Istodobno, Komisija je prihvatila ponudu TikToka koji se obvezao da će ispuniti zahtjeve o transparentnosti oglašavanja.

Komisija je utvrdila da X ne poštuje tri odredbe Akta o digitalnim uslugama.

Prva se odnosi na plavu kvačicu za koju je Komisija utvrdila da obmanjuje korisnike, navodeći ih da vjeruju da iza računa s plavom kvačicom stoji stvarni provjereni korisnik.

Druga je kršenje zahtjeva da se osigura dostupnost repozitoriju oglasa, u kojem se mogu pretraživati svi oglasi koji se prikazuju na platformi, što je posebno važno za pregled obmanjujućih političkih oglasa u izbornim kampanjama. Treće je kršenje odredbe koja istraživačima omogućuje analizu javno dostupnih podataka na X-u.

Obmanjivanje korisnika plavim kvačicama, prikrivanje informacija u oglasima i isključivanje istraživača nemaju mjesta na internetu u EU, izjavila je izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen.

Zakon o digitalnim tehnologijama (DSA) štiti korisnike. DSA istraživačima daje način da otkriju potencijalne prijetnje. DSA vraća povjerenje u online okruženje. Prvom odlukom o neusklađenosti s DSA-om smatramo X odgovornim za potkopavanje prava korisnika i izbjegavanje odgovornosti.

Potpredsjednik SAD-a JD Vance napisao je u četvrtak na X-u da bi EU trebao podržavati slobodu govora, a ne napadati američke tvrtke zbog smeća.

Američki predsjednik Donald Trump prethodno je kritizirao europske digitalne zakone kao antikonkurentne.

U Komisiji ističu da je visina kazne, koja se čini iznimno malom s obzirom na prihode koje X ostvaruje, određena prema načelu proporcionalnosti u kojem se ocjenjuje priroda, težina, trajanje i ponavljanje kršenja odredbi europskog zakona.

Akt o digitalnim uslugama predviđa kaznu do 6 posto od globalnog prometa pružatelja digitalnih usluga.

U Komisiji kažu da sustav određivanja kazni ima dva dijela. Kazna se može odrediti u visini do šest posto globalnog prometa pružatelja digitalnih usluga.

Platforma X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava poduzeti kako bi okončala kršenje odredbe povezane s plavim kvačicama.

Za kršenje druge dvije odredbe X ima 90 dana da Komisiji podnese akcijski plan u s potrebnim mjerama za rješavanje povreda koje su utvrđene.

Nakon toga, Odbor za digitalne usluge imat će mjesec dana od primitka akcijskog plana X-a da da svoje mišljenje. Komisija će imati još mjesec dana da donese konačnu odluku i odredi razumno razdoblje provedbe.

Nepoštivanje odluke može dovesti do periodičnih novčanih kazni.

Kazna je izrečena nakon istrage koja je trajala dvije godine.

Američka administracija od početka je napadala europske zakone o digitalnim uslugama i tržištima, tvrdeći da su oni posebno usmjerene protiv američkih tehnoloških divova.

Na pitanje novinara boje li se američkih poteza nakon što X kažnjen, a kineski TikTok izbjegao kažnjavanje, u Komisiji kažu da im nije cilj kažnjavanje, nego interes građana i potrošača.

U jednom slučaju imamo kompaniju koja je konstruktivno surađivala i ponudila da će se obvezati na ispravljanje propusta, a s druge strane imamo tvrtku koja to nije ponudila, rekao je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier.

Objava Europska komisija kaznila Muska sa 120 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjećaju da je javnost u travnju ove godine obaviještena da je Komisija po osnovu obavljenog nadzora postupanja u svezi s prometovanjem dionicama društva GP ŽGP dioničko društvo Sarajevo, provedenim kako bi se utvrdile sve okolnosti u svezi s promjenom vlasničke i upravljačke strukture društva GP ŽGP d.d. Sarajevo i spornim transakcijama nekretninama, utvrdila brojne nezakonitosti te nadležnom tužiteljstvu dostavila Izvješće o počinjenom kaznenom djelu protiv osobe M.S. iz Sarajeva kao organizatora grupe za vršenje kaznenih djela, te još 42 osobe iz BiH, Hrvatske i Slovenije, te protiv pravnih lica (dioničkih društava, društava s ograničenom odgovornosti, društava za upravljanje fondovima i brokerske kuće) iz šest europskih država, zbog postojanja osnova sumnje u vršenje različitih kaznenih djela iz Kaznenog zakona BiH i Kaznenog zakona Federacije BiH.

