“Danas smo s ponosom ispratili prvi avion na izravnoj liniji Mostar – Palermo! Putnici nisu krili oduševljenje, uzbuđenje, osmijesi i pokoji selfie na pisti najbolje govore koliko ovaj let znači svima koji putuju zbog posla, odmora ili obiteljskih veza. Piloti su nam rekli kako su upravo ovakve linije ključne za povezivanje regije i otvaranje novih mogućnosti za Mostar i Hercegovinu. Hvala svima koji su bili dio ovog posebnog trenutka. Idemo dalje, neka ovo bude samo početak!”, izvijestili su iz Zračne luke Mostar na svojoj službenoj Facebook stranici.

Ovaj povijesni trenutak obilježen je prigodnom svečanošću i srdačnim dočekom putnika, a simbolizira nastavak rasta i razvoja mostarskog aerodroma, koji se sve snažnije pozicionira na karti europskih zračnih veza.

Zrakoplov koji je sletio iz Palerma, talijanskog grada poznatog po svojoj bogatoj povijesti i mediteranskom šarmu, predstavlja još jednu novu liniju u širenju mreže letova iz Mostara. Putnike su posebno oduševili topli doček i pokloni koje su primili po dolasku u Zračnu luku Mostar.

Nakon kratkog zadržavanja, isti je zrakoplov nastavio putovanje prema Bergamu, čime se dodatno potvrđuje sve intenzivnije povezivanje Hercegovine s Italijom.

‘’Konačno su krenuli letovi, unatoč pokušajima da se to omalovaži i da se stavi u negativni kontekst. Ovi današnji letovi iz Italije i za Italiju, odnosno Palermo i Bergamo, dokaz su da se ide u pravom smjeru. Ovo je službeno početak ove sezone baznog aviona koji će letjeti na šest destinacija’’, izjavio je ravnatelj Zračne luke Mostar Marko Đuzel.

Dodao je da bazni avion za Zračnu luku Mostar znači puno.

‘’Mostar je jedina zračna luka koja u BiH, pored Sarajeva, ima bazu određene aviokompanije, što znači da će odavde ta kompanija letjeti minimalno 2-3 leta dnevno. Povezani smo sa Munchenom, Napuljem, Palermom, Barijem, Rimom i Bergamom, a sa ovim zaokružujemo priču i ostaju nam još Stuttgart i Istanbul u lipnju’’, naveo je Đuzel.

“To se osjeti”, dodaje, “i na broju putnika koji putuju kroz Zračnu luku Mostar”.

‘’Mi zadnjih 25 mjeseci imamo konstantan rast putnika, očekujemo da se taj trend nastavi i u sljedećih 12 mjeseci. Očekujem da bi ovo mogla biti rekordna poslijeratna godina kada je u pitanju broj putnika’’, zaključio je Đuzel.

Događaju su nazočili i predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač, ministar prometa u Vladi HNŽ Ivo Bevanda, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Emil Balavac i ravnatelj Turističke zajednice HNŽ Anđelko Maslać, koji su se složili kako su ovakve linije od velike važnosti za HNŽ, kako gospodarski, tako i turistički.

Zračna luka Mostar u ovoj godini bilježi kontinuirano proširenje broja destinacija, a interes putnika i avioprijevoznika raste iz mjeseca u mjesec.

Uz već ranije uspostavljene linije za Zagreb, Beograd, Dusseldorf, dolazak zrakoplova iz Palerma i za Bergamo označava još jedan korak prema cilju – stvaranju stabilne i raznolike mreže letova koja zadovoljava potrebe domaćih i inozemnih putnika
Treba istaknuti kako se uskoro očekuju i prvi letovi za Stuttgart, Istanbul, Rim, Napulj i Munchen.

Uz podršku vlasti sa svih razina, turističkih zajednica i poslovne zajednice, mostarska zračna luka nastavlja s ambicioznim planovima, a ovakvi događaji potvrđuju da je Mostar ponovno postao značajna točka na zrakoplovnoj karti regije, istaknuli su iz Zračne luke Mostar.

/Desk/

Objava Novi letovi iz Mostara – danas prvi za Palermo pojavila se prvi puta na Republika.

Osim ekonomskih posljedica, ove mjere dovode do sve izraženijeg bojkota putovanja u SAD, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za turistički sektor.

Otkazuju se putovanja

Prema izvješćima europskih turističkih agencija, sve više Europljana odlučuje otkazati svoje planirane posjete SAD-u. Razlozi za to uključuju ne samo visoke carine koje povećavaju cijene proizvoda i usluga, već i Trumpovu kontroverznu vanjsku politiku te njegovu retoriku koja je mnogima odbojna. Danski turist Kennet Brask, koji je ranije uživao u ribolovu na Floridi, izjavio je da više neće posjećivati SAD dok je Trump na vlasti, a slično razmišljaju i mnogi drugi građani Njemačke, Francuske i Italije, navodi The Independent.

Osim političkih razloga, neki turisti biraju alternativne destinacije kao znak protesta. Kanada, na koju se Trump također okomio carinama (uz to što je želi pripojiti i učiniti 51. saveznom državom), bilježi porast interesa među europskim putnicima. Prema podacima njemačke agencije “America Unlimited”, mnogi Nijemci sada biraju Kanadu kao zamjensku destinaciju.

