“Poslat ćemo snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i potpore Ukrajini u jeku ruske agresije”, rekao je Jandroković, dodavši da su međunarodna zajednica, EU i NATO brzo nakon ruske invazije jedinstveno i solidarno “odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez”.

U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.

Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.

U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.

U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.

Milanović ne želi sudjelovati, a ima i svoja prepoznatljiva objašnjenja

Na samitu ne sudjeluje hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je već prije kazao kako se neće sastati s predsjednicom Zastupničkog doma američkog kongresa Nancy Pelosi te još jednom izazvao diplomatski skandal i sramoćenje Hrvatske. Iz njegovog Ureda izašli su sa službenim priopćenjem kako neće sudjelovati da samitu jer se radi o “međuparlamentarnom samitu” te je tako nastavljen dugotrajan politički sukob hrvatske Vlade pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, sada i zbog predsjednikovih proruskih stavova.

Milanović nije imao bilateralni susret s Milanovićam, za razliku od Plenkovića i predsjednika Sabora Gordanom Jandrokovićem.

“Amerikanci su tražili sastanak, ja danas ne mogu i to je to. Ona nije izvršna vlast, za dva tjedna neće biti to što je sada. Nije moja razina, to nije hamburger, to je nothingburger. Američki poziv vjerojatno bio kurtoazan, ali i za dva tjedna na izborima u SAD-u pobijediti će republikanci pa Pelosi više neće imati funkciju koju ima danas”, rekao je Milanovič te kazao kako na susretima Krimske platforme neće sudjelovati jer ne zna je li pozvan te jer “vidi puno cinizma i nepoštenja prema jadnom ukrajinskom narodu” i ne želi biti “još jedan pozer koji će u tome sudjelovati”.

“To je inicijativa predsjednika parlamenata, ja sam predsjednik države i zato ne sudjelujem. Dok Hrvatska nije napadnuta i nije u ratu, neću sudjelovati”, kazao je Milanović.

Primjerice, i saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić komentirajući ovaj događaj kazao je: “Osim dvodnevne gnjavaže građana i prometne promenade u Zagrebu, ne vidim nikakvog smisla u održavanju ove platforme”.

Plenković: „Biti uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin”

“Svijet nije ponovio pogreške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti kakvu ima Ukrajina”, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković na otvaranju prvog parlamentarnog skupa Međunarodne krimske platforme.

Plenković je na susretu u Zagrebu koji je okupio 42 delegacije iz 32 države, Europskog parlamenta, Vijeća Europe, OESS-a i NATO-a, rekao kako je hrvatsko domaćinstvo skupa simbolički još jedna manifestacija da Hrvatska „u ovim teškim trenucima hoda” uz Ukrajinu i da ne napušta prijatelja u nevolji.

„Biti uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin”, kazao je premijer.

„Drago mi je da svijet nije ponovio greške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti” kakav danas ima Ukrajina, naglasio je premijer, dodavši da je ta solidarnost „bez presedana”.

„Mi u Hrvatskoj znamo što je agresija, što su sila i negiranje prava na postojanje. Cijenimo ukrajinsku borbu za slobodu, istinu i demokraciju”, naglasio je premijer.

Ponovio je kako je Hrvatska 1991. bila među prvima koja je podržala Ukrajinu u težnji za neovisnost, a Ukrajina među prvima priznala Hrvatsku te joj tada vojno pomogla.

„Mi to nećemo nikada zaboraviti”, rekao je premijer, dodavši kako Hrvatska cijeni što je Ukrajina učinila u vrijeme tadašnjeg „nepravednog embarga” nad Hrvatskom.

Plenković je istaknuo da se konferencija događa u kontekstu novih brutalnih ruskih napada dronovima na civile i infrastrukturu kako bi se „demoralizirao” ukrajinski narod uoči zime, no da su Ukrajinci u proteklih godinu dana, ali i proteklih osam godina, pokazali da su „snažni i čvrsti” te da ih se ne može obeshrabriti kad se „udara na njihov identitet” i kad mu se „lijepe etikete denacifikacije”.

Hrvatski premijer „jasno i glasno” je ponovio da Krim pripada Ukrajini, kao i Donjeck i Luhansk te svi „privremeno okupirani teritoriji” koje će Ukrajina vratiti i „ostvariti svoj teritorijalni integritet”.

Plenković je rekao i kako ovo okupljanje šalje snažnu poruku podrške „svjetskom poretku koji je utemeljen na međunarodnom pravu, na načelima globalnog upravljanja iza kojih stoji cijeli demokratski svijet”.

