“Večeras navijam za Zmajeve iz susjedstva, prijateljstva i, priznajem, s puno simpatija. Bosna i Hercegovina, naša susjedna i prijateljska zemlja, druga domovina hrvatskoga naroda, večeras igra na najvećoj nogometnoj pozornici svijeta. To je velik trenutak za sve građane Bosne i Hercegovine, a i za sve nas koji znamo da se za susjede navija svim srcem, osim možda kada igraju protiv nas. Zato večeras: sretno, Zmajevi! Igrajte hrabro, ponosno i borbeno. A i meni dragoj Kanadi želim dobru utakmicu, ali, iskreno, neka večeras malo manje podsjećaju na sportsku silu, a malo više na zemlju koja tek uči kako je igrati protiv Zmajeva“, napisala je Kolinda Grabar Kitarović u svojoj podršci reprezentaciji BiH.

/Desk/

Objava Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović: “Navijam za Zmajeve! Igrajte hrabro, ponosno i borbeno!” pojavila se prvi puta na Republika.

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je prošlog tjedna gošća na podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6, Sir Richarda Dearlovea. U intervjuu od 47 minuta dala je neke prilično zanimljive, pa i neobične izjave na temu rata u Ukrajini i pomoći toj zemlji, ali i odnosa Rusije i Hrvatske, uključujući stavove njenog nasljednika Zorana Milanovića i odnos Vladimira Putina prema njoj, prenosi N1.

Suvoditeljica britanskog podcasta One Decision, Julia McFarland, opisala je ono što joj je Kolinda Grabar-Kitarović rekla o odnosu ruskog predsjednika Vladimira Putina prema njoj kao “jednu od najzanimljivijih i razotkrivajućih stvari koje sam čula o ruskom predsjedniku”, prenosi N1.

McFarland je odmah na početku povukla izravnu paralelu između ratova u Hrvatskoj i Ukrajini: “Danas gledamo na zemlju u Europi koja se bori za svoju slobodu, nakon što je njenu neovisnost i suverenitet osporio njen daleko moćniji i agresivni susjed koji je odjednom, bez upozorenja, pokrenuo punu invaziju, uništio čitave gradove, počinio navodne ratne zločine i okupirao njen teritorij daleko većom vojskom od njene. Mala i nadjačana zemlja nije se pokolebala već je pružila otpor, uz građane koji su bili odlučni braniti svoju domovinu. Možda zvuči kao da govorim o Ukrajini, ali zapravo se radi o Hrvatskoj ranih devedesetih, maloj europskoj zemlji koja je vodila rat za neovisnost protiv bivše Jugoslavije.”

Sličnosti je u intervjuu istaknula i sama Grabar-Kitarović, koja je ove godine već nekoliko puta posjetila Ukrajinu, što redovito prati objavama na društvenim mrežama. Nedavno se pridružila Richardu Dearloveu u posjetu Kijevu kako bi čula iz prve ruke o stanju ukrajinske protuofenzive, a i u ožujku je u posjetu Kijevu bila pratnja premijeru Andreju Plenkoviću, gdje su se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim najvišim ukrajinskim dužnosnicima. Obišla je tada i gradić Buču o okolici Kijeva u vrijeme obilježavanja godišnjice ruskog masakra, a sudjelovala je i na skupu “Ujedinjeni za pravdu” na temu procesuiranja odgovornih za taj i druge ratne zločine okupatora.

‘Hrvatska je došla Srbima straga, Ukrajina to ne može‘

Komentirajući ukrajinsku operaciju oslobađanja okupiranog teritorija, koja očito ide mnogo sporije i teže nego su se mnogi nadali, Grabar-Kitarović je ustvrdila da je “prije nego što je protuofenziva započela, zapravo bila jedan od onih glasova koji su upozoravali da treba smanjiti očekivanja od Ukrajinaca”. Imala je realističniju perspektivu, kaže, upravo zbog hrvatskog iskustva s oslobađanjem.

“Da, bio bi golemi uspjeh i jako bih voljela da dospiju do obale Azovskog mora, ali moramo biti realistični da će u ovim okolnostima vjerojatno trebati nekoliko valova ovih protuofenziva da bi mogli ostvariti svoje ciljeve. A svaki proboj koji naprave, kao sa selom Robotine, značajan je”, zaključila je Grabar-Kitarović.

Istaknula je i kako je Hrvatskoj za oslobađanje teritorija pod kontrolom srpskih pobunjenika “trebalo nekoliko strateški smještenih manjih operacija koje su dovele do one velike” te da je razlog što je operacija Oluja “trajala samo nekoliko dana i imala minimalni broj žrtava” taj što je Hrvatska vojska, “vodeći zajedničke vojne operacije s Armijom Bosne i Hercegovine, mogla zaobići sličnu obranu koju su paravojne snage lokalnih Srba postavile i doći straga”, što Ukrajina “ne može napraviti kroz Crno more”.

Bivša hrvatska predsjednica rekla je kako putuje u Ukrajinu redovito i da se “prošli petak vratila s posljednjeg putovanja” u Kijev, gdje se zračne uzbune oglašavaju svakih nekoliko sati. “Osim što pokušavaju iscrpiti Ukrajince, Rusi pokušavaju iscrpiti našu podršku”, naglasila je.