“Utvrđujući sve okolnosti ovog eklatantnog primjera kriminala na tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH, Komisija je također konstatirala da je jedan od članova Komisije nesavjesno postupao u okviru vršenja svojih dužnosti člana Komisije, pa je nastupila imovinska šteta za investicijske fondove koja prelazi iznos od 10.000 KM, te da je iskorištavanjem svog službenog položaja prekoračio granice svoje službene ovlasti, te tako pribavio drugima imovinsku korist koja prelazi iznos od 50.000 KM, odnosno pričinio štetu investicijskim fondovima”, navode.

Shodno tome, kako se istitiče, Komisija je protiv člana Komisije inicijala M.Ž. nadležnom tužiteljstvu dostavila Izvješće o počinjenom kaznenom djelu zbog postojanja sumnje da je, kao član navedene grupe za činjenje kaznenih djela, počinio kazneno djelo Zloupotreba položaja ili ovlasti iz člana 383. stav. 3. u svezi sa stavom 1. Kaznenog zakona Federacije BiH, kazneno djelo iz člana 387. stav 2. a u svezi sa stavom 1. KZFBiH (nesavjestan rad u službi), te kazneno djelo iz člana 349. stav 2. KZFBiH (Sprječavanje dokazivanja), kazneno djelo Sprječavanje službene osobe u vršenju službene radnje iz člana 358. KZFBiH, a u svezi s kaznenim djelom Organizirani kriminal iz člana 250. KZ BiH.

“Kao i u slučaju izvješća o počinjenim kaznenim djelima dostavljenim nadležnim organima u travnju 2023. godine, Komisija je uz navedene akte dostavila i brojne prateće dokaze, te stoji na raspolaganju pravosudnim i drugim organima u državi i entitetu, kako bi aktivnosti Komisije na otkrivanju i procesuiranju počinitelja kaznenih djela rezultirale izricanjem pravomoćnih presuda protiv osoba za koja se dokaže da su počinila kaznena djela. Komisija nastavlja s redovnim i vanrednim nadzorom svih učesnika na tržištu kapitala kako bi djelovala preventivno i spriječila nezakonite aktivnosti. O rezultatima svojih napora Komisija će i dalje blagovremeno izvješćivati javnost”, navodi se u priopćenju Komisije za vrijednosne papire FBiH.

/Desk/

Objava Komisija za vrijednosne papire FBiH zbog kriminala prijavila svog člana i još 42 osobe iz brokerskih kuća i fondova iz BiH, Hrvatske i Slovenije pojavila se prvi puta na Republika.

Zaključili su da su dokazi doveli do najvažnijeg i izravnog zaključka: središnji uzrok 6. siječnja bio je jedan čovjek, bivši predsjednik Donald Trump, kojeg su mnogi drugi slijedili.

“Nijedan od događaja od 6. siječnja ne bi se dogodio bez njega”, poručeno je.

Istraga je detaljno opisala Trumpove postupke u tjednima koji su prethodili pobuni i kako je njegova kampanja za poništavanje poraza na izborima utjecala na one koji su bili uključeni, piše Sky News.

Rečeno je da su između izborne pobjede Joea Bidena i potvrde te pobjede – na dan pobune – Trump ili njegov najuži krug “sudjelovali u najmanje 200 očitih činova javnog ili privatnog napada, pritiska ili osude usmjerenih na državne zakonodavce, državne ili lokalne izborne administratore da se ponište rezultate izbora.

“Unatoč tome što su njegovi viši savjetnici opovrgli njegove tvrdnje o izbornoj prijevari i pozvali ga da prizna svoj izborni poraz, Donald Trump je odbio prihvatiti zakonite rezultate izbora 2020.”, piše u izvješću.

“Umjesto da poštuje svoju ustavnu obvezu da se brine o tome da se zakoni vjerno provode, predsjednik Trump kovao je zavjeru da poništi ishod izbora”, napisano je. Tako je Trump radio pritisak na države, savezne dužnosnike, političare, pa čak i Mikea Pencea, svojeg potpredsjednika, u nastojanju da dobije ono što je želio.

I nije ništa napravio da zaustavi svoje sljedbenike kada su nasilno uzeli stvari u svoje ruke. Izvješće je pokazalo da je prošlo 187 minuta između završetka Trumpova govora u kojem poziva svoje pristaše da marširaju na Capitol i njegova prvog pokušaja da se pobunjenici raziđu, što je učinjeno dok ih je uvjeravao: “Volimo vas, vrlo ste posebni.” Nekoliko njegovih djelatnika molilo ga je da kaže nešto snažnije, ali on to nije učinio.