Taj demokratski svijet neće prihvatiti model koji je Rusija koristila na Krimu, a potom i u novo okupiranim dijelovima Ukrajine – „napadni, protjeraj, okupiraj, organiziraj lažne referendume i anektiraj”.

Plenković je rekao kako će Hrvatska, „cijeneći herojstvo ukrajinskih branitelja”, ponuditi Kijevu svoju ekspertizu na područjima poput rehabilitacije branitelja ili razminiranja.

„Niste sami, borite se za pravdu, mir i slobodu”, zaključio je premijer.

Zelenskij: Ukrajinska zastava ponovno će se vijoiriti na Krimu

Ukrajinska zastava ponovo će se zavijoriti na Krimu i tom privremenom okupiranom poluotoku donijeti europske vrijednosti i prestanak vjerskog i etničkog progona, poručio je Volodimir Zelenskij obraćajući se videovezom sudionicima Krimske platforme u Zagrebu.

Rusija, koja je 2014. anektirala Krim, uništila je njegovu gospodarsku perspektivu te provodi etnički i vjerski motiviranu represiju na poluotoku, istaknuo je ukrajinski predsjednik.

“Ali ukrajinska zastava ponovno će se vijoriti na Krimu. Krim će biti oslobođen, a tek tada će svijet osjetiti da je rat prestao i ljudi će osjetiti da je svijet postao siguran”, kazao je.

“Suradnjom možemo potpuno promijeniti situaciju. Povratak ukrajinske zastave na Krim povratak je europskim standardima. Onomu što svi vi imate u svojim zemljama – sigurnost, riješena socijalna pitanja, kulturu, obrazovanje”, dodao je.

U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.

Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.

Ukrajinski predsjednik ponovio je da njegova zemlja u borbi protiv ruskog agresora treba vojnu i financijsku podršku te sankcije Rusije.

“To je temelj za budući mir”, istaknuo je, dodavši da je svijet nakon ruske invazije postao “okrutnije mjesto u kojemu Rusija može izazvati glad” blokiranjem slobodne plovidbe i zaustavljanjem izvoza.

Zelenskij se “hrvatskim prijateljima” zahvalio na pozivu i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na gostoprimstvu, a na okupljene je apelirao da “posjete naš oslobođeni Krim čim se tamo vratimo jer taj dio Europe nije vidio tako uvažene goste već duže vrijeme”.

U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.

U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.

“Želim samo da mi nešto obećate. Obećajte mi da ćete posjetiti Krim kada ga oslobodimo”, kazao je Zelenskij.

/Desk/

Objava U Zagrebu samit Krimske platforme – Od Plenkovića podrška Ukraijini, Milanović nastavlja s kontroverznim ponašanjem, ne želi sudjelovati, odbio i Pelosi pojavila se prvi puta na Republika.

Iz ruskog veleposlanstva nadalje navode da, kako stoji, “pseudoargumenti u svezi izražavanja solidarnosti s Ukrajinom u kontekstu ruske specijalne vojne operacije ne drže vodu”.

“Radi se o borbi protiv prihvaćene kijevskim režimom neonacističke ideologije, a koja se svakodnevno odražava u sadističkom ubijanju civilnog stanovništva, uključujući djecu, i to na podli način. I upravo zbog toga stav određenih bh političara se shvaćaju kao apsolutno nelogični. Oni deklariraju svoj antifašizam i odmah ponavljaju kijevske nacionalističke parole i skandacije. Ne vidjeti nacističku komponentu u djelovanju službenog Kijeva znači nemati ni razuma, ni srca. Ništa osim žaljenja ne izaziva težnja pojedinih političkih predstavnika bošnjačkog naroda da se neselektivno, suprotno daytonskoj proceduri konsenzusa o vanjskopolitičkim pitanjima, pridruže nezakonitim antiruskim ograničenjima. Takvu servilnost prema Zapadu ne razumijemo ne samo mi, već i naši brojni sugovornici iz apsolutne većine islamskih država”, stoji u reakciji iz ruskog veleposlanstva.