O prijevozu ukrajinskog žita

Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom. Grabar-Kitarović je upozorila kako “oni koji se protive ulasku Bosne i Hercegovine u NATO i EU” koriste izlike kako se to ne bi dogodilo i da je trebalo iskoristiti trenutak prije nekoliko godina kada se cijelo vodstvo BiH slagalo oko pristupanja akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u – “uključujući (predsjednika Republike Srpske Milorada) Dodika koji je danas tako proruski i proputinovski nastrojen” i “prima instrukcije od Putina ili nekog drugog iz Rusije”, po njenim riječima.

“Davajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bi značajan stupanj kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu. Nažalost, izgubili smo priliku jer RS sad jasno daje do znanja da ne želi NATO ni EU”, konstatirala je bivša predsjednica, koja je u lipnju postala supredsjednica panela Global Preparedness Monitoring Board (GPMB) koji su osnovali Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija, a koji je zadužen za pružanje sveobuhvatne procjene globalne spremnosti za hitne zdravstvene situacije.

‘Putin mi je rekao da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu‘

Upozorila je i da Putin “rekreira sfere utjecaja, odnosno sfere kontrole”, ali pritom “ide mnogo dalje od sfere utjecaja koju je Rusko Carstvo, na primjer, imalo na Balkanu”, jer to carstvo “nikad nije bio zainteresirano za Hrvatsku i BiH, uvijek je imalo interes istočno od Drine”.

“Ali Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od otvorenih razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. To je bilo prije ulaska Crne Gore u NATO, što je bilo znakovito jer su doslovno pokušali izazvati puč prije nego se Crna Gora pridružila”, otkrila je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na brojne izjave predsjednika Zorana Milanovića na temu rata u Ukrajini, u kojima je mnogo kritičniji prema Ukrajini, EU, NATO-u i ostalima koji pružaju pomoć toj zemlji nego prema samoj Rusiji. Osim što je, primjerice, ustvrdio da Krim nikad više neće biti dio Ukrajine, usporedio je rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka s “aneksijom” Kosova koju je, po njegovom tumačenju, izvela međunarodna zajednica “otimajući” ga Srbiji. Zaprijetio je i vetom na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, na što je bivša predsjednica uz smijeh odgovorila da smo “vidjeli što je ispalo od toga”, zahvaljujući vrlo ograničenim izvršnim ovlastima funkcije predsjednika.‘Detektirala sam da

Putin želi veći utjecaj na Hrvatsku‘

“Kao Hrvaticu me najviše brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti. Ovdje se ne radi o širenju NATO-a, ima mnogo dublje korijene. I kako sam već rekla, iz privatnih razgovora sam zaista detektirala da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku koja tradicionalno nije bila dio njihove sfere utjecaja”, objasnila je.

“Ne kažem da su njegove namjere uvijek bile zloćudne. Mislim da je tada pokušavao pridobiti Hrvate većom suradnjom, opskrbom plinom itd., ali krajnji cilj bio je imati utjecaj i staviti je između NATO-a i EU te Rusije”, dodala je. Grabar-Kitarović inzistira da “u Hrvatskoj nema proruskog biračkog tijela” te da su oni koji su otvoreno proruski “potaknuti ekonomskim interesima” povezanima s ruskim utjecajem na energetski sektor. Ustvari, najveće nesuglasice između nje i Putina, kaže, nisu bile oko širenja NATO-a ili Ukrajine, već oko “terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, protiv kojeg je on bio oštro protiv”.

“Pokušao mi je objasniti da on ne bi bio ekonomski ispravan za Hrvatsku jer je LNG puno skuplji. Ja sam mu odgovorila – uza svo dužno poštovanje, gospodine predsjedniče, ja ovdje govorim o geopolitici. Pokušavam osigurati hrvatsku neovisnost o bilo kojem izvoru plina i ne govorim da biste vi to napravili, što se na kraju dogodilo, ali da sam vidjela ranije slučajeve kad je Rusija zavrnula cijevi Ukrajini pa bi Hrvatska ostala bez plina”, prepričala je KGK, prenosi N1.

‘Ruske hibridne akcije su pridonijele rezultatu predsjedničkih izbora 2020.‘

Pritom je iznijela najozbiljniju optužbu na račun Rusije u hrvatskom kontekstu za koju doduše, nije predstavila nikakve dokaze – da se umiješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića: “Taj LNG terminal je bio najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.”

Na pitanje o tome kako ju je Putin osobno tretirao kao ženskog poglavara države, Grabar-Kitarović je dala do znanja da je “danas u modi demonizirati Putina, ali da se u tom smislu ne može požaliti”, ali i da je bilo zanimljivo pratiti njegovu ideološku transformaciju od 2007., kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova. Pri susretu u Sočiju 2017. dočekao ju je, kaže, s buketom cvijeća: “Nije uopće bio mizogin i ponašao se vrlo diplomatski.”

Pri zadnjem neplaniranom susretu, u Jeruzalemu 2020. na obljetnici oslobođenja Auschwitza, Putin ju je, otkrila je, pozvao da posjeti Moskvu – iako je upravo izgubila na izborima. Rekao joj je da svejedno želi razgovarati s njom.

Objava Bivša hrvatska predsjednica Grabar Kitarović: “Rusija se umiješala u izbore na kojima sam izgubila od Milanovića” pojavila se prvi puta na Republika.

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović gostovala je u progamu N1 televizije i govorila o različitom tretmanu koji u društvu imaju muškarci i žene. Komentirala je i odnos prema bivšoj ministrici Nataši Tramišak, ali i ostavku novozelandske premijerke Jacinde Ardern.

