Kako se navodi u odgovoru, procijenjena vrijednost ovih objekata je preko 210 milijuna KM.

“Elektroprivreda BiH je, za potrebe osiguranja povrata pozajmljenih kreditnih sredstava u vezi realizacije projekta izgradnje Bloka 7 u TE Tuzla, založila poslovno-tehničku zgradu u ulici Vilsonovo šetalište broj 15 u Sarajevu procijenjene tržišne vrijednosti 32.805.000.00 KM i Blok 6 Termoelektrane Tuzla sa pripadajućom infrastrukturom, opremom i zemljištem, a koji se nalazi u ulici 21. travnja broj 4 u Tuzli, procijenjene tržišne vrijednosti 181.884.000.00 KM”, naveli su iz Elektroprivrede BiH.

Procjena vrijednosti napravljena je 12. prosinca 2019. godine.

“Elektroprivreda BiH uredno izmiruje obveze po kreditnom sporazumu te će po završetku otplate cjelokupnog iznosa kredita pokrenuti postupak za brisanje tereta sa navedenih nekretnina”, naveli su.

Iz odgovora koji je upućen zastupniku Čavaliću nije jasno kada su se nekretnine Elektroprivrede BiH stavile pod hipoteku.

Raport je kontaktirao direktora Sanela Buljubašića, kao i izvršne direktore Fahrudina Tanovića i Nevada Ikanovića ali nisu odgovarali na pozive novinara. Inače, sad je jasno da Elektroprivreda BiH plaća kredit za projekt koji se neće praviti. Ranije je premijer FBiH Nermin Nikšić kazao da od gradnje Bloka 7 TE Tuzla nema ništa, zaključuje Raport na kraju teksta.

Inače, podsjetimo da je u razdoblju od 2015. do 2020. godine generalni direktor Elektroprivrede BiH bio je Bajazit Jašarević, kadar SDA.

Podsjetimo da je svojedobno Tajništvo Energetske zajednice, upozoravalo Federaciju BiH da ne odobrava garanciju za kredit kineske državne Eximbanke, koji je osmišljen kao pomoć Elektroprivredi BiH za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, jer spomenuta garancija predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć.

Izgradnja Bloka 7 procjenjena je na 1,5 milijardi KM, a Elektroprivreda BiH je nastavljala s ovim projektom unatoč činjenici da, kako je to prije komentirao Damir Miljević, ekonomist i član upravnog odbora RESET-a, financijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata.

No, uskoro su vlasti BiH partnera za izgradnju nove termoelektrane pronašli u Kinezima, nakon što se američka tvrtka povukla iz zajedničkog projekta.

„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihova poduzeća i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom natrag u Kinu do sljedeće prilike”, objasnio je Miljević.

Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch za medije je tako komentirala da je Savjetodavni odbor Energetske zajednice, kako garancija-dokument koji je iznijelo Vijeće za državnu pomoć BiH, nije u skladu s procedurama koje je BiH prihvatila, potvrda da je to još jedan razlog za odustajanje od projekta i razvijanje održivih alternativa.

„Izgradnja Bloka 7 TE Tuzla se predstavlja kao razvojna šansa za Federaciju BiH, ali će zapravo biti mlinski kamen oko vrata”, smatra ona, dodajući da su pretpostavke koje su uključene u studiju izvodljivosti apsolutno nerealne i da nema teorije da će Blok 7 biti isplativ.

Sve je ukazivalo da ovaj projekt nema budućnosti. Više o tome pročitajte OVDJE.

No, problemima nikad kraja.

Tajništvo Energetske zajednice JI Europe je 2019. objavilo da otvara postupak protiv BiH epublikainfo.com/otvoren-postupak-protiv-bih-zbog-garancija-za-te-tuzla-blok-7/ otvara postupak protiv BiH za rješavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 milijuna eura od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. Pokretanjem ovog postupka Tajništvo pruža priliku Bosni i Hercegovini da u roku od dva mjeseca reagira na navode o nepoštivanju zakona o Energetskoj zajednici.

A skandali se nastavljaju nizati. Naime, u lipnju prošle godine mediji su otkrili kako su kineska i turska tvrtka dostavile lažnu dokumentaciju za tender izgradnje tunela Prenj te da ista kineska tvrtka gradi i Blok 7 TE u Tuzli.

/Republika/

Objava Tko će odgovarati za bačene milijune? – Elektroprivreda BiH založila zgradu u Sarajevu za vraćanje kredita propalog projekta TE Blok 7 pojavila se prvi puta na Republika.

