Zeleno lisnato povrće prepuno je hranjivih tvari poput vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa, no treba znati i to da ono može utjecati na djelovanje određenih lijekova koji se koriste za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka, takozvanih antikoagulansa ili razrjeđivača krvi.

Zbog čega je tako?

Najjednostavnije rečeno, sve se svodi na visoku količinu vitamina K sadržanog u lisnatom zelenom povrću, rekla je za Live Science Joan Salge Blake, profesorica nutricionizma i registrirana dijetetičarka nutricionistica Sveučilišta u Bostonu.

Brojne vrste povrća, poput kelja, špinata, raštike, blitve, kupusa, salate endivije, brokule i prokulica, posebno su bogate vitaminom K te ga po porciji sadrže i više od 100 mikrograma.

– Bez vitamina K obična bi posjekotina na vašem prstu mogla rezultirati nekontroliranim krvarenjem – rekla je Salge Blake.

Da bi se smanjio rizik od nastanka krvnih ugrušaka kod pacijenata s određenim medicinskim stanjima, poput primjerice fibrilacije atrija, liječnici propisuju lijekove protiv zgrušavanja krvi, koji se još nazivaju antikoagulansima ili razrjeđivačima krvi.

Često propisivan antikoagulans je varfarin koji djeluje tako da blokira enzim koji aktivira vitamin K. Uz manje aktivnog vitamina K oslobađa se i manje faktora zgrušavanja pa krvni ugrušci nastaju sporije.

Kada pacijent koji uzima varfarin iznenada poveća unos namirnica bogatih vitaminom K, poput lisnatoga zelenog povrća, povećanje tog vitamina može poništiti učinke lijeka, što u konačnici liječenje čini manje učinkovitim i omogućuje brže zgrušavanje krvi.

Ne nužno. Ako se količina vitamina K u nečijoj prehrani odjednom smanji i postane vrlo niska, varfarin može postati preučinkovit, čime se povećava i rizik od mogućega prekomjernog krvarenja.

Dakle, što treba poduzeti? Ključ sprečavanja takvih fluktuacija, kada je posrijedi učinkovitost varfarina jest održavanje dosljednog unosa vitamina K, savjetuje Salge Blake.

– Konzumiranje više ili manje lisnatog zelenog povrća nego što je to uobičajeno iz tjedna u tjedan otežat će mogućnost predviđanja učinka varfarina na zgrušavanje krvi, što bi moglo utjecati na zgrušavanje ili na krvarenje – rekla je Anastasiya Shor, docentica na Farmaceutskom fakultetu Touro u New Yorku.

Pojasnila je da neke vrste lisnatog povrća sadrže više vitamina K od drugih. Primjerice, zelena salata, šparoge i bamija sadrže ga 30 do 75 mikrograma (mcg) po porciji, a u porciji špinata ili kelja ima ga i više od 150 mcg.

Shor preporučuje da pacijenti koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi nastoje održavati izvore vitamina K u svojoj prehrani sličnima iz tjedna u tjedan kako bi bili sigurni da će i djelovanje varfarina biti postojano i učinkovito.

Da bi izbjegli interakcije između lisnatoga zelenog povrća i antikoagulansa, pacijenti koji ih uzimaju kao dio terapije, o svojoj bi prehrani, kao i o svim promjenama u tjednom unosu vitamina K u organizam trebali porazgovarati sa svojim liječnikom, preporučila je dr. Shor.

– To je timski rad s pacijentom, registriranim dijetetičarom nutricionistom i liječnikom, koji surađuju da bi se postigao najbolji zdravstveni ishod – rekla je Salge Blake.

Noviji lijekovi za razrjeđivanje krvi, kao i oni stariji poput aspirina, djeluju putem drukčijeg mehanizma i nemaju ovakvih interakcija.

No treba podsjetiti da u nekim slučajevima krvni ugrušci nastaju spontano i kada nema akutne ozljede. Kada se takvi ugrušci pojave u arterijama ili venama mogu blokirati protok krvi u srce, mozak, pluća i ostale organe te rezultirati stanjem opasnim po život, poput srčanog udara, moždanog udara ili plućne embolije.

(izvor: 24sata.hr)

Objava Kako zeleno povrće može djelovati na lijekove za sprečavanje krvnih ugrušaka? pojavila se prvi puta na Republika.

Krvni ugrušci mogu biti osobito opasni ako putuju do srca ili pluća izazivajući plućnu emboliju ili srčani udar. To su ugrožavajuća stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku pomoć. Nakon što se riješi akutno stanje, liječnik će preporučiti pijenje lijekova za razrjeđivanje krvi ili otapanje ugrušaka (antikoagulansi) koje trebate redovito piti.