Izvješće također detaljno opisuje propuste policijskih i obavještajnih agencija, ali kaže da oni nisu doveli do pobune.

Predsjednik odbora Bennie Thompson rekao je u predgovoru izvješća: “Predsjednik Sjedinjenih Država koji potiče gomilu da maršira na Capitol i ometa rad Kongresa nije scenarij koji su naše obavještajne službe i zajednice za provođenje zakona zamislile za ovu zemlju.” Također se u izvješću preporučuje da Kongres stvori “mehanizam za procjenu” kako bi se osobama spomenutima u izvješću zabranile buduće savezne ili državničke dužnosti.

Povjerenstvo je također preporučilo Ministarstvu pravosuđa da istraži bivšeg predsjednika za četiri zločina, uključujući pomaganje pobune, ali ti zahtjevi nemaju pravni status.

Objava Izvješće američke Komisije o napadu na Capitol i preporuka o zabrani državničkih dužnosti: “Nijedan od događaja od 6. siječnja ne bi se dogodio bez njega” pojavila se prvi puta na Republika.

Četiri člana su glasala ‘Za’, a četiri ‘Protiv’, dok su dva suzdržana, izvješćuje BHRT.

Komisija nije dala preporuku, ali njihovo mišljenje nije obvezujuće parlamentu, pa će se čekati odluka parlamentarne skupštine BiH na sljedećoj sjednici.

Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je 18. prosinca da je utvrđeno da Božović ispunjava sve potrebne uvjete za imenovanje propisane Izbornim zakonom BiH, a Božović je prošao i potrebne provjere Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

Zastupnički dom potvrdio je 23. prosinca imenovanje ostalih ministara u Vijeću ministara, a Božovićevo potvrđivanje prolongirano je jer do sjednice nisu bile završene nužne provjere u SIPA-i.

Mladen Ivanić, počasni predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) za N1 je komentirao imenovanje Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali i činjenicu da nije dobio preporuku Komisije.

Ivanić u tome ne vidi ništa spektakularno: “Ne mislim da je to nešto posebno spektakularno jer se odnosi na relaciju SDA, s jedne strane i HDZ i SNSD. Gospodin Božović će proći bez obzira šta Komisija uradila. Suviše su jedni s drugima isprepleteni da bi ova stvar mogla ugroziti imenovanje. Očito će SDA malo zatezati, ali pretpostavljam na kraju popustiti. Za popuštanje će, od Milorada Dodika, na kraju dobiti neki ustupak. Ne bi oni ovo radili da nemaju neku zamisao, a pokazalo se da kad gospodina Dodika malo stisnete, on popusti uvijek.”

/Republikainfo.com/

Objava Božović bez zelenog svjetla Komisije za mjesto ministra; Ivanić kaže: Proći će pojavila se prvi puta na Republika.

Ozbiljno i odgovorno rješavati aktualnu migrantsku krizu

Aktualna migrantska kriza, u sve većim i težim oblicima pogađa, Bosnu i Hercegovinu te osobito sada u nadolazećem zimskom razdoblju predstavlja ispit čovjekoljublja, ali i političke (ne)uređenosti ove zemlje. Stoga, Komisija poziva sve političke i državne strukture, uključujući i najodgovornije strukture oba entiteta, da zajedničkim snagama ozbiljnije i odgovornije pristupe humanom rješavanju ove vrlo ozbiljne problematike koja se odnosi na mnoge tisuće aktualnih migranata iz azijskih i afričkih zemalja prispjelih u našu zemlju.

Komisija podsjeća na riječi apela članova Biskupske konferencije BiH od 5. studenog 2019. i ponovno potiče domaće dužnosnike da, zajedno sa svjetskim moćnicima, traže rješenje ovoga sve aktualnijeg i dramatičnijeg međunarodnog problema prvenstveno u njegovim uzrocima, to jest u zemljama njegovog nastanka odakle dolaze migranti. Komisija sa zadovoljstvom konstatira napore karitativnih organizacija Katoličke Crkve i drugih humanitarnih organizacija u zemlji oko pružanja konkretne pomoći u njihovim dosadašnjim privremenim mjestima boravka. Potiču ih da to nastave i ubuduće, a očekuje od mjerodavnih da im to omoguće.

Protiv ozakonjenja otimačine

Komisija sa zabrinutošću konstatira da se Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br. 6/12; 110/16; 22/18 i odluka US 62/18) u praksi pokazuje kao perfidan. Tim se Zakonom uvodi novi sistem evidentiranja nekretnina i prava na nekretnine, ali se ujedno omogućuje „pravo“ na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima.

