Ne nazire se kraj afere teške stotine milijuna eura nekadašnjeg hrvatsog brodograđevnog diva, splitskog Brodosplita, odnosno Brodogađevna industrija Split, s najvećim škverskim dioničarem Tomislavom Debeljakom. Ova afera potresa susjednu Hrvatsku i u njoj nije akter samo Debeljak koji je Brodosplit doveo do ovog sloma – bez “podrške” ili “zatvaranja očiju” nekadašnjih vlasti, bez obzira je li to bila vlast SDP-a ili HDZ-a. Međutim, sve ono što se događa oko ovog kontroverznog hrvatskog biznismena zanimljivo je i za BiH, piše Dnevni list.

U BiH blokiran projekt ‘težak’ 530 milijuna eura

Tomislav Debeljak je i u BiH koncem 2004. godine osnovao tvrtku DIV d.o.o. Sarajevo koja je još uvijek aktivna. No, ni BiH nije moglo proći bez afera – on je bio dijelom impozantnog energetskog projekta u BiH, izgradnje vjetroelektrana na Kupresu i u Tomislavgradu, vrijednog više od pola milijarde eura. Na žalost, sada poznat po aferi ‘Kupreški škver’.

Zbog raznih „eskapada“, kašnjenja o ispunjavanju ugovorenih obveza, Debeljakovim nezakonitom prijenosu udjela i glasačkih prava s jedne tvrtke na drugu, projekt vrijedan 530 milijuna eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a, ali i cijele BiH, blokiran je godinama i sve je, također godinama, na sudu. Zbog sumnje u ozbiljnu  korupciju o svemu je upoznata i SIPA, ali i PNUSKOK u susjednoj Hrvatkoj, OHR i međunarodna zajednica. Zbog svega ovoga, blokiran je i Debeljakov nekadašnji partner, a uz sporo pravosuđe i ovaj slučaj odavno je pretvoren u još jednu neizvjesnu sudsku trakavicu.

MN: Dug u Hrvatskoj 606 milijuna eura

Slobodna Dalmacija također redovito piše o neviđenoj aferi koju iza sebe ostavlja ovaj biznismen, a koja pogađa mnoge Splićane. Navodi kako se Brodosplitov predstečajni postupak “valja polako i dugo”, ali i kako je zagrebački Trgovački sud objavio rješenje kojim se utvrđuje popis priznatih i osporenih tražbina na iznemoglim plećima nekadašnjeg, ne samo splitskog, nego i hrvatskog brodograđevnog diva.

Kako piše Slobodna Dalmacija, ukupan iznos svih prijavljenih tražbina je 606 milijuna eura, od čega je tek jedna trećina (193 milijuna eura), ocijenjena priznatima, dok su čak dvije trećina (413 milijuna eura) osporene te će se o njihovoj sudbini tek raspravljati. Na vrhu popisa priznatih potraživanja su uglavnom državne institucije i banke, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) potražuje gotovo 50 milijuna eura, Porezna uprava Ministarstva financija još 32 milijuna, Ministarstvo mora 2 milijuna, Grad Split 1,8 milijuna eura itd.

Kako analizira slobodna Dalmacija, čak 231 milijun eura iznos je tražbine s ovršnom ispravom koje osporava Republika Hrvatska te zaključuje kako će se cjelokupan stečajni postupak svesti na borbu između glavnih aktera- Republike Hrvatske i Debeljaka. Navodi se i ocjena brojnih stručnjaka koji ističu kako je Brodosplitov predstečaj jedan od najsloženijih do sada.

U Norveškoj dug 10,4 milijuna eura

No, u Norveškoj je sve jasno. Naime, Debeljak, čiji poslovni projekti najčešće rezultiraju milijunskim gubitcima, otpuštanjem radnika i neisplaćenim dugovima, stvorio je probleme i u Norveškoj, u Ulsteinviku, gdje je hrvatska DIV Grupa kupila brodograđevnu tvrtku Kleven. Samo tri mjeseca poslije brodogradilište je bankrotiralo – otpustio je 441 radnika i tvrtku gurnuo u stečaj.

