Gotovo mjesec dana otkako je prvi putnik umro od hantavirusa na kruzeru MV Hondius, brod je konačno došao u nedjelju rano ujutro do otoka Tenerife u Kanarskim otocima.

Uoči dolaska broda trajale su intenzivne pripreme radi prihvata njegovih preko 100 putnika u luci Granadilla, prenio je BBC.

Medicinski timovi će provjeriti zdravstveno stanje svih osoba u potrazi za naznakama virusa. Prema najnovijim izvješćima, nitko drugi nema simptome.

Ljudi će potom biti podijeljeni u skupine prema državljanstvima te će u manjim brodovima biti prevezeni na obalu.

Potom će iz lokalne zračne luke čarter-letovima biti prevezeni u svoje matične države.

Hondius je blizu luke stigao prije zore, no nije mu dopušteno da dođe do obale, već je oko usidrenog broda uspostavljeno sigurnosno područje.

Španjolska ministrica zdravstva Monica Garcia je kompleksnu operaciju radi sprečavanja širenja andskog soja virusa opisala kao “neviđenu”.

Ljudi će biti podijeljeni u skupine prema državljanstvima

Operacija uključuje 23 zemlje, a pomno je planirana radi maksimalne sigurnosti i odgovora na zabrinutosti lokalnog stanovništva. Među njima je i predsjednik Kanarskih otoka koji kaže da “neće biti miran” dok svi putnici i posada ne otiđu.

Međutim, Garcia je u subotu ponovila da je “rizik od zaraze za stanovništvo nizak”.

“Vjerujemo da su pretjerano širenje panike, dezinformacije i zbunjenost suprotni osnovnim načelima očuvanja javnog zdravlja”, dodala je.

Sigurnosne mjere u luci na jugu Tenerifa su značajno pojačane u subotu.

Španjolska vojna policija te timovi za odgovor na krizne situacije su postavili velike šatore za prijem, a pristup luci je ograničen.

Kruzer MV Hondius stigao je na Tenerife. Putnici bez simptoma bit će prevezeni u samoizolaciju putem posebno organiziranog prijevoza, a ne redovitim komercijalnim letovima, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.

Osam osoba s broda oboljelo je, uključujući tri koje su umrle – nizozemski par i njemački državljanin.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je ranije da će putnici biti prevezeni u industrijsku luku Granadille te će potom biti prevezeni u zatvorenim vozilima pod nadzorom prije nego što odlete u svoje zemlje.

Na kruzeru MV Hondius, koji plovi pod nizozemskom zastavom, od četvrtka nije bilo sumnjivih slučajeva među 147 putnika na brodu, prema ažuriranim podacima WHO-a, ali razdoblje inkubacije, koje može trajati i do šest tjedana, zahtijeva oprez.

Hantavirus obično šire glodavci, ali se u rijetkim slučajevima može prenijeti s osobe na osobu. Zdravstvene vlasti rekle su da je rizik od širenja virusa nizak.

Kako bi umirio stanovnike Tenerifa, španjolski ministar zdravstva Javier Padilla objavio je na X-u da stručni pregledi nisu pronašli glodavce na brodu MV Hondius.

“Vjerojatnost da bi se andski glodavac iz planinskog staništa ukrcao i plivajući stigao do kanarske obale je nikakva”, dodao je Padilla.

Predsjednik Kanarskih otoka Fernando Clavijo prethodno je upozorio da kruzeru neće biti dopušteno sidrenje.

“Suradnja, da. Solidarnost također. Ali ne pod svaku cijenu. Ne bez izvješća, ne s nametima države i ne ugrožavajući zdravstvenu sigurnost Kanaraca”, upozorio je.

Objava Medicinski timovi započeli hitnu operaciju spašavanja na zaraženom kruzeru pojavila se prvi puta na Republika.