Prirodni razbijači ugrušaka

U prevenciji nastanka krvnih ugrušaka životne navike imaju veliku ulogu. U prvom redu treba izbjegavati sjedilački način života, prerađenu hranu i kroničnu neispavanost, važan faktor rizika u razvoju metaboličke i endokrine disfunkcije. No, istraživanja sugeriraju o da bi određeni sastojci u nekom voću mogli prirodno otopiti krvne ugruške. Naime, određene tvari koje se nalaze u biljkama mogu inhibirati stvaranje krvnih ugrušaka ili otopiti postojeće. Iako bi to možda moglo smanjiti rizik od budućih ugrušaka, treba zapamtiti da se voće ne koristi umjesto propisane terapije, odnosno ne zamjenjuje liječenje.

Prema britanskom Institutu za vene i vaskularne bolesti, najmoćnija biljna hrana za prirodno otapanje krvnih ugrušaka sadrži bromelain i rutin. Pokazalo se da unos rutina, koji se može naći u jabukama, limunima, luku, čajevima od naranči i dodacima, sprječava tromb nakon ozljede u studiji iz 2012. objavljenoj u International Current Pharmaceutical Journal. Iz sličnih razloga Institut za vene i vaskularne bolesti potiče konzumiranje ananasa ili uzimanje dodatka prehrani s bromelainom.

Međutim, nikako se ne savjetuje prestati uzimati propisanu terapiju jer krvni ugrušci povećavaju rizik od potencijalno po život opasnih komplikacija.

Kurkuma i đumbir za prevenciju

Unatoč tome što dokazi sugeriraju da bi određena biljna hrana mogla spriječiti komplikacije zgrušavanja, najbolji način djelovanja je prevencija. Kurkuma, koja je prepuna protuupalnih svojstava, naveliko se koristi u kulinarske i medicinske svrhe. A istraživanja objavljena u časopisu EPMA 2019. su apostrofirala i kurkumu kao namirnicu koja može pomoći spriječiti nastanak ugrušaka jer, prema jednom drugom ranijem istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Cell Physiology, 2017. godine, kurkumin, aktivni sastojak kurkume, djeluje i kao antikoagulantno, antikancerogeno i antioksidativno sredstvo. Međutim, uporaba kurkume kao komplementarne terapije za liječenje krvnih ugrušaka treba daljnja istraživanja. Đumbir je još jedna namirnica povezana sa sprečavanjem krvnih ugrušaka zbog svojih anti-koagulacijskih učinaka. Sadrži kemijski salicilat, biljni spoj koji je i glavna kemikalija iz koje se proizvodi aspirin.

Znakovi koji mogu upućivati na krvne ugruške:

1. Iznenadno otežano disanje

Može biti znak da se stvorio ugrušak ili putuje do pluća. Ugrušak u plućima može jako opteretiti kardiovaskularni sustav i čak rezultirati zatajenjem srca.

2. Grčevi i oticanje bedra nakon duge vožnje automobilom

Ako vam se jedno od bedara grči i otiče nakon duge vožnje automobilom, to može biti znak da se u nozi stvorio ugrušak, pogotovo ako se krv skupila i nije dobro cirkulirala.

3. Iskašljavanje krvi

Može biti znak da je povećanje tlaka u plućima iz putujućeg ugruška uzrokovalo pucanje krvnih žila. Jedno od najčešćih mjesta putovanja krvnih ugrušaka su pluća. Bronhioli su mali dišni putevi koji pomažu u razmjeni zraka i lako mogu uhvatiti krvne ugruške i dovesti do plućne embolije.

4. Bol u prsima ili promjene u pulsu

Krvni ugrušak koji putuje do srca može se zaglaviti u osjetljivim tkivima koja kontroliraju otkucaje srca. Kada krvni ugrušak putuje do srca, obično ga prate jaki bolovi u prsima ili poteškoće s disanjem. Ako primijetite novu bol u prsima, bol u ramenima ili ruci, otežano disanje ili neočekivane promjene u pulsu, odmah potražite liječničku pomoć.

5. Bol ili crvenilo

“Zaštitni znak” krvnog ugruška ima simptome u jednom ekstremitetu, a ne u drugom. Na primjer, desna noga može imati crvenilo, bol ili oteklinu, a koje nije prisutno na lijevoj nozi. Ovaj znak treba shvatiti ozbiljno i potražiti hitno liječničku pomoć.

Objava Simptome krvnog ugruška treba prepoznati na vrijeme, a rizik za nastajanje može umanjiti i određeno voće pojavila se prvi puta na Republika.

Budući da krvna grupa 0 nema ugljikohidratne lance koji obilježavaju krvne grupe A i  B, koje bismo mogli opisati kao grančice koje strše iznad eritrocita i djeluju kao antigeni koji napadaju stanice drugih krvnih grupa u slučaju transfuzije, još prije 20 godina japanski znanstvenici počeli su testirati mogućnost da se kod krvne grupe A, koja je češća u populaciji, uklone ti ugljikohidrati. Time bi i ova krvna grupa postala univerzalna, odnosno mogli bi je primiti i ljudi s drugim krvnim grupama bez da izaziva reakciju imunosnog sustava.