Eksar je, s mnoštvom ruskih banaka, institucija, kompanija i pojedinaca, na “crnoj listi” američkog Ministarstva za trezor i financije.

Jedini dioničar Eksara je ruska Državna razvojna korporacija VEB.RF, koja je nekad poslovala pod imenom Vnesheconombank (Vanjska ekonomska banka). Ova banka je, izuzev pod američkim, i pod sankcijama Europske unije(EU).

Institucijama, kompanijama i pojedincima iz Sjedinjenih Američkih Država(SAD) i zemalja EU zabranjeno je svako poslovanje s Eksarom, odnosno Vnesheconombank od 2014. godine, kad je Ruska Federacija anektirala ukrajinski Krim.

Vlade entiteta Federacije BiH(FBiH) i Republike Srpske(RS) s ovom ruskom agencijom razgovaraju o uvjetima financiranja projekta čija vrijednost se procjenjuje na tri do četiri milijarde eura.

Na čelu banke ruski premijer

Predsjedavajući Upravnog odbora ruske Državna razvojna korporacija VEB.RF je šef ruske vlade, Mihail Mišustin. Prije njega su na tim funkcijama bili Dmitrij Medvedev i Vladimir Putin.

Direktor VEB.RF banke je od 2018. Igor Šuvalov, prvi zamjenik Putina i Medvedeva u periodu u kojem su bili premijeri Rusije od 2008. do 2018.

“Osnovna cilj Eksarovih aktivnosti je podržati izvoz visoke tehnologije i ulaganja u inozemstvo kroz osiguranje od poslovnih i (ili) političkih rizika, za izvoz ruske robe i usluga i pomoć izvozno orijentiranim malim i srednjim poduzećima pri ulasku na nova tržišta”, navodi se na službenim internetskim stranicama Eksara.

Eksar, prema službenim podacima objavljenim na internetskoj stranici ove agencije, raspolaže s nešto više od 767 milijuna eura “autoriziranog kapitala”. Međutim, državne garancije kojima upravlja ova agencija iznose blizu 18 milijardi eura.

Zamjena za turski kapital

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH nije odgovorilo na pitanje RSE otkud iznenada ruske financijske institucije u poslu izgradnje autoceste kroz BiH.

Prije tri godine, Republika Turska obećala je da će “u stopostotnom iznosu financirati cijeli projekt bez ikakvog učešća BiH”. To je 2018.godine najavio tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nakon susreta s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom.

Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH, na konferenciji za medije 29. prosinca priopćio je da će Rusija financirati, Turska graditi, a bh. entiteti vraćati ruski kredit.

“Turci pregovaraju o komercijalnom ugovoru. To je praktično bio zadatak turske vlade, da osigura financiranje. Ponuđeni su određeni uvjeti. Mislim da su u ovom trenutku počeli razgovori oko uvjeta samog financiranja, samog tog kredita od strane ruske državne agencije”, kazao je Mitrović.

Mitrović je pojasnio da, “kad je riječ o dijelu kroz Republiku Srpsku, vlasti odnosno Ministarstvo financija i Autoputevi RS, pregovaraju s ruskom državnom agencijom oko uvjeta financiranja, a o dijelu kroz Federaciju BiH federalne vlasti nadležne za zaduživanje”.

Na pitanje ima li bilo kakvih podataka o financijskom modelu, odnosno koliki je iznos koji nudi ova ruska državna agencija BiH, je li riječ samo o osiguranju turskog ulaganja ili kreditu za kompletnu autocestu ili nečem trećem, iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH su naveli da će to biti poznato “kad se završi izrada projektne dokumentacije za obje trase”.

Iz entitetskih ministarstava financija do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE o tome šta su ponudili iz Rusije.

Tekst RSE-a u cijelosti možete preuzeti OVDJE.

/Republika/

Objava BiH za izgradnju autoputa Sarajevo-Beograd pregovara o kreditu s ruskom bankom s crne liste SAD-a i EU pojavila se prvi puta na Republika.

Savjetodavni odbor pri Energetskoj zajednici je neovisno tijelo, sastavljeno od nekoliko pravnih eksperata, koje se angažira od strane Tajništva Energetske zajednice u slučajevima arbitraže, odnosno kada se dvije strane u postupku ne mogu usuglasiti, piše Glas Amerike (Voice of America/VOA).

