– Papa Franjo je u više navrata posljednje vrijeme govorio o takozvanom Trećem svjetskom ratu u dijelovima. Sve njegove poruke upozoravaju na tragediju u Ukrajini, na tragediju u Svetoj zemlji. Zato je ovih dana Papa Franjo u Svetu zemlju poslao svog osobnog izaslanika, kardinala Konrada Krajevskog, prefekta apostolske Milostinjarne, kako bi pokazao konkretan znak solidarnosti s onima koji osobno trpe zbog posljedica rata, rekla je Anđela Jeličić Krajcar, prenosi HRT.

– Vatikanski mediji opširno su izvijestili o susretima kardinala Krajevskog i o njegovom razgovoru sa svećenikom u Gazi, koji ga je upoznao s detaljima humanitarne katastrofe. Vatikan je također izrazio i spremnost slanja humanitarne pomoći kad se za to stvore uvjeti. dodala je.

Jeličić Krajcar istaknula je da Papa Franjo često govori u posljednje vrijeme o skrovitosti i o malenosti, jer ljudi koji djeluju u skrovitosti i malenosti donose ljubav u svijet i mijenjaju ga iznutra.

– Danas je na trgu Svetog Petra tijekom Angelusa papa Franjo pozvao sve kršćane da Božić ne pokvare konzumerizmom, da ga slave u jednostavnosti, da ga slave u trezvenosti i u solidarnosti s ljudima koji su u potrebi, kako materijalnoj tako i duhovnoj, s ljudima koji su osamljeni, rekla je.

U ponedjeljak će se u Rimu u mnogim crkvama održati tradicionalni ručak u organizaciji zajednice Svetog Egidija, na koji su pozvani svi siromašni i oni koji nisu na ničijoj listi prioriteta.

– U ovim trenucima u Bazilici Svetog Petra počinje Sveta Misa, Misa Polnoćka koja se već nekoliko godina slavi ranije zbog slabijeg zdravlja Pape Franje, a na Trgu Svetog Petra sve je spremno i za sutrašnji Urbi et Orbi, tradicionalni blagoslov i božićnu čestitku gradu i svijetu, izvijestila je Jeličić Krajcar.

Papa izrazio žaljenje zbog ‘uzaludnog’ rata u Svetoj Zemlji

Papa Franjo je u nedjelju na Badnjak izrazio žaljenje jer Isusovu poruku mira ušutkava “uzaludna logika rata” u samoj zemlji gdje je Krist rođen.

Papa je slaveći 11. Božić svog pontifikata vodio svečanu misu na Badnjak u bazilici svetog Petra, gdje je u svojoj propovijedi govorio o sukobu u Svetoj Zemlji.

– Večeras, naša su srca u Betlehemu, gdje princa mira opet odbacuje uzaludna logika rata, oružanim okršajem koji mu čak i danas priječi da pronađe mjesta u svijetu, kazao je Franjo.

Osamdesetšestogodišnji poglavar Katoličke crkve je govorio nekoliko sati nakon što se izraelski premijer Benjamin Netanyahu obvezao ući dublje u Pojas Gaze pošto je za vikend poginulo 15 izraelskih vojnika.

Palestinski ministar turizma Rula Ma’ayah je u gradu gdje je rođen Isus rekao: “Betlehem slavi Božić s tugom i žalosti zbog onoga što se događa u Gazi i na cijeloj Zapadnoj obali, svim palestinskim teritorijima”.

Na papinskoj misi za 6500 ljudi u bazilici svetog Petra i još više onih koji su misu gledali na zaslonu pred bazilikom, Franjo je rekao da je prava poruka Božića mir i ljubav, pozvavši ljude da ne budu opsjednuti svjetovnim uspjehom i “idolatrijom konzumerizma”.

Govorio je “odviše ljudskoj karakteristici koja se proteže kroz povijest: traganjem za svjetovnom moći i snazi, sjajem i slavom, koja sve mjeri uspjehom, rezultatima, brojkama i iznosima, svijet suviše opsjednut postignućem”.

Papa je kazao da premda je mnogima teško slaviti Božić u “ovom svijetu koji je tako osuđujući i nemilostiv”, da bi se trebali sjetiti onoga što se zbilo prvog Božića.

– Večeras, ljubav mijenja povijest, poručio je.

Franjo je u nekoliko navrata pozvao na prekid sukoba u Gazi te zatražio puštanje na slobodu svih talaca koje drže palestinske militantne skupine. Papa će u ponedjeljak u podne poslati svoju božićnu poruku “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu), javlja HRT.

/Desk/

Objava Papa Franjo pozvao kršćane da Božić ne pokvare konzumerizmom pojavila se prvi puta na Republika.

Mnoge je ova tragedija podsjetila na Breivikov masakr mladih u Norveškoj prije 12 godina kad je javnost bila uvjerena da je riječ o psihijatrijskom bolesniku, a onda je vještačenje pokazalo da se radi o teškom poremećaju ličnosti i sindromu malignog narcizma. Stručnjaci ne žele govoriti o ovom konkretnom beogradskom slučaju, ali naglašavaju da sve češći nedostatak empatije prema drugima može, između ostaloga, rezultirati agresijom.

Četiri komponente

“Za mentalno zdravlje svakog čovjeka bitne su četiri komponente. Jedna je biološka, odnosno ono što smo naslijedili od predaka, duga je psihološka koja se dobiva odrastanjem, potom socijalna jer je čovjek i društveno biće, a četvrta je dubinska duhovna, kad čovjek dubinski spoznaje svoje ponašanje. Primijećeno je, a istraživanja su to potvrdila, da je u posljednjih desetak godina došlo do povećanja konzumerizma uz neoliberalni kapitalizam tako da se psihopatologija u mlađoj dobi sve više svodi na psihopatologiju ličnosti”, objašnjava prof. dr. Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb, prenosi Jutarnji list.

“Upravo porast narcističkog modela ponašanja u našoj zapadnoj civilizaciji dovodi do porasta onoga što u psihodinamici nazivamo patološki narcizam u mlađoj populaciji. Nekada je razlika između tzv. celebrityja i prosječnog studenta bila puno veća, a danas istraživanja pokazuju da su studenti sve sličniji celebrityjima. U prilog tome govori i porast zahvata iz estetske kirurgije, što znači da se poremetila socijalna komponenta koja utječe na mentalno zdravlje, a u koju pripada i uporaba igrica”, kaže prof. dr. Marčinko.

“Kod počinitelja teških kaznenih djela je često (ne odnosi se na djecu) u odrasloj dobi primijećen sindrom malignog narcizma. Takve osobe pate od teškog poremećaja ličnosti, paranoidnog osjećaja ugroženosti od okoline, agresije koju ne mogu kontrolirati, a koju koriste kako bi prikrili jak osjećaj srama i kompleksa.

Agresivno ponašanje

Reakcija na jaku posramljenost i duboke komplekse koje nose kod takvih je osoba agresija i nanošenje štete drugima jer ih simbolično doživljavaju kao svoje progonitelje. Nepodnošljiv osjećaj srama stvara nelagodu, što labilni ljudi rješavaju agresivnim ponašanjem prema osobama iz okoline.

Kod počinitelja teških kaznenih djela puno se češće radi o teškoj psihopatologiji ličnosti, a rijetko o duševnoj bolesti”, zaključuje, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Raste patološki narcizam kod mladih: Sve manje empatije, sve više igrica, konzumerizma i kompleksa pojavila se prvi puta na Republika.