SAD je treća najposjećenija zemlja na svijetu, s 72,3 milijuna turista u 2024. godini i prihodima od 194 milijarde dolara. Međutim, predviđa se da će broj međunarodnih dolazaka pasti za 5,1 posto u 2025., dok bi potrošnja stranih turista mogla opasti za čak 10,9 posto, što bi predstavljalo gubitak od 18 milijardi dolara samo u ovoj godini. Ukupni gubitak za turistički sektor procjenjuje se na nevjerojatnih 64 milijarde dolara.

Razlozi ovog pada nisu samo politički. Jačanje dolara i rast cijena zbog carina čine SAD skupljom destinacijom za strane posjetitelje. Osim toga, negativna percepcija zemlje zbog Trumpovih mjera dodatno odvraća potencijalne turiste.

Pad broja turista ne pogađa samo velike gradove poput New Yorka ili Los Angelesa; štetu trpe i manje zajednice koje ovise o prihodima od turizma. Hoteli, restorani, turističke agencije i prijevoznici već bilježe pad rezervacija. Male tvrtke koje su ključne za lokalnu ekonomiju suočavaju se s rastućim troškovima zbog uvoznih carina i smanjenom potražnjom.

Trumpova politika carina dio je šire strategije smanjenja trgovinskog deficita SAD-a. Međutim, ova strategija izazvala je trgovinske ratove s ključnim partnerima poput Kanade, Meksika i Kine. Ove zemlje ne samo da uzvraćaju protumjerama nego i potiču svoje građane da izbjegavaju putovanja u SAD kao oblik protesta.

Posebno zabrinjavajući aspekt jest utjecaj na odnose između SAD-a i Europske unije. Trumpove prijetnje uvođenjem dodatnih carina na europske proizvode dodatno narušavaju transatlantske veze. Europljani sada radije biraju destinacije unutar EU-a ili druge zemlje poput Kanade i Meksika.

Turistički sektor SAD-a suočava se s neizvjesnom budućnošću. Gubitak prihoda od stranih turista mogao bi negativno utjecati na cijelu ekonomiju zemlje. Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak Trumpove politike mogao dodatno pogoršati situaciju te ugroziti velike događaje poput Svjetskog nogometnog prvenstva 2026. i Olimpijskih igara 2028., koji bi trebali privući milijune međunarodnih posjetitelja.

Dok neki optimisti vjeruju da će se tržište oporaviti nakon promjene administracije ili prilagodbe politika, trenutni trendovi ukazuju na dugotrajne posljedice koje će zahtijevati ozbiljne intervencije kako bi se obnovilo povjerenje stranih turista.

Turizam nije samo ekonomska aktivnost; on je most između kultura i naroda. Ako SAD izgubi svoju privlačnost kao destinacija zbog političkih odluka, šteta neće biti samo financijska već i simbolična – gubitak globalnog prestiža koji je desetljećima gradio, pie Slobodna Dalmacija.

/Desk/

Objava Europljani sve manje žele putovati u SAD – otkazuju letove pojavila se prvi puta na Republika.

Stoga su letovi navedenih avio tvrtki, koji su jutros trebali poletjeti iz Sarajeva, također otkazani, potvrdili su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, prenosi FENA.

Prvi jutarnji letovi za Frankfurt (Lufthansa) i Luton (Wizz Air) realizirani su prema planu i zrakoplovi su poletjeli na vrijeme.

Što se tiče slijetanja u Sarajevo, trenutna situacija ovisi od vremenskih uslova.

“Zbog magle i smanjene vidljivosti, još uvijek ne možemo sa sigurnošću potvrditi kako će se odvijati promet. Prema najavama meteorologa, poboljšanje uvjeta očekuje se iza 11 sati”, kazali su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

/Desk/

Objava Ponovno problemi za putnike aerodroma u Sarajevu – Otkazani letovi zbog magle pojavila se prvi puta na Republika.

Ugovor je sklopljen temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske donesene 14. ožujka ove godine kojom se Gradu Mostaru dodjeljuju 900 000 eura sredstva za podršku postojećih i razvoja novih programa zračne povezanosti, a s ciljem unaprjeđenje zračne prometne povezanosti Grada Mostara sa svim regijama Republike Hrvatske, kao i ključnim prometnim čvorištima Europske unije.

”Povezanost Zračne luke Mostar sa Zagrebom je gradu Mostaru izvjestan ‘prozor’ u svijet i razvijanje Mostara kao turističke destinacije. Istodobno je poruka da suradnja svih razina u državi i međudržavna, ovakav projekt čini važnim i daje na znanje da Hrvatska kao i svakim drugim projektom vodi brigu o ovoj regiji i pomaže BiH kao prijatelj na putu ka EU – istaknuo je mostarski gradonačelnik nakon potpisivanja Ugovora. Naveo je također kako Grad Mostar, odnosno zračna luka, imaju ambiciju nastaviti otvarati nove destinacije i pregovarati s drugim aviokompanijama.