To iskustvo, uz poznavanje brojnih pojedinačnih slučajeva, Katolička Crkva ima i kroz najnoviji primjer Banjolučke biskupije, kojoj je u Katastarskoj općini Mahovljani (općina Laktaši) nedavno uzurpirano zemljište te uknjiženo na entitet Republika Srpska,

Cjelokupan proces koji ovo omogućuje odvija se na način da Komisija, koju ustanovljuje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, u katastarskoj općini, u kojoj kani osnovati katastar nepokretnosti, nakon prikupljanja dokumentacije, objavljuje javni oglas 30 dana prije početka izlaganja podataka.

Osobama kojih se to tiče i koje se ne jave na ovaj oglas, a čije je prebivalište odnosno boravište „nepoznato“ – jer su najčešće žrtve ratnog etničkog čišćenja – kao i onima koji budu pozvani radi sudjelovanja u postupku izlaganja podataka, a ne odazovu se niti opravdaju svoj izostanak, Komisija postavlja privremenog zastupnika.

U aktualnoj situaciji i kako pokazuju iskustva brojnih fizičkih i pravnih osoba, taj posao se ne radi dovoljno transparentno i stručno, jer stranke kojih se to tiče uglavnom ne budu obaviještene o ovim postupcima. Rezultat takvog postupanja je da dotični vlasnici gube svoju imovinu. Tako se zapravo daje legitimitet bezakonju i samovolji aktualnoj entitetskoj vlasti. Ujedno se krši jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na privatno vlasništvo. S obzirom na bolna sjećanja tijekom ratnih stradanja i protjerivanja stotina tisuća građana BiH, Komisija izražava utemeljenu bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog Zakona mogao biti završni čin – za budućnost naše zemlje – fatalnog „etničkog čišćenja“ i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Ovaj Zakon je nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na razini cijele BiH. Njime su najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu.

Žalosna je činjenica da ovakav način otuđenja privatne imovine do sada prolazi „ispod radara“ gotovo svih relevantnih političkih i društvenih institucija u BiH kao i bez odlučne i učinkovite reakcije međunarodnih predstavnika u našoj zemlji.

Komisije Iustitia et pax BK BiH,u ime vlastite vjerodostojnosti i u ime obrane i promoviranja svih temeljnih ljudskih prava, poziva sve domaće i međunarodne političke strukture i institucije u našoj zemlji da se počnu zauzetije zanimati za postojanje navedenoga entitetskog Zakona te porade na ispravljanju dosadašnjih nepravdi i sprječavanju novih.

Potpora inicijativi Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a

Komisija sa zadovoljstvom prima na znanje odluku Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a od 4. prosinca 2019. o pokretanju postupka zaštite vitalnog interesa na Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na svojoj redovitoj sjednici, 28. studenog 2019. Riječ je o Zakonu kojim se uređuje pravo na posjed i korištenje zemljišta dodijeljenoga srpskim i crnogorskim dobrovoljcima iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, kao i na zemljište koje su vlasti iz prve i druge Jugoslavije oduzimale privatnim osobama i Katoličkoj Crkvi u ovoj zemlji. Provedbom ovoga Zakona bila bi trajno oteta imovine koju su otuđile državne vlasti između dva Svjetska rata pa sve do 1955. godine. Komisija se slaže sa „Obrazloženjem“ Kluba Hrvata da je dotični Zakon „protivan temeljnim pravnim načelima i normama i tekovinama međunarodnog i domaćeg prava“. Slaže se sa zahtjevom Kluba Hrvata da je potrebno što prije donijeti „Zakon kojim će se urediti pravo vlasnika zemljišta na način da im se omogući naturalna restitucija ili adekvatno novčano obeštećenje“.

Mir je djelo pravde

Komisija Iustitia et pax BK BiH podsjeća na nadvremenske svetopisamske riječi: „Mir će biti djelo pravde“ (usp. Iz 32,17). U tom duhu potiče sve dobronamjerne stanovnike i prijatelje ove napaćene zemlje da se odlučnije zalažu za obranu i promicanje temeljnih ljudskih prava – pojedinačnih i kolektivnih svih stanovnika BiH – i tako više i učinkovitije doprinose izgradnji pravne države na koju oni imaju neupitno pravo.

(Izvor: KTA)

Objava Komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH o miru, migrantskoj krizi i protiv ozakonjenja otimačine pojavila se prvi puta na Republika.