Ako ste ikad pokušali smanjiti unos ugljikohidrata, možda ste odlučili izbaciti kruh, tjesteninu ili one opako primamljive muffine – vjerojatno ste otkrili da to nije nimalo lako. Moguće je da ste se uvjerili da je stvar u snazi volje (ili njenom nedostatku). No ispada da bi razlog mogao biti puno dublji i, vjerovali ili ne, ukorijenjen u našim genima.

Da, upravo tako. Nedavna studija objavljena u listopadu 2024. u časopisu *Science* otkriva da naša ljubav prema škrobnim stvarčicama možda dolazi iz prošlosti starije od 800 tisuća godina. Istraživači sa Sveučilišta u Buffalu i Laboratorija Jackson pratili su gene koji upravljaju našom sposobnošću probavljanja škroba i došli do zanimljivih saznanja o genu AMY1. Ukratko, više kopija ovog gena znači i više amilaze – enzima koji razgrađuje škrob u šećer i omogućava nam da više uživamo u toj hrskavoj korici kruha.

Naša drevna opsesija

Zašto je AMY1 gen tako važan? Pa, on nije samo odgovoran za razgradnju škroba nego i za okus škrobne hrane. Tako da, kada danas zagrizemo kroasan ili komad svježe pečene pogače, mi zapravo aktiviramo nešto što je dio nas od davnina.

Lovci-sakupljači, naši preci koji su lutali Euroazijom prije početka poljoprivrede, nosili su u prosjeku četiri do osam kopija AMY1 gena. Ova genetska oprema omogućila im je lakšu probavu škroba u trenutku kada im je trebala svaka kap energije kako bi preživjeli. Dakle, već tada se “rađala” naša ljubav prema ugljikohidratima. A to nije bila samo naša ekskluziva – istraživači su pronašli višestruke kopije AMY1 gena i kod naših rođaka neandertalaca i denisovaca.

Što ovo znači za nas današnje ljubitelje ugljikohidrata?

Ako osjećate da vam ni najjača dijeta ne može suzbiti žudnju za pecivima, moguće je da su vaši geni jednostavno “evolucijski programirani” za preživljavanje uz škrob. Oni s više kopija AMY1 gena vjerojatno imaju bolji kapacitet za probavljanje škroba i mogu iz njega izvući više energije, što je njihovim davnim precima davalo evolucijsku prednost.

Osim što nam ovo istraživanje pruža dublji uvid u našu prošlost, ono bi moglo i baciti novo svjetlo na metaboličko zdravlje. Na primjer, ako znanstvenici bolje razumiju kako se naša tijela razlikuju u probavi škroba, mogli bi otkriti zašto neki od nas ne posustaju u borbi s ugljikohidratima – dok se drugi na njima osjećaju fantastično.

Ako nas naši geni već stoljećima guraju prema ugljikohidratima, možda nije fer očekivati da samo voljom nadjačamo tako duboku privlačnost. Možda bismo si trebali oprostiti povremeni “cheat day” – i to s užitkom, jer znamo da je ta ljubav prema škrobu naprosto u našim genima.

Objava Zašto ne možemo kruhu reći ‘ne’? Odgovor leži u našoj prošlosti staroj preko 800 tisuća godina pojavila se prvi puta na Republika.

Nije to sve. Pekarska industrija u Hrvatskoj u 2022. godini ostvarila rekordnu dobit, unatoč padu prodaje. Prema analizi časopisa Ja trgovac, ukupna neto dobit pekarskih tvrtki iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je pet puta više nego prethodne godine. Najprofitabilnije tvrtke uključuju Pekaru Dubravica, Bobis i Don Don, prenosi Danica.

Ne čudi to kada se cijene kruha u trgovinama kreću se od tri eura po kilogramu pa nadalje, s time da je velik broj skuplji i od četiri eura.

Trgovci se brane da je to normalna poslovna praksa, a potrošačke udruge upravo visoke marže krive za velik rast cijena. A zašto su tako velike marže, posebno one rekordne za RTL je odgovorila Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Jesu li ove marže ipak previsoke?

