Najistaknutiji događaj bio je Napretkov tjedan kulture, manifestacija koja je postala sastavni dio kulturnog kalendara Mostara. Tijekom tjedna predstavljene su premijerne knjige, organizirane izložbe, koncerti klasične glazbe i kazališne predstave, potvrđujući Mostar kao važnu destinaciju kulturnih događanja.

Posebno mjesto u radu Podružnice imali su svečani božićni, korizmeni i uskrsni koncerti, koji su okupili vrhunske izvođače i stipendiste, spajajući iskustvo i mladost te potvrđujući kontinuitet kvalitete u glazbenim programima.

Izložbena djelatnost bila je raznovrsna i bogata. Među značajnijim projektima ističe se vrhunska izložba knjiga i plakata „Andrić i mi“, autora i vlasnika dr. Antonija Sesara koju je uredio književnik Željko Ivanković, nazvavši je “kulturnim čudom u Mostaru”. Također je predstavljena pokretna izložba „Stećci – svjetska baština UNESCO-a“, autora Miroslava Landeke, koja je obišla više gradova u BiH i Hrvatskoj i promovirala kulturnu baštinu.

Podružnica je nastavila i nakladničku djelatnost, objavljujući vlastita izdanja, sunakladničke projekte i brojne premijerne promocije knjiga. Posebno je značajan katolički imendanski zidni kalendar „Andrić i mi“ .

Sve aktivnosti u 2025. godini možete pročitati na poveznici:

Scena Kulturni sadržaji HKD NAPREDAK GPM 2025.Preuzmi

/Desk/

Objava HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar potvrđuje status najaktivnije Napretkove podružnice pojavila se prvi puta na Republika.

Mostarska “Stara dama” danas slavi svoj 132. rođendan. Na današnji dan, 28. listopada 1893. godine, počela je s radom Stara gimnazija u Mostaru, škola koja će kroz svoju dugu povijest postati više od obrazovne ustanove – postat će jedan od ključnih simbola grada.

Iako nije bila prva državna gimnazija u Bosni i Hercegovini (Sarajevo je već imalo svoju), niti prva srednja škola u Mostaru (Trgovačka škola na Musali postojala je već osam godina), ova je ustanova u mnogome postala “prva” u svom razvoju i značaju.

Od Komadine kuće do pseudomaurskog bisera

Inicijativa i zahtjev za otvaranje gimnazije potekli su od Srpsko-pravoslavne crkvene općine u Mostaru 23. veljače 1893. godine. Zemaljska vlada u Sarajevu dobila je suglasnost Zajedničkog ministra financija da izvrši pripreme, te je tako 28. listopada 1893. godine Gimnazija svečano otvorena u otkupljenoj kući Husage Komadine.

Istovremeno s početkom rada, započela je i gradnja monumentalne zgrade koju danas poznajemo, a koja će postati jedan od najprepoznatljivijih arhitektonskih dragulja Mostara te službeno i neslužbeno središte grada.

Zgradu je projektirao češki arhitekt František Blažek. Građena je u popularnom pseudomaurskom stilu, s raskošnim ukrasima inspiriranim slavnom Alhambrom u Španjolskoj. Prvo, sjeverno krilo, dovršeno je 1898. godine, a konačan, impresivan izgled zgrada je dobila završetkom drugog krila 1902. godine.

Od 65 do 533 učenika

Te 1898. godine, natječajem je za prvog direktora izabran profesor Martin Beđanić, dok je prvi nastavnik bio Antun Pichler. Pichler se doselio iz Zagreba i kao tridesetogodišnjak preuzeo predavanje za čak osam različitih predmeta, uključujući njemački jezik, povijest, matematiku, fiziku i zemljopis.

U prvi razred je te godine upisano 65 učenika, a već dvije godine kasnije, Gimnazija je imala sve razrede i impresivnih 533 učenika, potvrđujući svoj značaj za obrazovanje u regiji. Iz njezinih klupa izrasli su brojni vrsni umjetnici, inženjeri, akademici i znanstvenici koji su obilježili bh. i regionalnu povijest.

Danas Gimnazija Mostar funkcionira kao srednja škola četverogodišnjeg općeg smjera s nastavom koja se odvija na hrvatskom i na bosanskom jeziku. Od 2006. godine, u povijesnoj zgradi mostarske gimnazije smješten je i Koledž ujedinjenog svijeta (United World College Mostar), jedna od 18 takvih elitnih obrazovnih ustanova u svijetu.