Prošle godine, Tomislav Debeljak kao bivši predsjednik uprave osuđen je na Žalbenom sudu u Gulatingu i mora isplatiti stečajnoj masi više od 120 milijuna kruna (nešto više od 10,4 milijuna eura). Do sada stečajna masa nije vidjela ništa od novca – nešto čega su se i bojali i nakon što je presuda izrečena. Stečajna masa primila je tek 52 milijuna kruna od Tryg forsikringa, koji je imao osiguranje Debeljakovog odbora.

Nakon što je Debeljak norveško brodogradilište doveo do stečaja, isto je kupila Green Yard Groupa i koje sada normalno posluje pod imenom Green Yard Kleven.

Norveški Kystens Naeringsliv, piše kako Debeljak još uvijek nije uplatio svoj dug od 120 milijuna norveških kruna, pravomoćno presuđenih te kako je pokrenuta “međunarodna potraga za novcem” i imovinom od koje bi se mogli naplatiti.

Podsjetimo kako je generalni direktor Bjørn Åge Hamre iz odvjetničkog društva Simonsen Vogt Wiig, nedavno je kazao kako nisu odustali od borbe za novac koji Debeljak duguje.

“Dajemo sve od sebe da naplatimo novac od Debeljaka. Imamo tim međunarodnih odvjetnika koji podižu svaki kamenčić, provjeravaju svu imovinu koju Debeljak posjeduje. Cilj je, naravno, naplatiti cjelokupan – ili veliki dio iznosa na koji vjerovnici imaju pravo”, kaže Hamre za Kystens Næringsliv, uz opasku kako je to “izazovan posao” te da “Debeljak ima nekoliko tvrtki u Hrvatskoj kojima je naloženo da isplate novac. Kako se doznaje, norveški vjerovnici za naplatu duga uskoro će kontaktirati i Debeljakovu sarajevsku tvrtku DIV d.o.o. Sarajevo, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Kontroverzni hrvatski biznismen ‘posijao’ afere u Norveškoj, BiH i Hrvatskoj – Norvežani u Sarajevo dolaze naplatiti dug Debeljakove tvrtke pojavila se prvi puta na Republika.

Čini se da je suma sumarum tzv. ‘Kupreškog škvera’, slučaja u BiH, koji „prijeti“ postati bez presedana. Izgleda ovako: Društvo koje je blokirala susjedna Hrvatska (Brodograđevna industrija Split – BIS) i koje je dužno 57 milijuna eura, koje je otpustilo tisuće radnika i za kojeg je Livanjski sud pravomoćnom presudom potvrdio protuzakonitost i kršenje Zakona o koncesiji HBŽ-a.

Istodobno mostarski sud ne uvažava presudu livanjskog (ista razina), ignorira ovlasti HBŽ-a zajamčene Ustavom te uvažava najnoviju tezu u nedostatku argumenata – tezu o diskriminaciji. Usput, čini se da za preispitivanje ništa ne znači sveukupan dug 266 milijuna, na računima 3.360 eura, pred sudom 836 slučajeva – ovakvim scenarijem poslovanja zasigurno su diskriminirane tisuće radnika, iznevjereni mnogi vjerovnici, osiguranja, banke, državne ustanove i institucije, među kojima je i Hercegbosanska županija.

