Prosinac

Od 1.12. građani će moći za 100 kuna dobiti paketić od 13,27 eura (kovanica) u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte, a moći će se podići sve do kraja godine.

Najkasnije 18.12. banke će korisnicima kredita poslati obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan u euru.

Također, štediše (deponenti) će dobiti obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope na depozit.

Najranije pet dana prije uvođenja eura (od 27.12.), mikro poduzetnici moći će dobiti do 10.000 eura u postupku pojednostavljene predopskrbe (za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo).

Siječanj

Euro postaje službena valuta u Hrvatskoj 1.1.2023. u 00:00 sati.

Dva tjedna nakon uvođenja eura, dakle od 1.1. do 14.1.2023. godine (u ponoć) počinje razdoblje dvojmpg optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak ćete dobiti u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna.

Najkasnije do 31.1.2023. korisnici financijskih usluga dobit će individualnu obavijest o provedbi preračunavanja.

Tijekom cijele 2023. godine (od 1.1. do 31.12.2023.) banke, FINA i Hrvatska pošta će (bez naknade) svim građanima po tečaju od 1 euro = 7,53450 kuna na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.

Veljača

Do kraja mjeseca – Ako prije dana uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.

Travanj

Hrvatska narodna banka od 1.4. prestaje određivati apoensku strukturu za isplatu euronovčanica na bankomatima.

Lipanj

Do kraja mjeseca – Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon dana uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Prosinac

Do 31.12. traje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Građani će moći, bez naknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promijeniti kune u eure.

2024. godina

Od 1.1.2024. HNB preuzima zamjenu kuna za eure i to novčanice kune, bez vremenskog ograničenja, i kovanice kune, do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1.1.2026 godine.

/Desk/

Objava Hrvatska kuna odlazi u povijest – euro je službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. pojavila se prvi puta na Republika.

Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prenosi HINA.

Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

“Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!” poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

“Ovo je veliki, povijesni dan za Hrvatsku. Sve ove odluke koje su napravljene označavaju sjajan trenutak u našoj povijesti. Ovo je veliki dan i za europsku monetarnu uniju. Europska integracija traje unatoč svim izazovima s kojima smo suočeni. Vrlo sam zahvalan svim današnjim govornicima i institucijama koje predstavljaju. Posebno bih zahvalio Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji. Također bih posebno zahvalio cijelom hrvatskom timu – Nacionalnom vijeću za euro. Zahvaljujem i svim članovima gospodarskog i socijalnog vijeća i svojim suradnicima u Ministarstvu financija. Dopustite da zahvalim i hrvatskim građanima”, rekao je Zdravko Marić.

Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje o čemu će se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.

Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja.

U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke, prenosi N1 Hrvatska.

Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

/Desk/

Objava Hrvatska u eurozoni, 1 euro = 7,53450 kuna pojavila se prvi puta na Republika.

Preporukom se predlaže da Hrvatska uvede euro 1. siječnja 2023. godine. To je prvi korak u procesu usvajanja zakonskih akata koji će omogućiti Hrvatskoj da postane članica eurozone i da od sljedeće godine ima koristi od korištenja zajedničke valute, eura.

“S velikim zadovoljstvom mogu objaviti da se Euroskupina danas složila da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura. Ovo je ključni korak na putu Hrvatske da postane 20. članica našeg europodručja i snažan signal za europske integracije. Želim odati priznanje hrvatskoj Vladi za njezinu predanost i naporan rad na postizanju ovog rezultata tijekom proteklih nekoliko godina, u posebno izazovnim okolnostima”, poručio je Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine.
Sljedeći koraci

Ovu preporuku treba usvojiti Vijeće Ecofin na sastanku koji će se održati u petak, 17. lipnja. Očekuje se da će Vijeće također podržati pismo predsjednika Ecofin vijeća upućenom Europskom vijeću, a o tome će se raspravljati na sastanku 23.-24. lipnja.

Proces će se zaključiti usvajanjem tri pravna akta koja su nužna kako bi se Hrvatskoj omogućilo uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine. prenosi N1 Hrvatska.

/desk/

Objava Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura pojavila se prvi puta na Republika.

Poruka njegovog izvješća kojeg će za predstaviti europarlamentarcima je kratka i jasna. Hrvatska ispunjava sve kriterije da iduće godine kunu zamijeni eurom i postane dvadeseta članica eurozone.

– Sljedeći je korak mišljenje Europskog parlamenta. Ja sam zadužen za davanje tog mišljenja, i nakon ovih razgovora danas u Hrvatskoj, moj je zaključak da je Hrvatska spremna pridružiti se europodručju 1. siječnja 2023. Sutra ću u Europskom parlamentu predstaviti svoje izvješće specijaliziranom Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku i moja će preporuka biti da Europski parlament da zeleno svjetlo pridruživanju Hrvatske europodručju, rekao je Siegfried Muresan, izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u europodručje., prenosi HRT.