Objava Mostarska ‘Stara dama’ slavi 132. rođendan: Priča o Staroj gimnaziji, arhitektonskom biseru i središtu grada pojavila se prvi puta na Republika.

Tim je odlukama izdvojeno ukupno 520.000,00 KM proračunskih sredstava za izravnu potporu projektima kulturnih i športskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca s prostora cijele županije, i to iznos od 280.000,00 KM za šport i 240.000,00 KM za kulturu. Naglašeno je kako je riječ o dijelu sredstava koje Vlada planira izdvojiti za šport i kulturu u ovoj godini.

Na tragu pune transparentnosti, u privitku objavljujemo i preslike predmetnih odluka i popisa odabranih korisnika.

Danas je prihvaćena i Informacija o Projektu unaprjeđenja kvalitete zraka u BiH za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Vlada HNŽ-a sudjelovat će u tomu projektu koji će biti implementiran putem Federalnoga ministarstva okoliša i turizma. Sredstva za realiziranje Projekta bit će osigurana kreditnim zaduženjem kod Svjetske banke u maksimalnomu iznosu od 15.500.000,00 eura za cijelu FBiH, prema planu realiziranja Projekta.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za rješavanje socijalnoga stambenog zbrinjavanja, nužnoga smještaja branitelja i članova njihovih obitelji u iznosu od 88.000,00 KM.

S ciljem omogućavanja što funkcionalnijega rada Skupštine HNŽ-a, Vlada je, nakon prethodnih izdvajanja za financiranje rekonstrukcije i dogradnje zgrade Skupštine, danas donijela Odluku da, uz ranije izdvojeni iznos od 500.000,00 KM, osigura i dodatnih 320.000,00 KM u ovoj godini za opremanje objekta. Uključivo s ovim sredstvima, zgrada Skupštine HNŽ-a će biti u potpunosti dovršena i opremljena.

Na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Vlada je usvojila odluke o odobravanju nabave i opremanju Županijskoga suda Mostar, Općinskoga suda Mostar, Općinskoga suda Konjic i Županijskoga tužiteljstva Mostar u ukupnomu iznosu od 335.590,00 KM.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskoga razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za tri elektroenergetska objekta i to: FNE ”PLAVO SUNCE4”, FNE ”PLAVO SUNCE 5” i ”PLAVO SUNCE 6”, priopćeno je iz Vlade.

Inače, tvrtka Plavo sunce je u većinskom vlasništvu Ive Mamić, kćeri Zrdavka Mamića, nekadašnjeg čelnog čovjeka zagrebačkog Dinama, bjegunca od hrvatskog pravosuđa kojem je aktualna adresa u BIH, točnije Međugojru.

Na ovu temu te tko su još vlasnici ‘Plavog sunca’ kao i o tajanstvenom porijeklu novca svojedobno je pisao i hrvatski tjednik Nacional gdje možete pročitati zanimljivu priču o novom biznisu Zdravka Mamića u Hercegovini.

No, kako je nadalje priopćeno, Vlada je prihvatila i Informaciju o provedbi Županijskoga programa ranoga otkrivanja raka dojke 2019. – 2022. s prijedlogom za nastavak programa za razdoblje 2023. – 2026. Prvi mamografski pregledi provedeni su u SKB-u Mostar i Domu zdravlja Konjic kao pilot program te je upućeno 500 pozivnica ženama, a dodatnih sedam javilo se samoinicijativno. Potpisani su ugovori sa svim zdravstvenim ustanovama koje su iskazale pripravnost sudjelovati u ovomu programu. Uzimajući u obzir da otkrivanje promjena u ranoj etapi ove bolesti ima višestruke koristi u smislu pozitivnoga ishoda liječenja, ali i drastičnoga smanjenja troškova, potvrđuje se ekonomska opravdanost Programa, o čijemu nastavku su se pozitivno očitovale sve zdravstvene ustanove na području Županije.

Popis korisnika proračunskog novca iz područja Kultura možete pročitati: OVDJE.

Popis korisnika proračunskog novca iz područja Sport možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava Vlada HNŽ-a za kulturu i sport 520 tisuća KM – Vladina koncesija i za Mamićeve solare, bjeguncu od hrvatskog pravosuđa pojavila se prvi puta na Republika.

