Kada je Iran 13. travnja izveo jedan od svojih najvećih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, u vrijeme sve većih napetosti na Bliskom istoku, na Balkanu je pokrenuta golema kampanja dezinformiranja, prenosi N1 Srbija. .

Dok je svijet pomno pratio razvoj događaja, jedan medij na srpskom jeziku počeo je vrtoglavom brzinom – više od 100 objava svakog sata – objavljivati ​​članke o napadu, iako u tom trenutku nisu bile poznate sve činjenice i detalji napada, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Čini se da su izvori većine objavljenih informacija bili kanal Telegram na ruskom jeziku, mreža RT koju financira Kremlj ili drugi ruski državni mediji.

Kako prepoznati dezinformacije?

Višemjesečna istraga Balkanskog servisa RFE/RL-a otkrila je da je bio dio šire prokremaljske dezinformacijske mreže, koja koristi automatizaciju za brzo stvaranje stotina novinskih članaka, često temeljenih na sadržaju ruskih medija zabranjenih u EU.

Kako mreža radi?

VIGINUM, agencija francuske vlade koja prati manipulacije na digitalnim platformama, objavila je izvješće o proruskoj propagandnoj mreži koju je nazvala “Portal Kombat”.

Identificirane su oko 193 web stranice koje su imale za cilj širenje informacija iz proruskih izvora, kao i ruskih medijskih kuća i institucija.

Tijekom četiri mjeseca novinari RSE pratili su višejezične web stranice namijenjene publici u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, mjestima koja su u tom periodu nedvojbeno bila glavne mete propagande.

Istraga je razotkrila globalnu operaciju, pokazujući kako su se “članci” automatski generirali i objavljivali u valovima, završavajući na web stranicama na lokalnom jeziku gdje su predstavljeni kao legitimni izvori vijesti, što je rastući trend u globalnom ratu dezinformacija.

Naklonost Rusiji

Kako piše RSE, Balkan je već dugo plodno tlo za proruske narative, posebno u Srbiji, gdje predsjednik Aleksandar Vučić održava prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a istovremeno teži članstvu u EU.

Anketa Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) objavljena 14. svibnja pokazala je da, dok većina ispitanika iz Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu, 49 posto Srba smatra je “opravdanom” .

Balkanske verzije Portal Kombata bile su nevjerojatno slične na svim jezicima. Sve lažne vijesti usmjerene na regiju koju je RSE pokrivao imale su isti izgled, strukturu pa čak i naziv: Pravda.

Automatizirane lažne vijesti: Kako se sadržaj brzo širi

Od 22. ožujka do 20. srpnja na te četiri stranice objavljeno je ukupno 70.719 vijesti. Ali većina članaka, više od 67.000, pojavila se na stranici na srpskom jeziku.

Fokusiranje na stranicu na srpskom jeziku omogućilo je novinarima da gledaju proruski sadržaj koji se širi na više platformi u roku od nekoliko minuta.

Čini se da je većina sadržaja koji se pojavljuje na četiri web stranice preuzeta s prokremaljskih Telegram kanala. Proces automatizacije mreže toliko je učinkovit da se vrijeme između objave na Telegram kanalu i pojavljivanja na stranicama Pravde kreće od samo tri do 12 minuta.

Operacija dezinformiranja također koristi ruske platforme kao što su VK Video i Yandex za prevođenje, proizvodnju i distribuciju sadržaja.

Jeftina ruska propaganda

Bez obzira na sofisticiranost operacije, VIGINUM u svom nedavnom izvješću napominje da web stranice u mreži Portal Kombat uglavnom ne privlače velik broj posjeta.

Za stranice namijenjene Balkanu, Similarweb, servis koji prati posjete registriranim stranicama, kaže da je najaktivnija stranica, Pravda-rs[.]com, imala manje od 5000 posjeta u lipnju.

No, kako tvrdi stručnjak za dezinformacije Peter Benzoni, zapravo nije bitno je li ova kampanja učinkovita jer su troškovi generiranja dezinformacija zanemarivi.

