Stručnjaci savjetuju da prije izlaska iz prostora hlađenog klima-uređajem napravimo kratku “pauzu za aklimatizaciju” – i to tako da klimu povisimo za nekoliko stupnjeva ili je potpuno ugasimo barem pet do deset minuta prije izlaska. Naravno, to se ponajprije odnosi na klima-uređaje koje imamo kod kuće.

Zašto je to važno?
Tijelo se ne može trenutačno prilagoditi velikim temperaturnim razlikama. Ako iz prostora rashlađenog na 23 °C naglo izađemo na 35+ °C, dolazi do toplinskog stresa – što može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, znojenje, a kod osjetljivijih i probleme s cirkulacijom.

Objava Najvažnija stvar koju trebate napraviti prije nego iz klimatiziranog prostora izađete na vrućinu pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Zašto je bitna Golfska struja: Bez nje na sjeveru bi bilo još hladnije, u Sahari još sušnije pojavila se prvi puta na Republika.

Ekstremne temperature mogle bi uzrokovati smrt stotina ljudi diljem jugozapadne Europe, piše Guardian. Također, i hrvatski vatrogasci su se borili s više požara u Dalmaciji, prenosi N1 Hrvatska.

Temperatura u Portugalu ovih se dana dizala do 47 Celzijevih stupnjeva, dok su u Španjolskoj mjerili 45 Celzijevih stupnjeva. Zbog toplinskog vala nastali su požari koji su prisilili tisuće ljudi na evakuaciju. Meteorološki institut u Portugalu u narednim danima ne prognozira temperature niže od 42 Celzijeva stupnja.

Toplinski val tek je počeo

Meteorolog Scott Duncan kaže da je ovo tek početak. “Vrlo rijetka područja na Zemlji bit će toplija od dijelova Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske početkom sljedećeg tjedna. Zračna masa koja stiže do zapadne Europe je bez presedana. Nije pitanje hoće li rekordi biti srušeni, već za koliko”, objavio je na Facebooku.

Meteorolozi AccuWeathera upozoravaju da je ovo jedan od najsnažnijih toplinskih valova u više od 200 godina

Meteorolozi AccuWeathera upozorili su da je ovo jedan od najsnažnijih toplinskih valova u zapadnoj Europi u više od 200 godina. To dugotrajno, ekstremno vremensko razdoblje moglo bi postati smrtonosno diljem kontinenta, upozoravaju.

“Postoji zabrinutost da bi ova vrućina mogla postati dugotrajan toplinski val (20 ili više dana) za mnoge lokacije od Portugala do središnje Francuske i unutarnje jugoistočne Europe jer bi mogla potrajati do kraja srpnja i nastaviti se u kolovozu”, rekao je AccuWeatherov meteorolog Tyler Roys.

Kaže da bi vrućine mogle zahvatiti doline Mađarske, istočne Hrvatske, istočne Bosne, Srbije, južne Rumunjske i sjeverne Bugarske.

Ovaj toplinski val, navodi Roys, mogao bi se mjeriti s toplinskim valom iz 2003. kada je više od 30.000 ljudi izgubilo živote, izravno i neizravno zbog vrućine. Dodao je da bi ovo mogao biti jedan od najgorih toplinskih valova u Europi od 1757. godine.

U Portugalu stotine mrtvih od posljedica toplinskog vala

Iako su medijska izvješća govorila da je broj aktivnih požara na kopnu smanjen na 11 s ranijih 20, šef portugalske civilne zaštite Andre Fernandes kaže da rizik od požara ostaje visok. “Ovo je vikend iznimnog opreza”, rekao je nakon tjedna u kojem su dvije osobe poginule u požaru. Preko 60 ljudi je ozlijeđeno, a spaljeno je 15.000 hektara šume i raslinja.

Od početka godine do sredine lipnja spaljeno je ukupno 39.550 hektara šume, što je trostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazali su podaci Zavoda za zaštitu prirode i šuma. Lisabonske vlasti trebale su danas odlučiti hoće li produžiti izvanredno stanje. Portugalsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je u razdoblju od 7. do 13. srpnja, od toplinskog vala umrlo 238 osoba.

Većina preminulih su stariji i osobe s nekim drugim bolestima.

Požari bjesne i u Španjolskoj, a ima i smrtnih slučajeva od vrućine

Diljem Španjolske na snazi su različite razine upozorenja. Meteorolozi upozoravaju da će se temperature u nekim regijama popeti do 44 Celzijeva stupnja. Više od 600 pripadnika španjolske vojne jedinice za hitne slučajeve pomaže vatrogascima i čuvarima divljih životinja u borbi s desecima šumskih požara diljem zemlje. U Španjolskoj su požari zahvatili najmanje 14.000 hektara.

Jedan požar na jugu natjerao je vlasti da ograde dio ključne autoceste koja povezuje Madrid s glavnim gradom Portugala Lisabonom na više od 12 sati. Još jedan požar u blizini južnog grada Málage prisilio je na preventivnu evakuaciju preko 3000 ljudi, priopćile su službe spašavanja.