Ponovno je u Neumski zaljev uplovio Kruzer “Bolette” koji je prošle godine postao najveći brod koji je uplovio u zaljev i prvi koji je prošao ispod Pelješkog mosta. Ovaj kruzer prevozi više od tisuću putnika i broji više od 600 članova posade, a može ploviti brzinom od 25 čvorova, te mu je bruto tonaža preko 62 tisuće BRT, a gaz 8,1 metara.

Neumski načelnik Dragan Jurković rekao je Feni da se trebaju naći rješenja kojima bi se spriječilo uplovljavanje ovakvih plovila u neumski akvatorij.

– Ne slažemo se s uplovljavanjem ovakvih brodova. Općinsko vijeće Neum usvojilo je ranije zaključak o tome da u neumski akvatorij mogu uploviti brodovi dužine do 15 metara, koji nije obvezujući, ali nadali smo se da na neki način možemo spriječiti buduće uplovljavanje. Dogodilo se danas da nije tako – rekao je on.

Načelnik navodi kako je njihova obveza da kroz zakonske okvire, od državne pa do lokalne razine, nađu rješenja kojima bi u budućnosti spriječili uplovljavanje takvih plovila.

– S druge strane, moramo biti svjesni toga da je Bosna i Hercegovina potpisnica velikog broja sporazuma i da se mora pridržavati određenih propisa vezanih za međunarodne odnose i pravo, pa tako i u ovome slučaju. U skorijoj budućnosti moramo s pravnim ekspertima zajednički usuglasiti model kojim bismo spriječili uplovljavanja ovakvih plovila u neumski akvatorij – istaknuo je on.

Kako je rekao, Neum od ovakvih uplovljavanja nema koristi, samo štetu za akvatorij koja nije zanemariva.

– Turisti možda ostanu ovdje i posjete lokalne ugostiteljske objekte, ali to nije vid turizma kojim se Neum želi baviti u budućnosti. Uložit ćemo napore, a imamo i određena obećanja da ćemo kroz zakonske okvire urediti taj dio kako bismo onemogućili ulazak tako velikih brodova u neumski akvatorij – zaključio je on.

Inače, nezadovoljstvo su prošle godine iskazali i građani Neuma organizacijom prosvjeda protiv uplovljavanja ovakvih brodova.

/Desk/

Objava Načelnik Neuma: “Od kruzera nemamo koristi, samo štetu za akvatorij” pojavila se prvi puta na Republika.

Stotine kamera iz Neuma snimale su spektakularan vatromet i otvaranje Pelješkog mosta u susjednoj Hrvatskoj. Kao neka uramljena slika, daleko na morskom horizontu osvijetljeni Pelješki most, čini se, obogatio je pogled s neumskih terasa u kojem uživaju i Neumljani i njihovi gosti kojim ovaj gradić vrvi i ovoga ljeta, piše Deutsche Welle.

Pelješki može propustiti kruzere, ali Neumljani ih ne žele

Iz Mostara, preko Stoca do Neuma od nedavno se može novootvorenom magistralnom cestom Stolac-Neum, dugom 36 kilometara u koju je uloženo 96,5 milijuna eura. Cesta je putovanje do jedinog bh grada na jadranskoj obali skratila za dobrih pola sata. Ako ništa, vrućine od više od 40 stupnjeva lakše je podnijeti na novoj cesti nego se beskonačno ‘truckati’ vijugavim, uskim puteljkom do neumskih plaža.

„Neum je povezan sa kontinentalnim dijelom BiH“, kazano je prilikom otvorenja ove ceste. Slične riječi izgovarale su se i na otvaranju Pelješkog mosta.

Ali, nije išlo glatko među susjedima, BiH i Hrvatskom oko izgradnje Pelješkog mosta. Nakon glasnog negodovanja zbog gradnje od dijela bh političara sada – tišina. Stajališta kritičara kako će se izgradnjom mosta i povezivanjem južnog dijela Hrvatske obale BiH zatvoriti izlaz na otvoreno more, pokazala su „klimave noge“.