/desk/

Objava ‘Hrvatska ispunjava sve kriterije da iduće godine kunu zamijeni eurom’ pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, jedna od začetnica inicijative je dr. Alida Bremer, hrvatska književnica i znanstvenica, rođena u Splitu, a otvoreno pismo-inicijativu prenosimo u cijelosti:

“Poštovani, obraćamo Vam se kao grupa građana okupljena oko ideje da se na kovanicu od 1 euro sada, kada je već došlo do promjene, ne stavi kuna nego pas dalmatinac. Uvjerenja smo da je pas dalmatinac iz puno razloga izrazito simpatičan, prepoznatljiv i zanimljiv znak, što nije zanemarivo ni kad razmišljamo o turizmu kao važnoj grani gospodarstva, a koja ovisi i o autentičnim i snažnim simbolima.

Dalmatinac je međunarodno priznata autohtona hrvatska pasmina, trgovci i poklisari slavne Dubrovačke Republike, tog velikog uzora i primjera dobre vladavine, poklanjali su ih kao diplomatski dar i znak dobre volje po cijelom svijetu. Na skulpturama i slikama dubrovačkih umjetnika iz ranijih stoljeća može se vidjeti motiv psa dalmatinca, što ga čini i vrijednim dijelom hrvatske kulturne baštine.

Naš je argument i njegova izrazito simpatična pojava. Uvjereni smo da bi kovanica s likom psa dalmatinca naišla na ogromne simpatije djece i mladih, ali i mnogih starijih građana diljem Europske Unije.

Budući da je problem s izborom kovanice s kunom dosegao veliku međunarodnu vidljivost, smatramo da se nastala šteta reputaciji Republike Hrvatske u procesu izbora hrvatskih kovanica može jednostavno otkloniti promjenom motiva na kovanici. Hrvatska kovaonica novca već je 2021. izradila prve srebrnjake i zlatnike s likom psa dalmatinca, tako da ova ideja i nije toliko neobična, a mi se nadamo da je uvjerljiva i da će se i Vama svidjeti”, stoji u inicijativi.

/Republika/

Objava Nakon skandala oko kune na hrvatskom euru, zanimljiva inicijativa: Umjesto kune – pas dalmatinac pojavila se prvi puta na Republika.

Društvenim mrežama ubrzo se proširila usporedba kune s kovanice eura i fotografije objavljene na internetu. Ljudi u komentarima uglavnom ukazuju na sličnosti između kune s kovanice i obrisa kune na fotografiji. Tako ljudi na društvenim mrežama upozoravaju na sličnost poze u kojoj se nalazi životinja, grane na kojoj se životinja nalazi, ali i sitnijih detalja, poput položaja repa ili bijele boje koja se nalazi životinji na vratu.

Tviteraš s nazivom Marko je posložio nagrađeni dizajn i fotografiju škotskog fotografa Iaina H Leacha, slika se poklapa čak i u detaljima, piše Index.hr.

Autora fotografije Iain H Leach i sam se uključio u raspravu na Twitteru. “Nadam se da te autor dizajna hrvatske kovanice eura kontaktirao i platio ti za prava fotografije jer ovo na kovanici izgleda isto kao tvoja fotografija”, napisala je jedna osoba na Twitteru, a on je brzo odgovorio. “Hvala što ste mi javili. Ne znam što mogu učiniti, možda mi pošalju besplatnu kovanicu”, rekao je Leach.

Autor dizajna Stjepan Pranjković za dizajn je dobio 70.000 kuna. Hrvatska narodna banka raspisala je 2. kolovoza 2021. otvoreni natječaj za izbor dizajna nacionalne strane eurokovanica, a natječaj je trajao do 15. rujna 2021.

Pranjković je u Facebook grupi Bring Your Own Laptop Online pitao za savjete u vezi rezanja fotografija u Photoshopu jer “dizajnira neke novčiće”, prenosi N1.

“Pomozite! Može li mi netko reći je li moguće iz Photoshopa izrezati fotografiju i otvoriti je u Illustratoru ili možda nekom drugom programu samo kako bih mogao staviti neke efekte? Ne mogu to učiniti u Photoshopu jer nemam dostatnu grafiku pa rendering nije moguć”, napisao je Pranjković u svojoj objavi.

“Dizajniram neke novčiće i moram primijeniti svjetlosne efekte na fotografiju da dobijem metalni izgled. Probao sam na neke druge načine, ali nijedan od njih ne izgleda dovoljno dobro”, rekao je u komentaru ispod.

Pranjković je za svoj pobjednički dizajn s kunom dobio 70.000 kuna. Njegova druga dva rješenja osvojila su drugo mjesto, a za svako od njih je dobio po 35.000 kuna. Ukupno je to 140 tisuća kuna (nešto više od 35 tisuća KM).

/Republika/

Objava SKANDAL Dizajner hrvatske kovanice eura ‘ukrao’ fotografiju kune od škotskog fotografa pojavila se prvi puta na Republika.

“Pritom će cijene u kunama biti veće, izraženije, a cijene u eurima će biti manjim fontom napisane”, komentirao je Tomislav Kramarić, član Uprave Konzuma, za HRT.