Energetska zajednica u postupku protiv BiH navela je ono što smatra da je prekršeno u odnosu na legislativu koja je prihvaćena od članica kroz Sporazum o pristupanju Energetskoj zajednici.

Odnosno, smatra da garancija FBiH za kredit kineske državne banke predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć, dok s druge strane BiH, kao članica Energetske zajednice, tvrdi suprotno.

Savjetodavni odbor prvo je razmatrao prikupljenu dokumentaciju obje strane, te je u nekoliko navrata organizirao i online diskusije, prije nego što je početkom tjedna predao službeno mišljenje u predmetu protiv Bosne i Hercegovine.

„Način na koji je Energetska zajednica to objavila na svojoj stranici ukazuje na to da je mišljenje Savjetodavnog odbora potvrdilo da garancija, odnosno dokument, koje je iznijelo Vijeće za državnu pomoć BiH, nije legalan, nije u skladu s procedurama koje je BiH prihvatila”, objašnjava za Glas Amerike Denis Žiško iz Aarhus Centra Tuzla.

On dodaje da je ovo još jedna u nizu potvrda da Blok 7 TE Tuzla nema budućnosti.

„Ostaje vidjeti hoće li pojedini predstavnici vlasti i Elektroprivrede i dalje igrati s novcem građana Bosne i Hercegovine i po svaku cijenu tvrdoglavo srljati u propast”, kaže Žiško.

Početkom ove godine, u izjavi za Glas Amerike, o ovakvim projektima, govorio je i Damir Miljević, ekonomist i član upravnog odbora RESET-a. On je istaknuo da financijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata. To su, kako je rekao, dočekali Kinezi u kojima su vlasti BiH pronašle partnera.

„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihova poduzeća i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom natrag u Kinu do sljedeće prilike”, objasnio je Miljević.

Investicija u Tuzli procijenjena je na 1,5 milijardi KM odnosno oko 767 milijuna eura.

Odluka američke kompanije General Electrica o povlačenju iz zajedničkog posla s Kinezima, cijeli je projekt dovela u pitanje.

General Electric, kao podizvođač radova, koji se shodno EPC ugovoru obvezao na izradnju i projektiranje ključnog dijela potrebne opreme, odnosno kotla, turbine i generatora, u rujnu prošle godine najavio je povlačenje s energetskog tržišta ugljena i to zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije.

Kineske tvrtke China Gezhouba Group Company (CGGC) i China Energy Engineering Group (GEDI), nisu odustale od ovog projekta ni nakon što ih je odbila kompanija Siemens.

Kinezi sada nude da opremu, umjesto američkog General Electrica odnosno Siemensa, izrade i isporuče kineske tvrtke Shanghai Boiler Works i Shanghai Electric Group.

„Nadamo se da će EP BiH i vlasti u Federaciji BiH prihvatiti ovaj alternativni prijedlog kako bi izgradnja Bloka 7 mogla započeti što je prije moguće, budući da je ovaj projekt ključan za stabilnost proizvodnje električne energije u BiH”, navele su u rujnu kineske kompanije u zajedničkom priopćenju.

Vlasti FBiH trenutno razmatraju hoće li odustati od projekta ili će riskirati nastavak projekta s nepoznatom kineskom tehnologijom.

„Prijedlog kineske strane suštinski mijenja ugovor, a sada će biti teško doći do odgovora kako dalje. Vlada FBiH je upravu i nadzorni odbor Elektroprivrede BiH obvezala da predložimo moguće zaključke, odnosno izlaske iz ove situacije, koje ćemo uputiti prema Federalnom parlamentu. Sada se razrađuju stavovi koji će biti predmet rasprave na upravi, nadzornom odboru, a potom i vladi, te parlamentu”, rekao je u rujnu Izet Žigić, predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH.

Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch ističe da je potvrda Savjetodavnog odbora još jedan razlog za odustajanje od projekta i razvijanje održivih alternativa.

„Izgradnja Bloka 7 TE Tuzla se predstavlja kao razvojna šansa za Federaciju BiH, ali će zapravo biti mlinski kamen oko vrata”, smatra ona, dodajući da su pretpostavke koje su uključene u studiju izvodljivosti apsolutno nerealne i da nema teorije da će Blok 7 biti isplativ. Ukoliko ne odustane od ovakvih projekta, BiH bi se, prema mišljenju Denisa Žiška, mogla naći u vrlo ozbiljnim problemima, jer će biti etiketirana kao zemlja koja krši međunarodne obveze koje je preuzela.