To je krajem lipnja „dokazao“ jedan od najvećih kruzera na svijetu, ‘grdosija’ duga duga 237 metara i sa skoro 1.800 putnika, uplovivši u neumski akvatorij ispod Pelješkog mosta. Ali, Neumljani nisu bili previše impresionirani i organizirali su prosvjede.

Mnogima čudne i s pitanjem zašto Neumljani ne žele turiste s kruzera koji im donose novac.

 „Ako hoćeš život i budućnost, radiš drukčije“

Nikola Prkačin, aktivist koji je organizirao prosvjede za DW kaže: “Ovo je bila win-win situacija za Hrvatsku i BiH. Uplovio je brod ogromnih dimenzija i ne treba biti pomorski stručnjak da biste vidjeli  kako njemu tu nije mjesto. Uplovljavanjem je Hrvatska dokazala da ispod mosta mogu uplovljavati i najveći kruzeri i tako su demantirali suprotna stajališta političara iz Sarajeva. U svemu gube ljudi iz Neuma“.

Uz komentar kako slabe morske struje i plitki neumski zaljev, ne mogu istrpjeti duboki gaz i onečišćenje koje donose kruzeri, ugrožavajući cjelokupan ekosustav, Prkačin cijelu situaciju vrlo slikovito objašnjava.

„Neki kažu „treba uzeti novac“, ali nije to baš tako. Ako hoćeš samo novac, otvori odlagalište radioaktivnog otpada, ali ako hoćeš život u zravoj sredini, onda radiš drukčije. Mi smo ovo naslijedili, ne samo mi, nego i BIH i maksimalno moramo uraditi kako bi to sačuvali za budućnost“.

Pozitivna i negativna strana Pelješkog mosta

Ali, kruzeri ipak nije glavna tema već odgovori što Neumu donosi ili odnosi Pelješki most.

„Za nas je pozitivno što ovih mjeseci nećemo imati toliko izražen prometni pritisak, tako da je dobro da se rastereti prometna infrastruktura. Ono zasigurno što će imati negativni učinak – to su trgovine i ugostiteljski objekti uz samu magistralu koji će imati izvjestan pad prometa, ali mislim da neće biti toliko značajan da bi se trgovine zatvarale. Imali smo koronu i mjere ograničenja u prometu pa smo prošli taj prvi test kako bi funkcioniralo bez intezivnog prometa i pokazalo se da nisu značajni gubitci“, komentira za DW načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

Smatra kako će se razvojem turizma kompenzirati otvaranje mosta kod susjeda i nadoknaditi gubitci, a posebice u tom kontekstu spominje novootvorenu magistralnu cestu Neum-Stolac koja donosi i više turista.

Neumski načelnik nije vidio ništa sporno u izgradnji Pelješkog mosta i smatra kako to nije bio ni izlaz na otvoeno more, a ni uplovljavanje brodova. „To je neki drugi problem“, kaže on.

Ali, dok su neki bh političari smatrali kako će Pelješki most priječiti uplovljavanje kruzera, neumski načelnik ih ne želi.

„Nismo bili oduševljeni kruzerom jer se ne vidimo u takvom turizmu. Želimo se bazirati na održivi turizam koji ne ugrožava kvalitetu vode i bioraznolikost podmorja. Imamo Malostonski kanal, Neumski akvatorij, dva specifična područja gdje nije dobro da uplovljavaju veliki brodovi, pogotovo veličine kao što je bio nedavni kruzer. Kao lokalna zajednica, poručujemo da u Neumu ne želimo ni luku. Radimo strategiju razvoja općine gdje želimo turizam pozicionirati na zdravim, ekološki održivim temeljima i očuvati ovaj dio mora, Ako sami ne zaštitimo okoliš i more  za nekoliko godina bit će kasno“, zaključuje načelnik Neuma.

Korist ili gubitci ili ipak optimizam?

Ipak, hoće li otvaranje Pelješkog mosta Neumu donijeti korist ili gubitke? Trgovkinja u obližnjoj pekarnici na magistrali nije imala vremena za razgovor o tome. „Bit će manje. Vidjet ćemo“, kratko je odgovorila na pitanje očekuje li smanjenje prometa.