”Temeljem ugovora s Croatia Airlinesom Zračna luka Mostar je pozicionirana na mreži međunarodnih zračnih luka i otvorila se mogućnost za pregovore s ostalim aviokompanijama, da bi se mi danas mogli pohvaliti s 14 novih redovitih linija i porastom broja putnika. Ambicije su nastaviti pregovore s drugim aviokompanijama i otvarati nove destinacije, jer Mostar ima potencijala za razvijanje”, podvukao je Kordić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture u Vladi RH Oleg Butković ocijenio je ovaj sporazum obostranom koristi za zračne luke Mostar i Zagreb, grad Mostar, a samim time i dvije države. ”Ovo je velika stvar ne samo za Mostar, BiH i Zračnu luku Mostar koja je postala najveća zračna luka po rastu prometa, nego i Hrvatsku jer je bitno da Zračna luka Zagreb povećava broj putnika i ovaj ‘bazen’ ljudi koji gravitira prema Europi ide upravo preko Zagreba. U tom smislu je ovo sporazum na obostranu korist”, istaknuo je hrvatski ministar.

Također je izrazio zadovoljstvo što Zračna luka Mostar ima i druge planove i investicijske cikluse u pripremi. Direktor J.P. Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar d.o.o. Marko Đuzel podvukao je da Ugovor garantira zračni promet tri puta tjedno za Zagreb iz Mostara.

”Ovaj ugovor nam garantira tri puta tjedno promet za Zagreb što se tiče zračnog povezivanja, a plan je da prometujemo svakodnevno i povećavamo tempo na 4, 5, 6, i 7… što nam je konačni cilj”, kazao je Đuzel. Podsjetio je da ovu godinu Zračna luka završava s 48 000 putnika što je veliki porast u odnosu na prethodnu godinu. ”Imamo već dogovoreno 11 linija zračnih, a već 28. studenoga ćemo imati potvrđene dvije nove linije i novu aviokompaniju. Tako da za iduću godinu očekujemo 70 000 plus putnika, što bi bilo izjednačavanje rekorda iz 2012. godine”, naveo je Đuzel, prenosi agencija FENA.

Kako je istražila Hercegovina.info, zrakoplov iz Zagreba za Mostar u četvrtak večer nije sletio u mostarsku zračnu luku, te se vratio u Zagreb, prema zračnoj luci ‘Franjo Tuđman’, a zbog vrlo loših vremenskih uvjeta koji su trajali u Mostaru i Sarajevu. Zrakoplov i putnici iz Zagreba trebali su sletjeti oko ponoći.

Ovu informaciju za Hercegovina.info potvrdili su iz ‘Croatia Airlines’. Iako je zrakoplov stigao do Mostara, napravio je krug, te se uputio k zračnoj luci ‘Franjo Tuđman’ u Zagrebu.

“Na žalost, zbog izrazito loših vremenskih uvjeta, koji nisu dopuštali sigurno slijetanje u mostarsku i sarajevsku zračnu luku, zrakoplovi ‘Croatia Airlinesa’ koji su sinoć (četvrtak, 21.11.2024.) poletjeli na redovitim letovima Zagreb – Mostar i Zagreb – Sarajevo su preusmjereni natrag u Zagreb.Operativne odluke o povratku zrakoplova u polazišnu zračnu luku temeljile se prije svega na sigurnosti letenja i putnika, što je prioritet u poslovanju tvrtke. U tom razdoblju noći zračne luke u Splitu i Dubrovniku nisu bile alternativne opcije jer su zatvorene za prihvat zrakoplova”, potvrđeno je iz ‘Croatia Airlinesa’ za Hercegovina.info.
.

/Desk/

Objava Za 900.000 eura tri puta tjedno letovi Mostar-Zagreb pojavila se prvi puta na Republika.

“Predsjednik RH Zoran Milanović u svojem je priopćenju obmanuo javnost i iznio neistinite tvrdnje o korištenju vojnih helikoptera Oružanih snaga u svojem mandatu. Iako su prethodno deklasificirane zapovijedi o izvršenom korištenju vojnih helikoptera, Milanović je neistinito interpretirao izvješće načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnika Tihomira Kundida. Jedina je istina da su vojni helikopteri po Milanovićevu zahtjevu u njegovu mandatu ostvarili 348 letova, odnosno 241 sat leta.

Od toga Black Hawk 90 letova/63 sata i 35 minuta leta, helikopter Mi-8 MTV 120 letova/80 sati i 20 minuta leta, a Mi-171 Sh 138 letova/97 sati i 30 minuta leta. Sve to koštalo je građane Hrvatske najmanje milijun eura.

U dostavljenim tablicama Oružanih snaga, naime, prikazani su samo troškovi goriva, što je samo dio troška korištenja helikoptera”, kažu sada iz MORH-a.

“Po zahtjevu predsjednika RH vojni helikopteri u Milanovićevu mandatu letjeli su ukupno 241 sat. Za to vrijeme piloti nisu provodili letačku obuku koja je znatno kompleksnija od pukog transporta vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga.

Predsjednik Milanović obmanuo je javnost tako da je ukupan broj svojih zahtjeva o korištenju vojnih helikoptera, unutar kojih je više uzlijetanja i slijetanja, odnosno sati leta, prikazao kao ukupan broj sati korištenja helikoptera.

S obzirom na broj sati leta i trošak koji se time proizveo za Ministarstvo obrane, irelevantan je podatak o broju zahtjeva/zadaća o korištenju vojnih helikoptera koje navodi Ured predsjednika RH.

U prilog činjenicama koje navodi Ministarstvo obrane govori i samo izvješće načelnika Glavnog stožera koje je jučer, 1. rujna, objavio Ured predsjednika RH.