“Za Rusiju je ovo informacijski rat. Baš kao i s dronovima, jeftini napadi koji ne uspiju u 99 posto slučajeva opravdavaju 1 posto napada koji uspiju. Ove su stranice dronovi informacijskog ratovanja”, objasnio je Benzoni, istraživački analitičar pri Savezu za osiguranje demokracije German Marshall Funda sa sjedištem u Washingtonu, prenosi N1 Srbija.

/Desk/

Objava BiH, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija – mete za širenje lažnih ruskih vijesti pojavila se prvi puta na Republika.

Dijelove Ujedinjenog Kraljevstva zahvatili su neredi nakon što su u napadu nožem na plesnom tečaju u gradu Southportu na sjeverozapadu Engleske ubijene tri djevojčice, a nekoliko ih je ozlijeđeno.

Kasnije je otkriveno da je osumnjičeni počinitelj Axel Rudakubana, 17-godišnjak rođen u Cardiffu u Walesu, a roditelji su mu iz Ruande. No, prosvjedi, kao odgovor na napad, poprimili su sasvim drugu dimenziju, transformirajući se u etnički ili čak sektaški sukob.

S jedne strane tu su bili pristalice krajnje desnice i lokalne, pretežno bijele zajednice – a s druge strane na “meti” sve ono što je povezano s imigrantima, posebice u muslimanskoj zajednici.

Hoteli u kojima su bili smješteni tražitelji azila zapaljeni su, javne zgrade oštećene, a policijske postaje napadnute od strane mnoštva agitatora u raznim dijelovima zemlje. Maskirani, pretežno azijski muškarci također su viđeni u isječcima na društvenim mrežama kako šetaju ulicama.

Mnogi su se pitali je li nasilje bilo planirano ili je nastalo spontano i slučajno? I kako se napad nožem na satu plesa, koji je izveo 17-godišnjak iz Cardiffa čiji su roditelji iz Ruande, nominalno kršćanske vjere, pretvorio u nerede koji su ciljali pretežno na muslimane?

Britanski zakoni o zaštiti podataka isprva su branili policiji da objavi ime osumnjičenika za napad nožem, maloljetnika, što je krajnja desnica iskoristila za sebe.

Rosa Freedman, profesorica na Sveučilištu Reading, rekla je za DW da je krajnja desnica u nedostatku imena napadača imala priliku okriviti svog omiljenog neprijatelja: muslimanske imigrante.

“Krajnja desnica je širila glasine da je on neregularni migrant, da je musliman”, rekla je za DW.

Ona kaže da, iako to samo po sebi nije prouzročilo nerede, zapalilo je iskru straha i mržnje “koju je u Ujedinjenom Kraljevstvu raspirila prethodna konzervativna vlada, neke novine, kao i krajnje desničarske grupe još od vremena prije Brexita.”

Do trenutka kada je sudac ukinuo anonimnost imena napadača, britanska nova i stara krajnja desnica skupile su dovoljno zamaha za svoju kampanju, uglavnom online, kaže ona.

Hope not Hate, dobrotvorna organizacija koja se bori protiv rasizma, priopćila je u svojoj izjavi da je krajnja desnica organizirala niz prosvjeda širom zemlje “na širokom planu protiv migranata, muslimana i multikulturalizma.” Organizacija je dodala da je ono što se dogodilo bio je “najgori val krajnje desničarskog nasilja u Velikoj Britaniji nakon rata”.

Nova krajnja desnica u Velikoj Britaniji

Nova krajnja desnica u Ujedinjenom Kraljevstvu je sastavljena od manjih skupina, često pojedinačnih aktera koji su internetski fenomeni. Oni imaju ogroman utjecaj zbog svoje sposobnosti da tematiziraju neke opravdane pritužbe na internetu, ali uglavnom koriste društvene medije za izazivanje netrpeljivosti prema imigrantima i muslimanima.

Ključni igrač na desničarskoj sceni je Stephen Christopher Yaxley-Lennon, poznatiji pod imenom Tommy Robinson.

On je bivši član krajnje desne i fašističke Britanske nacionalne stranke (BNP) i suosnivač Engleske obrambene lige (EDL), krajnje desne, antimigrantske skupine.

