– RH unatrag nekoliko godina suočena je s migrantskim pritiskom koji posljedično sa sobom povlači i krijumčarenje kao jedan vid kriminaliteta. Posebno aktivna ruta je zapadnobalkanska ruta, koja primarno, kada je u pitanju RH i ovdje okupljene zemlje, ide preko BiH, Hrvatske, a onda u ostatak Europe, rekao je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.

Podsjetio je kako “RH ima najdužu kopnenu granicu EU i samim time, je izazov na koji način se policija bori s nezakonitim migracijama, a posljedično – i krijumčarenjem migranata”.

Naglasio je kako su područja istočnog dijela Hrvatske, južni dio zemlje te područja Policijskih uprava ličko-senjske, karlovačke i sisačko-moslavačke su pod najvećim pritiskom.

– Tu je Hrvatska najtanja i najbrži i najkraći put je od BiH do Hrvatske, Slovenije i dalje, dodao je.

Statistika: Prošle godine 1612 krijumčara i 1499 kaznenih djela

Gerovac je otkrio kako je broj slučajeva krijumčarenja ili kriminalnih aktivnosti vezanih uz krijumčarenje skočio za 320 posto.

– Prošle godine je 1612 krijumčara i 1499 kaznenih djela. Samo za prva dva mjesece 2024. godine je 394 kaznena djela i 396 počinitelja. To su povećanja u odnosu na isti period prošle godine od preko 320 posto kada govorimo o kaznenim djelima, odnosno 277 posto kada govorimo o broju počinitelja, rekao je.

– Tijekom svih naših postupanja, zabilježili smo 75 državljanstava kada govorimo o počiniteljima kaznenih djela. Ono što se izdvojilo u prošloj godini, omjer stranih državljana i državljana RH je 8:2. Oko 20 posto su hrvatski državljani, a ostali su strani državljani, nastavio je.

Ustvrdio je kako je zbog međunarodnog karaktera kriminalnih organizacija bilo potrebno pojačati suradnju sa susjednim zemljama.

– Ovaj vid kriminaliteta ima izrazito izražen međunarodni karakter. Niti bi RH nešto značajno sama postigla, niti kolega u susjedstvu da nemamo neku zajedničku suradnju. Pojavila se ideja da tu našu suradnju koja je na zavidnoj razini, podignemo na još višu razinu, dodao je.

Kako funkcionira operativna skupina “ZeBRa”?

Gerovac je objasnio kako skupina funkcionira te koja zemlja ima kakvu ulogu.

– Dvije ili više država članica donosi odluku o uspostavljanu radne skupine. Nakon što se odrede ciljevi i – u kriminalnom smislu – osobe visoke vrijednosti, one koje organiziraju zločinačka udruženja, javlja se potreba za treću zemlju partnera, a to je BiH. U međuvremenu se u radnu skupinu priključila Njemačka, a uskoro bi se trebali pridružiti kolege iz Rumunjske. Osim nas, kao voditelja, Republika Slovenija je suvoditelj skupine, rekao je.

– Cilj operativne radne skupine je da provodi kompleksna kriminalistička istraživanja koja za cilj imaju razbijanje utvrđenih kriminalnih skupina koje djeluju u više zemalja, nastavio je.

Zoran Galić, zamjenik direktora SIPA-e, istaknuo je kako je BiH pouzdan partner te se nada kako će se u budućnosti polučiti još bolji rezultati.

– U ovom projektu ispred BiH sudjeluje Agencija za istragu i zaštitu. Mi smo svjesni naših odgovornosti, obveza i zadaća. Spremni smo ih odraditi na profesionalan način. U tom pravcu i pogledu želim reći da smo pouzdan partner i našu suradnju podizati na višu razinu. Suradnja svaki dan napreduje i smatram da ćemo u budućnosti polučiti još bolje rezultate, dodao Galić.

Europol: Svaka intervencija policije ima priliku unazaditi napore krijumčara

Seweryn Stopa, voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata ustvrdio je kako je Europol i dosad pridonosio zajedničkim sigurnosnim interesima zemalja koje sudjeluju u akciji.

– Kao voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata, čast mi je biti ovdje danas i predstavljati svoju agenciju koja je pridonijela zajedničkim graničnim sigurnosnim interesima Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Bosne i Hercegovine, rekao je.

– Pritok migranata u EU posebno se odražava na zemlje zapadnog Balkana i na ostale države u Europske unije. Kriminalne mreže djeluju kao motor koji pokreće priljev migranata. Svaka intervencija policije ima potencijal da unazadi aktivnosti takvih grupa, kazao je.