“Svaki sektor koji posluje na tržištu gleda zaraditi i gleda svoj profit. Vidimo da je AZTN radio svoju analizu i da nije doveo u pitanje visinu, već je samo analizirao tržište i rekao da se na tom tržištu pekarski proizvodi nalaze s najvećim maržama”, kaže.

Ali zašto pekari imaju najveću maržu? Četrdeset posto, to je ogromno.

“Nemaju pekari. Trgovci su ti koji imaju velike marže”, naglasila je Barišić.

Ali maržu na pekarske proizvode?

“Pekarski proizvodi su očito kategorija koja je zanimljiva, za koju smo već više puta komentirali da ima veliku potražnju na našem tržištu i kod domaćeg stanovništva, a i u turističkoj sezoni pekarski proizvodi su zapravo ono što se puno prodaje, puno jede i zapravo možemo nekako naći poveznicu u tome da je to prehrambeni proizvod koji ima nekakvu top prodaju”, kaže Nada Barišić.

Zašto pekari imaju najviše marže?

Dakle, burza je ono što određuje cijene u proizvodnji, odnosno preradi. U pekarskoj industriji su sasvim drugi uvjeti, a trgovina je nešto sasvim treće. Tako da nam je teško komentirati visine tih marži. Možda je zanimljiv podatak da Hrvatska zapravo uvozi, nakon mesa, mliječnih proizvoda i meda, najviše upravo proizvoda od žitarica i škroba.

Tu su, naravno, pekarski proizvodi, a vidim da su i konditori zahvaćeni ovim velikim maržama, tako da se i oni mogu naći u ovom dijelu velikog uvoza”, rekla je Barišić.

Brašno drastično pojeftinilo, ali ne i kruh

Hrana je u posljednje vrijeme drastično poskupjela pa tako i kruh. Građani od početka sumnjaju u opravdanost brojnih poskupljenja ikako se svi redom u lancu trgovine pravdaju raznim poskupljenjima troškova sirovina, rada i proizvodnje.

Svi znaju da cijene lako odu gore uz takva opravdanja, ali se rijetko kad spuštaju u jednakoj mjeri prema dolje kada se promijene trendovi. Takva je situacija očito i s pekarskim proizvodima, piše i Zagreb.info.

Naime, usprkos padu prodaje za 3%, pekarska industrija profitirala je zbog drastičnog pada cijena sirovina poput pšenice i brašna, koje su pale za trećinu, odnosno 40%.

U istom razdoblju maloprodajne cijene pekarskih proizvoda nisu slijedile pad sirovina, pa se mogu pohvaliti velikim porastom dobiti za tvrtke u pekarskoj industriji.

Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), prošle godine prihodi trgovaca porasli su za više od milijardu eura, što je rast od 16,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na osnovnim prehrambenim namirnicama poput brašna, šećera, riže, rezanaca i jestivih ulja prosječna marža iznosila je 24 posto. Ovi podaci potaknuli su rasprave o rastu cijena hrane, pri čemu potrošačke udruge optužuju visoke marže za snažan porast cijena. Trgovci, s druge strane, tvrde da su takve marže normalna poslovna praksa.

/Desk/

Objava Brašno značajno pojeftinilo – a pekarski proizvodi ne – Trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima – marža skoro 40% pojavila se prvi puta na Republika.

No, svakako je riječ o jako zanimljivom, pomalo gorkastom i aromom bogatom okusu, a za ekstra hrskavost dodala sam sjeckanih oraha, sezama i zobi.

Kruh, ako ga dobro pohranite, ostaje svjež i mekan nekoliko dana, a odlično se i zamrzava.

Sastojci:

• 500 g integralnog brašna
• 400 ml tamnog piva
• 50 ml maslinovog ulja
• 2 čajne žličice suhog kvasca
• 1 šaka sjeckanih oraha
• 2 jušne žlice zobenih pahuljica
• 2 jušne žlice sezamovih sjemenki (miks crnih i bijelih)
• prstohvat soli
• 1 jušna žlica maslinovog ulja za premaz.