Tim je odlukama izdvojeno ukupno 520.000,00 KM proračunskih sredstava za izravnu potporu djelovanju i projektima kulturnih i športskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca, s prostora cijele Županije, i to 280.000,00 KM za šport i 240.000,00 KM za kulturu.

Kako je istaknuto, to je samo jedna od niza aktivnosti županijske vlade odnosno dio značajnih sredstava kojima kroz cijelu godinu pomaže razvitak športa i kulture:

KULTURA

SPORT

/Republikainfo.com/

Objava Vlada HNŽ – 520 tisuća KM za kulturu i sport pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku.

Povjesničar i arheolog Ante Vujnović, član HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar kazao je kako je glavni cilj ove izložbe predstavljanje građanima Mostara, BiH te Hrvatske ali i svima koji cijene ovo veoma vrijedno kulturno bogatstvo koje je prepoznato i od strane UNESCO-a.

Podsjetio je kako su srednjovjekovni nadgrobni spomenici ili stećci u srpnju 2016. godine upisani na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine s ukupno 28 nekropola iz 4 države, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Na osnovu raspoloživih podataka može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovice 12. stoljeća do dolaska Turaka i islama na naše prostore krajem 15. i početkom 16. stoljeća, kazao je Vujnović.

Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100, istaknuo je Vujnović naglasivši kako su sigurni da ovo nisu konačne brojke, te da bi svakako trebalo raditi cjelovitu reevidenciju svake općine, svake poznate nekropole, te dodati ove koje su nanovo otkrivene.

Govoreći o motivima na stećcima Vujnović ističe kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.

– Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji, kako kažu pojedini natpisi, stećci i klesani – istaknuo je Vujnović.

Predstavljajući stećke kao naše naslijeđe iz minulih stoljeća, Vujnović ističe kako se nastoji podizati svijest o važnosti njegova očuvanja budućim generacijama.

Osvrnuo se i na vremena kada su se u BiH uništavali stećci pod izlikom gospodarskog i civilizacijskog napretka te istaknuo kako je tako ponašanje nedopustivo i neprihvatljivo.

Inače, fotografije stećaka bile su tema Kalendara Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” za 2019. godinu.

Dopredsjednik HKD-a Napredak i predsjednik Organizacijskog odbora NTK-e Miroslav Landeka kazao je kako su i prošle godine trebali napraviti izložbu ali da zbog pandemije to nije bilo moguće te su napravili virtualnu izložbu.

– Ove godine usprkos pandemiji koronavirusa odlučili smo se za klasičnu izložbu – kazao je Landeka te poručio kako svi koji žele pogledati i virtualnu izložbu mogu to učiniti na sljedećoj poveznici: VIDEO

Po njegovim riječima, ovaj projekt afirmira internacionalnu i prekograničnu suradnju, kulturnu povezanost, promovira zajedničku kulturnu baštinu te ima za cilj osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju i kao takav dobio je i potporu Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine.

– Biti na popisu UNESCO-a svjetske kulturne baštine je od velike važnosti, što treba stalno isticati i osvješćivati pogotovo mlade generacije. Mlade treba kontinuirano educirati o baštini, potrebi da se baštinu čuva i poznaje, kako bi svoje znanje mogli prenijeti i sljedećim generacijama – istaknuo je Landeka i zahvalio Federalnom ministarstvu kulture, koje je dijelom financiralo ovaj projekt stećaka, te Gradu Mostaru i Vladi HNŽ-a.

Tijekom otvaranja, sve prisutne je pozdravio i magistar kiparstva i voditelj Galerije kraljice Katarine Kosače Dalibor Nikolić, član HKDNapredak Glavna podružnica Mostar, koji je govorio o značaju izložbe “Stećci- svjetska baština UNESCO-a.

Podsjećamo kako su BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. srpnja 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu nazvanoj Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.

Objava Napretkov tjedan kulture: Otvorena izložba ‘Stećci – svjetska baština UNESCO-a’ pojavila se prvi puta na Republika.

Studenti su na zanimljiv scenski način iznijeli stihove i ulomke iz najdražih književnih djela, a moderatorica programa, ujedno i profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Tina Laco razgovarala je s članovima Kluba o prošlim i budućim aktivnostima. Atmosferu je upotpunila glazbena izvedba Ivana Ivančića.