Požari su spržili tisuće hektara u jugozapadnoj španjolskoj regiji Extremadura, gdje je jedan požar namjerno podmetnut. Još jedan požar uništio je 200 hektara nacionalnog parka Monfragüe u Extremaduri, prenosi Index.

Čistač ulica u dobi od 60 godina preminuo je nakon što je doživio toplinski udar tijekom posla u Madridu. Zbog toga je gradsko vijeće objavilo fleksibilno radno vrijeme kako bi službenici mogli izbjeći najtoplije dijelove dana. Brojke španjolskog instituta za javno zdravstvo pokazuju da je između prošle nedjelje i petka bilo 360 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati vrućini. Od toga je samo u petak umrlo 123 ljudi.

Tisuće evakuiranih u Francuskoj, olujni vjetrovi pogoršavaju situaciju s požarom

U Francuskoj je slična situacija s požarima kao i u Portugalu i Španjolskoj. Vatrogasci u obalnom gradu Arcachonu u regiji Gironde borili su se s dva šumska požara ovog tjedna. Požari su uništili preko 10.000 hektara šume. “To je herkulovski posao”, rekao je voditelj vatrogasno-spasilačke službe Olivier Chavatte.

Od utorka je više od 14.000 ljudi u Francuskoj, kako stanovnika tako i turista, bilo prisiljeno pobjeći, a sedam hitnih skloništa postavljeno je za prihvat evakuiranih osoba. Francuska vlada pojačala je napore da zaštiti ljude u domovima za starije, beskućnike i drugu ranjivu populaciju nakon što su toplinski val i loše planiranje doveli do gotovo 15.000 smrti 2003. godine, osobito među starijim osobama.

U nedjelju poslijepodne, regionalna vlada Gironde rekla je da je situacija i dalje vrlo nepovoljna zbog olujnih vjetrova koji su tijekom noći pomogli da se požari još više razbuktaju. Dužnosnici za hitne slučajeve također su upozorili da će visoke temperature i vjetrovi u nedjelju i ponedjeljak zakomplicirati napore da se zaustavi širenje požara.

Vlasti u francuskim Alpama pozvale su penjače na Mont Blanc da odgode penjačke aktivnosti zbog opetovanih odrona stijena uzrokovanih izvanrednim klimatskim uvjetima i sušom. Poziv je uslijedio nakon što je dio najvećeg talijanskog alpskog ledenjaka popustio početkom mjeseca usmrtivši 11 osoba. Za tu katastrofu su dužnosnici okrivili klimatske promjene.

Stanje u Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji

U Grčkoj su se pripadnici civilne zaštite borili s požarom koji je harao Kretom. U subotu su vatrogasci rekli da je požar djelomično obuzdan. Borba s vatrom odnijela je i živote. Avion koji je gasio požar u Portugalu je poginuo nakon što se avion srušio. Također, poginuo je i pilot helikoptera koji je gasio požar u Grčkoj kada je helikopter upao u more.

Stručnjaci požare diljem Europe pripisuju klimatskim promjenama i ekstremnim temperaturama. Ovog tjedna bilo je požara i u Hrvatskoj i Mađarskoj. Britanski ministri su održali hitan sastanak nakon što je meteorološka agencija izdala crveno upozorenje za ekstremne vrućine. Upozorili su da postoji rizik da ljudi umru tijekom toplinskog vala.

Britanski meteorološki ured rekao je da bi temperature u južnoj Engleskoj u ponedjeljak i utorak mogle premašiti 40 Celzijevih stupnjeva. To je navelo neke škole na zatvaranje. Londonski gradonačelnik Sadiq Khan savjetovao je građanima da koriste javni prijevoz samo ako je prijeko potrebno.

Nacionalni željeznički operateri također su upozorili putnike da izbjegavaju putovanje vlakovima.

Znanstvenica: Moramo odmah prestati sa sagorijevanjem fosilnih goriva

Znanstvenica za klimu sa Sveučilišta u Bristolu dr. Eunice Lo rekla je za BBC da su povišene temperature znak klimatskih promjena. Dodala da se u Velikoj Britaniji 2000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje može pripisati toplinskim valovima.

“Globalno, toplinski valovi postaju sve češći i traju dulje. Moramo prestati sa sagorijevanjem fosilnih goriva i djelovati odmah i brzo”, rekla je dr. Lo za BBC, prenosi Index.

/Desk/

Objava Toplinski val u Europi: Obaraju se temperaturni rekordi pojavila se prvi puta na Republika.

Britanski prognostičari su prije dvije godine proveli zanimljiv misaoni eksperiment i razmišljali o tome kako će vremenske prognoze izgledati 2050. godine?

Klimatska kriza uzrokuje ekstremne vremenske uvjete u cijelom svijetu, a temperature u sjevernim geografskim širinama posebno su osjetljive na te promjene. Tako su meteorolozi iz UK Met Officea, službene agencije za vremensku prognozu za Veliku Britaniju, zavirili u super dugoročne klimatske modele u ljeto 2020. godine, s namjerom da vide kakve će temperature prognozirati za otprilike tri desetljeća.

