Procjenjuje se da u ovoj branši nedostaje više od 10.000 radnika. Iako su plaće u ovom sektoru od 2019. godine porasle za gotovo 50 posto, one i dalje ostaju najniže u gospodarstvu, piše Slovenska tiskovna agencija (STA).

Činjenica je da u ugostiteljstvu i turizmu već godinama nedostaje odgovarajući kadar. Uslijed nedostatka radne snage, mnogi ugostitelji bili su primorani prilagoditi svoje poslovanje, a jedan od načina bio je i skraćivanje radnog vremena lokala ili ugostiteljskih objekata, navode iz Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije.

Izrazili su zadovoljstvo što su prošle godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koje su omogućile sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu.

Ipak, priželjkivali su rješenje po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućava sezonski rad na kraće razdoblje na temelju građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu on dostupan samo na temelju ugovora o radu.

Problem kod zapošljavanja stranih radnika i dalje predstavljaju dugotrajne administrativne procedure. Ti postupci traju toliko dugo da strani radnici u međuvremenu pronađu posao negdje drugdje u Europskoj uniji.

Zbog jezika su u turizmu i dalje najtraženiji radnici iz zemalja Balkana, ali je sve više i Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i s Filipina.

Iz sindikata upozoravaju da su kadrovske prilike ove godine još teže nego lani, te da ni rast plaća ni poboljšanje uvjeta rada nisu bili dovoljni.

Glavna tajnica Sindikata radnika ugostiteljstva i turizma Slovenije Jasna Bračun izjavila je za STA da mnogi potencijalni kandidati izbjegavaju ovu branšu.

“Razlozi su dobro poznati: zahtjevno radno vrijeme, izražena sezonalnost posla i, što je ključno, plaće koje su, prema podacima statističkog ureda, najniže među svim gospodarskim granama u zemlji. Takvi uvjeti ne omogućavaju privlačenje i zadržavanje kadra koji je sektoru hitno potreban za normalno funkcioniranje”, upozorila je Bračun.

Objava Sloveniji nedostaje više od 10.000 radnika u turizmu i ugostiteljstvu pojavila se prvi puta na Republika.

U paketu izmjena Zakona navodi se da se rok Ministarstva unutarnjih poslova za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produljuje s 30 na 90 dana, dok se rok za prijavu boravišta umjesto dosadašnja tri produljuje na 15 dana. Paket također uvodi mogućnost blokade poslovnog računa do 30 dana, po hitnom postupku, ukoliko se utvrdi nezakonitost u poslovanju. Predviđene kazne za rad bez dozvole iznose od 6.630 do 39.820 eura po radniku; dok se raniji iznosi u kunama više ne primjenjuju.

Sezonske dozvole

Sezonske dozvole u sektorima turizma, poljoprivrede i srodnih djelatnosti produljuju se na razdoblje do tri godine.

Također, strani radnici će, kako bi produljili dozvolu za boravak i rad, biti obvezni u roku od godinu dana položiti ispit hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1 znanja. Standard smještaja iznosi najmanje 14 m² uz dodatnih 6 m² po radniku, dok visina najma ne smije prijeći 30 posto neto plaće.

Izmjene Zakona o strancima predviđaju da će strani radnik koji je kod istog poslodavca radio najmanje šest mjeseci moći promijeniti poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove dozvole za boravak i rad. Dozvola više neće biti strogo vezana isključivo uz jednog poslodavca, čime se radnicima olakšava prelazak na bolje uvjete rada ili drugi posao bez ponovnog prolaska kroz cijeli administrativni postupak.

Istodobno, produljuje se rok tijekom kojeg strani radnik može biti nezaposlen, a da pritom ne izgubi pravo boravka i rada u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnjeg kraćeg roka, strani radnik sada može ostati bez zaposlenja do tri mjeseca tijekom važenja dozvole. Ako radnik ima dozvolu dulje od dvije godine, dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na šest mjeseci. U tom razdoblju radnik može tražiti novog poslodavca bez automatskog ukidanja dozvole ili obveze napuštanja Hrvatske.

Jedna od izmjena koja je osobito bila u fokusu odnosi se na duljinu boravka vozača. Paket izmjena predviđa da profesionalni vozači kamiona i autobusa iz država izvan Europske unije mogu dobiti dugotrajnu vizu s važenjem do godinu dana. Izmjena ne dolazi bez odgovornosti i zaštitnog mehanizma – u slučaju da se viza ne koristi u svrhe za koje je izdana, bit će, kako je navedeno, ukinuta.

Domaći prijevoznici

Kako je za Fenu komentirala veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, usvajanjem novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj napravljen je značajan iskorak prema rješavanju dugogodišnjeg problema boravka radnika iz Bosne i Hercegovine, posebice profesionalnih vozača, ali i radnika iz građevinskog i drugih sektora kojima će biti omogućen dulji i jednostavniji boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Jedan od najvećih problema s kojima su se domaći prijevoznici suočili u posljednje vrijeme, zbog čega su organizirali i nekoliko regionalnih prosvjeda, upravo je duljina boravka u zemljama EU-a. Uvođenjem novog Entry-Exit sustava dodatno su pooštrena pravila o boravku do 90 dana u razdoblju od 180 dana unutar schengenskog prostora.

“Imamo oko 5.000 profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima, odnosno koji se bave međunarodnim transportom. Tu ne uključujemo unutarnje transporte ili one koji se odvijaju u regiji. Broj je i veći ako uzmemo u obzir cijeli sektor, gdje treba ubrojiti i naše disponente, menadžere, direktore, radnike na održavanju vozila…”, kazao je ranije za Forbes BiH Atif Hadžidedić, član Konzorcija Logistika BiH.

Objava Nove izmjene Zakona o strancima u Hrvatskoj: Što se mijenja za radnike iz BiH u sektoru prijevoza, građevinarstva i turizma? pojavila se prvi puta na Republika.