“Više puta smo davali izjave i iznosili argumente da Rusija u svojstvu garanta Mirovnog sporazuma, ni na koji način nije zainteresirana za destabilizaciju BiH. Sve priče o takozvanom malignom utjecaju Moskve raspiruju naši zapadni oponenti, koji nastoje zadržati Bosnu i Hercegovinu u potlačenom, bukvalno porobljenom stanju, uprkos svim slatkim riječima o “europskom raju”. Moskva, ne riječima, već djelima pokazuje koje prednosti mogu izvući i privredni subjekti i obični građani BiH od ravnopravne i obostrano korisne suradnje s Rusijom u vrijeme kada je u stvari cijela Europa u strahu od neminovnih ekonomskih kataklizmi. Još jednom pozivamo naše partnere iz BiH da budu razumni i uravnoteženi. U suprotnom, odgovornost za sve posljedice hipotetičkog pogoršanja bilateralnih odnosa snosit će oni koji se rukovode ne osnovnim interesima svojih naroda i građana, nego nalozima vanjskih mentora”, stoji u reakciji iz ruskog veleposlanstva.

Ovo je koordinirani odgovor na najavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je kazao kako će podnijeti kaznenu prijavu protivpredsjedavajućeg Predsjedništva Šefika DŽaferovića ako bude sudjelovao na konferenciji Krimske platforme. Džaferović je, suprotno Dodikovim željama, a na poziv Ministarstva vanjskih poslova ukrajine, jučer ipak sudjelovao na konferenciji Krimske platforme. No, dok Dodik od dvojice kolega u Predsjedništvu, Džaferovića i Komšića, traži konsenzus pri aktivnostima na međunarodnoj sceni, on sam toga se često ne pridržava,

Milorad Dodik je na danšnjoj sjednici Predsjedništva, a na kojoj je sudjelovao pute video linka, glasao i protiv davanja agremana novom veleposlaniku Njemačke u BiH Thomasu Fitschenu koji je na tu dužnost trebao doći nakon veleposlanice Margaret Uebber.

Krimska platforma je diplomatska inicijativa na kojoj je sudjelovao veliki broj šefova država i vlada, uključujući sve članice EU i NATO-a, a koju je pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski s ciljem poništavanja ilegalne ruske aneksije Krima 2014. godine.

/desk/

Objava NOVA PRIJETNJA Rusko veleposlanstvo “u čudu”: Bošnjaci servilni prema Zapadu, a islamske zemlje Rusiji – “Ako se ne urazume snosit će odgovornost” pojavila se prvi puta na Republika.

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine pozvalo je predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da sudjeluje na sastanku Krimske platforme na razini šefova država ili vlada zakazanom u online formatu za 23. kolovoza.

Tu je inicijativu Ukrajina pokrenula 2021. godine s ciljem definiranja načina za vraćanje okupiranog Krima u svoj ustavno-pravni poredak odnosno učvršćivanja politike nepriznavanja aneksije Krima koju je 2014. godine provela Rusija.

Dodik koji od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači ove godine nekritički podupire politiku Moskve sada je zbog poziva Džaferoviću iz Ukrajine zatražio izvanrednu sjednicu Predsjedništva BiH na kojoj je predložio zaključak po kojemu bi se BiH trebala suzdržati od sudjelovanja na samitu ali i od bilo kakvih aktivnosti “koje bi mogli pogoršati ionako ispolitizirano pitanje odnosa Rusije i Ukrajine na međunarodnoj razini”.

“Potpora napadnutoj Ukrajini”, ocijenio je Dodik, “predstavljala bi pristrani pristup koji doprinosi daljem pogoršanju situacije te ugrožava međunarodni mir i stabilnost”.

Džaferović i Željko Komšić glasali su protiv Dodikova prijedloga pa će BiH sudjelovati na konferenciji u utorak koja treba na simboličan način potvrditi potporu međunarodne zajednice Ukrajini.

Dodik je nakon toga najavio kako će protiv Džaferovića podnijeti kaznenu prijavu bude li sudjelovao na samitu Krimske platforme uz tvrdnju kako će on tamo iznositi privatna stajališta bošnjačkih političara. Dodik tvrdi da je sudjelovanje na konferenciji potpore Ukrajini čin “rušenja ugleda BiH”.

“To je kraj ove zemlje. Samo se čeka da se proglasi kraj. Hoće li on biti za dvije, pet, deset godina, to nije važno. Ali očito je da ova zemlja ne može nikako (opstati)”, kazao je Dodik za TV Republike Srpske (RTRS) nakon što je na sjednici Predsjedništva odbačen njegov zahtjev.

/Desk/

Objava Ruski utjecaj u Predsjedništvu BiH: Dodik pokušao spriječiti sudjelovanje BiH na skupu potpore Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.