Priprema

• Pomiješajte suhi kvasac s pivom, a sol s brašnom, sjemenkama, zobenim pahuljicama i orasima. Dio oraha i sjemenki možete ostaviti za završni posip, ali i ne morate.
• Dodajte suhe sastojke u mokre i ulijte maslinovo ulje. Dobro sve promiješajte i mijesite 10-ak minuta.
• Formirajte loptu, pokrijte i ostavite 40 minuta na toplom da se digne.
• Nakon toga opet premijesite i formirajte ponovno loptu, prekrijte i ostavite 40 minuta da se diže.
• Zatim formirajte oblik kruha, premažite ga maslinovim uljem i posipajte sjemenke, orahe, sve što želite.
• Lagano prekrijte i ostavite 60 minuta.
• Pecite 30-ak minuta na 200 °C.
• Kada ga izvadite iz pećnice, lagano ga poprskajte vodom i ostavite da se ohladi.

U slast!

(Izvor: dnevnik.hr)

Objava Kruh od integralnog brašna i tamnog piva: Imamo lagan i brz recept koji oduševljava hrskavošću i bogatim okusom pojavila se prvi puta na Republika.

Tri najprodavanija proizvoda Klasa u Kantonu Sarajevo, polubijeli, narodni i umirovljenički kruh od ponedjeljka imaju nove, više cijene, javlja portal Faktor.ba.

Tako polubijeli i narodni kruh sada koštaju po 1,7 KM umjesto dosadašnjih 1,5, KM dok je cijena umirovljeničkog “skočila” sa 1 KM na 1,2 KM.

Ovo je čak treće poskupljenje kruha u posljednjih osam mjeseci, još početkom ožujka polubijeli i narodni kruh koštali su po 1 KM, a umirovljenički svega 0,5 KM. Tako je kruh za osam mjeseci poskupio za čak 70 posto.

Novinari Faktra pokušali su doznati od tvrtke Klas razlog za novo dizanje cijena i što građani mogu očekivati u budućnosti, ali do objave informacije nisu dobili odgovor.

Prilikom prvog ovogodišnjeg poskupljenja iz Klasa su kazali da je razlog za povećanje cijena poremećaj na svjetskom tržištu žitarica nastao zbog agresije Rusije na Ukrajinu.

“Cijene pšenice na tržištu su posljednjih sedam dana dostigle svoj rekord, a otežana isporuka je dodatna otežavajuća okolnost za proizvođače kruha. Poskupljenje pšenice za 30 posto nas je, zbog ekonomičnog poslovanja naše tvrtke, primoralo na korekciju cijena. Cijena Klas narodnog kruha je ostala ista. Svima je poznato da je u međuvremenu došlo do povećanja cijene goriva i električne energije što izravon ugrožava poslovanje kompanije Klas. Zbog vrlo dinamičnih promjena cijena pšenice, praktično iz dana u dan, do daljnjeg ne možemo davati pouzdane prognoze cijena sirovine i energenata, a samim tim ni naših finalnih proizvoda”, rekli su tada za Faktor iz Klasa.

Svjetski mediji najavljuju da bi uskoro moglo doći do pada cijena hrane na globalnoj razini, a otvoreno je pitanje hoće li to imati pozitivne posljedice i za bh. tržište, piše Faktor.

/Desk/

Objava Za osam mjeseci kruh poskupio čak 70 posto pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Federalna direkcija robnih rezervi otkupiti će cjelokupnu pšenicu iz FBiH – Kruh nerealno skup – pekari odlično zarađuju pojavila se prvi puta na Republika.

RTL je nedavno objavio informaciju kako je cijena kruha od 600 grama u jednoj bračkoj pekarnici nevjerojatnih 19 kuna. Na tragu te priče portalu Dalmacija danas javio se šokirani čitatelj koji je 465 grama kruha također u jednoj bračkoj pekarnici platio 18 kuna, izračunavši pritom da bi kilogram tog istog kruha platio nevjerojatnih 39 kuna.

Samo za usporedbu, u mesnici na Dolcu za tu cijenu može se kupiti pola kilograma junećeg ramsteka, pola kilograma teleće vratine, kilogram svinjskih kotleta ili kilogram svinjskih rebara.

