– Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa spremna je priznati rusku kontrolu nad Krimom kao dio prijedloga za završetak rata u Ukrajini, rekao je dobro informirani dužnosnik, prenosi u subotu CNN.

– Prijedlog također uključuje uspostavu prekida vatre duž sadašnjih bojišnica, izjavio je za CNN, dodajući da je taj plan iznesen europskim i ukrajinskim dužnosnicima koji su se u četvrtak sastali u Parizu. Mirovni okvir također je spomenut u telefonskom razgovoru američkog državnog tajnika Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

– Još ima dijelova okvira koje treba popuniti. SAD planira surađivati s Europom i Ukrajinom na tome sljedeći tjedan u Londonu. Trumpova administracija istodobno planira još jedan sastanak između izaslanika predsjednika Trumpa za Bliski istok Stevea Witkoffa i ruskih dužnosnika kako bi se Moskva pridružila cjelokupnom američkom okviru, rekao je izvor.

Rubio najavio mogući veliki obrat

Državni tajnik SAD-a Marco Rubio najavio je mogući veliki obrat. Nakon sastanka s europskim i ukrajinskim dužnosnicima u Parizu izjavio je da će njegova zemlja, ako nije moguće završiti rat u Ukrajini, odustati od svojih napora. Za neuspjeh dogovora o potpunom prekidu vatre Washington krivi obje strane. Predlaže mirovni sporazum koji na snagu stupa sljedećih tjedana, ukrajinska okupirana područja ostala bi pod kontrolom Rusije, Kijev i dalje može samo željeti ući u NATO, a sankcije Moskvi ublažile bi se.

Nakon mjeseci potpunog izbjegavanja uključivanja Europske unije u pregovore, Amerikanci u Parizu to napokon dijele s francuskim, njemačkim, britanskim i nenajavljenim ukrajinskim izaslanstvima.

Ukrajina pristala i na kontrolu nafte i plina?

Ukrajina je još prošlog mjeseca bezuvjetno pristala na 30-dnevni prekid vatre. Kremlj je, međutim, odbacio plan. Umjesto toga, pokrenuo je novu ofenzivu duž tisuću dvjesto kilometara bojišta i pojačao napade iz zraka na ukrajinske civile i infrastrukturu.

Ukrajina i SAD napravili su prvi korak prema postizanju sporazuma o mineralima i potpisale memorandum o namjerama osnivanja investicijskog fonda za obnovu Ukrajine. Detalji su i dalje nejasni. No sugerira se kako je sporazum proširen i na kontrolu ukrajinske energetske infrastrukture, ali i njezine nafte te plina.

/Desk/

Objava CNN: SAD spreman priznati Krim kao dio Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Svrha poteza je vjerojatno stvoriti pravnu osnovu kako bi Rusija mogla tvrditi da Krim, crnomorski poluotok koji je anektirala od Kijeva 2014., zapravo nikada nije ni bio dio Ukrajine.

Nacrt zakona, koji su predložili zastupnici iz oba doma ruskog parlamenta, opisuje odluku iz 1954. kao proizvoljnu i nezakonitu jer nije održan referendum, a sovjetske vlasti nisu imale pravo, bez njezina pristanka, dodjeljivati teritorij jedne konstitutivne republike drugoj.

Nije objavljeno kada će zastupnici u parlamentu raspravljati o prijedlogu zakona.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je osudio predaju Krima 1954., kada je na vlasti bio Nikita Hruščov, nazvavši je kršenjem tadašnjih zakona.

Stanovnici Krima su, kao i ostatak Ukrajine, većinski glasali za neovisnost na referendumu u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, a Rusija i Ukrajina su nakon toga međusobno priznale granice.

No, Moskva je 2014. preuzela vojnu kontrolu nad Krimom i anektirala ga referendumom koji Ukrajina i zapadne vlade smatraju nezakonitim.

/Desk/

Objava Rusi žele poništiti sovjetsku odluku o predaji Krima Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Rusko Ministarstvo obrane reklo je da je dva drona srušila njihova protuzračna obrana kod Sevastopolja, mornaričke baze na poluotoku Krimu koji je Rusija anektirala 2014. Ministarstvo dodaje da je još devet dronova zaglavljeno i palo je u Crno more.

Dva su drona srušena iznad ruske prijestolnice Moskve, tvrdi nadalje ministarstvo te navodi da je prvi srušen iznad regije Kaluga, a drugi iznad otmjenog okruga Odincovo.