Jacinda Ardern dala je ostavku, a njezin oproštajni govor bio je dosta emotivan i osoban.

“Ja sam to doživjela kao hrabru i odgovornu odluku. Kad čovjek sagleda sve izazove koji su pred njim i razmisli o svojim sposobnostima i energiji, odgovorno je donijeti doluku da se čovjek povuče na neko vrijeme. Svi se umorimo nakon nekog vremena i postoji mogućost od burnouta. Neobično je u političkom svijetu jer se to svuda percipira kao slabost. Razumijem je, svojevremeno sam razmišljala želim li ili ne želim izaći na sljedeće izbore. Nekako je prevladao osjećaj da će ljudi to doživjeti da sam im okrenula leđa i priznala poraz prije nego što sam ušla u utrku. Činjenica je da su ljudi osjetili da nisam ušla u to svim srcem. Nije to samo Jacinda. Kad čovjek to napravi, uvijek se počne tražiti pravi razlog… Ona je to u svom govoru istaknula, ali ona njena vrlo osobna poruka svojoj kćeri da se veseli što će je gledati kako ide u školu i poruka svom parnteru da se konačno idu vjenčati, odražava pravo stanje. Ona je mlada, u ranim 40-im je i moramo se naviknuti da ljudi nekad jednostanvo uzmu trenutak za odmor. Godine su pred njom”, kaže bivša predsjednica o slučaju, sada već bivše, novozelandske premijerke.

Težak položaj žena

Na pitanje je li položaj žene na tako visokoj razini još uvijek teži ženama nego muškarcima, bivša predsjednica kaže kako postoje očekivanja kako bi se trebali ponašati muškarci, a kako žene. “Ta stereotipizacija čini ulogu žena puno težom, to dokazuju istraživanja i empirija. Da je ženi teže na poziciji liderstva, doista jest. Žene se gleda kroz izgled, minorizira se njhovo obrazovanje, postignuća i očekivanja su u skladu s onim gdje je ženi mjesto… Politika se doživljava muškim svijetom. Dugo vremena sam nastojala na pitanje kako balansiram osobni život i karijeru objasniti kako to ne bi smio biti problem i da se očekuje podrška sustava. Onda sam shvatila besmislicu tog pitanja koje se postavlja samo ženama. Nikad muškarca neće pitati gdje su mu djeca, osjeća li grižnju savjeti jer nije s njima. To pitanje je odraz naših predrasuda… Žene se još uvijek percipiraju kao puno više emocionalne. Od žena se, za razliku od muškaraca, očekuje da budu snažne, ali i da izražavaju osjećaje”, govori bivša predsjednica dodajući da ipak nisu svi osjećaji poželjni.

“Okolnosti za nas žene su bile puno bolje ranije nego danas. Napravili smo nekoliko koraka unazad, osobito zahvaljujući pandemiji koja je ženu opet stavila natrag u kuću. Politika nije bila moj izbor. Htjela sam ili u diplomaciju ili u Sabor, ali, evo, postoje ponude koje ne možete odbiti iz osjećaja odgovornosti prema državi, stranci, sebi… Prihvatila sam ulazak u politiku, ali moj uvjet je bio da ne želim prestati dojiti svoje dijete dok ono samo ne odbaci to. Naišla sam na odobrenje u stranci, ali suočavala sam se sa svakakvim situacijama u javnosti”, govori Grabar-Kitarović i dodaje kako je najveća razočaranja doživjela od žena koje se predstavljaju kao feministice, a jedna joj je čak poručila da ili prestane dojiti dijete ili napusti politiku.

“Feminizam se u Hrvatskoj krivo percipira, ideološki svrstavamo žene u to jesu li konzervativne ili liberalne i prema tome odlučujemo zaslužuju li našu zaštitu ili ne. Što je najgore, feminizam je postao derogativan pojam. Izbjegavala sam govoriti o problemima s kojima sa se sretala kao žena da se to ne bi tumačilo kao nedostatak sposobnosti… Nekad sam se znala povjeriti nekim kolegama i onda doživjela razočaranje jer se to stavlja na stranu… Zašto ti smetaju komplimenti, to je netko rekao u šali, nemojte to shvaćati ozbiljno… Navikla sam se u konačnici nositi s tim, ali me to zabrinjavalo, kakve to presedane postavlja za moju kći, za žene u ovom društvu”, kaže.

Žena je ženi vuk

Bivša predsjednica kaže i kako je vidjela da žene ženama mogu biti najveći neprijatelji. “To osjetite tek kad ste prošli kroz situaciju da vam je žena bila najgori neprijatelj. Kod nas postoji nekoliko sustavnih i sistemskih problema. Prvo je to da se postavlja gdje je mjesto ženi, a gdje muškarcu. Ne možete svoje dijete zaštititi kad dođe u školu, kad se počne govoriti što dostoji curicama, što dečkima… Cijela ta ‘podjela rada’ koja postoji u društvu se i dalje njeguje i utječe na same žene da doživljavaju neka zanimanja muškim poslovima i da dva ili više puta razmisle hoće li se upustiti u to područje… Drugo je pitanje jezika koje je iznimno bitno u društvu i koje izražava te stereotipe kojih nekad nismo svjesni. Vrlo banalne izjave, koje postoje u svakom jeziku i kulturi, kad je netko hrabar, kažemo da ima muda, a kad nije hrabar ili osjeća strah ili nedoumice, onda mu kažemo ‘e, nemoj bit mh’, da ne kažem sad što…”, govori.