General-pukovnik Tihomir Kundid u tom izvješću, naime, navodi: “Napominjemo da jedna zadaća sadržava više uzlijetanja i slijetanja helikoptera, odnosno više različitih relacija letova te isto tako više različitih relacija plovljenja”, stoji u priopćenju MORH-a.

Anušić: Neću dopustiti da itko zastrašuje pripadnike OSRH-a

“Budući da su nadležnosti u području obrane propisane Ustavom i Zakonom o obrani, dokle god obavljam dužnost ministra obrane neću dopustiti da itko, bez obzira na svoju funkciju, netransparentno troši novac i koristi resurse Ministarstva obrane, za koje ja kao ministar obrane odgovaram. Kao dragovoljac Domovinskog rata koji je u Hrvatskoj vojsci proveo punih 11 godina te sudjelovao u njezinu stvaranju, neću dopustiti da itko koristeći svoju poziciju zastrašuje pripadnike Oružanih snaga RH”, poručio je ministar obrane Ivan Anušić.

“Javnost ima pravo znati kako se troši novac poreznih obveznika”, dodao je Anušić, a zbog toga je i zatražio izvješće Oružanih snaga.

“Jedini način da ministar obrane svoju dužnost obavlja u skladu sa zakonskim ovlastima jest taj da se pokrenu izmjene Zakona o obrani, za koje ću se zalagati”, dodao je ministar obrane.

“Ministar je u petak, 30. kolovoza 2024., zatražio izvješće načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga o tome koliko je puta predsjednik Milanović koristio vojne resurse – vojne helikoptere i brodove (na kojim relacijama, broj sati letova i koji je to trošak proizvelo) – od veljače 2020. godine do kolovoza 2024.

U subotu 31. kolovoza 2024. Oružane snage dostavile su ministru obrane tablice s traženim podacima.

Podaci koje Ministarstvo obrane objavljuje potpuna su evidencija Oružanih snaga te sadrže točan i precizan broj letova i sati leta, odnosno korištenja vojnih resursa za razliku od priopćenja Ureda predsjednika RH u kojem se manipulira podacima kako bi se relativiziralo Milanovićevo korištenje vojnih helikoptera.

Ministar obrane pred zakonom odgovara za trošenje proračunskog novca Ministarstva obrane, a nema nikakav utjecaj na odlučivanje o tome kada će i kako predsjednik RH koristiti vojne resurse. Zoran Milanović je, naime, nakon afere s vojnim brodom kojim je putovao u Albaniju u rujnu 2020. promijenio proceduru i izravno načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga šalje zahtjeve o korištenju vojnih helikoptera i brodova. Do tada su zahtjevi predsjednika RH dostavljani Ministarstvu obrane, Kabinetu ministra, što je procedura u skladu sa Zakonom o obrani. Pri tome je Milanović od rujna 2020. klasificirao svoje zahtjeve kako bi učinio tajnom koliko i kada koristi vojne resurse i troši proračunski novac Ministarstva obrane”, zaključuje se u priopćenju MORH-a, prenosi N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava MORH: Milanović obmanjuje javnost: “Vojni helikopteri po njegovu zahtjevu ostvarili su 348 letova” – Anušić: “Neću dopustiti zastrašivanje pripadnika OSRH” pojavila se prvi puta na Republika.

Milanović je odgovorio tako da je zapovijedio vojnoj tajnoj službi VSOA-i da istraži od kuda iz MORH-a cure podaci o njegovim letovima helikopterom jer to, po njemu, predstavlja ugrožavanje njegove i nacionalne sigurnosti. Zasmetalo mu je kada je primijetio da su ga kamere u dva navrata dočekale i snimile kako slijeće helikopterom.

Napao i Plenkovića jer leti avionom, koji je 10 puta skuplji te je karikirao da leti iz Velike Gorice u Dugo Selo sa stranačkom ekipom.

Kako ministar Anušić smatra da podaci o aktualnom letu trebaju biti klasificirani, no ne mogu biti klasificirani podaci o tome koliko puta je Milanović koristio vojne helikoptere, zatražio je od Oružanih snaga RH izvješće o tome koliko se puta u svom mandatu od 2020. do sada Milanović koristio vojnim helikopterima, piše Večernji list.

Podsjetimo, Milanović je u rujnu 2020. promijenio proceduru podnošenja zahtjeva za korištenje helikoptera ili drugih vojnih resursa jer nije želio da mu tadašnji ministar Mario Banožić odobrava letove i od tada on izravno daje zapovijed načelniku Glavnog stožera. Pri tome je on te svoje zahtjeve označio kao povjerljiv dokument.

Milanović letio svaki peti dan mandata

Anušić je iz OSRH-a dobio traženu statistiku, a Večernji list HR je dobio uvid u dio tablica, kao i u konačni izračun korištenja helikoptera i vojnih brodova.

Predsjednik Milanović je, prema tim podacima, helikoptere HRZ-a koristio 348 puta. U MORH-u kažu da je bilo i više letova, ali su podaci skupljani po hitnoj proceduri. Ukupno trajanje letova iznosi 241 sat i 25 minuta. Predsjednik je, dakle, u prosjeku, koristio helikoptere svaki peti dan svog mandata.

Omiljena destinacija predsjednika RH je Hvar, kamo je letio na desetke puta, zatim Brijuni, Sinj, Slunj. Ima tu i dosta letova za i iz Dubrovnika, Korčule, Gračaca, Karlovca, Tounja, itd.