BNP nema nijednog izabranog predstavnika u parlamentu, a EDL odavno slovi kao mrtav. Pa ipak, prema navodima policije Merseysidea, pristaše EDL-a bili su istaknuti u prošlotjednim sukobima s policajcima ispred džamije u Southportu. Britanski mediji izvijestili su da vlada razmatra hoće li tu grupu zabraniti kao ekstremističku organizaciju.

EDL je osnovan u Londonu 2009. godine, a mnogi njegovi sljedbenici bili su nogometni navijači koji su vjerovali da muslimani nikada ne mogu biti pravi Englezi. Nogometni huliganizam odavno je povezan s ekstremno desničarskim aktivnostima u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako je ta povezanost opala od vrhunca huliganizma u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća.

Yaxley-Lennon je i dalje utjecajna figura među pristašama EDL-a i širi raspoloženje protiv imigranata, muslimana i policije među svojih 900.000 sljedbenika na platformi X.

U objavi na platformi X od 2. kolovoza, činilo se da je pozdravio napad na policijsku stanicu kada je napisao: “Trebao si poslušati @Keir_Starmer,” označivši račun britanskog premijera.

Andrew Tate, britansko-američki influencer na društvenim mrežama koji trenutno čeka suđenje u Rumunjskoj zbog optužbi za silovanje i trgovinu ljudima, također je optužio policiju u Ujedinjenom Kraljevstvu da staje na stranu imigranata i muslimana. On sam je mješovite rase i deklarirao se kao konvertit na islam. On je bio među prvima koji je pokrenuo glasine koje su dovele do nedavnog nasilja, sugerirajući da je napadač iz Southporta “stigao brodom prije mjesec dana”.

U objavi na X podijelio je sliku muškarca tamnije boje kože na gumenom čamcu koji u jednoj ruci drži nož, a u drugoj britanske funte. U objavi je pisalo: “Tipičan čovjek iz Cardiffa.”

Nepovjerenje prema policiji

Sijanje nepovjerenja prema policiji i dovođenje u pitanje njezinog kredibiliteta još je jedna taktika koju široko prihvaćaju svi ekstremno desničarski akteri u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci kažu da to okreće ljude protiv službi reda i mira, te ih potiče da pribjegnu nasilju.

Matthew Hankinson, osuđeni član neonacističke skupine National Action, koju je britanska vlada zabranila 2016., prisustvovao je neredima u Southportu i navodno se zalagao za ubijanje korumpiranih policajaca. On je optužio policiju da ugnjetava ljude koji samo prosvjeduju protiv ubojstva “bijele djece”, prenosi BBC.

Nigel Farage, čelnik Reformističke stranke, također je, kako se čini, namjerno stvorio sumnje u distribuirane informacije i doveo u pitanje iskrenost policije. On je rekao da se pita “prešućuje li nam se istina?”

Paul Golding, lider još jedne krajnje desne fašističke političke stranke pod nazivom Britain First, objavio je više postova na internetu u kojima dovodi u pitanje pravednost policije. Stručnjaci kažu da su takve optužbe protiv policije često povezane s antimuslimanskim sadržajem kako bi se namjerno stvorila lažna veza.

Krajnja desnica je zahvalna Elonu Musku

Elon Musk, vlasnik X-a, pozicionirao se kao najveći pristalica britanske krajnje desnice. Prošle godine, Yaxley-Lennon je zahvalio Musku što mu je ponovno aktivirao račun na X-u nakon što je bio zabranjen zbog objavljivanja sadržaja mržnje.

U kontroverznom potezu, Musk je objavio da je “građanski rat neizbježan” u Britaniji.

Kada se Starmer obratio na X-u kako bi ublažio zabrinutost građana, rekavši: “Nećemo tolerirati napade na džamije ili muslimanske zajednice”, Musk je započeo rat riječima insinuirajući da premijera ne zanima sigurnost svih zajednica.

Golding iz Britain First je podržao Muskovo propitivanje premijera i objavio da Musk “razotkriva Keira Starmera” uz emotikon koji plješće.

