Diljem svijeta, pa i Hrvatske i BiH, oglasila su se zvona kao znak izbora novog pape.

/Desk/

Objava Habemus Papam! – Imamo Papu! pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo i sestrinstvo i počasni predsjednik HKD Napredak, akademik, mons.prof.dr. Franjo Topić u posjetu je Vatikanu, upravo u vrijeme konklave za izbor novog pape. Topić je posjetio i posljednje počivalište papa u bazilici Svete Marije Velike. Topić je podijelio svoje dojmove povijesnog vremena o izboru novog pape.

Tajnost glasanja

Ovih dana glavna, ne samo vatikanska, već i svjetska tema je izbor novog pape. Konklave su započele u srijedu u podne, nakon ‘mise za izbor rimskog prvosvećenika’, a gdje su sudjelovali i koncelebrirali samo kardinali koji sudjeluju na konklavi. Misu je predvodio dekan Kardinalskog zbora kardinal Giovanni Battista Re.

“Mi smo bili, da tako kažem, samo redoviti vjernici na misi. Kardinal R imao je kratku propovijed, a osnovna ideja je bila kako je ljubav glavni kriterij, a što Isus stalno naglašava, “Ljubite druge kao što sam ja vas ljubio”. Nakon mise sam susreo više kardinala, među njima i našega Vinka Puljića koji je inače i najstariji kardinal po službi, u devetom mjesecu napunio je 80 godina, a susreo sam se i s hrvatskim kardinalom Josipom Bozanićem. Imali smo priliku razmijeniti puno pitanja o kojima smo diskutirali, izuzev onih koji su za njih tajna”, kazao je mons. Topić.

Komentirajući stalno pitanje o izoliranosti kardinala tijekom konklave, Topić je rekao kako su kardinalima oduzeti mobiteli, laptopi, fotoaparati, bilo što, što bi eventualno moglo snimati kako bi se sačuvala apsolutna tajnost.

“Ovih dana nad Vatikanom je poseban ‘medijski kišobran’, te se želi sačuvati tajnost kako kardinali i ostali ne bi komunicirali. Mnoštvo medija je iz svih krajeva svijeta, a vatikanski mediji prenose vijesti, a ostali mogu preuzimati”, kaže Topić, uz opasku kako se milijuni ljudi diljem svijeta moli za što bolji izbor pape.

Kandidati za novog papu

On se ovom prilikom susreo s mnogim vatikanskim dužnosnicima, ali i kardinalima koji su , potom, sudjeluju u konklavama.

“Između ostalih susreo sam se s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinijem, koji se smatra kao jedan od glavnih kandidata za novoga papu. Kazao sam više puta kako osobno smatram da bi to bio najlogičniji izbor. Pietro Parolin je od početka pontifikata pape Franje bio državni tajnik, tj. njegov najbliži suradnik. Poznaje sve kardinale i njega poznaju svi kardinali, prepoznaje cjelokupnu situaciju u svijetu i Crkvi, tako da tu ima neke logike. To me asocira na vrijeme kada je bio kardinal Ratzinger, koji je također u Vatikanu živio godinama, poznavao sve kardinale. I tada sam kazao kako bi bilo najlogičnije da novi papa bude kardinal Ratzinger koji je, kao što znamo, i postao papa Benedikt XVI.”, podsjetio je.

On se osvrće i kako se čak kladionice bave kandidatima za izbor novog pape te spominje kako je jedan od najspominjanijih kandidata i filipinski kardinal Luis Tagle, za kojeg, kako kaže, smatra da ga je papa Franjo pozvao na važnu dužnost u Kongregaciji za evangelizaciju, s namjerom da bude kandidat za papu.

“Znamo da je papa Franjo imenovao većinu kardinala koji su sada u konklavama i znamo da to ima određenu težinu. Crkva i vjernici katolici žive u konkretnom, sadašnjem svijetu. Prema tome, papa mora biti zainteresiran i za pitanja u svijetu. Posljednje pojavljivanje pape Franje na Uskrs, unatoč njegovom zabrinjavajućem zdravstvenom stanju, što je bilo vrlo simptomatično, u svojoj poruci ‘Urbi et orbi’, Gradu i svijetu, govorio je o svjetskim problemima, ratovima, Ukrajini, Mijanmaru, Kongu, Južnom Sudanu, a evo sada smo zabrinuti i za Indiju i Pakistan”, komentira predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo i sestrinstvo svoje dojmove i boravak u Vatikanu.

