Europljani će možda morati preispitati svoje planove za ljetna putovanja, jer bi nestašica kerozina, izazvana blokadom Hormuškog tjesnaca, mogla natjerati zrakoplovne kompanije na povećanje cijena avionskih karata, piše Deutsche Welle.
Cijene kerozina više su nego udvostručene otkako su SAD i Izrael u veljači prvi put napali Iran. Razlog: i Iran i SAD su u različitim trenucima blokirali Hormuški tjesnac, ključni morski put za petinu svjetskih tankera s naftom i plinom.

Marina Efthymiou, profesorica upravljanja u zrakoplovstvu na Sveučilištu u Dublinu, u razgovoru za DW kaže da su cijene kerozina u Europi porasle s oko 68,27 eura po barelu u veljači na 153,84 eura krajem travnja, prema podacima Međunarodne udruge za zračni prijevoz.

„Ako cijene goriva, koje čine između 25% i 50% ukupnih troškova poslovanja zrakoplovnih kompanija, ostanu visoke, a kompanije nisu osigurale zaštitu od rasta cijena, mogle bi bankrotirati“, kaže.

Osim vrtoglavog porasta cijena, uskoro se očekuje i nestašica kerozina. Prije dva tjedna, čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio je da Europa ima još oko šest tjedana zaliha kerozina.

Europa u prosjeku troši oko 1,6 milijuna barela kerozina dnevno, a iz domaćih izvora pribavlja 1,1 milijun barela. Velik dio preostalih 500.000 barela dolazio je s Bliskog istoka preko Hormuškog tjesnaca, koji je sada gotovo neprohodan.

Letovi već poskupljuju

Neke zrakoplovne kompanije već prebacuju ovaj porast cijena na potrošače. Air France-KLM je navodno uveo dodatnu naknadu od 100 eura za međukontinentalne letove, dok je Lufthansa 22. travnja objavila kako će u idućih šest mjeseci ukinuti 20.000 kratkih letova. Scandinavian Airlines otkazat će oko 1.000 letova.

„Prisiljeni smo to učiniti, jer bismo inače u roku od nekoliko mjeseci bankrotirali“, rekao je Sebastien Justum, viši potpredsjednik Air France-KLM-a, na nedavnom sastanku u Europskom parlamentu.

Cijene avionskih karata porasle su za 24% tijekom godine, prema nedavnom izvješću savjetodavne tvrtke Teneo.

Andrew Charlton, direktor konzultantske tvrtke Aviation Advocacy, rekao je da su zalihe goriva trenutno dovoljne, ali da postoji velika nesigurnost.

„Ta nesigurnost i dodatni troškovi održavanja punih spremnika čine karte skupljima za putnike“, rekao je za DW. „Putnike očekuje manji broj mjesta u zrakoplovima i manje povoljnih ponuda na tržištu.”

Što očekuje zrakoplovna industrija?

Airlines for Europe (A4E), udruga 16 europskih zračnih prijevoznika koja, prema vlastitim navodima, predstavlja 80% europskog zračnog prometa, pozvala je EU da hitno poduzme mjere kako bi se ublažio utjecaj rata u Iranu.

A4E je zatražio od EU-a da ublaži obveze iz zakonodavstva protiv pretakanja goriva, koje zahtijeva da letovi unutar Unije toče 90% potrebnog goriva unutar bloka. Takvi su zakoni doneseni kako bi se obeshrabrilo zrakoplovne kompanije da kupuju jeftinije gorivo u zemljama s nižim ekološkim standardima.

Također je zatražila od EU-a da privremeno suspendira sustav trgovanja emisijama, koji obvezuje zrakoplovne kompanije u EU na plaćanje emisija ugljika.

„To su privremene mjere kako bismo prebrodili trenutačnu situaciju, uz dugoročno planiranje za budućnost,“ rekla je Ourania Georgoutsakou, izvršna direktorica A4E, u priopćenju.

Airports Council International (ACI), koji govori za svjetske zračne luke, pozvao je na uvoz iz alternativnih izvora, zajedničku nabavu među državama članicama EU-a i veću koordinaciju.