„Ovakvi događaji omogućavaju studentima da se okušaju u onome što vole i da pokažu svoje literarno, glazbeno i glumačko umijeće. Smatram da slobodno vrijeme treba kvalitetno iskoristiti, a najbolji je način za to ulagati u sebe i u svoje znanje“, istaknula je Valerija Bago, jedna od predsjednica Kluba studenata hrvatskoga jezika i književnosti „Franjo Milićević“.

Književno-glazbene večeri, kvizovi i igre samo su neki u nizu brojnih događaja koji se održavaju svake srijede u cafféu Index. Publika je dosad imala priliku uživati u predstavljanju pjesništva nagrađivanog pjesnika i pokretača festivala „Poligon“ Mirka Božića, poetskoj izvedbi legendarnih Johnnyja Casha i Leonarda Cohena i sportskim kvizovima.

„’Krugovi koji se šire’ je način na koji pokušavamo ponuditi poseban prostor i vrijeme studentima koji se žele izraziti kroz glazbu, pisanje, čitanje, scenu… Naziv, naravno, nije odabran slučajno: cilj nam je uključiti što više studenata u nešto što želimo da preraste u ozbiljan kulturni projekt. Dosadašnji programi su bili jako lijepo posjećeni, pokazali smo koliko imamo ambicioznih, kreativnih mladih ljudi i – idemo dalje s još zanimljivijim i kreativnijim programima“, kazala je Tina Laco.

Sezona zanimljivih događaja koji se održavaju u cafféu Index privlači mnogobrojnu publiku i omogućuje mladima uživanje u raznolikom sadržaju.

(Republikainfo.com/A. Ivanković)

Objava Sezona zanimljivih događaja: „Krugovi koji se šire“ privlače sve veću pozornost pojavila se prvi puta na Republika.

O knjizi su govorili Božo Vodopija, novinar HRT-a i bivši generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru i Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak i sama autorica prof. Dr. Sc. Vanda Babić.

Knjiga “Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture” svojevrsni je brevijar svakom Hrvatu Boke, kako onom koji je ostao na svom ognjištu tako i onom koji ga je morao ostaviti. Ona je na neki način i udžbenik vodičima u Crnoj Gori i kao takav naći će put ka Zavodu za udžbenike u CG, ali je i putokaz svima koji hodočaste u Zaljev svetaca. On je napisan kako bi se povijesne činjenice sačuvale, otrgle zaboravu, ali i prešućivanju ili iskrivljavanju.

Autorica Vanda Babić, redovita profesorica Sveučilišta u Zadru, koja kroz svoj znanstveni i kulturni rad promiče hrvatski kod rodne joj Boke, ali i među prožimanja hrvatsko-crnogorske kulture i književnosti. U trećem mandatu je dopredsjednica HKD Napredak Zadar.

Predstavljanjem ove vrijedne knjige koja govori o kulturi Hrvata na prostoru Boke autohnom prostoru hrvatske kulture baš u Žepču, u Bosni još jednom autohtonom hrvatskom prostoru želi se poslati poruka o neizbrisivom tragu koji ostavljaju Hrvati na prostoru svoga življenja.

Miroslav Landeka iznoseći svoj doživljaj same knjige ali i odnosa Boke i Napretka, te svih prostora na kojima Hrvati žive kazao je – Nakon svega možemo zaključiti kako nas Napredak okuplja, a Boka spaja. Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture je dobra knjiga i prava čarolija koja putuje iz ruke u ruku i u njoj prepoznajemo ljubav prema rodnom mjestu odnosno otkrivamo nepoznato o Boki tom jedinstvenom prostoru na Mediteranu koji nam donosi važnu kulturnu baštinu i našu povijest.
Sama autorica prof. Dr. Sc. Babić govoreći o poveznici i Boke i Središnje Bosne u liku sv. Leoplda Madnića koji je rodom iz Boke, a čije svetište se nalazi u obližnjem Maglaju kazala je – On je nit vezilja, žila kucavica između Zaljeva svetaca i Središnje Bosne koja stoljećima povezuje autohtona područja, to radi i Napredak. Povezuje svoje, plete, snaži hrvatski duh potpuno uvažavajući druge i drugačije.

Ovim predstavljanjem knjige Napredak u Žepču započinje 2020. godinu u kojoj nas očekuje iznimno bogat i zanimljiv program promicanja hrvatske kulture, potpore mladima u obrazovanju i povezivanju dobrih ljudi gdje god djeluje Napredak.

Objava Napredak u Žepču predstavio kulturu Boke kotorske pojavila se prvi puta na Republika.