“Žene su u pravilu emotivne, emocionalne i odna ih se svrstava u kategorije. Ako nekad podignu glas, kod muškaraca se to doživljava kao odlučnost, kod žena kao histerija. Kad muškarac ima neki ispad, u pravilu se traže vanjski razlozi koji su doveli do toga, kod žena se smatra da je razlog ta unutarnja histerija. Sve naše rasprave o ženskim pravima se svedu na osobne obračune”, upozorava bivša predsjednica.

Slučaj Tramišak

Kaže i kako prati raspravu o bivšoj ministrici Nataši Tramišak, te da ne ulazi u razloge njene smjene, ali da se i u ovoj situaciji vide tipične karakteristike u odnosu prema ženama. “Iskreno, been there, događalo mi se to, u toj situaciji se osjećate grozno, izolirano, nemate pomoć, ponekad ni najbližih. Najgore je što ovo društvo stigmatizira, podupirete li nekoga ili ne, traži se razlog zašto, svrstavanje na strane za ili protiv.”

Grabar Kitarović ističe da bi se sad, nakon smjene, trebalo koncentrirati na ono što je ili nije napravila, dati objektivnu analizu njenog mandata, “a ne krenuti s teorijama i raspravama kojima je u temelju to da je žena nestabilna”.

Naglašava da se za žene odmah lijepi stigma: “Imam puno poziva diljem svijeta raspravljati o poziciji žena u društvu i politici, a u Hrvatskoj, kad o tome progovorim, onda sam ili feministička kokoš ili neki epitet karakterističan za domaće životinje koje smatramo nižima od ljudskih bića. U tom smislu nismo drugačiji od Afganistana koji je definirao da je život žene manje vrijedan od domaće životinje i svjedočimo retorici talibana koji kažu da su žene krhke, nestabilne, treba im zaštita muškaraca i ne mogu samostalno funkcionirati u društvu.”

Dodaje da se takve stvari događaju i u visoko razvijenim zemljama.

“Još uvijek se većina svijeta suočava s predrasudama i dijeljenjem 50 posto stanovništva u kategoriju koja je labilna, manje sposobna… A znanstveno je dokazano, ako ne upregnete sve potencijale pa i te žene, nećete postići ciljeve koje želite, ne samo za pojedince nego za cijelu zajednicu. Istraživanja pokazuju da društva koja su postigla relativni paritet, imaju i veći BDP, stupanj razvoja, bolju socijalnu situaciju…”, kaže Grabar-Kitarović za N1.

/Desk/

Objava Kolinda Grabar Kitarović: Najveća razočarenja doživjela sam od žena, u jednoj stvari nismo drukčiji od Afganistana pojavila se prvi puta na Republika.

“Jako zamjeram što još uvijek nisu otvoreni pregovori s BiH”

“Jako sam kritična prema EU. Čini me zadovoljnom činjenica da je Ukrajina dobila status kandidata, ali istovremeno jako zamjeram što još uvijek nisu otvoreni pregovori s BiH”, izjavila je Grabar-Kitarović.

Bivša predsjednica sudjelovala je danas u portugalskom gradiću Estorilu na konferenciji o globalnim izazovima. Na tom godišnjem skupu “Estoril Conferences” sudjelovala je i dok je bila predsjednica Hrvatske od 2015. do 2020. godine.

“Pitam se trebamo li novi rat da BiH napreduje prema EU”

U području takozvanog Zapadnog Balkana status kandidata za članstvo u EU imaju Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, dok su BiH i Kosovo tek potencijalne kandidatkinje. Upitana o potencijalnim opasnostima za destabilizaciju te regije, Grabar-Kitarović je spomenula situaciju na Kosovu, gdje se nalazi misija NATO saveza, te posebno situaciju u BiH.

“Pitam se trebamo li novi rat da ta zemlja napreduje prema EU”, upozorila je konzervativna političarka koja je bila i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, posljednje zemlje koja je ušla u Europsku uniju 2013. godine. Napomenula je kako BiH mora dovršiti provođenje reformi u području politike, pravosuđa, demokracije i administracije te da ta država treba ostati cjelovita.

“Razdvajanje BiH je apsolutno neprihvatljivo za sve nas”, izjavila je.

“Da sam na Putinovom mjestu, gdje bih počela pratiti probleme? Sigurno ne na svojoj granici”

Bivša predsjednica je rekla kako Rusija i Srbija imaju otvorene odnose i surađuju pa zato Beograd nije uveo sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.

“Također nije niti tajna da Milorad Dodik redovito putuje u Rusiju na razgovore s Vladimirom Putinom o situaciji i putu kojeg slijediti”, napomenula je Grabar-Kitarović.

“Iskreno, da sam na mjestu predsjednika Putina, gdje bih počela pratiti probleme? Sigurno ne na svojoj granici, niti u direktnom konfliktu s NATO-om”, dodala je bivša predsjednica. Ona je od 2011. do 2014. bila pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

“Moramo nastaviti inzistirati na diplomatskom rješenju”

Napomenula je da situacija u BiH zaslužuje posebnu pažnju ako je cilj završiti sukob u Ukrajini i izbjeći bilo kakvu novu eskalaciju tog konflikta. Smatra da bi oružani sukob između Rusije i Ukrajine, koji je započeo 24. veljače, mogao potrajati pošto trenutačno ne vidi želju za njegovim diplomatskim okončanjem.