„Trenutne cijene kerozina i mogućnost novog vala krize troškova života znače da će mnoge regionalne zračne luke diljem našeg kontinenta vjerojatno biti suočene s istodobnim udarima na strani ponude i potražnje,“ rekao je Olivier Jankovec, glavni direktor ACI Europe, u priopćenju od 28. travnja. „Za njih je ovo ništa manje nego egzistencijalna prijetnja.“

Jankovec je, međutim, dodao da se zračne luke u Europi još uvijek ne suočavaju s nedostatkom goriva.

Europska komisija naglašava važnost koordinacije unutar bloka

„U samo 60 dana sukoba, naš račun za uvoz fosilnih goriva povećao se za više od 27 milijardi eura,“ rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obraćajući se članovima Europskog parlamenta u srijedu.

Naglasila je i važnost povećane koordinacije među državama članicama EU-a.

„Predlažemo snažniju koordinaciju, ne samo u punjenju nacionalnih skladišta plina, već i kada je riječ o zalihama goriva — posebno kerozina i dizela,” rekla je von der Leyen.

Prošli tjedan Europska je komisija pokrenula svoj plan AccelerateEU, koji uključuje praćenje zaliha kerozina i koordinaciju opskrbe zrakoplovnih kompanija i zračnih luka diljem bloka.

Charlton iz Aviation Advocacy kaže kako je paneuropski „nadzorni sustav goriva” za definiranje dostupnih zaliha i optimizaciju distribucije „operativan“ i „vrijedan pohvale“.

Drugi su rekli da nadzor i koordinacija na razini EU mogu ublažiti učinak moguće nestašice zaliha, ali da to možda neće biti dovoljno ako kriza potraje.

„To može spriječiti da nestašica na nacionalnoj razini preraste u paniku na razini cijelog kontinenta, ali ne može stvoriti gorivo koje ne postoji,“ rekla je Efthymiou, profesorica sa sveučilišta u Dublinu.

Izvoznici kerozina počinju zadržavati više svojih zaliha

Izvoznici rafiniranog kerozina također shvaćaju da imaju robu koja je sve oskudnija.

„Veći dio svjetskog kerozina rafinira se u Aziji — Južna Koreja je broj 1 izvoznik — ali azijske zemlje počinju ograničavati izvoz jer i njihova sirova nafta dolazi s Bliskog istoka,“ rekla je Efthymiou.

Unatoč tome, EU nastoji stvoriti povjerenje u to da je sposobna upravljati mogućim nestašicama kerozina i potiče ljude na putovanje.

„Iako se moramo pripremiti za najgori mogući scenarij, također se moramo suzdržati od slanja pretjerano negativnih i alarmantnih poruka koje stvaraju zabunu ili čak paniku među putnicima,“ kaže Apostolos Tzitzikostas, povjerenik EU-a za održivi promet i turizam. „Činimo sve što možemo kako bismo predvidjeli i ublažili učinke ove vrlo teške situacije.“
No dodao je i da „ako naši građani ili potencijalni turisti iz trećih zemalja ne budu imali dovoljno povjerenja za rezervaciju karata za odmore, kriza će nas pogoditi prije nego što mislimo.“

/Desk/

Objava Zbog rata u Iranu upitna turistička sezona pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je sve bilo spremno za lansiranje 1. lipnja, NASA, Boeing i United Launch Alliance objavili su da će odgoditi pokušaj polijetanja za 2. lipnja, da bi samo nekoliko sati kasnije, na konferenciji za novinare, odustali i od tog datuma.

Kako je istaknuo novinarima, odustajanje i od 2. lipnja dogovoreno je kako bi se tim dalo dodatno vrijeme za istraživanje problema sa zemaljskom opremom, koji su iskusili 1. lipnja. Naime, tijekom priprema za let primjećeno je da se lansirno računalo, koje je odgovorno za odbrojavanje i pokretanje samog lansiranja, ne uključuje u pravim trenutcima, što je razlog za otkazivanje leta. Ekipa iz ULA će pokušati otkriti u čemu je problem i popraviti ga za sljedeći pokušaj.