Što je još moguće kupiti za taj novac? Moguće je kupiti litru kvalitetnog, buteljiranog pošipa u pojedinim trgovačkim lancima, a o proizvodima na tjednim akcijama da i ne govorimo, piše Morski.

“No ovaj kruh je ‘pozlaćen’. Posut je kukuruznim brašnom, a možda sadrži nešto “zlata” u tijestu”, komentirao je šokirani Bračanin uz fotografiju računa koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

/desk/

Objava Kilogram kruha na Braču skuplji od kilograma svinjetine u Zagrebu pojavila se prvi puta na Republika.

Ako se ovako nastavi, Udruga poljoprivrednika u Njemačkoj najavljuje kako bi kruh uskoro mogao koštati deset eura, piše njemački Handelsblatt, a prenosi Fenix magazin.

Rusija i Ukrajina su među najvažnijim i najvećim proizvođačima pšenice. Od ruske invazije na Ukrajinu, proizvođači su morali potrošiti znatno više novca na proizvodnju pekarskih proizvoda. Kupci će uskoro izdvajati više novca kako bi mogli kupiti kruh ili nekoliko peciva.

Thomas Bode, pekarski majstor iz njemačke Savezne zemlje Tirinška, rekao je za Focus Online kako je nedavno morao povisiti cijene svojih proizvoda za oko 20 posto zbog rasta troškova. Obično su troškovi proizvodnje, uključujući troškove rada, ti koji čine najveći dio cijene. No, prema riječima Bodea, to se već promijenilo.

“Troškovi sirovina i energije sada su na istoj razini kao i troškovi proizvodnje”, rekao je za Focus Online.

Kruh od prethodnog dana je dostupan u pola cijene. Pekarnice u okrugu Kassel mole svoje kupce za razumijevanje zbog visokih cijena kruha.

No, može li se kruh zapravo uskoro prodati za ogromnih deset eura? Daniel Schneider, generalni direktor Središnjeg udruženja njemačkog pekarskog obrta, dao je ocjenu o tome.

“Poljoprivrednici proizvode pšenicu, pekari peku kruh. Potonji su ti koji moraju izračunati cijene na temelju svoje strukture troškova”, rekao je Schneider za Handelsblatt.

Budući da rastu i troškovi energije, osoblja i proizvodnje, brojne tvrtke trenutačno moraju pregledavati i prilagođavati svoje izračune.

“Ali još smo daleko od toga da platimo deset eura za kilogram kruha”, kaže Schneider.

U mnogim regijama, međutim, štruca već košta oko četiri eura i mogla bi postati još skuplja u nadolazećim tjednima, prenosi Fenix Magazin.

/Desk/

Objava Nevjerojatne najave poskupljenja: Hoće li kruh u Njemačkoj koštati 10 eura? pojavila se prvi puta na Republika.

“Ističemo da je tvrtka Klas, koja je najveći proizvođač brašna i mlinarsko-pekarskih proizvoda u BiH, donijela odluku o smanjenju izvoza brašna za pojedine države kako bi se osigurale dovoljne količine brašna za domaće tržište i da nema razloga za zabrinutost jer u Federaciji BiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, a opskrba kupaca je uredna. S tim u svezi napominjemo da i ostali mlinovi i proizvođači mlinsko-pekarskih proizvoda u Federaciji BiH ulažu maksimalne napore kako bi osigurali stabilnu opskrbu domaćeg tržišta”, poručuju iz federalnog ministarstva trgovine.

S druge strane, upozoravaju kako BiH nema dovoljnu količinu domaćih sirovina te da svaka prekomjerna kupovina i stvaranje zaliha određenih vrsta prehrambenih proizvoda od strane građana može proizvesti vještačku nestašicu na tržištu Federacije.

Svjetsko tržište hrane, a posebno žitarica, dalje naglašavaju, bilježi velike promjene i mnoge europske zemlje zabrinute su zbog otežane opskrbe žitaricama i vrtoglavog rasta njihovih vrijednosti.

“Cijene pšenice, kukuruza i ječma rastu iz dana u dan, čak iz sata u sat, a sve je više zemalja koje donose ograničenja kada je u pitanju izvoz žitarica i hrane”, kažu iz Federalnog ministarstva trgovine iz kojeg podsjećaju kako se veći broj europskih zemalja odlučio na ograničavanje izvoza žitarica.