Damjan Petrič, direktor slovenske Uprave kriminalističke policije, istaknuo je kako je djelovanje skupine usmjereno na izvedbu i koordinaciju zajedničkih istraga.

– U okviru djelatnosti Europola, slovenska policija zajedno s Hrvatskom, Njemačkom, i BiH sudjeluje u operativnoj skupini ZeBRa. Djelovanje te skupine je usmjereno na izvedbu i koordinaciju zajedničkih istraga krijumčarenja ljudi. Države svakodnevno preko svojih kanala izmjenjuju operativne i analitičke podatke i djeluju skupa u operacijama, dodao je.

Božinović: Krijumčari su dobili dostojnu pozornost na razini EU

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da je Hrvatska suočena s najvećim pritiskom s obzirom na to da zapadnobalkanska ruta ide preko njenih granica.

– Drago mi je što možemo u kontinuitetu komunicirati napredovanja kada govorimo o borbi protiv krijumčara migranata. Mi smo kao Hrvatska suočeni s najvećim pritiscima s obzirom na to da smo na toj zapadnobalkanskoj ruti koja završava na vanjskim granicama šengenskog područja, rekao je.

Ustvrdio je kako su na razini EU intenzivno upozoravali na ovaj problem.

– Paralelno sa svim pojačanim aktivnostima smo vrlo strukturirano, intenzivno i angažirano, prije svega u okviru EU – isticali važnost ovog problema. Mogu sa zadovoljstvo reći da su krijumčari konačno dobili dostojnu pozornost na razini EU. Nije to uvijek išlo lagano, trebalo je vremena. Međutim, jednom kad EU donese odluku da se pokrene ova operativna akcija – onda to ide, kazao je.

– Razgovarao sam prije nekoliko dana s glavnom ravnateljicom Europola koja je itekako senzibilizirana za ovo što se događa na zapadnobalkanskoj ruti. Činjenica je da mi, prije svega Hrvatska – ne možemo govoriti granična policija – svi rodovi policije su ovdje uključeni kroz svakodnevni rad, i na zelenoj granici, ali i po dubini teritorija kroz provođenje kompenzacijskih mjera, dodao je, prenosi HINA.

/Desk/

Objava BiH, Slovenija, Hrvatska i Njemačka u operativnoj skupini ‘ZeBRa’ protiv krijumčara migranata – prošle godine uhićeno 1.612 krijumčara pojavila se prvi puta na Republika.

No, šestorica hrvatskih državljana, od kojih dvojica i s državljanstvom Srbije, kao i još dvojica državljana Srbije ipak su pali i sada ih čeka kazneni postupak pred Županijskim sudom u Osijeku, prenosi Jutarnji list.

Petorica su uhićena, a trojica su još uvijek nedostupna. USKOK i PU osječko-baranjska, naime, nakon provedenog kriminalističkog istraživanja i ispitivanja podnijeli su kaznene prijave protiv osmorke koja je osumnjičena za počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja i protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, drugoj članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma u sastavu zločinačkog udruženja.

Uz kaznene prijave USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Osijeku predložio određivanje istražnog zatvora protiv svih okrivljenika, a na sud su privedena petorica uhićenih.

Sve su pokrenuli prvo i drugookrivljeni 64-godišnjak i 42-godišnjak s područja Osječko-baranjske županije, koji su u priču uveli i sada osumnjičene muškarce u dobi od 32, 37 i 40 godina, s područja Osječko-baranjske županije, te tri strana državljana u dobi od 30, 29 i 42 godine.

Tarifa 2000 eura

‘‘Osnovano se sumnja da su I. i II. okr., u razdoblju od 21. veljače 2023. do 9. prosinca 2023. u Hrvatskoj i Srbiji, s ciljem stjecanja nepripadne materijalne koristi, s osobom iz Srbije te s drugim zasad nepoznatim osobama dogovorili i organizirali kontinuirano nedozvoljeno prevođenje iz Srbije te Bosne i Hercegovine u Hrvatsku većeg broja stranaca koji ne ispunjavaju uvjete za zakonit ulazak i boravak u Hrvatskoj, kao i njihov privremeni smještaj te daljnji prijevoz do dogovorenih odredišta na području Hrvatske i Europske unije, sve za za novčanu naknadu od najmanje 2.000 eura po osobi,‘‘ priopćili su iz USKOK-a.

Kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika PU osječko-baranjske, Sektora kriminalističke policije, Službe organiziranog kriminaliteta u koordinaciji s USKOK-om Osijek te u suradnji s EUROPOL-om, utvrđeno je da su 64-godišnjak i 42-godišnjak s osobama iz Srbije te Bosne i Hercegovine dogovarali vrijeme, mjesto, broj stranaca, cijenu prebacivanja te njihov daljnji prijevoz do dogovorenih odredišta.