U bilješci pod naslovom “Nasilni nered potaknut dezinformacijama i glasinama društvenih medija”, BJ Harrington, čelnik Nacionalnog vijeća načelnika policije za javni red, rekao je: “Dezinformacije su veliki pokretač ovog užasnog nasilja, a mi znamo puno takvih koji nazoče ovim takozvanim prosvjedima koji to čine kao izravan odgovor na ono što su pročitali na internetu.”

“Često se postovi dijele i proširuju na računima i profilima koji imaju puno pratitelja. Naporno radimo kako bismo to spriječili”, rekao je on.

On je zamolio ljude da “obrate posebnu pozornost na ono što čitaju, što dijele i čemu vjeruju iz internetskih izvora”.

/Desk/

Objava Kako su lažne vijesti i krajnji desničari u Britaniji iskoristili bijes javnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Istovremeno, Srbija je, prema poslednjem dostupnom istraživanju o uticaju lažnih vijesti, treća zemlja u Europi – odmah iza Rumunije i Češke. Iako se ovi podaci Monitora europskih komunikacija (European Communication Monitor) odnose na 2018. godinu, urednik portala Fakenews tragač, Stefan Janjić ističe da se situacija nije promijenila.

„Mogu zaključiti da je broj lažnih vijesti u prethodne dvije godine samo rastao, pogotovo u medijima koji su najčešći prenositelji lažnih vijesti, a to su, prema statistici na našoj web stranici, na prvom mjestu ‘Informer’, na drugom ‘Alo’, na trećem ‘Kurir’. Tako da ja primjećujem trend povećanja lažnih vijesti“, rekao je Janjić za Radio Slobodna Europa.

Prilog u cijelosti možete pročitati https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-lazne-vesti/30404473.html.

/Republikainfo.com/

Objava Srbija ‘izvoznik’ lažnih vijesti pojavila se prvi puta na Republika.

Živković je kao glavni i odgovorni urednik portala “Borba”, kako se sumnja, počinio kazneno djelo na način što je izazvao paniku u javnosti objavljivanjem lažnih vijesti u svezi sa događajem u Villa Gorica u Podgorici, a bez prethodne provjere informacije, navodeno je. Villu Goricu koju Vlada i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Raičević je, kao glavni i odgovorni urednik portala “IN4S”, kako se sumnja, izvršio ovo kazneno djelo na isti način, objavljivanjem iste lažne vijesti na portalu “IN4S”, navode iz policije.

Oni su objavili informaciju da je u državnoj Vili Gorica odjeknula eksplozija. Uprava policije je službeno je demantirala tu informaciju navodeći da je riječ je o manjem elektro kvaru, zapaljenju razvodne kutije, da nije pričinjena materijalna šteta, da nije bilo eksplozije te da je kvar je ubrzo saniran.

Službeno su se oglasili i iz Uprave policije.

“Još jedna lažna vijest. Netočno je da je u Villi Gorica odjeknula eksplozija. Riječ je o manjem elektro kvaru koji je ubrzo saniran. Eksplozije nije bilo kako prenose pojedini mediji sa ciljem širenja panike”, naveli su u Twiter poruci Uprave policije.

JOŠ JEDNA LAŽNA VIJEST!
Netačno je da je u Vili Gorica odjeknula eksplozija.
Riječ je o manjem elektro kvaru koji je ubrzo saniran. Eksplozije nije bilo kako prenose pojedini mediji sa ciljem širenja panike.

— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) January 12, 2020

Na Živkovićevom portalu ‘Borba’ potvrđeno je da je “vlasnik i urednik portala “Borba” “Dražen Živković večeras, nakon veličanstvene litije koja je krenula iz Kuča, pozvan na informativni razgovor u podgoričku policiju”.

Također piše da je “on aktivno prethodnih dana sudjelovao u okupljanju ljudi iz Kuča”. Živkoviću je, kako piše na njegovom portalu, dok se nalazio u litiji, naloženo da se hitno javi u podgoričku policiju te da mu je određeno zadržavanje. Tvrde da je to još jedan slučaj zastrašivanja i pritiska na medije.

Inače, ovo je treći slučaj u posljednjih nekoliko dana da su privedeni novinari zbog izazivanja panike i nereda.