Ljudsko bratstvo

Na pitanje o Zakladi ljudsko bratstvo, Topić kaže kako je ljudsko bratstvo i sestrinstvo jedno od najvažnijih tema današnjeg svijeta.

Podsjetimo kako su upravo papa Franjo i veliki imam Ahmad al-Tayyeb potpisali povijesnu Deklaraciju o ljudskom bratstvu u veljači 2019. godine

Sveti Otac i veliki imam Ahmad al-Tayyeb zajedno su pozvali na prestanak ratova u svijetu. Usto su na kraju uz gromoglasni pljesak sudionika potpisali zajedničko priopćenje koje sažima dvodnevni rad konferencije o „Ljudskom bratstvu“. U dokumentu pozivaju sve ljude da osude nasilje i prolivanje krvi.

Između ostaloga, tada je Al-Tayyeb potvrdio slaganje sa „svojim dobrim prijateljem Franjom“ i oštro osudio svako korištenje religije za opravdanje nasilja i mržnje, dok je papa Franjo istaknuo kako svi ljudi imaju isto dostojanstvo te da nitko ne može biti gospodar ili rob, osudivši vjerski fanatizam, poručujući kako ne postoji nasilje koje se može opravdati religijom.

“Često je pitanje što ostaje od pape Franje. Mislim da je jedna od najvažnijih tema Ljudsko bratstvo, dokument koji je izdan 2019. Mi u BIH imamo Zakladu Ljudsko bratstvo. Ovdje sam bio s glavnim tajnikom Dikasterija za međureligijski dijalog i predstavnicima Biskupske konferencije Italije i obećali su poslati svoje predstavnike da nas posjete i upoznaju se bolje s našim radom. Radujemo se tome”, rekao je na koncu mons. Topić.

/Desk/

Objava Akademik, mons. Topić u posjetu Vatikanu: Milijuni vjernika mole za što bolji izbor novog pape pojavila se prvi puta na Republika.

Vrata Sikstinske kapele zatvorila su se poslijepodne nakon što su u nju ušla 133 kardinala koji će izabrati 267. poglavara Katoličke crkve. Bijeli dim, koji će svijetu objaviti da je izabran novi papa, bit će pušten kada jedan od njih dobije dvotrećinsku većinu, odnosno najmanje 89 glasova.

Crni dim pojavio se iznad Sikstinske kapele što znači da u prvom glasanju kardinala na konklavi nije izabran novi papa, nasljednik pape Franje koji je umro 21. travnja.

Danas su kardinali glasali samo jednom. Crni dim nije iznenađenje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu.

U idućim danima kardinali mogu glasati četiri puta dnevno, dvaput prijepodne i dvaput popodne.

Za izbor pape, 267. po redu u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno od sadašnjih 133 kardinala koji glasaju potrebno je dobiti 89 glasova.

Mnogi vjernici uživo su na Trgu Svetog Petra u Vatikanu čekali pojavljivanje prvog dima, znaka je li ili nije izabran novi papa.

/Desk/

Objava Prvi dan konklave u Vatikanu – Crni dim iz dimnjaka na Sikstinskoj kapeli – Papa nije izabran pojavila se prvi puta na Republika.

Kardinali će glasati do četiri puta dnevno. Za izbor novog pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak. U Vatikanu je na tisuće hodočasnika koji očekuju vijesti o novom papi, nasljedniku sv. Petra i poglavara Katoličke crkve s oko milijardu i pol vjernika.

Djelatnici Vatikana su prošlog tjedna podigli dimnjak na kapeli, koji će se koristiti za spaljivanje glasačkih listića. Crn dim znači da nije donesena odluka, a bijel da je izabran 267. papa.