Nakon što je Vrhovni sud Kraljevine Norveške nedavno pravomoćnom presudom potvrdio kako hrvatski biznismen Tomislav Debeljak, vlasnik ‘DIV Grupe’ i ‘Brodosplita’ mora obeštetiti oko 200 vjerovnika s ukupno 10.3 milijuna eura njegovog bivšeg brodogradilišta ‘Kleven Verft’ iz Ulsteinvika u toj državi, u susjednoj Hrvatskoj također višemilijunski problemi vezani za ovog hrvatskog biznismena. Prvi čovjek splitskog škvera vrlo je zanimljiv i za javnost u BiH zbog „Kupreškog škvera“, imalverzacijama blokiranog projekta izgradnje vjetroelektrana. Norveški mediji pišu kako je “Debeljak kupio 80 godina staro brodogradilište, nakon samo tri mjeseca doveo ga do bankrota, uveo autokraciju i uništio svako povjerenje“.

U BiH se pogoduje Debeljaku?

Zbog milijunskih dugova, blokade računa, sudskih procesa, nezadovoljnih partnera i zaposlenika, nedovršenih, a obećanih projekata, ovaj hrvatski biznismen postao je poznatiji po kontroverzama nego poslovnim uspjesima.

Istodobno, još jedan sudski proces u kojem je Debeljak jedan od glavnih aktera vodi se i na Općinskom sudu u Mostaru. Kao što smo već i pisali, i dalje je blokiran projekt vrijedan pola milijarde eura: izgradnja vjetroelektrana na području Hercegbosanske županije (HBŽ), projekta već sada poznatog kao “Kupreški škver”, usporedbu i aluziju na, na žalost, financijeske dubioze s kojima se suočava splitski škver.
Projekt je blokiran unatoč pravomoćnoj odluci Općinskog suda Livno, ali i odluke Županije Hercegbosanske, a što općinski sud Mostar nije uvažio. I dalje se nastavlja višegodišnja pravna borba njegovog bivšeg poslovnog partnera, gdje će se, kako je već i prije najavio vlasnik Kamen-Denta Jure Krtalić, tražiti odgovornost i među akterima u pravosudnim institucijama koje, kako smatra, pogoduju Debeljaku.

Dug 266 milijuna, na računima 3.360 eura, pred sudom 836 slučajeva

No, zaista se Debeljaku može ‘skinuti kapa’ – on je pravi „virtouz“: U Norveškoj mora isplatiti 200 vjerovnika s ukupno 10.3 milijuna eura, a čini se da je u Hrvatskoj upotrijebio sličan model kao i u BiH, umjesto u Splitu što bi bilo logično, sjedište ‘Brodograđevne industrije Split’, prebacio je u Zagreb gdje je sada otvorena predstečajna nagodba za tu tvrtku.

Naime, a kako je prije nekoliko dana pisala Slobodna Dalmacija koja u kontiunitetu prati slučaj splitskog škvera, zagrebački Trgovački sud prihvatio je prijedlog o predstečajnoj nagodbi – vjerovnici su blokirali škver ukupnim iznosom od 60,7 milijuna eura, a najviši dug je prema Ministarstvu financija (42 milijuna eura) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (15,4 milijuna eura).

„Zapravo se ne događa ništa nova već se stvari odvijaju ciklički: krug neplaćanja, potom krug blokada, zatim sudski postupci, brisanje tvrtki iz sudskih registara, zasad čak 53 od ukupno 65, radnici bez posla, barem tisuću radnih mjesta, izigrani vjerovnici, nepodmirene obveze i dugovi poslovnim partnerima, bankama, državnim ustanovama i institucijama, osiguranjima. Baš kao da su vrijeme, propisi, zakoni, okolnosti i stvaran život na Debeljakovoj strani i u funkciji njegovog cilja. Kao da sve drugo prolazi, a on nekako opstaje. Trenutačno, s prijavljenih 3.360 eura na 22 škverska bankovna račina“, piše Slobodna Dalmacija o nevjerojatnom „poslovanju“ i financijskim „uspjesima“ Debeljaka.

Istodobno, kako se piše Slobodna Dalmacija, u popisu obveza koje su unesene u Brodosplitove poslovne knjige stoji ukupan iznos od 266 millijuna eura, a dobar dio tih obveza odnosi se na povezana društva, a neka od njih imaju sjedišta u pacifičkim oazama.