Najomiljenija destinacija predsjednika RH je Hvar, kamo je letio na desetke puta, potom Brijuni, Sinj, Slunj. Ima tu i dosta letova za i iz Dubrovnika, Korčule, Gračaca, Karlovca, Tounja itd. Izdvaja se najviše destinacija Hvar, očito zato što Milanović koristi tamošnju državnu vilu, u kojoj on ljetuje, ali, kao što je vidljivo iz tablica letenja, često odlazi na Hvar u mir tamošnje državne vile i ne samo zbog ljetovanja. Najčešće ne putuje sam, nego u društvu tri, pet i sedam, pa sve do 15 drugih osoba, čija se imena ne navode.

Trošak Milanovićevih letova

U Oružanim snagama su trošak leta, kako tvrde u MORH-u, preliminarno izračunali po znatno nižim, starim cijenama, a u MORH-u ističu da, prema sadašnjim tablicama, sat leta ruskim helikopterom zajedno sa svim troškovima posada stoji 6.850 eura, a Blackhawkom 8.899 eura. Stoga MORH u svojoj najnižoj procjeni tvrdi da je Milanović na svoje letove helikopterima do sada “spržio” oko milijun eura iz vojnog budžeta.

U izvještaju Oružanih snaga navedeni su i podaci o tome koliko je puta Milanović koristio i brodove HRM-a. Koristio ih je umjereno i to isključivo u prvim godinama mandata. Ophodni brod Omiš OOB-31 koristio je tri puta, sve zajedno 20-ak sati, dok je motorni brod Učku koristio u četiri navrata.

Samo jednom je to bio duži put, četverodnevni, kada je posjetio Albaniju. Koristio je još i manje brodove HRM-a u Brijunskom akvatoriju. Procjena je HRM-a da je trošak tih putovanja brodovima iznosio oko 110 tisuća eura.

Ministar Anušić objašnjava za Večernji list da je zatražio izvještaj Oružanih snaga o tome koliko je Milanović koristio resurse HV-a i MORH-a iz razloga što ministar obrane pred zakonom, Saborom i državnom revizijom odgovara za zakonito i namjensko korištenje proračunskog novca Ministarstva obrane.

“Javnost ima pravo znati tko, koliko i na koji način troši novac poreznih obveznika. Nadalje, mediji su tražili predsjednika da objavi te podatke, no on ih nije htio objaviti”, objašnjava Anušić. Kaže da će pokrenuti izmjene Zakona o obrani, jer je “to jedini način na koji bi ministar obrane mogao utjecati na način na koji predsjednik Hrvatske koristi resurse Oružanih snaga, i jedini način na koji bi ministar obrane mogao u skladu sa zakonskim odgovornostima upravljati sustavom obrane”.

Kaže da je to njegov osobni stav i da će se zalagati za zakonske izmjene. Podsjeća da, premda kao ministar obrane odgovara za trošenje novca, sada ni na koji način nije uključen u donošenje odluke o tome kako i kada predsjednik koristi resurse MORH-a i Oružanih snaga.

U izvještaju Oružanih snaga navedeni su i podaci o tome koliko je puta Milanović koristio i brodove HRM-a. Ništa drastičnoga, dapače, koristio ih je umjereno, i to isključivo u prvim godinama mandata. Ophodni brod Omiš OOB-31 koristio je tri puta, sve zajedno 20-ak sati, dok je motorni brod Učku koristio učestalije, u četiri navrata. Samo jednom je to bio duži put, četverodnevni, kada je posjetio Albaniju. Koristio je još i manje brodove HRM-a u Brijunskom akvatoriju. Procjena je HRM-a da je trošak tih putovanja brodovima iznosio oko 110 tisuća eura.

/Desk/

Objava Milanović baš voli letjeti helikopterom: Prosječno letio svaki peti dan mandata, a “odletjelo” i oko milijun eura pojavila se prvi puta na Republika.

“Zračna luka Mostar potpisala je važan ugovor s Wizz Airom, najbrže rastućom europskom aviokompanijom, koji će omogućiti redovite izravne letove sljedećeg ljeta”, ističu iz Zračne luke Mostar.

”Ovo će pomoći povezivanju Mostara i cijele regije Hercegovine s poznatim europskim destinacijama, te podržati rast gospodarstva i turizma naše regije”, dodaje se.

Ova informacija stiže samo mjesec dana nakon izvještaja revizora koji smatraju kako je poslovanje mostarskog aerodroma upitno jer donacije i subvencije čine 90% od ukupnih prihoda.

”Prihodi od subvencija i donacija su veći od prihoda koje Društvo ostvaruje obavljanjem redovnih poslovnih aktivnosti i čine 90% ukupno ostvarenih prihoda”, naveli su iz Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) o poslovanju Međunarodne zračne luke – Aerodrom Mostar d.o.o. Mostar.

To je jedan od razloga zbog čega je mostarski aerodrom ‘zaradio’ negativno mišljenje revizije financijskih izvještaja za prošlu godinu.

Inače, iz Mostara je do ovog ljeta u sezoni letio GermanWings, koji je ukinuo svoje letove iz grada na Neretvi. Jedini zrakoplovi koji sada slijeću u Zračnu luku Mostar su charter letovi, većinom sa turistima koji u Hercegovinu dolaze zbog vjerskog turizma, odnosno Međugorja.