„Investitori će nas zaobilaziti u širokom luku, jer niko ne želi investirati u zemlju koja je neozbiljna kada se govori o međunarodnim sporazumima. A bez investicija nema budućnosti ove države”, ističe Žiško za Glas Amerike.

Podsjećamo, Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine je 2018. utvrdilo je da spomenuta garancija za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla ne sadrži elemente državne pomoći.

Udruženje Aarhus Centar BiH i mreža CEE Bankwatch s tim se nisu složili.

U rujnu 2018. su predali zahtjev Energetskoj zajednici da se istraži usklađenost garancija s pravilima Sporazuma o uspostavi Energetske zajednice. Tajništvo Energetske zajednice je u ožujku 2019. godine otvorio postupak protiv Bosne i Hercegovine.

Mišljenje Savjetodavnoga odbora je potrebno kao posljednji korak prije nego što Vijeće ministara članica Energetske zajednice donese odluku o ovom pitanju 30. studenoga, piše VOA.

/Republikainfo.com/

Objava Blok 7 košta 1,5 milijardi KM i bit će kamen oko vrata – EU: Federacija dala nedozvoljenu državnu pomoć – Nije smjela dati garanciju za kredit kineske državne banke pojavila se prvi puta na Republika.

“Federacija BiH je izašla s obveznicama s šet puta manjim kamatnim stopama nego što su to uradili ovi banditi. Očigledno se tu radi o kriminalu i sigurno se radi o novcu otuđenom od građana. Nteko želi na narodu i građanima zaraditi i na kamatama”, izjavio je.

Podsjetimo, Vlada RS-a, putem Londonske burze umjesto Međunarodnog monetarnog fonda, zadužila se za 350 milijuna eura, a predsjednik Vlade tog entiteta radovan Višković rekao je kako je na to “ponosan”.

“Ja sam ponosan kao predsjednik Vlade što smo na jedan takav način istupili na svjetskom financijskom tržištu. To je redovito zaduženje koje je predviđeno u proračunu i nikakvo dodatno zaduženje, 350 milijuna eura”, rekao je Višković.

Ovo neće biti jeftino zaduženje, tvrdi struka. Ako se realizira ovaj projekat, bit će relativno skupo, što nikako ne pogoduje trenutnoj situaciji u državi.

“Kamate će sigurno biti značajno veće nego one koje bi platili MMF-u, a mene više brine činjenica da mi, ipak, moramo završiti razgovore sa MMF-om – međunarodni kreditori traže sigurnu i stabilnu relaciju onoga koga kreditiraju jer u situaciji ako ne bude isplaćen, on zaustavi sve kreditore i financijere. Ja bih prije bio tužan i žalostan, nego sretan i ponosan”, upozorava Zoran Pavlović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.

Objava Borenović o novom zaduživanju za 700 milijuna KM: “Banditi su zadužili RS po kamatnim stopama većim nego u Africi” pojavila se prvi puta na Republika.

Sve je transparentno i javno, poručuje premijer RS-a Radovan Višković. Vlast je optimistična, ne vide nikakav problem u novom zaduženju.

“Ja sam ponosan kao predsjednik Vlade što smo na jedan takav način istupili na svjetskom financijskom tržištu. To je redovito zaduženje koje je predviđeno u proračunu i nikakvo dodatno zaduženje, 350 milijuna eura”, tvrdi Višković

Dok je vlast u RS-u optimistična i ponosna, opozicija i oni koji ne vjeruju vlasti nisu zadovoljni ovom odlukom. Posljedice ćemo, kako kažu, vidjeti tek u budućnosti.

Kako navodi DNS-ov zastupnik u entitetskom parlamentu Aleksandar Glavaš, zabrinjava izjava Radovana Viškovića da zaduženje odlazi za vraćanje starih dugova: “Ono što je posebno poražavajuće je da će građani, koji su već zaduženi 4.400 maraka po glavi stanovnika, ovim zaduženjem biti zaduženi za dodatnih 600 maraka”.

“Ma, kakav crni ponos, naši unučići će vraćati ukoliko dođe do ove emisije, dug ukupan koji pravi Višković i njegova Vlada. Nažalost, tu nema ponosa nego sramote i, nažalost, ima niz pravnih neregularnosti i krajnja namjera protiv ustavnog djelovanja. Htjeli mi to ili ne priznati, jamac je država Bosna i Hercegovina”, podsjeća potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović.