“Današnji pokušaji režima u Kijevu da izvede terorističke napade bespilotnim letjelicama spriječeni su”, navodi ministarstvo i dodaje da nema žrtava.

Napadi bespilotnim letjelicama duboko u ruskom teritoriju učestali su otkako je jedan dron bio uništen iznad Kremlja početkom svibnja.

Civilna područja u glavnom gradu Rusije zatim su bila pogođena kasnije u svibnju, a moskovska poslovna četvrt bila je dvaput meta u tri dana početkom kolovoza.

Zadnjih dana, ukrajinski brodovi na daljinsko upravljanje, a njih se također naziva dronovima, napali su ruski tanker s gorivom u mornaričkoj bazi u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.

Ukrajina nikada ne komentira tko stoji iza napada na ruski teritorij, no njezini dužnosnici javno izražavaju zadovoljstvo zbog takvih uspjeha.

Američki dnevnik The New York Times izvijestio je u svibnju da američke obavještajne agencije vjeruju kako iza napada dronovima na Kremlj stoje ukrajinske obavještajne službe.

/Desk/

Objava Rusija srušila 13 ukrajinskih dronova u pokušaju napada na Moskvu i Krim pojavila se prvi puta na Republika.

„Neće biti parade ni okupljanja u glavnom gradu, ali predviđen je svečani sastanak“, rekao je Aleksander Šeršukov, potpredsjednik Saveza neovisnih sindikata Rusije, prenosi novinska agencija TASS.

Odluku su donijele vlasti zato što je „razina od terorističke opasnosti visok, čak u dijelovima udaljenim od specijalne vojne operacije“, rekao je on, koristeći izraz vlasti za ruski napad na Ukrajinu. Proslave Prvog svibnja u Rusiji organiziraju sindikati vjerni ruskim vlastima.

Obično se organiziraju brojne kulturne i političke manifestacije u Moskvi i njenom predgrađu povodom Praznika rada koji se slavi u cijeloj zemlji.

Od napada u kome je 2. travnja ubijen vojni bloger u Sankt Peterburgu, ruske vlasti govore da je povećana prijetnja od terorizma, optužujući Ukrajinu, Zapad i rusku oporbu kako želi organizirati te napade.

Praznik rada je nekoliko dana prije glavnog ruskog praznika 9. svibnja, Dana pobjede, kada se vojnim mimohodima u zemlji slavi pobjeda nad nacističkom Njemačkom, a glavni mimohod se održava u prisustvu predsjednika Vladimira Putina na Crvenom trgu. Dan pobjede jedan je od najznačajnijih događaja u Rusiji, i najveći mimohod tada se održava Crvenom trgu u Moskvi.

Protekli tjedan je i proruski guverner Krima Sergej Aksionov otkazao sve proslave 1. i 9. svibnja na tom poluostrvu, koje je Rusija pripojila, pozivajući se na sigurnosne probleme.

/Desk/

Objava U Moskvi i na Krimu otkazan mimohodi za Dan pobjede i 1. svibanj zbog “visokog rizika od terorizma” pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, Andrij Sibiha, iskusni ukrajinski diplomat i zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je kako je Ukrajina spremna ući u diplomatske razgovore s Rusijom o budućnosti okupiranog poluotoka Krima – pod jednim važnim uvjetom.

“Uspijemo li ostvariti svoje ciljeve na bojišnici, odnosno kad budemo na administrativnoj granici s Krimom, spremni smo otvoriti diplomatske pregovore o toj temi. To ne znači da isključujemo vojno oslobođenje Krima”, rekao je Sibiha u intervjuu za Financial Times, prenosi Index.

Važna poruka

Financial Times ističe kako bi izjave Sibihe mogle umanjiti zabrinutosti zapadnih čelnika koji su skeptični prema sposobnosti i kapacitetima ukrajinske vojske da vojno oslobodi Krim, ali i zabrinuti zbog mogućnosti da bi ruski predsjednik Vladimir Putin zbog takvog pokušaja mogao eskalirati rat, možda čak i taktičkim nuklearnim oružje.

Dosad je, podsjeća FT, ukrajinski predsjednik aksiomatski isključivao mogućnost bilo kakvih pregovora s Moskvom sve dok sve ruske snage ne napuste Ukrajinu, što uključuje i Krim.