Prethodno je bila privedena urednica ‘Fos medija’ Anđela Đikanović jer je objavila lažnu vijest da će “specijalne snage kosovske policije Rosu pomagati crnogorskoj policiji na Badnji dan”, što je Vlada Crne Gore demantirala. Ona je puštena da se brani sa slobode nakon jednodnevnog pritvora.

Ovi incidenti u Crnoj Gori uslijedili su nakon izglasavanja i od strane predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, potpisivanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Ovaj zakon rezultirao je incidentima u crnogorskoj skupštini te nizom prosvjeda prosrpskih simpatizera i pristaša Srpske pravoslavne crkve, diljem Crne Gore i Srbije, a koji se protive ovom Zakonu.

Oko ovog gorućeg pitanja podijeljeni su i mediji, jedni agitiraju za novoizglasani Zakon, a drugi snažnu podršku daju SPC-u i inicijativi protiv predsjednika Đukanovića.

/Republikainfo.com/

Objava U Crnoj Gori privođenja novinara zbog širenja panike i lažnih vijesti pojavila se prvi puta na Republika.

Time se ne samo narušava sigurnost na internetu, već i otvara ogroman prostor za utjecaj na političke i ekonomske događaje, navodi se u izvješću koji je objavio Centar za strateške komunikacije NATO-a, a prenosi https://www.slobodnaevropa.org/a/nato-dezinformisanje/30309814.html.

Pored toga što su usluge ove vrste lako dostupne i jeftine, samo tržište je neregulirano. Tako se za samo tri stotine eura može kupiti više od tri i po tisuće komentara, 20 tisuća pregleda i nešto više od pet tisuća pratitelja, navedeno je u izvješću. Kupci su raznoliki, od pojedinaca koji manipulaciju koriste za vlastitu promociju, preko kompanija koje žele da ostvare komercijalnu dobit, pa sve do državnih tijela i političara koji manipulaciju na mrežama koriste u političke svrhe.

Istraživači kupovali lažne profile

Tim koji je radio na istraživanju odlučio je provesti istraživanje i uložiti 300 eura kako bi izravno pratio realizaciju naručenih aktivnosti. Također, istraživači su utvrdili i set kriterija na osnovu kojih su pratili na koji način četiri velike društvene mreže Facebook,  Twitter, Instagram i Youtube odgovaraju na izazove manipulacije. Uočeno je da, kako bi kupljena količina manipulacije bila isporučena, više od 18 tisuća lažnih profila je bilo aktivirano.

Usprkos tome što predstavlja nepregledni izbor mogućnosti da se putem društvenih mreža utječe na javno mnijenje, istraživanje je pokazalo i da je 90% kupljenih naloga i aktivnosti korišteno u komercijalne, a ne političke svrhe. Međutim, zanimljivo je napomenuti to da se tip aktivnosti razlikuje u ovisnosti od mreže. Tako je, primjerice, čak 4 od 5 objava na Facebooku korišteno kako bi se promovirao  politički sadržaj.

Čak i ako korištenje manipulativnih sadržaja u političke svrhe još uvijek ne predstavlja značajan dio aktivnosti, imajući u vidu brzinu rasta ove industrije, realno je očekivati da će udio značajno porasti u sljedećim godinama. Pored same svrhe u koje se manipulacija koristi, ono što posebno zabrinjava je neučinkovitost Facebooka, Twitera, Instagrama i Youtubea da se izbore sa zloupotrebama sadržaja i manipulacijama.

Šta je sve manipulacija?

Manipulacija na društvenim mrežama podrazumijeva kreiranje lažnih naloga kojima je cilj, da kroz različite sadržaje, utječu na javno mnijenje, trendove i popularnost određenih aktera. Neki od lažnih profila, poznati kao “botovi”, proizvod su kompjuterskog programa i koštaju samo nekoliko centi.

Druge, one malo kompleksnije i skuplje, vode ljudi, te ih je nekada teško razlikovati od pravih korisnika. Cijena ovih naloga ide i do nekoliko stotina eura i on-line mogu ostati do nekoliko godina.