Ovo neće biti jeftino zaduženje, tvrdi struka. Ako se realizira ovaj projekat, bit će relativno skupo, što nikako ne pogoduje trenutnoj situaciji u državi.

“Kamate će sigurno biti značajno veće nego one koje bi platili MMF-u, a mene više brine činjenica da mi, ipak, moramo završiti razgovore sa MMF-om – međunarodni kreditori traže sigurnu i stabilnu relaciju onoga koga kreditiraju jer u situaciji ako ne bude isplaćen, on zaustavi sve kreditore i financijere”, upozorava Zoran Pavlović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.

Ovo su nužna zaduženja za servisiranje i funkcioniranje Vlade RS-a, ali ono što brine struku je da ne postoji nikakva namjera da se naprave uštede, a s druge strane pomogne gospodarstvo, koja upravo stvara novac i pomoću koje se ti krediti moraju vraćati. A svakako ne slažu se s tim da u ovom zaduženju ima mjesta ponosu.

“Ja bih prije bio tužan i žalostan, nego sretan i ponosan”, zaključuje Pavlović.

(Izvor: Agencije)

Objava PONOSNI NA DUG – RS se zadužila za 700 milijuna KM – tko će vraćati dug? Unučići, a možda i BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Švicarski Neue Zürcher Zeitung u tekstu pod naslovom ‘Autocesta od nigdje do nikuda’ piše o gradnji autoceste od granice Crne Gore sa Srbijom do luke Bar.

List podsjeća da planovi o izgradnji te ceste nisu novi, započeli su još u vrijeme Tita. Ali tek s proglašenjem neovisnosti Crne Gore 2006. stvar je postala konkretna. Tako je 2014. koncesija dodijeljena kineskoj korporaciji Road and Bridge (CRBC), pri čemu je Kina dala na raspolaganje i kredit – u početku je riječ bila o 800 milijuna eura, ali je cijena radova u međuvremenu narasla na 1,3 milijarde, prenosi Deutsche Welle.

– Zapadne studije o izvodljivosti su u prošlosti izrazile sumnju o isplativosti ogromnog i skupog projekta u zemlji sa samo 650.000 stanovnika. Ali ipak je gradnja započeta. (…) Sada bi Crna Gora mogla da postati sljedeća žrtva kineske dužničke diplomacije. Još 2018. je američki trust mozgova Center for Global Development zemlju uvrstio u onu grupu kojoj prijeti opasnost da zbog kineskih kredita dođu u situaciju da ne mogu da plaćati dugove“, piše švicarski list.

„Prema navodima Međunarodnog monetarnog fonda, 2019. je zaduženje crnogorske države iznosilo 80 posto ukupnog budžeta, a ove godine bi to moglo porasti i do 93 posto. Četvrtina tih dugova se odnosi na Kinu, i taj udio stalno raste – dodaje Neue Zürcher Zeitung.

U tekstu se podsjeća ća da Kina u okviru strategije ‘Jedan pojas, jedan put’ (One belt, one road) širom svijeta investirati velike svote novca u infrastrukturu.

– U Crnoj Gori je ovog ljeta Kina po investicijama prešišala Rusiju. Za vrijeme vladavine Mila Đukanovića postajala je sve veća ovisnost od takozvanog korozivnog kapitala, dakle novca iz autoritarnih država koji se dodjeljuje bez uobičajenih kontrolnih mehanizama pravne države. To ima veze s načinom vladanja ovog dugovječnog državnika, ali i s manjkom alternative. Crnoj Gori, kao zemlji koja nije članica EU, vrlo je ograničen pristup novcu iz strukturnih fondova Unije – navodi se u tekstu.

– Peking na taj način osigurava pristup strateškoj infrastrukturi, a indirektno i mogućnost političkog utjecaja. Zato kineski kreditori, za razliku od Europljana, ne postavljaju pitanja o isplativosti nekog projekta ili o transparentnosti. Najvažniji crnogorski partner Kineza je Bemax, firma za koju se kaže da je tijesno povezana s Đukanovićevom strankom.

Pri tom kineski krediti nipošto nisu povoljni.

– Država snosi rizik promjene deviznog tečaja, a za sporove je nadležan sud u Hong Kongu. A priča se da u ugovoru postoji i klauzula po kojoj Kina dobiva pravo korištenja zemlje u Crnoj Gori, ako država ne bude mogla vratiti dugove. Kina je već pokazala zanimanje za luku Bar. Na sličan način je luka Hambantota na Šri Lanki dospjela pod kinesku kontrolu.