Podsjetimo, Boeing je u svojoj raketi trebao prevesti NASA-ine astronaute Butcha Wilmorea i Suni Williams do Međunarodne svemirske postaje (ISS) i vratiti ih natrag, u sklopu testnog leta kojim bi dokazali da to uopće mogu izvesti.

Iz NASA-e su izvijestili kako su raketa ULA Atlas V i letjelica Boeing Starliner u stanju pripravnosti te bi se novi pokušaj lansiranja trebao biti 5. ili 6. lipnja.

Inače, Boeingova misija prijevoza NASA-inih astronauta od samog je počeka bila prožeta problemima. Inicijalni rokovi probijani su nekoliko puta, a ovaj test koji je ponovno odgođen, prvotno je trebao biti odrađen još 2023. godine.

Objava Otkazano lansiranje Boeingove letjelice: Trebaju još vremena pojavila se prvi puta na Republika.

Treća sreća, moglo bi se reći za SpaceX i njihovu letjelicu Starship. Naime, treći testni let prolazi bez ikakvih problema. Starship je lansirala raketa Super Heavy, i izbacila ga u Zemljinu orbitu. Raketa se potom uspješno vratila na Zemlju i sletjela u Meksički zaljev iako ne tamo gdje je bilo planirano, jer joj se na povratku nije upalio jedan od motora.

Za to vrijeme Starship se popeo na visinu višu od 180 kilometara te nastavio svoj let u orbiti Zemlje. Uspješno je otvorio i zatvorio vrata testnog prostora.

Podsjetimo, Starship odradio dva testna leta, koja su završila s eksplozijama same letjelice. No, kako ističu iz SpaceX-a, trenutno im je cilj testirati cijeli niz sustava i procedura i svaki neuspjeh pomaže im da sljedeći let bude uspješniji.

Najambiciozniji test za SpaceX: Hoće li Starship uspjeti ispuniti svoje zadatke i sretno se vratiti na Zemlju?
Svaki od ovih letačkih testova i dalje je samo to: test. Oni se ne događaju u laboratoriju ili na ispitnom postolju, već stavljaju letački hardver u letno okruženje kako bi se maksimalno povećalo učenje, ističu iz SpaceX-a.

Ovaj treći test trebao bi nadograditi ono što su naučili iz prethodnih letova. Ono što je poznato je da su ostvarili niz ambicioznih ciljeva – uspješno izgaranje oba stupnja, otvaranje i zatvaranje vrata teretnog prostora za teret koji bi Starship trebao nositi u budućnosti, demonstraciju prijenosa pogonskog goriva tijekom faze gornjeg stupnja, prvo ponovno paljenje motora Raptora dok je u svemiru i kontrolirani ponovni ulazak Starshipa. Također će letjeti novom putanjom, sa Starshipom se trebao spustiti u Indijski ocean. Ova nova putanja leta omogućuje isprobavanje novih tehnika kao što je paljenje motora u svemiru uz maksimalnu sigurnost javnosti.

Zanimljivo, tijekom leta i povratka na Zemlju moglo se pratiti video snimke u visokoj kvaliteti koje su izravno prenošene, čak i na područjima na kojima inače nema kontakata s letjelicom. Za to je, kako su istaknuli, zaslužan sustav Starlink, čiji su terminali postavljeni u samoj letjelici, a čiji su sateliti prenosili snimke uživo.

Prilikom spuštanja Starshipa na Zemlju, na visini od 65 kilometara, izgubljen je kontakt sa samom letjelicom.

Kako je rečeno u izravnom prijenosu, to vjerojatno znači da su izgubili letjelicu, no još uvijek čekaju točnu potvrdu.

Iako se Starship (najvjerojatnije) vratio sa svog trećeg leta, u SpaceX-u ovaj testni let smatraju izuzetno uspješnim. Predstoji im analiza svih podataka koje su prikupili prilikom provođenja leta, testiranja sustava, ali i analiza što se točno dogodilo sa samom letjelicom na povratku.

Još je jedna zanimljivost vezana uz SpaceX. Naime, tvrtka je osnovana upravo na današnji dan 2002. godine.

Objava Novi test Starshipa: Odletjeli dalje i brže no ikad do sad, ali ostali bez letjelice pojavila se prvi puta na Republika.