“Moramo nastaviti inzistirati na diplomatskom rješenju”, poručila je Grabar-Kitarović, dodavši da Zapad treba ostati ujedinjen u stavu prema Rusiji te ne popuštati njenim pritiscima.

/Desk/

Objava Bivša hrvatska predsjednica Grbar Kitarović: “Pitam se trebamo li novi rat da BiH napreduje prema EU?” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako Jutarnji list doznaje, pozvana je da gostuje u seriji “Dar Mar”, popularnoj humorističnoj drami koja se prikazuje na Novoj TV. Kolinda je dobila cameo ulogu, a snimanje je već, kako se doznaje, i uspješno odradila. Na setu se navodno odlično snašla i dobro zabavila, a epizoda s njom trebala bi biti prikazana poslije Nove godine, u siječnju.

Iako je ovu informaciju bivša predsjednica kratko potvrdila, zbog ugovora s Novom TV više toga još ne smije otkriti, a slično su objasnili i u toj televizijskoj kući.

Kako ste uopće odlučili pristati na gostovanje u seriji i jeste li se zabavili, pitao je Jutarnji bivšu predsjednicu.

“Jesam, da, sjajno sam se zabavila na setu, zato sam i pristala na ulogu”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Dar Mar” se opisuje kao telenovela koja je sa snimanjem pod strogim epidemiološkim mjerama počela u ljeto ove godine, a prva je epizoda prikazana 5. listopada i postigla trenutačni uspjeh kao i njezina prethodnica “Na granici”.

Prvu je epizodu gledalo 550 tisuća gledatelja, uz udio gledanosti od 39,9 posto. Radnja serije smještena je u imaginarno hrvatsko mjesto Dizmovo i prati živote Božene, šefice najmanje policijske postaje u zemlji, i njezinih kolega policajaca Branka i Željka te umirovljenog kolege Mile.

Objava DAR MAR Bivša hrvatska predsjednica Kolinda grabar Kitarović u glumačkim vodama pojavila se prvi puta na Republika.

“Pridružujem se svim ženama koje ovim “nepristojnim” činom pokazuju svoj stav i dižu glas protiv onih koji nas pokušavaju vratiti stoljećima unazad. Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u ćošku i čekala što će “baja” reći.

Uvijek sam bila za život, ali i za život koji ima pravo na izbor. Bez pritiska, bez stigmatizacije i uvjetovanja, posebno u najosjetljivim životnim situacijama poput silovanja.

Stoga i ja u znak potpore dižem srednji prst za nas žene i naša prava, ali i za muškarce koji nas podržavaju”, rekla je bivša predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović za Jutarnji list

Podsjetimo, Miroslav Škoro izjavio je da bi se žena, ako zatrudni nakon silovanja, morala dogovoriti sa obitelji što će učiniti, a Raspudić je tijekom sučeljavanja sugerirao da pobačaj ne bi trebalo dozvoliti ni silovanim ženama.

Nakon tih je izjava uslijedila lavina reakcija na društvenim mrežama, a danas se o tome putem Facebooka oglasila i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Ona je rekla da je zgrožena takvim izjavama.

– Treba biti potpuno jasan – radi se o sadističkom ponižavanju žena, kao i njihovih prava te nedopustivom iskorištavanju bolnih osobnih trauma u političke svrhe. Otkud im obraz da, kao muškarci, uopće zamišljaju nametati ženama kako bi se trebale osjećati ili kako bi trebale razmišljati ili čije bi mišljenje trebale tražiti u bilo kojoj situaciji vezanoj za njihov život. Valjda je sljedeće na dnevnom redu da žene mogu glasati uz konzultacije s (muškim?!) članovima obitelji. To nije poruka koju mladi trebaju slušati u 2020. godini. Hrvatska kakvu ja vidim je otvorena,  suosjećajna i tolerantna Hrvatska, a ne Hrvatska u kojoj se propituje mogu li žene racionalno rasuđivati, napisala je Divjak na svom Facebooku.

Reagirala je i zamjenica gradonačelnika Osijeka Žana Gamoš (HNS), koja je objavila fotografiju na kojoj pokazuje Škori srednji prst te je pozvala i druge žene da učine isto.

https://www.facebook.com/zanagamos/photos/a.816458788704115/1172783649738292/?type=3

– Milo moje, evo damski odgovor na džentlmensko razmišljanje genijalaca koji imaju savjete što silovana žena treba napraviti. Pa se posavjetuj!, poručila je Gamoš.

Na Facebooku se oglasila i novinarka Danka Derifaj.

‘Cijeli dan sam iskopčana i sad vidim da je glavna tema imaju li silovane žene pravo glasa. Muškarci nas uzeli u usta i ne puštaju. Popi*dila sam. Odje*ite više od moje maternice i moje pi*ke, isto tako i od onih moje prijateljice, kolegice, majke, kćeri ili bilo koje druge žene. Ima da nas pustite na miru i poštujete.

A za sve koji će se zgroziti nad mojim rječnikom nek’ usmjere svoje zgražanje prema onima što bi gospodarili tuđim tijelom.

Moja maternica, moja stvar, moje tijelo moja stvar, moja pi*ka, moja stvar i nema te sile koja će njom gospodariti’, napisala je Derifaj.