Za trajanja konklava sve radijske, televizijske i telefonske veze prekidaju se jer kardinali moraju biti izolirani od vanjskog svijeta i mogućih utjecaja na njihovu odluku. Izbor za novoga papu ritual je bogat tradicijom i simbolikom, tajnovitošću i hipnotičkim gregorijanskim napjevima, kratko najavljuje N1 Hrvatska.

Već je postavljeno mnoštvo kamera prema neuglednom dimnjaku u Rimu. To znači da danas počinje konklava i u detaljnom protokolu je određeno kad će iz njega izaći bijeli dim – dakle kad će biti proglašeno “Habemus Papam”, piše Deutsche Welle.

Još ovog vikenda su dimnjačari postavili dimnjak na krov iznad Sikstinske kapele – inače on uopće ne postoji, jer nije potreban: već odavno se papine odaje griju drugačije. Ali kroz njega će svijet saznati jesu li se kardinali složili oko toga tko će biti novi papa.

Umjesto mnoštva turista koji se dive tamošnjim freskama, Sikstinska kapela će idućih dana biti možda najekskluzivniji klub koji postoji kojem pristup imaju samo ovlašteni za izbor poglavara Katoličke crkve.

Čitava procedura slijedi stroga pravila, makar su se ona mijenjala u dva milenija staroj povijesti Crkve: prvog nasljednika sv. Petra nekad nisu birali samo svećenici, nego i vjernici. I titula “važnih”, kardinalnih biskupa je “novina” tamo negdje iz 5. stoljeća. Ali već stoljećima postupak slijedi određenu proceduru, makar je ona točno određena tek “nedavno” – prije jedva tridesetak godina.

Detaljna pravila razmjerno “nova”

Jer tek papa Ivan Pavao II. je 1996. objavio apostolsku konstituciju, kako će točno kardinali mlađi od 80 godina birati papu. Taj spis izaziva divljenje crkvenog povjesničara iz Augsburga Jörga Ernestia: “Niti jedan drugi dokument u povijesti papinstva nije toliko detaljan i temeljit u slučaju sedisvakancije (“prazne Stolice”) kao onaj Ivana Pavla II.” Čini se kako je Wojtyla – a prste je tu svakako imao i njegov šef kongregacije za nauk vjere Ratzinger – “želio uzeti u obzir sve moguće situacije i spriječiti sve poteškoće.”

No i ta su pravila tu – da se krše. U toj odredbi piše kako “maksimalan broj kardinala s pravom glasa ne smije prelaziti 120”, ali to je u nadležnosti budućih papa, koliko će kardinala imenovati. Za pape Franje ih je u jednom trenutku bilo čak 140 kardinala mlađih od 80 godina, sad ih je samo 135.

Ali ta detaljna pravila određuju postupak čak i slučajevima kao što je kardinal Vinko Puljić: on zbog bolesti isprva uopće nije htio doći u Vatikan, no onda je ipak došao – ali ne mora sjediti u Sikstinskoj kapeli kao svi ostali, nego će ga u svakom izbornom krugu posjetiti Infirmarii, “komisija” od tri kardinala koji će uzeti njegovu izbornu ceduljicu.

Ipak nije sve jasno

Naravno da je sve znatno kompliciranije ako neki kardinal sjedi u zatvoru. To se, naime, moglo dogoditi jednom od samo tri sudionika u konklavi iz Njemačke, ne zbog nekakvog vjerskog progona nego zbog optužbe za krivokletstvo. Jer kardinal iz Kölna Rainer Maria Woelki je pred sudom dao lažnu izjavu u jednom slučaju spolnog zlostavljanja od strane crkvenog službenika, ali postupak je ovog tjedna obustavljen nakon što je njemački kardinal platio 26 tisuća eura globe.

No zbrka je moguća čak i uz tako detaljna pravila: nedugo prije konklave se utvrdilo kako su dva kardinala iz Afrike zapravo mlađa nego što se vjerovalo i kako su ipak mlađi od 80 godina. To je naravno moguće s ne baš primjernom dokumentacijom rodnih listova u bivšim kolonijama, ali jedan od njih je na kraju ipak ostao kod kuće.