Nevjerojatni su podaci da se čak u 836 slučajevima Brodosplit pojavljuje na sudovima i javnopravnim tijelima, najčešće kao tuženik, ovršenik ili protivnik upisa, ponegdje i kao tužitelj.

Sličan „model“ poslovanja i u BiH

Tako i u BiH, nakon što je 2014. godine, ušao u partnerstvo s tvrtkom Kamen-Dent, poduzećem koje je dobilo koncesiju za impozantan projekt izgradnje vjetroelektrana. Tako tadašnji Brodosplit Holding postaje vlasnik 50% udjela. Međutim, ovo poduzeće 2017. pripaja se Brodograđevnoj industriji Split i briše-likvidira iz Sudskog registra trgovačkog društva Split, a Brodograđevna industrija Split postaje vlasnikom i 50% navedenih dionica i preuzima obveze u izgradnji vjetroelektrana, snage 408 megavata (MW), projektu ukupno vrijednom 500 milijuna eura.

No, ovaj prijenos nije najavljen, niti zatražen od Vlade HBŽ-a kao davatelja koncesije, ali je evidentiran i upisan u matičnom registarskom ulošku Općinskog suda u Mostaru, iako je Općinski sud u Livnu utvrdio kako je ovakvim prijenosom udjela prekršen Zakon o koncesijama HBŽ-a.
Nakon ovoga, iz Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a od Općinskog suda u Mostaru i Odjela za registar pravnih osoba, već pet godina traže obrazloženje ovakvog postupanja zbog, kako pravobraniteljstvo tvrdi, nedopuštenog prijenosa udjela.

Naime, prema Zakonu o koncesijama, članku 43, stoji kako “Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesionara”.

Vlada HBŽ, odnosno, pravobraniteljstvo zbog svega navedenog, zatražila je i da se udjel Brodosplit-Holdinga ograniči na 15%.
Općinski sud u Mostaru je dostavio ‘obavijest’ da je izvršena zabilježba o ograničavanju raspolaganja udjelom preko 15%, no bez dostavljanja akta o istom rješenja ili zaključka, a što bi bilo očekivano od jedne pravosudne institucije Jedna od požurnica za traženo poslana je i u kolovou 2021. godine i uz najkasniji rok od 8 dana. A sada je polovica 2025. godine.

Projekt izgradnje vjetroelektrana na Kupresu je blokiran, kao i bivša tvrta partnerica Kamen-Dent koja zbog malverzacija ne može nastaviti projekt i eventualno tražiti pouzdanog partera, a u konačnici, blokiran je i razvoj HBŽ-a i Federacije BiH u cjelini, pa tako i same BiH.

Slobodna Dalmacija: Mostarski biznismen zbog propasti izgradnje vjetroelektrana na Kupresu tužit će mostarski Sud i tražiti odštetu od države

Nakon svega, „as iz rukava“ – diskriminacija

Ono što je najnovije je da se sada Debeljak, nakon svega, poziva na Zakon o zabrani diskriminacije kako bi se ova sudska trakavica što više odužila.
Čini se da je suma sumarum ovog slučaja u BiH, koji „prijeti“ postati bez presedana, izgleda ovako: Društvo koje je blokirala susjedna Hrvatska (Brodograđevna industrija Split) i koje je dužno 57 milijuna eura, koje je otpustilo tisuće radnika i za kojeg je Livanjski sud pravomoćnom presudom potvrdio protuzakonitost i kršenje Zakona o koncesiji HBŽ-a. Istodobno mostarski sud ne uvažava presudu livanjskog (ista raazina), ignorira ovlasti HBŽ-a zajamčene Ustavom te uvažava najnoviju tezu u nedostatku argumenata – tezu o diskriminaciji.