Nova crnogorska vlada traži način kako otplatiti rate kredita – samo sljedeće godine ona iznosi 67,5 milijuna dolara. Trenutno su različite opcije na stolu, od novih zaduženja kod MMF-a, do prodaje dugova stranim investitorima.

Ali svi promatrači se slažu oko toga da Crna Gora bez pomoći izvana te dugove neće moći platiti. Prije nekoliko dana je Podgorica uzela novi kredit kod zapadnih banaka u iznosu od 750 milijuna eura.

– A što će biti s autocestom?“, pita se list.

– Prva dionica od 41 kilometra trebala bi biti gotova sljedeće godine. Ali nitko ne zna što će biti s drugim dijelovima. Čak i za nužne pristupne ceste moraju se pronaći novi krediti. Ako to ne uspije, ovaj projekt će konačno postati ono kako ga u Crnoj Gori već mnogi zovu: Autocesta koji od nigdje vodi nikuda- piše Neue Zürcher Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Autocesta naše susjede baca u kinesko dužničko ropstvo: ‘Sjetite se što se dogodilo na Šri Lanki‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Novi pregovori Bosne i Hercegovine i Međunarodnog monetarnog fonda o novom aranžmanu teškom 1,5 milijardi KM počinju danas i trajat će do 8. prosinca. Pregovori će se održati online, pojedinačno s vladama Federacije BiH i Republike Srpske te s Vijećem ministara BiH. Međunarodni kreditori su ove godine izrazili želju da izravno razgovaraju s nižim razinama vlasti – entitetima i županijama i njima doznačavaju sredstva.

Vlasti žele da prvi dio novca ne bude uvjetovan i da to bude više od polovice ukupne vrijednosti, a drugi da bude uvjetovan reformskim procesima u skladu s dogovorom MMF-a, piše Klix.ba. Zatražen je prošireni aranžman u trajanju od tri godine, a ukupno BiH potražuje velikih 1,5 milijardi KM.

/Republikainfo.com/

Objava DOBRO IM IDE ZADUŽIVANJE Počinju pregovori s MMF-om: Vlast u BiH traži 1,5 milijardi KM pojavila se prvi puta na Republika.

Nova financijska injekcija iz MMF-a uskoro stiže u BiH. Milijardu i 500 milijuna maraka – to je iznos kredita o kojem se, kako tvrde u ovoj međunarodnoj financijskoj instituciji, već pregovara.

“Mi smo već počeli pregovore i nadamo se da ćemo ih zaključiti u prvoj polovici prosinca. Ako se sve bude odvijalo po planu, Izvršni odbor MMF-a bi moga odobriti program u siječnju ili veljači 2021. godine”, kazao je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.

I dok MMF za N1 tvrdi kako su pregovori uveliko počeli, oni koji pregovaraju u ime poreznih obveznika u BiH, o tome javnost nisu izvjestili, iako su porezni obveznici ti koji će kredit vraćati.

U državnom ministarstvu financija kažu da su prije pregovora sa MMF-om, očekivali sjednicu Fiskalnog vijeća, koje je trebalo donijeti odluku. To se, prema njihovim informacijama, nije dogodilo, piše N1.

“Da je novac MMF-a pojas za spasavanje političkih elita koji su i doveli u ovo stanje, i da taj novac nije vezan za reforme, nego za popunjavanje budžetskih rupa”, kazao je Saša Magazinović (SDP BiH).

Ipak, MMF u odgovoru našoj redakciji, očekuje neke reformske pomake.

“Uvjete koji se vežu uz ovaj novac još uvijek treba finalizirati. Međutim, mi predviđamo da će se programom tražiti reforme u pogledu poduzeća u državnom vlasništvu, zdravstvenog sektora, financijskog sektora, javnih nabavki, upravljanja javnim financijama i digitalizacije”, kazao je Jewell.

No, oporba i struka, nema povjerenja da će do toga i doći.

“Od šest aranžmana koliko je BiH zaključila sa MMF-om, stalno ista manipulacija. Nekoliko tranši se povuče, i kad dođe do ispunjavanja uvjeta, onda se zaustavi, novac se potroši. Na taj način će vlast premostiti do izbora. Uzet će nekih 700 milijuna EUR, zaduživat se kod komercijalnih banaka, a ništa se učiniti neće”, smatra Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.

“Sva ta zaduživanja idu u proračunsku potrošnju, ne ide za saniranje stanja u gospodarstvu”, tvrdi Branislav Borenović (PDP).