Ulje i kontrola cijena

Kad je u pitanju cijena ulja, iz domaće tvornice Bimal, navode kako je do porasta cijene došlo uslijed nedostatka domaćih sirovina zbog čega su iste prinuđeni kupovati na inozemnim tržištima.

Što se tiče kontrole cijena, iz Ministarstva trgovine FBiH također ističu kako je intenzitet inspekcijskih kontrola nad primjenom odluka Vlade FBiH o mjerama neposredne kontrole cijena, značajno pojačan od sredine veljače ove godine.

Prema sublimiranim rezultatima federalne i županijskih inspekcija na području FBiH od početka 2022. godine do početka/sredine ožujka 2022. godine izvršeno je cca 437 inspekcijskih nadzora i pokrenuto 258 prekršajnih postupaka s ukupnim financijskim teretom od 249.450 maraka, piše FENA.

Upitani za koje artikle se bilježi najviše nepravilnosti, iz Ministarstva su odgovorili kako je najviše nepravilnosti utvrđeno kod proizvoda s liste osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda (Lista sadrži 17 stavki), kao i naftnih derivata, koji su obuhvaćeni predmetnim odlukama o mjerama neposredne kontrole cijena.

“Napominjemo da je Vlada Federacije BiH u cilju ublažavanja rasta cijena i osiguranja uredne snabdjevenosti tržišta blagovremeno donijela odluke o mjerama neposredne kontrole cijena. Cilj donošenja tih odluka je bio da povećanje cijena bude u granicama socijalne odgovornosti i fer iznosa za pozitivno poslovanje i poslovnu egzistenciju trgovaca, a nikako za stjecanje ekstra profita i bogaćenje”. zaključuju iz Federalnog ministarstva trgovine za agenciju FENA.

/Republika/

Objava Iz Ministarstva trgovine umiruju javnost: U FBiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, ali cijene rastu čak iz sata u sat pojavila se prvi puta na Republika.

Dok je u BiH danima top tema (ne)nabavka cjepiva protiv korona virusa te ponovna eskalacija broja novozaraženih korona virusom, “ispod radara” polako prolaze poskupljenja životnih namirnica te tako i još jedan “nevidljivi” udar na bh. žitelje. Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BIH kažu da nikako ne postoje opravdani razlozi za povećanje cijena bilo kakvih usluga ili proizvoda.

Svaki mjesec – više cijene

Međutim, dok ombudsmani za zaštitu potrošača tvrde kako ne postoje razlozi za poskupljenje u BiH, čini se, razlozi za poskupljenje ni ne trebaju. Prema najnovijim informacijama iz Federalnog ministarstva trgovine potrošačke cijene u siječnju 2021. godine, u prosjeku su povećane za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec.

Promatrano po odjeljcima Klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni tijekom samo jednog mjeseca, alkoholna pića i duhan skuplji su za 2,3%; namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,2%, Prijevoz za 1,1%, Hrana i bezalkoholna pića za 0,9%, Zdravstvo, restorani i hoteli i ostala dobra i usluge za po 0,2% i Rekreacija i kultura za 0,1%. S druge strane pale u cijene odjeće i obuće za 7,6%, te stanovanje, vode, električne energije, plina i drugih energenata za 0,1%. Prema podatcima federalnog ministarstva trgovine, cijene su u konstantnom povećanju od rujna prošle godine, izuzev prosinca kada je zabilježen prosječan pad od 0,3%.

Tako sada za litar ulja domaćeg proizvođača potrošači danas plaćaju 2,60 KM, dok je primjerice u ožujku prošle godine bila 2 KM, a već u prosincu 2,20 KM. Uspoređujući i cijenu brašna, razlika je drastična – u svibnju prošle godine 1 kg brašna koštao je 1 KM, u prosincu 2020 već je išlo na 1,10 KM, dok je sadašnja cijena kilograma brašna domaćeg proizvođača čak 1,70 KM. U rujnu smo i litar mlijeka prosječno plaćali 1,40 KM, a danas je ta cijena skoro 1,70 KM. Isto je i sa šećerom koji je prošle godine u rujnu koštao 1,20 KM, a danas je 1,40 KM. Mnogi najavljuju i daljnje povećanje cijena, a među njima su i peradari zbog velikih troškova proizvodnje, a izostajuće potpore.