Ono što predstavlja ogroman problem je činjenica da većina lažnih naloga, čak i nakon prijavljivanja od strane drugih korisnika, ostaje “živa” na internetu i po nekoliko tjedana. To znači da kreatori naloga mogu nesmetano nastaviti koristititi u manipulativne svrhe, usprkos tome što je kompanija upozorena na zloupotrebu.

“Tri tjedna nakon prijave, u okviru istraživanja i provedenog istraživanja, više od 95% prijavljenih naloga i dalje je bilo aktivno. To, jednostavno, znači da je zloupotreba naloga prošla potpuno neopaženo i nekažnjeno”, upozoravaju iz NATO-a.

Usprkos tome što je borba protiv manipulacije na internetu sve samo ne laka i pri kraju, bitno je naglasiti da nisu sve mreže podjednako loše. Naravno, sve zavisi od novca i spremnosti kompanije da ulaže u unapređenje tehnika kojima se borbe protiv manipulacije. Tako na primer Facebook ima najbolje mehanizme za blokiranje lažnih profila, ali ne i za uklanjanje već objavljenih manipulativnih sadržaja.

“Twiter je trenutno najučinkovitiji u borbi protiv zloupotrebe sadržaja. Instagram je najjeftinija i najlakša mreža za manipulaciju, a Youtube je jedina platforma koja je uspješna u borbi protiv manipuliranja brojem pregleda”, piše u izvješću.

Iako možda zvuči paradoksalno, imajući u vidu navedene podatke, društvene mreže i dalje su značajno bolje u borbi protiv lažnih naloga i pratitelja, nego u prepoznavanju i uklanjaju naručenih komentara i kupljenih pregleda. Stoga, činjenica da se godišnje blokira više od milijun lažnih naloga, ne znači puno i predstavlja samo dio čitave priče.

Usprkos tome što su društvene mreže ulagale u razvoj mehanizama koji bi se borili protiv otvaranja lažnih naloga, još uvijek nisu uspjele pronaći adekvatni način da se izbore protiv manipulativnih sadržaja, koji se plasiraju s ciljem da utječu na javno mnijenje.

“Primjetno je da Facebook, Instagram, Twiter i Youtube ne uspijevaju na adekvatan način da se izbore sa zloupotrebama i manipulacijama. Samoregulacija ne funkcionira i nema naznaka da manipuliranja sadržajem na mrežama postaje otežano ili skuplje”, navodi se u izvešću i dodaje da zbog svega toga ne treba čuditi činjenica da tržište manipulacije raste iz godine u godinu.

Može li se umanjiti učinak manipulacije?

Manipulacija na društvenim mrežama predstavlja nov način da se utječe na politička događanja, prije svega rezultate izbora, polarizira javno mnijenje ili osigura njegova podrška za određene političke odluke.

Imajući u vidu čitavu industriju koja je nastala kako bi zadovoljila i osigurala učinkovite i jeftine mehanizme za manipulaciju preko društvenih mreža, kompanije kao što su Facebook, Instagram, Twiter i Youtube suočavaju se s ogromnim teškoćama da se izbore sa rastućim izazovima i zaštite svoj sadržaj i svoje korisnike. Podatak da ove kompanije ne uspijevaju ukloniti čak ni one profile i sadržaje koji su prijavljeni kao lažni od strane drugih korisnika, govori dovoljno o jačini manipulativne mašinerije koja je u međuvremenu izrasla.

Na osnovu provedenog istraživanja i uočenih izazova sa kojima se društvene mreže suočavaju, NATO predlaže da je potrebno uspostaviti neovisni i tehnički dobro opremljen nadzor nad društvenim mrežama, povećati transparentnost društvenih mreža i konačno regulirati tržište na kojem se “manipulativne usluge” prodaju.

Tržište manipulacije postalo je široko dostupno, jeftino i s velikim brojem opcija za preprodaju sadržaja, što omogućuje njegovo nekontrolirano širenje, četiri najveće društvene mreže za sada ne uspijevaju da se na učinkovit način izbore za zloupotrebama i manipulacijama, što predstavlja ogroman rizik po sigurnost građana na internetu.

(Izvror: RSE)

Objava NATO istraživanje: Dezinformiranje sve jeftinije i rasprostranjenije pojavila se prvi puta na Republika.