Objava Bivša hrvatska predsjednica KGK pokazala srednji prst: Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u ćošku i čekala što će “baja” reći pojavila se prvi puta na Republika.

Ne slaže se a priori s ocjenama nekih analitičara koji smatraju da će trajno nasljeđe biti narušavanje povjerenja građana u instituciju predsjednika Republike zbog njezine estradizacije te funkcije i brojnih gafova koje je učinila.

– Iako mogu shvatiti tu vrstu argumentacije, za takvu je ocjenu prerano. A tek ćemo vidjeti je li ta teza uopće točna – kaže.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da petogodišnji mandat Grabar-Kitarović neće trajno narušiti ugled institucije predsjednika RH među građanima.

– U tom smislu neće biti trajne štete jer se u Hrvatskoj uvriježila praksa personifikacije državnih institucija. Godinama se pisalo “Bajić je podignuo optužnicu” ili “Mesić je napravio”, a sada se piše “Plenković je odlučio”… Dakle, spominju se imena, a ne funkcije. Ne piše se da je nešto rekao ili učinio glavni državni odvjetnik, predsjednik države ili premijer. Po mom sudu, sve što je Kolinda Grabar-Kitarović radila ili govorila vezat će se uz nju osobno, a ne uz njezinu funkciju predsjednice države. Institucije su potpuno u sjeni osoba koje ih u datom trenutku vode. Iako bi nama baš trebala ta institucionalizacija, i ona je u svom mandatu učinila korak unatrag – kaže Puhovski.

Upozorava, međutim, da bismo mogli govoriti o trajnom narušavanju predsjedničke institucije tek u slučaju da je Grabar-Kitarović uspjela osvojiti drugi mandat.

– Zaprepašćujući je broj besmislica koje je izgovorila u svom petogodišnjem mandatu. Dovela se u situaciju da bi njezin reizbor, po mom dubokom uvjerenju, na koncu doveo do političkog konsenzusa da predsjednika države više doista nije potrebno birati izravno, na općim izborima, nego posredno. Takvom bi razmišljanju pridonio i stil kojim obnaša mandat. Patvoreno je govorila o patriotskim temama, o braniteljima, o “mojem Lukici”… Naprosto je djelovala lažno. Njezin snishodljiv ton smetao je velikom broju građana, neovisno o njihovim ideološkim preferencijama. Naravno, puno je više smetao onima s lijevo-liberalnog pola – kaže Puhovski.

Politolog Višeslav Raos smatra kako je zasad vrlo teško dati konačan sud po čemu ćemo trajno pamtiti njezin mandat, ne samo zbog toga što treba pričekati predsjedničke poteze koje će vući njezin nasljednik Zoran Milanović nego i zbog toga što je ona, poslije Ive Josipovića, prva predsjednica koja nije uspjela biti reizabrana.

– Već samo zbog toga što joj je mandat trajao pet godina drugačije je govoriti o njezinu nasljeđu nego o onom Stjepana Mesića, koji je na čelu države proveo deset godina – kaže.

Ipak, dvije stvari po kojima ćemo pamtiti mandat Kolinde Grabar-Kitarović, kaže, već sada možemo istaknuti.

– Prva je Inicijativa triju mora, a druga je njezino razumijevanje i želja za gradnjom dobrih odnosa s važnim međunarodnim političkim akterima koji nisu nužno čelnici država liberalnih demokracija. Primjerice, s Vladimirom Putinom ili Viktorom Orbánom. Utoliko je – paradoksalno – slična bivšem predsjedniku Mesiću, koji je također pokušavao stvoriti čvršće veze s vrlo različitim svjetskim liderima – kaže Raos.

Dodaje kako ćemo mandat Grabar-Kitarović pamtiti i po njezinim vanjskopolitičkim inicijativama koje nisu uvijek bile koordinirane s premijerom Andrejom Plenkovićem, iako bi s Vladom trebala zajedno kreirati hrvatsku vanjsku politiku.

– Imala je ideje koje nisu bile suglasne s politikom Vlade. Primjer za to je sad već famozna Inicijativa triju mora. Predsjednica Grabar-Kitarović prezentirala ju je kao nešto autohtono za hrvatsku vanjsku politiku, iako se, zapravo, dijelom radi o staroj poljskoj ideji stvaranja prostora koji bi balansirao s jedne strane prema Moskvi, a s druge prema Berlinu. Što se vanjske politike tiče, njezin kontinuitet bila je čvrsta vezanost uz SAD i gradnja odnosa s Izraelom – kaže Raos.

Politički analitičar Žarko Puhovski tvrdi da je Grabar-Kitarović stalno pokušavala biti čimbenik u kreiranju hrvatske vanjske politike, ali da nijedna od njezinih inicijativa neće ostati zapamćena kao trajno političko nasljeđe njezina petogodišnjeg mandata.