Na koncu, u BiH će doći dan kada će za sve milijunske malverzacije, a tu su i slučajevi Viaduct, Gikil, RiTE Gacko, Ugljevik, Trusina, a sada i po svemu sudeći ‘Kupreški škver’, odgovarati upleteni političko-prvosudni akteri. Ovaj, kao i slučajeve u susjednoj Hrvatskoj istražuju nadležne institucije i agendije. I tada će tekstovi Dnevnog lista upravo na ove biti dostupni na web tražilici. No, to neće biti posebna satisfakcija – milijune gubi BiH, a sve se plaća iz džepova poreznih obveznika.

Afere Viaduct, RiTE Gacko i Ugljevik, Trusina, GIKIL, Kupreški škver: BiH je pred financijskim paklom

/Desk/

Objava Nastavak  nevjerojatne pravosudne trakavica oko izgradnje vjetroelektrana na Kupresu -‘Kupreški škver’ – još jedna u nizu žrtava pojavila se prvi puta na Republika.

Dok se bh javnost zabavlja vijestima o neuspjelom pokušaju uhićenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od strane nekoliko inspektora SIPA-e, a što su spriječili policijski službenici MUP RS-a i Specijalne antiterorističke jedinice te je prouzročeno novo ‘opsadno stanje’, svaki novi dan BiH po arbitražnoj presudi u korist slovenske tvrtke Viaduct košta 18.000 KM kamata za porezne obveznike. No, to je tek u uvod, bez pretjerivanja, financijskog pakla koje prijeti BiH, najvećim dijelom zbog pogrešnih odluka vladajućih iz RS-a, ali ni u Federaciji „nisu cvećke“, piše Dnevni list.

Slučajem Viaduct u opasnosti nacionalni interesi BiH

BiH potresaju posljedice arbitražne presude u slučaju Viaducta, gdje će se toj slovenskoj tvrtki zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora o izgradnji HE na rijeci Vrbas morati isplatiti čak 116 milijuna KM. Za sada, dug će, izgledno je, najvećim dijelom platiti država BiH, ali i Federacija će snositi ozbiljne posljedice ovog financijskog gubitka. Na koncu „poravnanja“, dug će platiti porezni obveznici RS-a i to prema Ugovoru iz 2017. godine sklopljenim između Željke Cvijanović kao tadašnje premijerke RS-a i Denisa Zvizdića kao tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Zbog visokog presuđenog iznosa u slučaju Viaduct slovenske tvrtke iz Portoroža, potom i blokade BHANSA-e, ključne agencije koja nadzire bh nebo, kao i zahtjevom za ovrhom nad Središnjom bankom BiH u Mostaru, ovaj slučaj može se nazvati nacionalnim interesom države BiH – zbog izravnog financijskog udara na sigurnost BiH (BHANSA) i financijsku stabilnost (Središnja banka BiH).

Financijsko uništenje BiH

Druga tema je hoće li bh pravosuđe istražiti i presuditi odgovorne za nevjerojatan gubitak i dovođenje BiH, ali i bh entiteta RS u financijsku dubiozu. Međutim, u cijelom slučaju, vrlo je sumnjiva i sama slovenska tvrtka Viaduct čiji su računi često blokirani, a neke su sumnje da ona danas niti ne postoji. Na koncu, ispostavlja se kako je 116 milijuna KM najunosnija zarada slovenskog Viaducta. Ovo je posljednji alarm za, iako zakašnjelim, djelovanjem institucija BiH.

Da će na račun BiH doći još dugova RS-a za naplatu rekao je prije nekoliko dana za N1 BiH Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora BiH. On, između ostalog, smatra da RS na ovaj način želi financijski uništiti BiH.

Naime, podsjetimo da je članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević nedavno komentirajući slučaj ‘Viaduct’ rekla kako je ta afera “predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i državom Bosnom i Hercegovinom”.

Pandurević je naglasila da nad RS-om visi 2,2 milijarde KM arbitraža.