Branimir Butigan, predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum na ovo pitanje ima optimističan odgovor.

„Zasigurno će otvaranje mosta imati i pozitivnih i negativnih strana, ali uvjereni smo da će ipak pozitivno prevladati, iako će se najprije osjetiti negativne posljedice. Sama prometna rasterećenost gdje neće više trebati i do 30 minuta kako biste prošli iz donjeg u gornji dio grada, neće biti pritiska na gradsku infrastrukturu, a žitelji i naši turisti moći će se slobodnije kretati itd. Ali, vjerujem da se ipak 100 posto promet neće preusmjeriti preko Pelješkog mosta, mnogi će putovati kroz Neum“, kaže Butigan za DW.

I dok su Neumljani, kako se čini, jedva dočekali otvaranje Pelješkog, žitelji okolnih mjesta u susjednoj Hrvatskoj konačno su dočekali svoj – život. Upravo tako nazivaju ‘Pelješki’.

„Živjeli smo u srednjem vijeku – most je život”

Željko Skokandić iz Trpnja na Pelješcu za DW kaže: „Pelješki most za Pelješac će značiti život, sve. U prvom redu mi, gledajući komunikacijski, bili smo u srednjem vijeku. Ovisili smo o maloj cesti i trajektu. Živim u Trpnju gdje je trajekt na linij Trpanj-Ploče i svaki vikend ljeti smo potpuno blokirani zbog gužvi, a da ne govorim koliko nam treba do granice. Sada ćemo prodisati, a za deset godina Pelješac će sigurno biti čudo“.

Gabrijela Gegabalun na otvorenje u Komarnu došla je iz Šibenika.

„Ovo je povijesni događaj, konačno su se spojili sjever i jug Hrvatske. To je velika stvar da konačno kroz vlastitu državu možemo slobodno prolaziti bez granica i ulaska u neku drugu zemlju“, izjavila je za DW ova Šibenčanka.

Među brojnim mještanima su i radnici kineske tvrtke-izvođača s kojima se mještani rado fotografiraju. Kažu i sretni su i tužni – sretni jer uskoro odlaze kući i obiteljima, a tužni jer su upoznali dobre ljude u Hrvatskoj.

„Most – nikako na štetu i u inat BiH”

U samo nekoliko dana bh obala prometno se povezala s ostatkom zemlje, a susjedna Hrvatsko spojila je svoj jug i to sve sa značajnim novcem iz Europske unije koja i dalje nastavlja ulagati u prometnu infrastrukturu i povezanost ove dvije zemlje.

Jedna žiteljka Neuma o tome je imala vrlo zanimljiv kut gledanja: „Zašto samo pričaju da će svi lakše na Pelješac? Pa i oni će lakše do nas“.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nakon brojnih „zapaljivih“ izjava, na otvorenju je govorio daleko blažim tonom o susjedima.

„Most je podignut u interesu Hrvatske i njenih ljudi, ali nikome i nikad u inat i na štetu, naročito ne na štetu BiH. Tako bismo razmišljali i da BiH nije domovina i hrvatskog naroda“, kazao je Milanović.

Je li to put i za izgradnju „mosta boljeg dijaloga“ nakon nesuglasice između susjeda? Čini se, to ostaje otvoreno pitanje, piše DW.

/Desk/

Objava Što donosi Pelješki most – iz bh perspektive pojavila se prvi puta na Republika.

Kruzer Bollete ima 12 paluba i mogućom brzinom od 25 čvorova i može primiti i do 1.380 putnika, a bruto tonaža broda je veća od 62.000. Pri tom je gaz dubok 8,1 metara, a ‘air draft’ ili visina od vode do najviše točke na brodu 48,1 metar. Ova grdosija trebala je uploviti u Neum, grad bez luke i pristaništa za ovakvu vrstu broda.