/Desk/

Objava Nakon što je revizija utvrdila da se mostarskom aerodromu više daje nego što zarađuje, menadžment najavio dolazak WizzAira od sljedeće godine pojavila se prvi puta na Republika.

Linija između Beograda i Pekinga bila je obnovljena 2017. godine, ali su letovi obustavljeni koncem 2018. godine.

Kineski “Air Bus 330” slijetat će subotom u osam sati ujutro u Beograd i vraćati se istog dana u 15 sati, a danas je najavljeno da će zračni liniju s Kinom od jeseni uspostaviti i nacionalna kompanija “Air Serbia”.

Srbijanski predsjednik istaknuo je, dočekavši zrakoplov kineske kompanije, da Srbija prva u regiji ima izravan let za Kinu.

“Ovo su velike stvari, stigao je Hainanov zrakoplov A330 – 300, nešto manji bit će zrakopolov Air Serbia od rujna ili listopada A330-200, s 258 sjedala. I kupit ćemo još jedan A330, a mogu najaviti još jednu liniju za Chicago. Spajat ćemo Zapad i Istok i letjeti svugdje – i to u regiji, samo iz Beograda”, rekao je Vučić.

Za prvih pet mjeseci u Srbiji je zabilježeno 77.000 noćenja kineskih turista, a do kraja godine ih se očekuje 200.000.

“Očekujemo da ćemo do kraja godine potpisati i sporazum o slobodnoj trgovini čime će biti otvoren prostor za dodatno unapređenje suradnje”, rekao je Vučić.

Kineska veleposlanica u Srbiji Chan Bo, koja je doputovala jutrošnjim letom iz Pekinga, ocijenila je da će obnavljanje izravne linije s Beogradom otvoriti nove mogućnosti suradnje u svim područjima, ali imati ulogu i u jačanju odnosa Kine s državama u regiji.

Vučić je, u obraćanju novinarima poslije ceremonije dočeka kineskog zrakopolova,istaknuo da je strateško opredjeljenje Srbije europski put, na kome će nova vlada “raditi mnogo brže, kako bi se zemlja priključila Europskoj uniji”.

On je poručio da buduća vlada “sigurno neće biti antiruska”.

“Vodit ćemo svoju politiku, u kojoj ćemo odluke donositi sami, u najboljem interesu našeg naroda i naše države”, poručio je Vučić.

Parlamentarni izbori u Srbiji održani su 3. lipnja, a Vučićeva Srpska napredna stranka s dosadašnjim koalicijskim partnerima imat će većinu u parlamentu i činiti veći dio vlade.

(izvor: direknto.hr)

Objava Vučić u prisustvu kineske veleposlanice: ‘Mi prvi i jedini u regiji imamo ovo’; a onda obećao suradnju sa svima, i Kinom i Rusijom i EU pojavila se prvi puta na Republika.

Chartere pokreću Croatia Airlines (za Palermo od 31. lipnja), Electra (za Cataniu od 22.lipnja), FlyJordan (za Ammen), te LOT za Katowice (od 21. lipnja). Ukupno 4 nove linije. Nažalost sve linije će se vrlo kratko operirati, većina i manje od dva mjeseca. Agonija mostarskog aerodroma se nastavlja unatoč stalnim uvjeravanjima gradonačelnika Mostara Marija Kordića, kao i vodstva zračne luke da će aerodrom ‘procvjetati’.

Inače, Zračnoj luci Mostar početkom veljače ove godine isplaćen milijun KM Vlade HNŽ-a, a sukladno sporazumu o izvršenju obveza Vlade sa Gradom Mostarom, prema kojem će mostarskom aerodromu do 2025. godine u obrocima biti isplaćeno 7,77 milijuna KM kao podrška razvoju i unaprijeđenju poslovanja.

Prošle godine, Vlada FBiH odobrila je i 1 milijun KM subvencija na ime očuvanja očuvanja radnih mjesta i unapređenja zračnog prometa, a zbog činjenice da je i ova zračna luka bila pogođena zboh pandemijskog ograničenja kretanja i putovanja.

Dramatično loši rezultati poslovanja, očekivano, zabilježeni su i tijekom pandemijskog vremena. Primjerice, tijekom 2019. ostvaren je 854.852 KM poslovnih prihoda, a 2020. ostvareno je svega 164.079 KM. Broj prevezenih putnika u 2019. godini iznosio je 34.207, a u 2020. u Mostar je sletjelo samo 1.678 putnika. Prošle godine kroz mostarsku Zračnu luku prošlo je svega 1.944 putnika, uz 102 leta.

Međubtim, ova za turizam Hercegovine strateška zračna luka već godinama opstaje zbog dotacija iz proračuna. Samo prošle godine, u okviru projekta unaprijeđenja zračnog prometa u FBiH vrijednog 3 milijuna KM, Vlada F BiH je uplatila 2 milijuna KM za Međunarodnu zračnu luku Mostar te po 500 tisuća KM za sarajevsku i tuzlansku zračnu luku. Ovaj novac u mostarskoj zračnoj luci, kako su naveli, utrošit će za nabavu i formiranje sustava za opskrbu aviogorivom.

Koji je uzrok višegodišnjeg propadanja i izostanka napretka mostarske zračne luke, unatoč vrlo značajnom i stalnom “upumpavanju” javnog novca, vrlo često i pravdanim beskonačnim “očuvnjem radnim mjesta” te zašto se menadžment ne poziva na odgovornost?