‘‘Osoba iz Srbije i VI. i VII. okr. te druge zasad nepoznate osobe pješice su prevodili strance preko granice između Srbije i Hrvatske izvan obilježenih graničnih prijelaza i granične kontrole. Potom su ih odvodili na dogovorena mjesta u blizini državne granice s Hrvatskom gdje su strance preuzimali IV. okr. i vozači angažirani za prijevoz do dogovorenih odredišta,‘‘ navodi USKOK i nastavlja.

Kopnom i Dunavom

‘‘Također su VI. i VII. okr. s osobom iz Srbije dovodili strane državljane do dogovorenog mjesta na obali Dunava u blizini granice s Hrvatskom gdje ih je preuzimao I. okr. koji ih je čamcem i mimo granične kontrole prevozio preko Dunava u Hrvatsku. Po uputama I. okr., za to vrijeme III. okr. je na obali Dunava pazio na kretanje policijskih službenika,‘‘ stoji u priopćenju.

Nakon što su ih prebacili u Hrvatsku, organizirali su im daljnji prijevoz do dogovorenih odredišta, pri čemu su 64-godišnjak i 42-godišnjak bili prethodnica u pojedinim vožnjama stranih državljana radi provjere i dojavljivanja o mjestima policijske kontrole.

‘‘Na opisani način prebacili su najmanje 119 stranih državljana čime su ostvarili nepripadnu imovinsku korist od najmanje 238.000,00 eura. Za izvršena prebacivanja i prijevoze stranih državljana novac su preuzimali I., II. i VIII. okr., a okrivljenici su novac međusobno podijelili sukladno njihovim ulogama,‘‘ zaključuju se u priopćenju.

Obavljenim pretragama domova i vozila kojima se koriste osumnjičeni muškarci, pronađeni su predmeti koji se dovode u vezu s počinjenjem kaznenih djela.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Sudi se hrvatskim i srbijanskim krijumčarima ljudi – Tarifa 2.000 eura ‘po glavi’, krijumčarili migrante iz Srbije i BiH u Hrvatsku pojavila se prvi puta na Republika.

Gotovo svi od oko 70.000 migranata koji su u prošloj godini ilegalno ušli u Republiku Hrvatsku na našim istočnim granicama iz nje su izašli na zapadnima. Traženje azila u najbližoj policijskoj postaji samo je formalnost koja im omogućuje da svoj status “legaliziraju” pa nastave svoje putovanje s puno manje stresa.

Iako je Hrvatska samo “protočni bojler” na ruti, sustav je napregnut mnogo više nego što se čini, a percipira se da je zbog migrantske krize samo pojačan pritisak na granicu s BiH i tamo povećan broj policajaca. Ponajviše i zahvaljujući povećanom broju krijumčara, kojih je u prošloj godini uhvaćeno 1.850, napregnut je sustav svih interventnih, sigurnosnih i pravosudnih službi i njihovih djelatnika, piše Jutarnji list.

Brojke koje je Jutarnji dobio iz Ministarstva pravosuđa to potvrđuju, a nažalost zbog tog angažmana sudova, državnog odvjetništva, zatvorskog sustava nedvojbeno pati redoviti posao tih službi.

Hrvatskom, dakle, svakoga dana u prosjeku prođe oko 180 (evidentiranih) migranata te se uhvati pet krijumčara, od kojih barem jedan nastoji pobjeći pa se za njim organizira potjera.

Jedan krijumčar na noge digne 50 ljudi

Ilustrirajmo to na najsvježijem primjeru, potjeri koja se događala u noći na petak, a završila je prometnom nesrećom u Kustošijanskoj ulici u Zagrebu. Za Moldavcem koji je s A-1 izašao probivši zaštitnu ogradu na Lučkom jurilo je dvadesetak policajaca. U konačnici je utvrđeno da je u tovarnom prostoru kombija vozio 32 migranta. Nad krijumčarem slijedi kriminalističko istraživanje, bit će predan pritvorskom nadzorniku, zatim ide na ispitivanje u tužiteljstvo, koje će zasigurno predložiti istražni zatvor o kojemu odlučuje dežurni sudac istrage.

S obzirom na težinu i barem tri počinjena kaznena djela – krijumčarenje, bijeg policiji te izazivanje nesreće u kojoj je bilo ozlijeđenih, on će završiti iza rešetaka, kako u istražnom postupku tako i nakon presude.