– Kao i u drugim aspektima njezina predsjednikovanja i u vanjskoj politici najviše je toga ostalo na razini poze, želje da uvijek bude tamo gdje su kamere i snimatelji. U odnosima prema SAD-u i Europskoj uniji ona je igrala neku igru u kojoj je povjerovala u vlastitu priču da je američka “igračica” na ovom području. Ali, iako je imala određenu podršku u Washingtonu, sigurno nije imala podršku najviših političkih krugova. Sve se to događa u vrijeme kada se SAD sukobljava s Europskom unijom. Ona je tu zapravo zaoštrila ključni problem koji EU ima, a to je pitanje je li SAD danas doista saveznik Europske unije. Ili je SAD, kako to Trump ponekad eksplicitno deklarira, zapravo protivnik EU. Kolinda Grabar-Kitarović ponašala se kao da taj problem ne postoji, a istovremeno je i živjela na sukobu SAD-EU u svojoj Inicijativi triju mora. Inicijativa je doživjela neuspjeh utoliko koliko su tu inicijativu vodeće zemlje EU, prvenstveno Njemačka, neutralizirale svojim pristupanjem tom projektu. Ona smatra da je njezin uspjeh to što se Njemačka pridružila Inicijativi triju mora, a zapravo se radi o njemačkoj sabotaži. U tom smislu ne možemo govoriti ni o kakvom trajnom nasljeđu Kolinde Grabar-Kitarović u hrvatskoj vanjskoj politici. Više ćemo pamtiti njezine fotografije jer se naslikavala gdje god je stigla – zaključio je Puhovski.

(Izvor: Globus)

Objava Državnička bilanca prve hrvatske predsjednice: Kolinda, što je ostalo? pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednica, koja nakon gubitka izbora Pantovčak napušta u veljači, rekla je da se korupcija može naći bilo gdje u hrvatskom društvu, ali i da počinje u učionicama. Za one koji dobro napišu testove govori se da su štreberi, a oni koji prepisuju i varaju na testovima su heroji, rekla je, podsjeća Guardian, predsjednica na konferenciji za novinare u Zagrebu, prenosi N1 Hrvatska.

“Tu počinje korupcija, među djecom. Traže način kako zaobići sustav, a to nije ograničeno samo na politiku. Ipak, bolje je nego što je bilo, ali nije stvar samo u politici”, rekla je predsjednica, prenosi Guardian i nastavlja kako je Grabar Kitarović i da je bila isključena iz glavnih vladinih odluka tijekom mandata u vladi Ive Sanadera, koji je osuđen na šest godina zatvora zbog primanja 10 milijuna eura mita za prodaju udjela Ine mađarskom MOL-u. Dodala je i da zato nije ni znala za njegovu korumpiranost.

Predsjednica je, nastavlja list, rekla da i svakodnevni običaji u hrvatskom društvu podržavaju korupciju. “Često uopće nismo svjesni što korupcija zapravo jest. Kad odete doktoru, svi očekuju da donesete barem cvijeće, čokoladu ili slične stvari. To je običaj”.

“Moja je majka nedavno bila u bolnici i moji su me prijatelji pitali zašto nisam odnijela ništa u bolnicu, jer medicinske sestre to očekuju. Rekla sam im da neću sudjelovati u takvom obliku korupcije. Odnijet ću košaru za Božić, mali poklon za Božić, ali to je to”, rekla je predsjednica.

“Svijetla točka za mene su mladi ljudi koji su otišli iz Hrvatske u različite strane zemlje i koji će se vratiti i otamo donijeti različitu etiku i radni odnos te da ćemo kroz to profitirati”, rekla je Grabar Kitarović.

Najnovija anketa Eurobarometra, podsjeća Guardian, pokazuje da većina Hrvata, 59 posto, smatra da korupcija ugrožava njihov svakodnevni život. Najviše od svih članica Europske unije, 16 posto Hrvata smatra da su osobno bili izloženi korupciji.

/Republikainfo.com/

Objava Britanski Guardian piše o hrvatskoj predsjednici pojavila se prvi puta na Republika.

A upravo u tzv. dijaspori, Bosni i Hercegovini, ona je osvojila uvjerljivo najviši broj glasova.

Koliku je podršku birača dobila u BiH pokazuju i sljedeći podaci: U BiH je glasalo 35.547 glasača – Kolinda Grabar Kitarović dobila 32.467 glasa (91,3%), a Milanović 2.701 (7,59%), dok je nevažećih listića 377.

Dok je redizborna retorika iu BiH bila na strani Grabar Kitarović, nakon što je bilo jasno da je pobjednik Milanović – ‘ploča’ se okrenula za samo jedan dan.

Jesu li bh. birači obmanuti pozivom na glasovanje za Grabar Kitarović iako se u stranačkom vrhu znalo da je  Milanović vrlo kvalitetan kandidat za predsjednika, barem sudeći po njihovim najnovijim riječima?

Zašto se glasače nije pozvalo da glasuju po svojoj volji, uvjerenju i savjesti ili se morao ispoštovati dug prema sestrinskoj stranci u Hrvatskoj? Jasno je da je posrijedi dodvoravanje novoimenovanom predsjedniku i političkih predstavnika koji su do jučer podržavali Grabar Kitarović, ali i pojedinih medijskih kuća, novinara, i to bez ikakvog osjećaja za mjeru, baremmalo dostojanstva (pa kad je i pogreška u pitanju), barem prividne vjernosti još uvijek aktualnoj predsjednici i njihovoj favoritkinji iako je bilo očito da tu utrku gubi i da nije dovoljno dobra protukandidatkinja sjajnom Milanoviću.

Međutim, od početka je bilo jasno da Milanović prema bh Hrvatima ima ispravan politički pristup, no teško da će zaboraviti potporu koju mu vodeće hrvatske stranke u BiH – nisu dale. Jer, Milanović zasigurno nema kratko pamćenje. No, novoizabrani hrvatski predsjednik neće dopustiti da, unatoč svemu, ‘cijenu’ izbornog okretanja leđa plate Hrvati u BiH. Jednostavno, to je princip od kojeg neće odustati. Sugovornici u najjačim hrvatskim strankama – to bi moga biti druga priča. I cijena.