Je li Međunarodna zračna luka  Mostar samo jedna od svakodnevnih primjera brojnih avnih poduzeća-gubitaša u BiH bez rezultata napretka, a kojima vlasti širokogrudno uplaćuju milijune, a te iste vlasti postavljaju menadžmente od kojih se ne zahtijeva odgovornost za višegodišnje gubitke i stagnaciju?

Istodobno, iz Republike Srpske najavljuje se izgradnja aerodroma u Trebinju koju će najvećim dijelom financirati susjedna Srbija, što će mostarski aerodrom koji je ionako u permanentnoj “nadi za bolju budućnost”, dodatno staviti u podređeniji poslovni položaj.

/Republika/

Objava U Mostarsku Zračnu luku ‘upumpavaju’ se milijuni, a leti se sve manje pojavila se prvi puta na Republika.

Za Lavrovljev let, primjerice, kaže se kako povratak s pola putanje letenja mora biti političke ili sigurnosne prirode jer bi u slučaju tehničkih problema zrakoplova sletjeli negdje drugdje, pa nastavili putovanje na dogovore s važnim kineskim saveznicima. No taj povratak Lavrova manje je čudan od iznenadne evakuacije utjecajnih i imućnih Rusa iz Moskve i pojedinih drugih velikih gradova. Najmanje tri zrakoplova ruskih oligarha odletjela su u srijedu s moskovskog aerodroma Vnukovo te sletjeli u Dubai, a web stranica Flightradar zabilježila ih je u preletu preko Irana.

Istovremeno, iz nepoznatog razloga netko je (čini se ruska vlada) organizirala shuttle letove prema Uralu i Sibiru (Ufa, Novosibirsk, Tjumenj). U uralskoj regiji Rusija ima bunkere i velika skloništa predviđene za vladine dužnosnike. Ta skloništa pružaju zaštitu do najrazornijih oružja, pa i nuklearnog zračenja. U Bildu naglašavaju kako je u ovom trenutku nejasno zbog čega visoki ruski dužnosnici napuštaju glavni grad Rusije.

Tumače kako se čini da su u Kremlju donesene neke važne odluke kao odgovor na govor Joea Bidena, koji je američki predsjednik održao također u srijedu. Moguće je, spekulira Bild, da se radi o pokušaju Rusa da zbune te tako uznemire Zapad. Moguće je da neobičnim zračnim aktivnostima prikrivaju neke druge doista važne letove. No za Bild finski vojni ekspert Petri Makela ponavlja najintrigantnije: “Izgleda kako se ruske elite evakuiraju iz Moskve na sigurnije lokacije južnoga Urala”.

Boje li se imućni Rusi i moćni ruski dužnosnici nereda i vlastitog naroda ili Putin sprema (vojnu) akciju čiji ishod ne žele čekati na otvorenom u Moskvi?

Nestašica životno važnih lijekova

U zapadnim medijima sve učestaliji su izvještaji o doslovnoj grabeži Rusa za elementarne namirnice u Rusiji, kao što je brašno. No uz nestašicu temeljnih prehrambenih proizvoda, koja je u Rusiji uzrokovana stvaranjem zaliha u kućanstvima, iz Rusije su nestali zapadni proizvodi od životne važnosti. U zapadnim medijima tako ne strši baš priča o tome kako Rusi više ne mogu do životno važnih lijekova. Financial Times neupadljivo je plasirao priču o nestašici inzulina u više ruskih gradova, uključivši Moskvu.

Inzulin je hormon koji omogućava prijenos šećera iz krvi u stanicu u tijelu. Osobe s dijabetesom tipa 1 u potpunosti su ovisne o inzulinu jer su im beta stanice gušterače prestale lučiti inzulin u dovoljnim količinama. Bez inzulina stoga ne mogu živjeti. Među osobama s dijabetesom tipa 1 puno je djece i mladih. Vrlo je značajan i broj starijih osoba s dijabetesom tipa 2 koje su također životno ovisne o inzulinu zbog oslabljene funkcije beta stanica gušterače.

Treba li Zapad dopustiti čak i nestašicu inzulina i drugih lijekova za rusku populaciju? U značajnoj mjeri rusko tržište ovisno je o uvozu lijekova i medicinskih naprava iz Danske, Irske, Japana… Ako je u ratnom kaosu razumljivo da iz Rusije nestane specijalna medicinska hrana za kućne ljubimce, je li logično uskratiti inzulin ili slične životno važne lijekove?

Ruski žitelji pod udarom inflacije

Standard Rusa je pod udarom inflacije. Posebno se to odnosi na strane brendove koji su u mjesec dana poskupjeli 16 posto. Primjerice, TV uređaji skuplji su 20 posto, usisivači 17 posto, pametni mobilni telefoni 12 posto. Dio temeljnih prehrambenih proizvoda također je pod udarom rasta cijena; šećer, banana i rajčice poskupjeli su redom više od 15 posto od početka mjeseca. Uz inflaciju, ide i nestašica svega onoga za što Rusi procjenjuju da bi im Zapad mogao uskratiti kroz sankcije.