U moru amandmana uloženih tokom nedavne javne rasprave o budžetu Grada Mostara za 2020. izdvojio se jedan, za poratno vrijeme u Mostaru neuobičajen i na neki način za grad u kojem su i danas vidne podjele – ohrabrujući. Naime, kao i u vremenu Alekse Šantića i njegovih savremenika, nacionalna društva iz grada na Neretvi uložila su zajednički amandman, zatraživši zbirno 60 hiljada maraka za lakši budući rad. Prisutne je o radu društava i budućim ciljevima upoznao predsjednik mostarske podružnice Preporoda Haris Omerika. Osim BZK-a Preporod, riječ je o HKD-u Napredak i SPKD-u Prosvjeta, piše Oslobođenje.

Zajednički projekti

Omerika je, obrazlažući amandman, kazao kako je u drugim gradovima praksa da nacionalna kulturna društva imaju svoje mjesto u budžetima, a ono što je posebno pozdravljeno od prisutnih bile su riječi kojim je opisao planove buduće saradnje triju društava. Ona bi, tvrdi, trebala rezultirati povećanjem kvantiteta i kvaliteta kulturnih manifestacija u Mostaru, ali i “doprinijeti benefitima od društvenog značaja”. Do kraja 2020. godine najavio je zajedničke programe i organizaciju zajedničkih događaja.

– Smatram da u budućnosti trebamo biti usmjereni na saradnju ili zajedničko djelovanje, kako bismo Mostaru kao turističkoj destinaciji osigurali dodatne sadržaje i vrijednosti. Prostora za to svakako ima. Viši nivoi vlasti, ali i drugi gradovi u svojim budžetima za 2020. godinu predvidjeli su sredstva koja će biti usmjerena ka nacionalnim društvima, čime će nastojati olakšati i unaprijediti njihov rad. Iskreno se nadam da će praksa biti primijenjena i kada je u pitanju Mostar, rekao je Omerika.

SPKD Prosvjeta u posljednjoj deceniji jedno je od najaktivnijih društava u gradu na Neretvi. Očuvane Šantićeve večeri poezije, održane jesenas, putokaz su i za Preporod i Napredak. Predsjednica Sanja Bjelica-Šagovnović kaže kako su svi aktivisti ponosni na saradnju s institucijama kulture u gradu u kojem je, usput rečeno, srpski narod danas manjinski. U sklopu Šantićevih večeri realizovan je projekat “Što te nema”, koji je okupio glumce i ostale uposlenike Narodnog pozorišta te Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.

– Ne zaboravimo ni izložbe, promocije knjiga i ostale programe kroz koje smo se povezivali i ostvarili saradnju s institucijama, ali i brojnim osnovnim i srednjim školama u našem gradu. Sasvim je logično i da uspostavimo ozbiljniju saradnju s nacionalnim društvima koja djeluju u našem gradu – Napretkom i Preporodom, a raduje i to što smo brzo i lako dogovorili buduće zajedničke aktivnosti koje će donijeti pozitivan puls u Mostar. Nadamo se da će i gradske strukture prepoznati saradnju i važnost ovakvog djelovanja te podržati naše buduće aktivnosti, kazala je Bjelica-Šagovnović.

Čuvajmo kulturu

Od ljeta 2018, kada je mostarsku podružnicu HKD-a Napredak “preuzelo” novo vodstvo, i ovo društvo je, prema riječima voditelja Marka Romića, intenziviralo aktivnosti, poput škola crtanja, dizajna i slikanja, zatim organizacije javnih tribina i predavanja, do promocija knjiga, izložbi i koncerata.

– Naša želja je da uskoro ostvarimo suradnju s ostalim društvima u gradu. Nadamo se da će dosadašnji rezultati rada i bogate kulturne aktivnosti biti dovoljan poticaj ljudima u Gradskoj upravi da donesu odluku o značajnijoj potpori ovim društvima. Želja za suradnjom uključuje svakako i zajedničke projekte i aktivnosti, o čemu smo se suglasili i sebi dali zadaću da osmislimo konkretne zajedničke projekte. Kultura je oduvijek most i poveznica među ljudima. Želimo konkretnim primjerima dati poticaj suradnji među ljudima i razvoju i očuvanju kulture u cjelini, izjavio je Romić.

Objava Napredak, Preporod i Prosvjeta: Kultura obnavlja porušene mostove pojavila se prvi puta na Republika.