Njegov savjetnik Sibiha je, navodi FT, iskusni diplomat fokusiran na politiku te je bio uz Zelenskog u ključnim trenucima rata. Sibiha navodi kako Zelenski sa svojim suradnicima razgovara o Krimu u trenucima u kojima se ukrajinska vojska bliži pokretanju protuofenzive s ciljem oslobođenja okupiranih teritorija.

/Desk/

Objava Ukrajina: Uvjet za pregovore s Rusijom oko Krima pojavila se prvi puta na Republika.

‘Ruski diktator Vladimir Putin se nalazi u gradu Mariupolju koji je trenutačno pod ruskom okupacijom. Usred noći se sastao sa stanarima novih stanova (čije je stare stanove uništila ruska vojska). Nadrealni snimak (ako je stvaran) stiže iz Kremlja. No je li doista stvaran?‘, zapitao se MacDonald.

Two photos: "Putin" at his Security Council and "Putin" in Mariupol.

Is he scared of his officials more than of Mariupol's "residents"? pic.twitter.com/qyufeOb9Ch

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) March 19, 2023

Anton Geraščenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine i samoproglašeni ‘neprijatelj ruske propagande‘ usporedio je slike Putina na sastanku u ruskom Vijeću sigurnosti i slike koje stižu iz Mariupolja. Na prvoj slici Putin sjedi podalje od svojih suradnika, dok se na drugim slikama prisno druži s navodnim stanovnicima okupiraniog grada.

‘Dvije fotografije: ‘Putin‘ u svom Vijeću sigurnosti i ‘Putin‘ u Mariupolju. Boji li se svojih dužnosnika više nego ‘stanovnika‘ Mariupolja?‘, napisao je Geraščenko na Twitteru. Riječi ‘Putin‘ i ‘stanovnici‘ stavio je u navodnike kako bi izrazio sumnju kako su u oba slučaja u pitanju glumci.

Max Seddon, šef moskovskog dopisništva Financial Timesa, objavio je snimke koje su emitirane na ruskim državnim televizijama.

The Kremlin says Vladimir Putin visited Mariupol, the Ukrainian city Russia’s invading army razed to the ground, overnight by helicopter.

This is a show of defiance after the ICC arrest warrant – Ukraine says 1,000 of the 14,700 children Russia abducted are from Mariupol. pic.twitter.com/vtyuTbEtY1

— max seddon (@maxseddon) March 19, 2023

(Jutarnji list/HINA)

Objava OVO SE ZOVE ‘ZAPIŠAVANJE’ Putin vozio po ulicama osvojenog ukrajinskog Mariupolja – sumnja se da su ga umjesto stanovnika, zapravo, dočekali glumci pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija je zauzela Krim 2014.

Milanović je u ponedjeljak poručio da je “posve jasno da Krim više nikada neće biti Ukrajina”.

“Smatramo neprihvatljivim izjave hrvatskog predsjednika koji zapravo dovodi u sumnju teritorijalni integritet Ukrajine”, napisao je na Facebooku glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.

“Hrvatski predsjednik Zoran Milanovič vjeruje da Krim više nikada neće biti Ukrajina. Također je upozorio na sukob s Rusijom koja ima nuklearno oružje. Pitam se bi li Zoran Milanović s takvom retorikom mogao postati predsjednik svoje države devedesetih, kada se Hrvatska borila za očuvanje državnosti? Bi li njegovi birači pristali zažmiriti na okupaciju dijela teritorija njihove zemlje? Sumnjam. Podsjećam, zbog vanjske agresije Hrvatska bi mogla izgubiti trećinu svoje zemlje. Ipak, zahvaljujući herojskoj borbi, Hrvati su uspjeli zaštititi neovisnost svoje države. Smatramo neprihvatljivim izjave predsjednice Hrvatske koja je zapravo dovela u pitanje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine”, napisao je glasnogovornih ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.

Međutim, potpuno druga poruka hrvatskoj vladi.

“Umjesto toga, visoko cijenimo i zahvaljujemo Vladi Hrvatske i hrvatskom narodu na njihovoj postojanoj potpori Ukrajincima u borbi protiv ruske agresije”, istaknuo je Nikolenko.

/Desk/

Objava Milanoviću odgovor iz Ukrajine: “Bi li s ovom retorikom postao predsjednik 90-tih kada se Hrvatska borila za samostalnost i protiv okupacije dijela zemlje? Ne bi.” pojavila se prvi puta na Republika.