“Afera ‘Viaduct’ tek je predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred RS i BiH. Više od 2,2 milijarde KM iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (‘Viaduct’ i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu) , dok je treći u tijeku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (‘Trusina’). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada RS odbila nagodbu u iznosu od miljun eura”, navela je Pandurević, ističući kako se Internet pretragom može doznati da Viaduct nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi.

“Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se spominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa ‘krupnim ribama’. Zanimljivo je da nitko iz vlasti u RS nije demantirao da su odbili nagodbu od milijun eura, pa se postavlja logično pitanje –je li nagodba odbijena zbog većeg kolača!?”, upitala je Pandurević.

Navela je da je pred RS-om, sudeći prema izvještaju Pravobranilaštva BiH još jedna identična arbitraža – vjetropark “Trusina”.

“Ovaj put riječ je o 102 milijuna eura. Odvjetnički ured ‘Baroš’, koja je inače zastupala i ‘Viaduct’, obratila se Vijeću ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 milijuna eura. O čemu se ovdje radi? ‘Kermas energija’ iz Zagreba je većinski vlasnik ‘Eol Prvi’ iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Projekt nikada nije započet jer ‘Kermasa energija’ nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. raskinula ugovor o koncesiji. ‘Kermasov’ pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za poticaj bez pravnog osnova”, navodi Pandurević.

Ona je navela i kako je u ovom postupku RS s jednim od najbogatijih Hrvata, Dankom Končarom, koji stoji iza ‘Kermas energije’ koja je osnovana 2012. godine.

“I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženi je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio. ‘Elektrogospodarstvo Slovenije’ pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv RS koja Slovencima treba da isplati 372 milijuna KM (245 milijuna plus 127 milijuna za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobraniteljstva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se se u Washingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura. Po ugledu na Slovence, ‘Hrvatska elektroprivreda’ uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona eura s pripadajućim kamatama!”, zaključila je Pandurević.

Afera tuzlanski GIKIL

Ali, tu zasigurno nije i kraj jer BiH strepi i od posljedica još nekoliko sličnih međunarodnih presuda „teških“ više od dvije milijarde KM. Među prvih „top 5“ kompleksnih postupaka od kojih su čak četiri u RS-u i iznose nevjerojatnih 2,2 milijarde KM, u Federaciji BiH je, za sada, jedan, „ali vrijedan“ – GIKIL gdje je tužbeni iznos britansko-indijskog vlasnika 400 milijuna dolara, a gdje je druga strana vlada Tuzlanske županije. Kraj spora očekuje se sljedeće godine.

Podsjetimo kako je u lipnju 2023. Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH kao i Vladu Tuzlanske županije (TŽ) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL). O ovoj aferi pisao je Dnevni list u nekoliko navrata.

Afera i arbitraža GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanske županije, završava sljedeće godine i biti će još jedan ozbiljan državni problem.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerojatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TŽ odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TŽ? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu.

GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i KHK, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

U tužbi obitelji Mittal navodi se kako TŽ tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Afera u postanku: „Kupreški škver“

Nova afera u postanku, koja je zanemarivana godinama, je u slučaju, kolokvijalno poznatom kao ‘Kupreški škver’ – nevjerojatnom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu, vrijednom pola milijarde eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH, kada se suvremeni svijet okreće zelenoj agendi, dekarbonizaciji, zaštiti od onečišćenja okoliša i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Tim više što je BiH, sukladno pristupanju EU, preuzela obveze na vezano za NECP, Plan za energiju i klimu, koju država mora izvršiti sukladno europskoj energetskoj politici.

No, ovaj projekt je blokiran zbog bizarnih i, kako tvrdi oštećeni bh gospodarstvenik, nezakonitih odluka mostarskog Općinskog suda. Kako Dnevni list doznaje, zbog činjenice da je jedan od aktera i tvrtka iz iz Hrvatske, počinje velika međunarodna istraga u našoj zemlji susjedi zbog sumnji u kriminal i korupciju „teške“ stotine milijuna eura, a o svemu je upoznata i međunarodna zajednica.

