se prvi puta na Republika.

Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić traži uključivanje u rješenje problema i OHR-a i veleposlanstava te “mostarski problem” prestaje biti lokalni.

“Vjerujem da Vam je iz medija poznata problematika koja se tiče odlaganja otpada na komunalnu deponiju Uborak u Mostaru kao blokade i pritisci koje vrši NVO „Jer me se tiče“.

Problemi oko odlaganja otpada eskalirali su prošlog ljeta i prijetili su ekološkom katastrofom, a blokade deponije od strane dijela mještana i članova spomenute udruge ponovo se desila dana 22.02. 2020 godine koja traje i danas.

Želim Vas podsjetiti kako je mostarska deponija u funkciji od 1960. godine. Svjetska banka (WB) je u 2009. godini pokrenula uspješan projekt nakon kojeg je uslijedio Drugi projekt upravljanja čvrstim otpadom (SSWMP) s ciljem pomaganja Bosni i Hercegovini (BiH) da obnovi svoju infrastrukturu za upravljanje čvrstim otpadom. Ti projekti su rezultirali zatvaranjem više divljih odlagališta otpada i unaprjeđenjem više postojećih deponija najsuvremenijim sistemima za zaštitu okoliša. Mostarska deponija bila je jedan od objekata koji su podržani u okviru navedenih projekata. Infrastruktura koja je izgrađena uz navedenu podršku Svjetske banke uključivala je novu (2. faza) uređenu ćeliju (kasetu) deponije, postrojenje za uporabu materijala (MRF) i novu upravnu zgradu i vagu.

Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA) i Svjetska banka započele su u siječnju 2017. godine komplementarni program tehničke pomoći (TA) podržan od strane SIDA-e u cilju daljnjeg razvoja i unaprjeđenja upravljanja čvrstim otpadom, uključujući održivost postupaka odlaganja otpada na deponijama u BiH. Budući da je naišla na operativne izazove, mostarska deponija je identificirana kao jedan od objekata koji će dobiti dodatnu tehničku podršku od Grupe Svjetske banke u sklopu suradnje WB/SIDA-e.

Stara deponija je zatvorena, a novo poduzeće JP Deponija d.o.o. Mostar upravlja novom regionalnom deponijom, na koju se trenutno vrši odlaganje otpada, a koja je izgrađena kreditnim sredstvima Svjetske banke ( Supsidijarni kreditni sporazum – i Sporazum IPA Granta EC pod nadzorom Jedinice za upravljanje projektom pri federalnom Ministarstvu okoliša i turizma. Ova deponija izgrađena je u sklopu projekta upravljanja čvrstim otpadom i kao takva planirana je od početka kao regionalna koja bi opsluživala 12 općina, kao jedna od pet najsuvremeniji sanitarnih i ekoloških deponija u BiH.

Zbog novonastale situacije i blokade deponije, te činjenice kako Mostar nema Gradsko vijeće koje može određivati eventualno neke nove lokacije za deponiranje otpada, pozivamo Vas da se i Vi uključite u rješavanje ovog izuzetno složenog problema na sve moguće načine koji će biti od koristi i na dobrobit za sve građane Grada Mostara”, stoji u pismu gradonačelnika Mostara.

/Republikainfo.com/

Objava Gradonačelnik Mostara traži pomoć OHR-a i veleposlanstava oko rješenja problema deponije Uborak pojavila se prvi puta na Republika.

”Problemi s bubrezima su ozbiljni i zaključeno je kako se na Rebru može uraditi kvalitetnija dijagnostika kako bi se došlo do precizne dijagnoze. Još uvijek ne znamo što je u podlozi ovoga stanja i odgovor na to bi trebali dati zagrebački liječnici”, rekli su iz SKB Mostar.

Inače, Bešlić je ranije u nekoliko navrata hospitaliziran zbog problema sa kardiovaskularnim sustavom, te je podvrgnut brojnim tretmanima. Problemi s bubrezima znače kako je došlo do novih poteškoća u zdravstvenom stanju mostarskog gradonačelnika koji će zbog ovoga određeno vrijeme biti odsutan sa dužnosti koju obnaša. Bešlić je nazočio i otvaranju 13. Mostarskom film festivalu u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u četvrtak, 28.11.2019. godine.

/Republikainfo.com/

Objava Gradonačelnik Mostara hitno prebačen u zagrebačku bolnicu pojavila se prvi puta na Republika.