“Iako su postigli određeni uspjeh u laboratorijskim uvjetima, još nismo došli do zadovoljavajućeg rješenja i teško je reći hoće li nova istraživanja dovesti do revolucije u transfuzijskoj medicini”, komentira dr. sc. Irena Jukić, ravnateljica Zavoda za transfuzijsku medicinu komentirajući najnoviju vijest da su kanadski istraživači analizirajući bakterije u ljudskom crijevu otkrili su da u njima postoje mikrobi koji proizvode dva enzima koji mogu pretvoriti uobičajeni tip krvi krvne grupe A u univerzalno prihvaćeni tip.

“Nije stvar samo u tome da razlikujemo određene tipove krvi, nego u činjenici da danas razlikujemo više od 30 sustava krvnih grupa te 600 različitih antigena. Znanstvenici, osim toga, sve češće govore o tome da se ne može govoriti samo o podudarnosti kad je riječ o krvnim grupama i sustavima, nego i o krvnotkivnim podudarnostima, tako da je teško reći mogu li ova istraživanja stvarno dovesti do toga da se dođe do rješenja temeljem kojega će krvna grupa A dobiti svojstva univerzalne krvne grupe, kako pojašnjava sugovornica.

Vijest koju prenosi portal Science kaže kako su znanstvenici još prije četiri godine detektirali enzime u crijevima koji bi mogli ukloniti ugljikohidrate s crvenih krvnih zrnaca, no uspjeh je bio ograničen jer enzimi nisu bili dovoljno učinkoviti. Nakon četiri godine pokušaja da ih poboljšaju, tim na čelu sa Stephenom Withersom, biologom sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru u Kanadi, odlučio je potražiti bolje enzime medu ljudskim bakterijama u crijevima.

Neki od tih mikroba zastaju na crijevima, gdje “jedu” kombinacije ugljikohidrata i proteina, nazvane mucini, a mucinovi šećeri su slični onima koji određuju tip na crvenim krvnim stanicama.

Tako je dr. Peter Rahfeld prikupio uzorak ljudske stolice i izolirao njegov DNK, koji bi u teoriji trebao uključivati gene koji kodiraju bakterijske enzime, a koji probavljaju mucine.

Usitnjavanjem ovog DNK-a i ubacivanjem različitih komada u kopije najčešće korištene laboratorijske bakterije, E. coli, istraživači su pratili je li neki od mikroba nakon toga stvorio proteine ​​sa sposobnošću uklanjanja šećera koji određuje krvnu grupu A.

U početku nije djelovalo obećavajuće. No kad su testirali dva rezultirajuća enzima odjednom – dodajući ih tvarima koje će svijetliti ako se šećeri uklone – reakcija se dogodila. Riječ je o enzimima koji izvorno potječu od bakterija u crijevima zvanima Flavonifractor plautii.

Rahfeld, Withers i njihovi kolege izvijestili su o svome rezultatu u časopisu Nature Microbiology. Sitne količine enzima, dodane jedinici krvi tipa A, mogu ukloniti ugljikohidrate koji su odgovorni za imunosni odgovor kod miješanja krvnih grupa, kako su otkrili.

“Otkrića su vrlo obećavajuća s obzirom na njihovu praktičnu korisnost”, kaže Mohandas Narla, fiziolog koji se bavi istraživanjem crvenih krvnih stanica u Centru za istraživanje krvi u New Yorku. Naime, u SAD-u krv grupe A čini jednu trećinu zaliha, što znači da bi se dostupnost “univerzalnih” darivatelja krvi mogla ovim otkrićem gotovo udvostručiti.

No i sâm Narla kaže kako su potrebna dodatna istraživanja da bi se osiguralo uklanjanje svih antigena u krvi grupe A koji izazivaju reakciju. Withers ističe da istraživači tek trebaju provjeriti nisu li mikrobni enzimi slučajno promijenili nešto drugo na crvenim krvnim stanicama, što bi moglo stvoriti probleme i onemogućiti transfuziju takve krvi. “Za sada se, međutim, fokusiraju samo na pretvaranje grupe A jer je to češći tip od krvne grupe B, pa bi eventualna mogućnost transformacije u univerzalnu krv bila vrlo značajna, kako ističe.

“Istina, takva su istraživanja potrebna jer mogu dovesti do napretka koji nam može biti vrlo značajan. Naime, stanovništvo s godinama stari, a baza darivatelja krvi sve je manja, zbog specifičnih zahtjeva koje imamo te činjenice da mlađa populacija, iz koje se darivatelji regrutiraju, postaje sve manje brojna”, kaže i dr. Jukić.

Objava Znanstvenici su blizu zanimljivog otkrića vezanog za krvne grupe pojavila se prvi puta na Republika.