Poslije je dao izjavu za medije u koje je komentirao aktualne političke teme.

“Gore idu vježbati, Litva je članica NATO-a. Ne bi bilo fer tamo ne otići. To bi bila nesolidarnost”, rekao je Milanović.

“Ne možemo i nećemo biti dovedeni da potpuno ovisimo o tuđoj volji na koju nemamo nikakav utjecaj. Vidim da je šef NATO-a u Južnoj Koreji i Japanu. Čovjeka znam 20 godina, mene i moju zemlju tamo ne predstavlja. To nije prostor NATO-a, ali je u susjedstvu Kine. To nema veze s Hrvatskom. Rade se stvari na koje nemamo utjecaja niti nas itko pita, a mogu nas već sutra duboko obvezivati”, dodao je hrvatski predsjednik, prenosi N1 Hrvatska.

Dodaje da je Ukrajina jedna priča, koju 24-satno treba nadzirati.

Spomenuo je da je on nabavio haubice, da je ubrzo nakon toga prestao biti premijer, te da u međuvremenu nije nabavljeno streljivo.

“Kupili smo BMW, vozimo ga u drugoj brzini, koljemo ga ko zadnji mesari. Tko je za to odgovoran? Ja nisam. Inače je stanje za zalihama bijedno. Idu gore s kvalitetnom opremom koju ne mogu koristiti na ozbiljan način jer imam streljivo samo do 16-17 klimoetara. To je razina Drugog svjetskog rata. A za to netko odgovara, kao i za prazna skladišta”, rekao je Milanović.

“Neki u Europskom parlamentu govore o ‘kidanju Rusije’ – to je mahnito. Mi i Srbi se nismo toliko mrzili. To ludilo, ako mu ne možeš stati na kraj, makni se jer ono prijeđe na tebe”, naglasio je Milanović te dodao: “Ja sam se mentalno pripremio na to da ćemo biti dovedeni u status klauna. Takvima nas je učinio HDZ, no ne dam da postanemo cirkuske pudlice, a to pokušavaju neki napraviti od nas”, kazao je.

“Od 2014. do 2022. mi gledamo kako netko provocira Rusiju s namjerom da ovaj rat izbije. Izbio je. Prošlo je godinu dana, mi tek sad razgovaramo o tenkovima. Sve njemačke tenkove ćemo tamo poslati, ruski su izgorjeli. Ista sudbina očekuje i ove druge”, dodao je predsjednik.

“Ovo nije pitanje morala, gdje su ljudi do jučer bili razigrani Pacifisti u haljinicama i sad bi rastrgali ljude. Rješenje nije promjena vlasti u Rusiji. Njemački tenkovi u Harkivu zbližit će ih s Kinezima. To nije dobro što se radi”, rekao je Milanović i dodao da se tu radi o tome da se ide na “spaljenu ženu”.

Milanović je odgovarao i na pitanja o Kosovu.

“Ovo je dovođenje u pitanje cijelog koncepta, u kojem netko misli da ima pravo. Tako i Krim – Krim više nikada neće biti Ukrajina. To govore vodeći njemački generali”, rekao je Milanović i dodao da tamo ginu tisuće ljudi.

“Ulazimo sve dublje u sukob sa supersilom. Znate kako oni na kraju gube rat? Tako da na kraju koriste nuklearno oružje”, kazao je Milanović i dodao kako pokušava otvoriti oči drugima jer “srljamo u rat sa supersilom”.

“Srbija i Rusija nisu isto. To je nažalost bolna činjenica i opasnost. Anektirali smo Kosovo. Mi i međunarodna zajednica. Uzeto je od Srbije. Tko je to napravio nego mi? Jesmo priznali Kosovo? Nije aneksija, nego otimanje. Kak se to zove? Ekstrakcija. Nije šija, nego vrat. Ovo nije dovođenje u pitanja Kosova, nego cijelog koncepta”, rekao je Milanović.

“Rusija je opasna zemlja. Ništa vi ne razumijete. Uspoređujete mi Srbe, ove opančare koji su se tu pobunili sa svjetskom nuklearnom supersilom”, rekao je.

“Sulude emocije i mržnja Europu vode u veliku opasnost”, kazao je je Milanović.

“Ukrajinci patološki mrze Ruse, to je činjenica. Hrvati nisu toliko mrzili Srbe, koliko ovi tamo mrze Ruse”, dodao je.