Ali, u permanentnoj političkoj krizi BiH koja konstantno potresa cjelokupno bh društvo, potpuno je jasno da BiH blagovremeno ne prepoznaje posljedice ovakvih slučajeva i ne štiti svoje interese. Ovakve propuste bh političara i odgovornih dužnosnika, koji bi također morali snositi odgovornost, plaćaju i dalje će plaćati porezni obveznici.

Dok u većini nabrojanih slučajeva država BiH svojim odlučnim i zakonitim djelovanjem pravosudnih institucija nije zaštitila vlastite interese

te tako i interese svojih građana, poreznih obveznika, u slučaju ‘Kupreški škver’ država, odnosno Hercegbosanska županija i bh tvrtka ulagač, pokušavaju zakonito zaštititi interese od izgledno nepouzdanog inozemnog ulagača, ali i pravno diskutabilnih odluka pravosuđa s velikim pitanjem o uzroku pristranosti.

Blokiran projekt od javnog interesa

Slobodna Dalmacija od 14. travnja objavila je ekskluzivan razgovor s mostarskim poduzetnikom Jurom Krtalićem i o kobnom partnerstvu mostarske tvrtke Kamen-Dent s hrvatskom tvrtkom, danas nepostojećim Brodosplit Holding, temi o kojoj je pisao i Dnevni list, a koja će, zasigurno, postati još jedan milijunski skandal.

Krtalić je za Slobodnu Dalmaciju govorio o projektu izgradnje vjetroelektrana, vrijednom više od pola milijarde eura i tvrdi kako ga je za 265 milijuna eura oštetio „novopečeni brodograditelj“ bivšeg Brodosplit-Holdinga, a danas Brodograđevne industrije Split kojoj je Financijska agencija (FINA) blokirala račun po nalogu Ministarstva financija RH za 40 milijuna eura.

Ukratko, Kamen-Dent d.o.o. nakon što je 2004. krenulo s ispitivanjem potencijala vjetra u HBŽ-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres, 29. kolovoza 2008. Vlada HBŽ, poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres.

Kamen-Dent dobio je koncesiju HBŽ-a, a Krtalić kaže i kako ga je u tome i pratio njemački ‘Siemens’. No, za tako veliki projekt dobrodošao je i pouzdan partner.

Krtalić, tada jedini vlasnik ‘Kamen-Denta’, odlučio je prihvatiti ponudu Tomislava Debeljaka i Brodosplit-Holdinga d.o.o., potpisali su ugovor i postali partneri te je svaki imao po 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju.

Prema Krtalićevim riječima, od samog početka projekt počinje zaostajati, a vrhunac je 2017. godine i gašenje ‘Brodosplit Holdinga’ i njegovo pripajanje ‘Brodograđevnoj industriji Split’ (BIS) kojem se nezakonito prebacuju udjeli u Kamen-Dentu.

“To su učinili bez suglasnosti Vlade HBŽ, što je protuzakonito budući da Zakon o koncesijama Županije HBŽ i FBiH u 43. članku nedvosmisleno kaže: „Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora“ (Vlada HBŽ). To je presudom potvrdio Općinski sud u Livnu 24. listopada 2022., čija odluka je pravomoćna i konačna od 30. lipnja 2023., a koju Općinski sud u Mostaru odbija provesti te time blokira Društvo.

Međutim, odvjetnica BIS-a, Tomislava Debeljaka, u reagiranju potvrđuje da za navedenu promjenu nije zatražena suglasnost koncesora – Vlade HBŽ-a.