„Treba se uključiti država“

Već sada je jasno da, zbog nesrazmjera plaća i životnih troškova, prosječnoj obitelji u BiH zaista treba “viša matematika” kako bi svaki mjesec sastavio kraj s krajem, dok su u posebno teškom položaju umirovljenici i sve brojniji korisnici socijalne pomoći.

“Prosječna sindikalna košarica za četveročlanu obitelj je oko 2.000 KM, a prosječna plaća je oko 1.000 KM. Već nam samo to govori da ljudi počinju živjeti na kredit za tekući život. Znači ne kako bi kupili auto, stan, već doslovno za kupiti kruh i mlijeko svaki dan. S tog aspekta smatram da nije opravdano nikakvo poskupljenje životnih troškova, budući da vlade nemaju za sada uspješne modalitete povećanja osobnih primanja pojedinaca. Sa aspekta zaštite potrošača svako poskupljenje jednostavno nije dobrodošlo, budući da ne postoji rast osnovnih životnih primanja manje-više posljednjih 20 godina”, rekao je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, mr.sc. Saša Marić za FTV početkom ožujka. Ombudsman Marić je zaključio da “u BiH prosječno primanje građanina zaposlenog, a kamoli umirovljenika, ne može zadovoljiti životni standard”.

“Tu se treba uključiti država”, zaključio je Marić.

„Puzajuće poskupljenje“

Marin Bago iz Udruženje za zaštitu potrošača Futura Mostar za Dnevni list komentira da je na snazi tiho povećanje cijena, kada prehrambeni artikli skoro neprimjetno poskupljuju.
“Ovaj problem nije od jučer, a fenomen ‘puzećeg poskupljenja’ tek sada dolazi do izražaja. Prosječna plaća cijela se potroši na hranu i trgovci su prepoznali da nam je jedino preostao novac za hranu. Problem je što proizvodimo tek 20% hrane, a uvozimo 80% i mnogi artikli su skuplji kod nas nego u, primjerice, Hrvatskoj, Njemačkoj i sl. Međutim, prema zaključku Federalne vlade, na lokalnoj zajednici, županijama, općinama, lokalnim inspekcijama, je kontrola povećanja cijena i onih koji time sebi pribavljaju ekstra profit”, komentira Bago za Dnevni list.

On navodi da i bh. vlasti i političari nisu svjesni ili nemaju dobru volju za razumijevanje i rješavanje ovih pitanja. “Kakva je vaša vlast ako ne može nahraniti svoje žitelje? Kakva je vlas koja ne može zaštititi svoje žitelje, pa i u kontekstu ove nenabavke cjepiva protiv korona virusa? Ponašamo se kao da ne živimo u svojoj zemlji. Još nisam čuo pozitivan primjer u praksi”, kaže Bago.

Naime, podsjetimo da je Vlada Federacije BiH usvojila informaciju o mjerama neposredne kontrole cijena iz nadležnosti županija u Federaciji BiH te istima preporučila
da donesu odluke i o visini maksimalnih marži u trgovini za sve vrste brašna, kruha i peciva i drugih pekarskih proizvoda kao i pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko. Za ove proizvode preporučeno je određivanje maksimalne veleprodajne marže do osam posto na nabavnu cijenu i maksimalne maloprodajne marže do deset posto na nabavnu cijenu.

No, dok i mjesecima cijene neprimjetno rastu, političari ostaju bez reakcije, a bogati trgovački lanci ostvaruju značajan prihod na poskupljenju cijena, za koja, kako kažu ombudsmani za zaštitu potrošača – nema nikakve osnove. Ali, potrošači i dalje kupuju životne namirnice po cijenama “bez ikakve osnove”, piše Dnevni list.

/Republikainfo.com/

Objava Nema nikakve osnove za povećanje cijena – ali ipak svaki mjesec cijene više pojavila se prvi puta na Republika.