Ruski indeks samopouzdanja potrošača doslovno se strmoglavio i to na način kakav nije zabilježen u zapadnim zemljama. To što je Putin obećao da će raditi na povećanju plaća i mirovina nije baš utješilo njegove sunarodnjake, pogotovo one koji žive s manje od 50.000 rublji (506 dolara) mjesečno. Oni u istraživanjima izvješćuju o značajnom pogoršanju financijske situacije kućanstava. Dok su ankete među ekonomistima Rusiji u prosincu 2021. predviđale rast BDP-a od 2,7 posto u 2022., sad ista anketa predviđa pad viši od 10 posto.

Ako se potrošačke nevolje Rusa s nestašicama i poskupljenjima povežu s posljedicama financijskih sankcija koje su dovele do toga da je rubalj izgubio 50 posto vrijednosti u odnosu na dolar, može se dobiti relativno kvalitetna slika kaosa u Rusiji, koja ne isključuje mogućnost četvrte ruske revolucije u zadnjih stotinjak godina, koja ovaj put teško može biti boljševističkog predznaka. Iz ruskog bankovnog sustava samo u prvom tjednu invazije zabilježen je odljev 2500 milijardi rublja u gotovini.

Rusija je u takvoj situaciji imala veliku sreću što njihovu centralnu banku vodi vrlo profesionalna guvernerka Elvira Nabiullina, koja je odmah nakon što im je Zapad blokirao više od polovine od 643 milijarde dolara deviznih pričuva digla kamatu na 20 posto te povukla cijeli niz mjera, prvenstveno kapitalnih restrikcija, koje su uspjele stabilizirati rubalj u trenucima kad se činilo da ruska nacionalna valuta može u potpunosti izgubiti smisao.

Kamate na najvišoj razini u posljednjih 20 godina

Stoga značajni broj analitičara na Zapadu u odlučnoj ruskoj guvernerki vide ozbiljnog protivnika te poručuju kako i nju treba tretirati kao zločinku jer je odlučila ostati na svom poslu te pomagati Putinu nakon invazije na Ukrajinu.

Bilo kako bilo, Nabiullina očigledno zna što radi te zapadni poslovni tisak s radoznalošću iščekuje njezine za petak najavljene nove mjere. Te nove mjere trebale bi zaustaviti inflaciju, nakon što je uspjela stabilizirati rubalj.

Treba znati da bi se malo koji zapadni guverner odlučio na tako odlučne poteze kao Ruskinja; osim što je digla kamatu na 20 posto odnosno na najvišu razinu u dva desetljeća, sad se očekuje da će u tome otići još dalje. Već je uvela kapitalne kontrole i ograničenja u deviznom poslovanju kako bi osigurala eksternu likvidnost zemlje. Ako je Putin rekao da mu je nacija preživjela “ekonomski blietzkrieg” Zapada, to može zahvaliti Nabiullini. No nejasno je može li ona zaustaviti i inflaciju koja vjerojatno ide prema 20 posto.

Sve ozbiljniji problem za Rusiju je to što zemlju napušta sve veći broj zapadnih financijskih institucija, pa čak i one za koje se mislilo da im je to poslovno previše bolno. Na taj način dramatično slabi ruska financijska infrastruktura. Primjerice, ne prevelika austrijska Raiffeisen banka u Rusiji ima oko 400.000 više klijenata nego što Hrvatska ima stanovnika te tamo imaju 9400 zaposlenih. Pa ipak, njihov glavni izvršni direktor Johann Strobol najavio je izlazak iz Rusije.

RBA u Rusiji ostaje imovina od 22,9 milijardi eura, uz dodatnu izloženost prema drugim institucijama i kompanijama pod sankcijama od oko 460 milijuna eura. Uz to, RBA ima izloženost od 4,4 milijarde eura u Ukrajini, gdje drži 390 poslovnica. Izloženost im nije zanemariva niti u Bjelorusiji gdje su peta najveća banka sa 65 poslovnica. RBA je već suspendirala isplatu dividende od 1,15 eura po dionici. To je logičan potez jer je RBA generirala trećinu svog profita upravo u Rusiji.

Odmazda prema neistomišljenicima

No ako se zaboravi devalvacija, inflacija, nestašice i opća evakuacija zapadnih biznisa iz Rusije, uz teror nad Ukrajinom i globalne nuklearne prijetnje Vladimira Putina, osjećaj užasa bude i najave odmazde prema Rusima koji su se usudili usprotiviti njegovoj politici.

Putinov režim je od početka invazije uhitio 15-ak tisuća Rusa, od kojih je značajni udio ozbiljno maltretiran. Nakon očiglednog neuspjeha u Rusiji te posljedica sankcija, Putinov režim primijenio je dobro poznatu strategiju obračuna s “unutrašnjim neprijateljem” te sve češće ruski predsjednik, njegova politička sljedba te poltronski mediji govore o najstrožem mogućem kažnjavanju “izdajica”. U zemlji koja je nakon Drugog svjetskog rata pobila milijune svojih građana te došla na zao glas po sibirskim logorima, ovakva vrsta javnih prijetnji, kad dolazi s najviših instanci, za obične Ruse predstavlja stvaran horor kakav većina zapadnjaka gleda samo u filmovima.

Ukratko, kaos u Rusiji polako, ali sigurno prerasta u globalni sigurnosni problem jer se radi o zemlji koja kontrolira značajni dio svjetskog nuklearnog arsenala, prenosi Jutarnji list.

/Republika/

Objava ŠTO SE SPREMA? Njemački Bild piše da utjecajni Rusi i oligarsi privatnim avionima masovno lete prema Uralu i Sibiru pojavila se prvi puta na Republika.