Za vrijeme sniženja hrvatski će kupci imati četiri cijene – u kunama punu i sniženu cijenu te isto u eurima.

O zaokruživanju cijena

“Ni u jednom slučaju od danas pa do kraja cijelog procesa implementacije kupac neće biti oštećen konverzijom valute iz kune u euro”, dodaje Kramarić.

I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije.

“Moći će vidjeti da je ta cijena bila euro i deset u šestom mjesecu, euro i deset u desetom mjesecu i euro i deset u trećem mjesecu sljedeće godine. Vidjet će da nije došlo do nekakve strašne eksplozije. Sad je enormno poskupjelo, nabava je otišla Bogu iza nogu”, ističe Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Zbog toga će, kažu, cijene već sada rasti, dok ih trošak zamjene dviju valuta toliko ne zabrinjava.

S druge pak strane, veliki sustavi maloprodaje imat će velike troškove. “Procjena je da će cijeli proces sigurno koštati. To će, u eurima, biti sigurno više od milijun eura”, kaže Kramarić.

Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima.

Uvođenje eura 1.1.2023.

Hrvatska će euro kao valutu uvesti 2023. godine, a goruće pitanje je kako će ta tranzicija izgledati. Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček kazao je nedavno za HRT da je cilj uvesti euro 1.1.2023. godine, no konačnu odluku donosi Vijeće Europske Unije.

“Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene značajno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana, kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena. To je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police”, kaže i dodaje da će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.

Tihomir Mavriček ističe da će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU o uvođenju eura.

“Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju sljedeće godine i vrijedit će od 1.1.2023. godine. Do 31.12.2022. vrijedit će komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada”, objašnjava, prenosi N1.

“Ne treba se bojati povećanja cijena”

Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček kaže da je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.

“Zemlje koje su prve uvele euro imale su malen takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro, imale su oko 0.3, a tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina”, kaže Mavriček.

Nakon uvođenja eura u Sloveniji su poskupjeli prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.

“Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga”, to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima, objašnjava Mavriček.

Dvojno plaćanje samo dva tjedna nakon uvođenja eura

Dvojno plaćanje s kunama i eurima bit će omogućeno samo dva tjedna nakon uvođenja eura, odnosno do 15. siječnja 2023. godine.

“To je jedan od mehanizama kako će ljudi lakše zamijeniti kune koje su im preostale u džepovima, s tim da je obveza trgovaca vraćanje novca u eurima. Naravno, nije to bezuvjetno, već kada bude postojala ta mogućnost. Sigurno će biti trgovina ili kafića koji neće moći uzvratiti u eurima, već u kunama. Nakon tog perioda od dva tjedna svi povrati i plaćanja će biti isključivo u eurima”, kaže Mavriček i dodaje da period od dva tjedna nije prekratak, jer se na primjerima svih zemalja koje su uvele euro taj period pokazao kao optimalan rok za zamjenu valuta.

“Mi već možemo puno ranije polagati kune koje imamo kod kuće na naše račune, kako bi se automatizmom s 1.1. konvertirale u eure. To je jedan od načina. Također, šest mjeseci nakon uvođenja će postojati besplatna konverzija kuna za eure u bankama, Fini i pošti, a nakon tih šest mjeseci banke će moći naplatiti naknadu”, objašnjava.

Kunske kovanice promijeniti u tri godine, novčanice će se moći uvijek

Svi kunski računi otvoreni u bankama će tako biti pretvoreni u europske račune, a Mavriček ističe da je bitno napomenuti periode u kojima će biti moguće zamijeniti gotov novac.

“Kovanice će se mijenjati svega tri godine, za razliku od novčanica, koje će se mijenjati neograničeno. Prvih godinu dana moći će se zamijeniti u bankama, Fini i pošti, a nakon toga isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci bez naknade”, kaže i napominje da banke nisu dužne primiti više od sto novčanica i sto komada kovanica u jednoj transakciji.

Što se tiče štednji i kredita, oni će se također automatizmom konvertirati u eure, a nakon 1.1.2023. plaće i mirovine također će sjedati u eurima.

Hrvatska narodna banka pripremila je i poseban trezor u koji će skladištiti i čuvati sav prikupljeni novac do uništenja.

“Za kovani novac pripremamo suradnju s Ministarstvom obrane RH, gdje ćemo koristiti njihove prostorije kako bismo smjestili kovani novac, a novčanice će se nalaziti na sigurnijem mjestu – u trezorima, koji su već izgrađeni”, kaže Mavriček i dodaje da su u tijeku sve pripremne aktivnosti kako bi se građanima olakšao prijelaz na euro, a izrađen je i nacionalni program te je ustrojeno šest koordinacijskih odbora koji se brinu da sve pripreme teku što lakše.

“Opsežne pripreme su u tijeku, strahovito puno posla je pred nama, ali imamo dovoljno vremena da to završimo”, zaključuje Mavriček.

/Republika/

Objava KUNA ODLAZI U POVIJEST Od ljeta u Hrvatskoj cijene i u kunama i u eurima pojavila se prvi puta na Republika.