Zatvoreno društvo

Najviše se zapravo zna o tajnovitosti čitavog postupka izbora pape: to je poznato i iz romana Roberta Harrisa “Konklava” i filma koji je po njemu snimljen, a današnje mjere daleko prelaze i od Ivana Pavla II. propisanu zabranu komunikacije kardinala u konklavi “preko telefona ili radija” sa svijetom izvan Sikstine. Ne samo da su isključene kamere za nadzor, čak i zvučnici u prostoru konklave, nego su tu i uređaji za ometanje signala, čak su i prozori ojačani kako se laserskim uređajima ne bi moglo prisluškivati što se dešava u kapeli.

Sam postupak izbora je u romanu prilično točno opisan: u svakom izbornom krugu kardinali pišu ime na ceduljicu, ona se glasno čita i provjerava od više dostojanstvenika koji predsjedaju brojanjem jer se nakon toga sve izborne ceduljice bacaju u vatru – i sagorijevaju crnim dimom, dakle nitko nije izabran. Nekakvih popisa nema, zapravo se ne potiče niti razgovor među kardinalima, koga bi mogli birati u sljedećem krugu.

Jer izbor pape se smatra božanskim nadahnućem kardinala koji sudjeluju u izboru. To svjedoči i spomenuti kardinal Woelki koji je sudjelovao već i u izboru pape Franje: “Sve je to velika bogoslužna svečanost, duhovni događaj” gdje se izbor pape izmjenjuje tek zajedničkom molitvom za pomoć Duha Svetog za odabir “onog pravog”.

Vjerojatno prije vikenda…

Prvi krug izbora će biti održan već ove srijede nakon svečanog početka konklave. Od sutra je određeno da može biti četiri izborna kruga, dva prije i dva poslije podne. Petog dana – to je u ovom slučaju nedjelja, je predviđena stanka, ali u ponedjeljak se može nastaviti – ako bude potrebno.

Jer u dalekoj prošlosti je bilo konklava koje su trajale tjednima, no to već odavno nije tako. U posljednjim konklavama, 2005. i 2013. se bijeli dim zavijorio već uvečer drugog dana kod izbora Benedikta XVI. i Franje, kod Ivana Pavla II. je to bilo tek trećeg dana. Duže od toga, ali ipak samo četiri dana je bilo potrebno tek 1958. kad je izabran Ivan XIII.

Nakon toga tajnovitosti više nema: u dvorani pred balkonom na koji će izaći novi papa njega čekaju tri bijele odore – malena, srednja i velika, ali i dovoljno “ziherica” (puntapeta) kako bi novi papa nekako izgledao kad se pojavi pred okupljenim pukom i kamerama. A nakon toga se čuje i ono glasovito: Habemus Papam, imamo papu. Ali tko će to biti…

/Desk/

/Desk/

Objava U Vatikanu počinje konklava – čeka se vijest o izboru novog pape pojavila se prvi puta na Republika.

Tajni izbori počinju 7. svibnja, a izolirani kardinali koriste dimnjak kako bi vanjskom svijetu rekli jesu li izabrali novog vođu Katoličke Crkve koja broji 1,4 milijarde ljudi. Crni dim označavat će da nema odluke, a bijeli će objaviti da je izabran 267. papa, prenosi HRT.

Radnici su pričvrstili cijev na krov Sikstinske kapele iz 15. stoljeća, poznate po Michelangelovim freskama. Dimnjak je jasno vidljiv s obližnjeg Trga svetog Petra, gdje se očekuje da će se tisuće ljudi okupiti tijekom konklave kako bi vidjeli kako napreduje tajno glasovanje.

Franjo, koji je umro 21. travnja, bio je papa od 2013. i bio je prvi papa iz Amerike. 133 kardinala, od kojih je oko 80% imenovao Franjo, glasat će o njegovom nasljedniku. Posljednje dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, završile su do kraja drugog dana glasovanja.

/Desk/

Objava Na krov Sikstinske kapele postavljen dimnjak za konklavu izbora novog pape pojavila se prvi puta na Republika.

Uz svjetske vođe i monarhe, procjenjuje se da se oko 400.000 ljudi okupilo u subotu na posljednjem ispraćaju argentinskog pape u Vatikanu i na ulicama Rima.