“Ni MMF ni EU, ni SB nitko nema nikakve druge uvjete, osim da se vratimo reformskim procesima”, kazao je Fadil Novalić, premijer FBiH.

Milijardu i 500 milijuna maraka MMF-a trebalo bi biti operativno sljedeće godine, uz koje uvjete, vlasti još ne objelodanjuju. Iz Bruxellesa se još čeka i na 250 milijuna eura, uvjetovanih reformom pravosuđa, a tome još nema naznaka. Ukupan vanjski dug BiH taman se počeo smanjivati (2014: 8.218.000.000 KM; 2019: 8.138.000.000 KM).

Jedino je u Republici Srpskoj povećan na skoro tri i pol milijarde na kraju prošle godine (2014: 2.891.000.000 KM; 2019: 3.419.000.000 KM). Ukupni je pad vanjskog duga zabilježen i u odnosu na GDP. No, s novim trendom zaduženja, brojke bi se mogle preokrenuti.

(Izvor: N1)

Objava Novi kredit za BiH: Milijardu i pol KM – jedno od najvećih zaduženja pojavila se prvi puta na Republika.

Federacija BiH je po skraćenim procedurama i bez ikakvih uvjeta dobila sredstva od MMF-a u iznosu od 400 milijuna KM, a od tog iznosa je 50 posto Federaciji BiH, a 50 posto županijama.

Federalna vlada je, na današnjoj sjednici, donijela Odluku o raspodjeli sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2020. godinu Federalnom ministarstvu financija s pozicije „Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – sredstva iz RFI aranžmana s MMF-om”.

Ovom odlukom utvrđuje se raspodjela sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2020. godinu Federalnom ministarstvu financija – „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – sredstva RFI aranžmana s MMF-om” u iznosu od 200.000.000 KM na ime dodjele financijske pomoći proračunima županija u sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije COVID-19.

Na osnovu kriterija iz Odluke o utvrđivanju kriterija za raspodjelu sredstava utvrđenih Proračunom Federacije BiH za 2020. godinu Federalnom ministarstvu financija „Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – sredstva RFI aranžmana sa MMF-om” utvrđena je raspodjela županijama s ponderom 1, osim za Posavski i Bosansko podrinjsku županiju koji imaju ponder 2.

Unsko-sanskoj županiji s 273.261 stanovnika, što iznosi 11,95 posto, pripast će 23.903.093 KM,

Posavskoj županiji s 43.453 ili 3,8 posto (ponder 2) – 7.601.971 KM,

Tuzlanskoj s 445.028 stanovnika ili 19,46 posto – 38.928.152 KM,

Zeničko-dobojskoj županiji sa 364.433 stanovnika ili 15,94 posto – 31.878.226 KM,

Bosansko-podrinjskoj s 23.734 stanovnika ili 2,08 posto (ponder 2) – 4.152.192 KM,

Srednjobosanskoj s 254.686 stanovnika ili 11,14 posto – 22.278.273 KM,

Hercegovačko-neretvanskoj koja ima 222.007 stanovnika ili 9,71 posto – 19.419.727 KM,

Zapadnohercegovačkoj sa 94.898 stanovnika što iznosi 4,15 posto – 8.301.059 KM,

Sarajevskoj županiji sa 413.593, što je 18,09 posto – 36.178.423 KM i

Hercegbosanska županija sa 84.127 stanovnika 3,68 posto – 7.358.882 KM.

Korisnici ovih sredstava su zaduženi da izvješće o njihovom utrošku dostave Federalnom ministarstvu financija najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

Općinama i gradovima 30 milijuna KM

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku i o raspodjeli sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2020. godinu Federalnom ministarstvu financija s pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima — županije i općine” gradovi i općine u iznosu od 30.000.000 KM, na ime dodjele financijske pomoći budžetima gradova i općina u sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije COVID-19 i za sufinansiranje projekata/zahtjeva/inicijativa.

Sredstva su dodijeljena po dva osnova i to kao financijska pomoć proračunima 80 gradova i općina u sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije COVID-19, za što je namijenjeno 10.000.000 KM i za sufinanciranje projekata/zahtjeva/inicijativa po javnom pozivu u iznosu od 20.000.000 KM.

Mirovine će biti povećane za 2,8%

Vlada FBiH upoznala se danas sa aktom Federalnog zavoda PIO/MIO od 28.7.2020. godine.