Navodi da je Rusija mračna zemlja. “Crno je mračno, to nije dobro. No, ona ima nešto što vidi kao svoj interes, a mi idemo u sukob s njom. Znate tko se ponaša tako? Onaj tko plaća tuđim novcem”, rekao je.

“Pitanje je koliko ćemo Ukrajini pomagati. Ovo nije pomoć, ovo je mrcvarenje. Trebalo ih je natjerati za pregovarački stol. Treba poginuti 300 tisuća Ukrajinaca. Srce me boli dok to gledam. Radi se o tome da oni koji ih na to tjeraju gledaju to iz gradova koji ne ratuju. Oni znaju da su na sigurnom, njihovi gradovi neće gorjeti. Ovo je Armagedon, nisam vjernik, ali sam načitan o tome”, zaključio je Milanović, prenosi N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava Milanović: Anektirali smo Kosovo. Mi i međunarodna zajednica. Uzeto je od Srbije. I Krim više nikada neće biti Ukrajina. To govore vodeći njemački generali. pojavila se prvi puta na Republika.

– Ako se želi uspostaviti mir u Ukrajini, povratak okupiranog teritorija postat će važna tema. To je ono što se očekuje i ono što se traži. Putin je poduzeo određene korake. I mi smo poduzeli određene korake. Područja koja su okupirana bit će vraćena Ukrajini, poručio je turski predsjednik.

Kaže kako s “prijateljem Putinom” od 2014. godine razgovara o Krimu.

– Tražili smo od njega da vrati Krim zakonitim vlasnicima… Nažalost, nijedan korak u tom smjeru nije poduzet, stoji u transkriptu Erdoğanova intervjua.

Odbio je otkriti tko po njegovom mišljenju u ovom trenutku ima glavnu riječ u ratu.

– Nisam voljan odgovoriti na to pitanje. Sve što želimo jest okončati ovu bitku mirom. Bilo da se radi o Putinu ili o Zelenskom, uvijek sam to tražio i predlagao. Ovo je sukob u kojem imamo mnogo žrtava. Ljudi umiru, a na kraju dana nitko neće pobijediti, istaknuo je turski čelnik.

S Putinom je o ratu u Ukrajini razgovarao i tijekom prošlotjednog sastanka u Uzbekistanu.

– Imali smo opsežne razgovore s njim. I on mi zapravo pokazuje da je voljan okončati ovo što je prije moguće. To je moj dojam, otkrio je Erdoğan.

Tijekom razgovora je rekao da se “nikakva invazija ne može opravdati”, a na pitanje je li Putin pogriješio pokrenuvši invaziju, ponudio je diplomatski odgovor.

– Nijedan vođa nakon toga neće reći da je to bila pogreška. Nitko neće reći – da, pogriješio sam. Isto se može primijeniti na Ukrajinu. Mislite li da je Zelenski, kad je krenuo u protuofenzivu, imao osjećaj da je pogriješio? Lideri, kada krenu određenim putem, vrlo će se teško vratiti na stare staze. Njima je vrlo teško vratiti se nazad, rekao je turski predsjednik.

Nezaobilazna tema razgovora s Erdoğanom bilo je protivljenje njegove zemlje proširenju NATO-a na Finsku i Švedsku. Turski predsjednik potvrdio je ranije istaknute stavove.

– Švedska je bila kolijevka terorizma. A teroristi su se infiltrirali skroz do njihovih parlamenata. Vidimo i da u Stockholmu teroristi stalno demonstriraju. Transparenata, parola, plakata vođa terorističkih organizacija ima u izobilju. I napadaju nevine turske potomke u Stockholmu. A mi smo sve relevantne dokaze vezane uz ova događanja dostavili švedskim sugovornicima, izjavio je Erdoğan.

Što se Finske tiče, Erdoğan kaže kako su “nešto smireniji i imaju veću kontrolu nad razvojem događaja”.

– Ali Švedska nije takva. Uvijek koriste neke izgovore. Stalno govore o ustavu i cijeni slobode izražavanja. A ja kažem da terorizam nema nikakve veze sa slobodom izražavanja, poručio je turski predsjednik.

/Desk/

Objava Erdogan za američki PBS: “Okupirana područja bit će vraćena Ukrajini. Putin je poduzeo određene korake” pojavila se prvi puta na Republika.