S druge strane, intervenirala je hitna medicinska služba, dvije osobe su završile na pregledu u liječničkoj ustanovi, nadalje, sve osobe iz kombija, a među njima je bilo i djece, moraju dobiti odgovarajuću socijalnu skrb, smještaj, hranu. I za njih i za krijumčare država mora osigurati prevoditelje.

U samo jednom slučaju, dakle, vidimo da će biti angažirano u jednom trenutku barem 50 ljudi iz sustava koji se njima bave, a to se može protegnuti mjesecima ili godinama, ovisno o sudskom postupku protiv krijumčara, odnosno izjavi migranata o statusu glede azila.

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva pravosuđa kroz zatvorski sustav je u prošloj godini prošlo više od 12.000 ljudi, što je povećanje za oko 1.000 njih u odnosu na razdoblje prije pet godina, kada je krijumčarski pritisak bio neznatan. Od tog broja najviše je novozaprimljenih istražnih zatvorenika – 5.413, odnosno 44,9 posto, slijede osobe na izdržavanju kazne zatvora (33,4 posto), odnosno prekršajno kažnjeni (21,7 posto).

Od ukupnog broja osoba koje su u ovom trenutku lišene slobode čak 13,4 posto su krijumčari, što znači da je svaka sedma osoba trenutno u zatvoru – krijumčar migranata, a velika većina je u istražnom zatvoru – više od 80 posto, dok je manje od 20 posto osuđenika.

S obzirom na snažan porast kaznenih djela ovoga tipa u prošloj godini dobar dio istražnih zatvorenika “prekvalificirat” će se vjerojatno u skupinu pravomoćno osuđenih, a pritisak krijumčara u ovoj godini još je intenzivniji pa se očekuje i veći broj novih pritvorenika.

Redovni predmeti “po ladicama”

Najopterećeniji hrvatski sud migrantima je Općinski sud u Karlovcu, kažu nam u Ministarstvu, a na sudu su nam otkrili nestvarne brojke. U prošloj godini su na ovom sudu, kaže sutkinja Blaženka Lugar Vladić, zaprimili 1612 predmeta, a od tog je broja više od pola spisa vezano za migrante, njih 826.

– U 2023. godini je od tih 826 spisa riješeno 546, u radu je bilo 280. Za usporedbu, tijekom 2022. zaprimljen je 421 predmet koji se odnosio na predmetno kazneno djelo, a riješeno je 360, dok je 61 ostao neriješen – kaže sutkinja Lugar Vladić.

Bez obzira na udvostručen broj predmeta u Kaznenom odjelu čitavo vrijeme radi pet sutkinja, a “zbog velikog priljeva novih predmeta sve referade ulažu dodatni napor i uz pojačan rad pokušavaju održavati raspored ročišta i rješavanja spisa u realnim vremenskim okvirima”. Ipak prateći rad Općinskog suda, vidljivo je da trpe neki predmeti, primjerice neki spisi između rasprava u ladicama stoje više od dvije godine, a neki nakon što ih pojedina sutkinja primi u rad, za prvu raspravu čekaju i više od pola godine.

Organizacijski izazovi vidljivi su i po zatvorima, a odnose se na komunikaciju, prehranu i druge okolnosti koje su pojavom krijumčara narušile zatvorsku rutinu. U ovom trenutku zatvorenici u hrvatskim zatvorima dolaze iz više od 50 država svijeta.

– Uprava za zatvorski sustav i probaciju prepoznala je potrebu za pružanjem podrške službenicima zatvorskog sustava u komunikaciji sa zatvorenicima koji ne govore hrvatski, a dolaze iz više od 50 država. Korištenje ICT tehnologija kao pomoćnog alata za komunikaciju s osobama s različitih govornih područja jedini je logičan korak – kažu u Ministarstvu, navodeći kako su nabavili 25 tableta koji im služe za prevođenje, a u tijeku je nabava još 62. Osobama iz različitih kultura i navika prilagođavaju se i jelovnici.

Vjerski i zdravstveni jelovnici

– Osobama lišenim slobode uz redovni jelovnik u svim kaznionicama i zatvorima dostupan je tzv. vjerski jelovnik i jelovnik za dijabetičare. Prema zdravstvenom stanju osobe lišene slobode i prema nalogu liječnika osiguravaju se i drugi jelovnici: jelovnik za dijetalnu, gastričnu, hepatalnu dijetu te GIHT-CRON dijetu. Prema potrebama osoba lišenih slobode i mogućnostima kaznionice, zatvora i odgojnog zavoda osigurava se i jelovnik za vegetarijansku prehranu, kažu nam u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

(izvor: Jutarnji list)

Objava Hrvatski zatvori puni krijumčara migranata pojavila se prvi puta na Republika.