Gomila je dokaz popularnosti Franje, energičnog reformatora koji se zalagao za najsiromašnije i najranjivije. Mnogi od onih koji oplakuju pokojnog papu, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, izrazili su zabrinutost oko toga tko će ga naslijediti.

– Transformirao je Crkvu u nešto normalnije, ljudskije, rekla je Romina Cacciatore (48), argentinska prevoditeljica koja živi u Italiji. Zabrinuta sam zbog onoga što dolazi, dodala je.

U ponedjeljak ujutro u 9 sati kardinali će održati peti sastanak od papine smrti, na kojem se očekuje da će objaviti datum konklave.

Izbor pape, koji se održava iza zaključanih vrata u freskama oslikanoj Sikstinskoj kapeli, stoljećima je predmet javne fascinacije. Kardinali-elektori glasat će četiri puta dnevno dok jedan kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu, rezultat koji se objavljuje svijetu paljenjem papira koji ispuštaju bijeli dim.

Luksumburški kardinal Jean-Claude Hollerich prošli je tjedan rekao da očekuje da će se konklava održati 5. ili 6. svibnja, nakon devetodnevne žalosti koja završava 4. svibnja. Njemački kardinal Reinhard Marx rekao je novinarima u subotu da će konklava trajati samo “nekoliko dana”.

Ostavio je svoj trag

Franjin sprovod održan na Trgu svetog Petra uz snažno proljetno sunce, bio je mješavina svečane ceremonije i izljeva emocija za prvog latinoameričkog papu. Mnoštvo se očekuje i u nedjelju kada javnost može početi posjećivati njegovu jednostavnu mramornu grobnicu u bazilici Santa Maria Maggiore, njegovoj omiljenoj crkvi u Rimu.

Franjo je pokopan u niši crkve, postavši prvi papa u više od stoljeća koji je pokopan izvan Vatikana. U propovijedi na sprovodu kardinal Giovanni Battista Re istaknuo je papinu obranu migranata, neumoljive pozive na mir i uvjerenje da je Crkva “dom za sve”.

Mnogi ožalošćeni izrazili su nadu da će sljedeći papa slijediti njegov primjer, u vrijeme raširenog globalnog sukoba i rastućeg desničarskog populizma.

– Zabrinuti smo; nadamo se da će papa nastaviti na temeljima koje je ostavio papa Franjo, rekla je Evelyn Villalta, 74-godišnjakinja iz Gvatemale.

Bio je papa koji je ostavio traga na našoj generaciji, dodala je Marine De Parcevaux, 21-godišnja francuska studentica koja je prisustvovala misi. Kardinal Marx je rekao da je rasprava o sljedećem papi otvorena, dodajući: Nije pitanje konzervativnosti ili progresivnosti… novi papa mora imati univerzalnu viziju.

Molimo se za sebe

Više od 220 od 252 kardinala bilo je na subotnjem sprovodu, a ponovno će se okupiti u nedjelju poslijepodne u bazilici Santa Maria Maggiore kako bi odali počast na Franjinom grobu.

U bazilici sv. Petra u 10.30 održat će se misa, koju će predvoditi Pietro Parolin, državni tajnik za vrijeme Franje i glavni je kandidat za sljedećeg papu.

Samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo glasa u konklavi, a trenutno ih ima 135 – većinu ih je Franjo sam imenovao. No, stručnjaci ne pretpostavljaju da će odabrati nekoga poput njega.

Franjo, bivši nadbiskup Buenos Airesa koji je volio biti među svojim stadom, bio je vrlo drukčiji od svog prethodnika Benedikta XVI., njemačkog teologa kojemu su više odgovarale knjige nego ljubljenje beba. Benedikt je pak bio značajna promjena u odnosu na poljskog prethodnika, karizmatičnog, atletskog i iznimno popularnog Ivana Pavla II. Neki kardinali priznali su težinu odgovornosti koja se nalazi pred njima pri odabiru novog poglavara 1,4 milijarde katolika u svijetu.

– Osjećamo se vrlo malima, rekao je Hollerich prošli tjedan. Moramo donositi odluke za cijelu Crkvu, pa se stvarno moramo moliti za sebe.

/Desk/

Objava U očekivanju konklave i novog pape pojavila se prvi puta na Republika.