Na ovo se oglasila predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić, koja je rekla kako je najavljeno uplovljavanje kruzera “Bolette” u neumski akvatorij nedopustivo.

“Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu”, poručila je Matić u priopćenju za javnost.

Upozorila je kako bi eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu.

“Dok pričamo o održivom turizmu i ribarstvu i nastojimo kroz projekte implementirati nove modele za razvoj turizma, nedopustivo je da nam se u praksi događaju ovakve stvari. Smatram da je očuvanje prirodnih ljepota našeg Neuma, jedinog BiH grada na moru, primarni cilj i zadatak svih nas”, poručila je Matić.

Dodala je kako podržava stav mještana Neuma koji su se usprotivili uplovljavanju kruzera “Bolette” te su najavili prosvjed.

“Lokalnu zajednicu mora se poštovati i od nje tražiti mišljenje za ovakvo što. Neum baštine naša djeca. Učinit ćemo sve što možemo i što je u našoj nadležnosti da se ovakve situacije više ne ponove”, zaključila je Matić.

Načelnik Neuma: Neum nema luku, niti pristaništa za toliki brod

Načelnik Neuma Dragan Jurković, u izjavi za Hercegovina.info kazao je kako se radi o vrlo velikom brodu čija je polovidba i rad dovoljna da pokrene mulj.

“Neum nema luku, niti pristaništa za toliki brod. On se mora usidriti puno dalje te onda putnike dovoziti čamcima, što nije lijepa poruka ni onima koji dolaze, niti će se takvim načinom dolaska ugodno osjećati. Zadržati će se tu kratko, a pozitivni učinci za zajednicu daleko su manji od moguće štete koja može nanijeti”, kazao je neumski načelnik, pri tom navodeći da je lokalna zajednica posljednja doznala o uplovljavanju kruzera u Neum.

„Akvatorij je poprilično zatvoren i u tim uvjetima je slaba cirkulacija morskih strujanja koja može biti otežavajući čimbenik ekološke zaštite. Svi veći brodovi koji se imaju namjeru zadržavati u ovom akvatoriju prinuđeni su na sidrenje. Za područje Malostonskog kanala RH najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili sa većom količinom goriva. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva. Geografski gledano, područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor, pa bi se iz tog razloga sve gore navedeno odnosilo i na Neumski zaljev“, kaže se, uz ostalo u mišljenju koje je niz stručnjaka izradilo po zahtjevu Predsjedništva, a koje prenosi portal Hercegovina.info.

Drugo najvažnije je bogatstvo koje veliki brodovi mogu uništiti. „Naime, zbog ekoloških posebnosti šire područje, a to je Malostronski zaljev, Bistrina, Kuti, zaljev Klek-Neum i dio Malog mora, 1981 godine proglašeno je prirodnim rezervatom prije svega za ribe i školjke“, kaže se dalje u mišljenju dostavljenom Predsjedništvu. U ovom ekosustavu živi 100 vrsta različitih kičmenjaka, među kojima 97 vrsta riba, te veliki broj različitih vrsta beskičmenjaka – spužvi, rakova, školjki, glavonožaca, korala, bodljikožaca…

Nadalje, u mišljenju se naglašava da je zaljev Neum-Klek plitki bazen, izduženog oblika i prirodni je nastavak Neretvanskog kanala od kojega ga dijeli Malo more. „Uz obalu, dno zaljeva je pretežno kamenito, dok je na dubljim predjelima prekriveno finim muljem“, navodi se dalje.

Sve govori u prilog da su reakcije neumske vlasti oko uplovljavanja broda dužeg od 200 metara, a visokog gotovo 50 u potpunosti opravdane. Poneki plus u kasi ugostitelja daleko je manji od štete koju zaljev može imati, osobito ako uplovljavanje tolikih brodova postane praksa, piše Hercegovina.info.

/desk/

Objava Neumljani protiv uplovljavanja kruzera: Želimo turiste, ali nemamo ni luku, a ni pristanište – više štete nego koristi pojavila se prvi puta na Republika.