(Republikainfo.com/V.S.)

Objava Kraljica je mrtva, živio kralj: Primi me, primi me pojavila se prvi puta na Republika.

Na pitanje voditelja debate o stavu prema aktualnom, hrvatskom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, Grabar Kitarović i Milanović, kako prenosi Jutarnji list, ovako su odgovorili:

Grabar-Kitarović: Komšić je legalno, ali nelegitimno izabran član Predsjedništva BiH. On bi trebao biti politički predstavnik svih Hrvata. U mom je programu ulazak BiH u EU, Europa i ostatak svijeta duboko procjenjuju stanje u toj državi, pod uvjetom poštivanja svih načela Daytona i Ustava, jednakopravnosti državljana i naroda.

Milanović: Kao premijer bio sam uvijek tu za Hrvate iz BiH, cipelom na terenu. Radili smo, kad je gorjelo bio sam tamo. Komšića znam godinama i kritizirat ću ga, pitanje je koliko je to u skladu s Ustavom.

Grabar-Kitarović: Malo mi je neobična ta izjava, s obzirom na to da ste žestoko podržava Komšića 2010., iako je i tada bio izabran glasovima drugog naroda. Želim da se Hrvatima pruža ono što se pruža ostalima, da imaju jednaka prava.

Milanović: Ne znam čemu ovo podbadanje. Podržala sam ga i 2006., a 2011. sam rekao ‘prijatelju, ovo se ne radi tako’. Moj stav je poznat. Predstavnike hrvatskog naroda trebaju birati Hrvati, to je krajnje jednostavno. BiH nije ideal građanske države. Bio sam svjedok kada je Silajdžić 2006. upozoravao Komšića da to nije dobar način.

Sljedeće pitanje voditelja bilo je o tome treba li Hrvatska blokirati Srbiju na putu prema EU.

Milanović: Ne. Osim ako nam ne daju toliko razloga da nemamo izbora. Ne želim to koristiti kao metodu kažnjavanja jedne države koju vodi čovjek koji je govorio u ratu najstrašnije stvari, koji je izabran u ime beogradske čaršije da ih vodi. U Srbiji vidim partnera, državu, radna mjesta.

Grabar-Kitarović: Ja sam odlučila tada ostati u Hrvatskoj i penjati se. Ministrica sam koja je pokrenula pregovore i na to sam ponosna. Dolazim iz skromne obitelji, kći sam mesara.

Milanović: Nemojte prodavati te priče, išli ste u razred s mojim prijateljima, vaša obitelj je bila imućna. Bili ste potkožena i povlaštena osoba.

Grabar-Kitarović: Spustite se na razinu naroda, poslušajte koliko su ljudi radili. Moj otac, koliko je radio, da je bio u normalnoj državi bio bi milijarder. Cijeli sam život radila i fizičke poslove. Srbija treba ispuniti sve kriterije za EU, na tome ćemo inzistirati. Pitanje granice, nestalih i jurisdikcije su ključni.

Milanović: Kao predsjednik bit ću distanciran od stranaka, pa i one koju sam vodio i koja je bila pobjednička. Vi nikad niste bili lider stranke. Koja karijera je bila bez mentora, komesara, a vaša politička. Nisam ja u MVP-u dobio stambeni kredit dva tjedna nakon Oluje.

Grabar-Kitarović: Kredit je bio dok sam bila u Beču, dobilo ga je više osoba iz MVP-a, rata je bila 4,5 posto. Pričajte radije o svom kreditu i kreditu svoje obitelji.

Škoro neće zaokružiti ni Milanovića ni Grabar Kitarović

Inače, nakon brojnih spekulacija hoće li u drugom krugu podržati aktualnu predsjednicu Republike, danas je Miroslav Škoro, nezavisni kandidat desnice koji je na izborima osvojio više od 460.000 glasova, napokon stao na kraj spekulacijama i objavio kako na izborima neće podržati nikoga, već će na listiću nadopisati brojku 3 i zaokružiti “hrvatski narod”.

“Imam povjerenja u vas, znam da ćete, kao i u prvom krugu, napraviti ono što smatrate najboljim za Hrvatsku. Ali vam, kao jedan od vas, mogu iskreno reći što ću ja kao birač napraviti. Svakako ću izaći na izbore i neću dozvoliti da manipuliraju mojim listićem. Uzet ću svoj listić na biračkome mjestu i vlastitom kemijskom olovkom zaokružiti, ali ne ni broj 1 ni broj 2. Nadopisat ću i zaokružiti broj 3 – VAS, svoj hrvatski narod. Znam da će me ovo još jednom učiniti metom napada, ali ja za manje zlo i ovaj postojeći sustav više ne mogu i neću glasovati. Vi ste meni dali svoj glas u prvome krugu, a ja ću vama svoj u drugome, dok zajedno na parlamentarnim izborima ne pometemo ovu oligarhiju i vratimo Hrvatsku narodu!”, poručio je Škoro na svojem Facebook profilu.

/Republikainfo.com/

Objava DEBATA Što su Grabar Kitarović i Milanović rekli o Komšiću i Srbiji u EU? pojavila se prvi puta na Republika.