Mostarski sud, ignorirajući Zakon o koncesijama HBŽ odlučuje o predmetnom sporu, iako član 56. Zakona o koncesijama jasno kaže: „Za rješavanje sporova nastalih u slučaju postupanja suprotno odredbama ovog zakona, nadležan je Županijski sud u Livnu“. Spomenuti sud, u svom nezakonitom postupanju, ide dalje gdje je zakazao ročište 29.04.2025. da odlučuje o mjerama koje je donio (prilikom donošenja nezakonitih mjera nije pozvao pravobraniteljstvo HBŽ niti zakonskog zastupnika Kamen Denta), a za koju prema već navedenom, nema zakonsku nadležnost.

No, kao što je već i navedeno, u ovom predmetu već postoji pravomoćna presuda Općinskog suda u Livnu. Činjenična, što nije nikakva „špekulacija putem medija“.

Naime, Vlada HBŽ tužila je ‘Kamen-Dent’ za nezakonit prijenos udjela s brisanog-likvidiranog Brodosplit-Holdinga na BIS, što je pravomoćnom i konačnom odlukom potvrdio Općinski sud Livno. Međutim, mostarski sud ignorira pravomoćnu presudu općinskog suda Livno, Zakon o koncesijama i zahtjev pravobraniteljstva HBŽ-a, a ne Registar pravnih osoba ne izdaje Rješenje o zabilježbi 15% glasačkih prava.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

Što stoji u presudi Općinskog suda u Livnu?

Općinski sud u Livnu je 24.10.2022. presudio kako tuženik Kamen-Dent d.o.o. iz Mostara, „nije tražio, niti dobio suglasnost/odobrenje tužitelja, Vlada HBŽ-a, za prijenos više od 15% vlasničkih udjela u društvu koncesionatu Kamen-Dent d.o.o. Mostar, sa člana Brodosplit Holding d.o.o. na novog člana Društva Brodograđevna industrija Split d.d., te je na taj način postupio suprotno odredbi čl. 43.st.1. Zakona o koncesijama HBŽ-a“.

Što povezuje slovenski Viaduct i BIS?

Prema informacijama bh portala Raport, RS je u sporu Viaduct u Washingtonu zastupao odvjetnički ured iz Beograda ‘Karanović & Partners’, koji je imao i svoje urede u BiH, a ne Pravobraniteljstvo BiH jer entiteti pred međunarodnim sudovima nemaju pravni legitimitet. RS, odnosno, BiH je izgubila spor. Viaduct zastupa i beogradski odvjetnički ured Baroš.

Odvjetničko društvo Karanovići & Partneri iz Beograda angažirao je i Tomislav Debeljak u slučaju Kamen-Dent d.o.o. Mostar.

Naime, prema tvrdnjama vlasnika Kamen-Denta, Debeljak mu je u Splitu rekao da mora potpisati i prihvatiti da novi, kineski partner sudjeluje u projektu.

„Iako su sve već izdane dozvole bile na ‘Siemensovoj’ turbini, brodograditelj pokušava uvesti neku kinesku, koja je u Europi bila nepoznata, bez ikakvih certifikata, a skuplja 20 milijuna eura od čuvene njemačke kompanije. Zapali bi
u dug 29 godina, uz lošu i preskupu kinesku turbinu, što bi značilo i mijenjanje svih dozvola.

“Nije mu prošlo pa je zaustavio sva plaćanja i blokirao čitav projekt koncem 2017., da bi me 2020. na mostarskom sudu tužio za, pazite sada, nastalu štetu od 48 milijuna KM, odnosno oko 24 milijuna eura, a direktora naše zajedničke tvrtke za 21 milijun maraka, ili više od 10 milijuna eura. Jer smo odbili Kineze. To je i dan-danas na sudu. Zastupa ga, zamislite, ured odvjetnika Karanovića i partnera iz Beograda”.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Afere Viaduct, RiTE Gacko i Ugljevik, Trusina, GIKIL, Kupreški škver: BiH je pred financijskim paklom pojavila se prvi puta na Republika.