Federalni zavod PIO/MIO je zadužen da, u skladu s članom 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izvrši usklađivanje mirovina u visini zbira 50 posto postotka porasta potrošačkih cijena i 50 posto procjene postotk porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, izuzev mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, u iznosu 2,8 posto.

Ovaj zavod je obvezan i da u skladu s članom 16.a Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja uskladi mirovine za 2020. godinu korisnicima prava iz člana 3. člana 4. tačka 5. ovog zakona, a prema porastu indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini u Federaciji BiH u prethodnoj godini, u iznosu od 0,6 posto.

Federalnom zavodu PIO/MIO odobrava se da, u skladu s članom 78. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, izvrši usklađivanje vrijednosti općeg boda prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini. Nakon što se na vrijednost općeg boda od 14,5 KM iz 2019. godine primijeni ovaj postotak usklađivanja od 4,5 posto, izračunata vrijednost općeg boda za 2020. godinu iznosit će 15,15 KM.

Ovaj zaključak stupa na snagu 1. kolovoza 2020. godine i ne odnosi se na vrijeme u kojem je trajalo stanje nesreće u Federaciji BiH, priopčeno je iz Vlade FBiH.

/Republikainfo.com/

Objava Županijama, općinama i gradovima u FBiH konačno podijeljeno 200 milijuna KM MMF-ovog kredita, a mirovine povećane za 2,8% pojavila se prvi puta na Republika.

Kredit vrijedan 361 milijun dolara, kojega je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio BiH da bi se lakše suočila s posljedicama pandemije koronavirusa, ostaje, i nakon sjednice Vijeća ministara u utorak, blokiran zbog unutarnjepolitičkih nesuglasica.

Vijeće ministara BiH trebalo je tijekom dana donijeti formalnu odluku o povlačenju kredita, kojega je dan ranije odobrio Upravni odbor MMF-a, no na telefonskoj sjednici bosanskohercegovačke vlade o tome nije bilo potrebne suglasnosti pa je tako nastavljena “trakavica” započeta ranijim prijeporima o tome kako će se kredit podijeliti unutar BiH.

Odluka čije se usvajanje očekivalo trebala je omogućiti da novac MMF-a bude na raspolaganju već od srijede.

Ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda naveo je da je su ministri iz Stranke demokratske akcije (SDA) odbili prijedlog odluke Ministarstva financija tražeći da se odluka o povlačenju kredita donese temeljem Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima BiH, što je za Bevandu “neprihvatljivo i neutemeljeno” jer nije riječ o klasičnom zaduživanju, nego o kreditu odobrenom kroz poseban program brze pomoći.

SDA-ova ministrica vanjskih poslova Bisera Turković ocijenila je pak kako je Bevandin prijedlog upućen Vijeću ministara bio u neskladu s onim što piše u Pismu namjere poslanom MMF-u te je sugerirala kako je i u ovom slučaju, kao i kod ranijeg sukoba oko ovog kredita, problem u tome kako će odluka Vijeća ministara tretirati poziciju županija u Federaciji BiH i njihove obveze pri vraćanju duga. Istaknula je kako je riječ o problemu kojega se lako može riješiti “malom korekcijom” pa se odluka o povlačenju kredita može nakon toga vrlo brzo donijeti.

Hrvatski i bošnjački dužnosnici ranije su se sukobili upravo oko toga hoće li i koliko novca iz ovog kredita pripasti županijama, što je za nekoliko tjedana odgodilo postupak odobravanja na Upravom odboru MMF-a.

MMF je kredit za BiH, vrijedan 361 milijun dolara, odobrio uz simboličnu kamatu od 1,05 posto i uz razdoblje počeka od 39 mjeseci. Novac bi se unutar BiH podijelio tako da Federaciji BiH pripadne 62 posto ukupnog iznosa, a Republici Srpskoj 38 posto. Pritom bi se kvota namijenjena Federaciji dijelila tako što bi polovica ostala na raspolaganju entitetu, dok bi se druga polovica podijelila županijama sukladno broju stanovnika koji u njima žive.

Svaki bi entitet po 0,5 posto iz svoje kvote izdvojio za financiranje distrikta Brčko koji je posebna administrativno-teritorijalna cjelina unutar BiH.

(Izvor: HINA)

Objava BiH SAMA SEBI BLOKIRALA VEĆ ODOBRENI KRIZNI KREDIT MMF-a Nastavljaju se prijepori kako će se kredit podijeliti pojavila se prvi puta na Republika.