To nije stvarna vremenska prognoza. To su primjeri prihvatljivog vremena na temelju klimatskih projekcija, rističe se u grafici Met Officea. No ipak, u nadolazeći ponedjeljak i utorak, te prihvatljive vremenske projekcije “uvjerljivo” postaju stvarnost i to 28 godina prije vremena.

Šokantna sličnost predviđanjima za 2050.

Simon Lee, atmosferski znanstvenik sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, primijetio je zapanjujuću sličnost između izgleda za 2050. godine i prognoze za početak sljedećeg tjedna u Velikoj Britaniji.

Danas je prognoza za utorak, šokantno, gotovo identična za velike dijelove zemlje, tvitao je Simon, dodajući u kasnijoj objavi da ono što dolazi u utorak daje uvid u budućnost. Za 30 godina takva će se prognoza činiti prilično tipičnom.

Predviđa se da će početkom sljedećeg tjedna u Velikoj Britaniji temperature biti 10 do 15 stupnjeva više od uobičajenih. Najviša temperatura bi se po prvi put mogla približiti 40 stupnjeva Celzija, što je predviđanje koje je tamošnje meteorologe potaknulo da po prvi put u povijesti izdaju crvenu razinu upozorenja.

Najtoplija temperatura u Velikoj Britaniji ikada izmjerena bila je 38,7 stupnjeva Celzija u Botaničkom vrtu u Cambridgeu 2019. godine. To je također jasan znak koliko brzo klimatska kriza mijenja naše vrijeme.

Nadali smo se da nećemo doći u ovu situaciju. Klimatske promjene već su utjecale na vjerojatnost ekstremnih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu. Šanse da vidimo dane s temperaturom od 40 stupnjeva Celzija u Ujedinjenom Kraljevstvu mogle bi biti čak 10 puta veće u trenutnoj klimi nego u prirodnoj klimi na koju ne utječe ljudski utjecaj, rekao je Nikos Christidis, znanstvenik iz Met Officea.

“Tihi ubojica”

Riječ je o više od nekoliko neugodnih dana. Ekstremna vrućina jedna je od najsmrtonosnijih vremenskih pojava, samo što nemamo tendenciju vidjeti da se događa u trenutku, kada se toplinski udar i smrt pripisuju temeljnim stanjima kao što su bolesti srca ili respiratorne bolesti.

Nedavna britanska izvješća sugeriraju da ne više od 5 posto domova u toj zemlji ima klima-uređaj kako bi se stanovnici rashladili.

Za razliku od poplava ili šumskih požara koji uništavaju grad, osjećaj hitnosti oko smrtonosnog toplinskog vala nije toliko dramatičan, rekla je Kristie Ebi, znanstvenica sa Sveučilišta Washington, naglašavajući da je vrućina “tihi ubojica”.

Kad je vani vruće, vani je jednostavno vruće i stoga je relativno tihi ubojica. Ljudi općenito nisu svjesni i ne razmišljaju o rizicima povezanim s ovim visokim temperaturama, rekao je Ebi ranije za CNN.

Dodala je i da je važno razumjeti da klima nije onakva kakva je bila prije samo nekoliko godina. Klimatska kriza već danas utječe na naše živote, a nastavit će pogađati najugroženije.

Svi se radujemo ljetu dok uživamo u toplijim temperaturama, ali postoje ljudi koji su u opasnosti na višim temperaturama. Kako se klima nastavlja mijenjati ili više temperature postaju više od onih koje smo iskusili kad smo bili mlađi, ljudi moraju obratiti više pozornosti, osobito prema onima oko sebe, rekla je.

(Izvor: CNN)

Objava Teoretska vremenska prognoza za 2050. godinu početkom idućeg tjedna postaje stvarnost – 28 godina prerano pojavila se prvi puta na Republika.

U ponedjeljak je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva izdao rijetko upozorenje na ekstremnu vrućinu za nedjelju, 17. srpnja, jer se očekuje da će temperature porasti kasnije ovog tjedna u većem dijelu Engleske i Walesa, prenosi Index.

“Upozorenja o vrućini i zdravlju sada su izdana za većinu zemlje, s temperaturama koje će ostati konstantno visoke tijekom cijelog ovog tjedna”, izvijestio je dr. Agostinho Sousa, voditelj zdravstvene zaštite pri Agenciji za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, prenosi N1 Hrvatska.

Temperaturni rekord u Velikoj Britaniji iznosi 38.7 Celzijevih stupnjeva, što bi moglo biti premašeno već ovog vikenda, prema meteorološkom uredu. “Neki modeli pokazuju maksimalne temperature veće od 40 Celzijevih stupnjeva u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva tijekom nadolazećeg vikenda i dalje”, rekla je Rebekah Sherwin iz meteorološkog ureda.

“Vjerojatno će doći do štetnih zdravstvenih učinaka za cijelu populaciju, ne samo za one koji su najosjetljiviji na ekstremne vrućine, što može dovesti do potencijalne ozbiljne bolesti ili opasnosti po život”, objavio je meteorološki ured.

“Vjerojatno je da će znatno više ljudi posjetiti obalna područja, jezera i rijeke, što dovodi do povećanog rizika od incidenata na vodi”, dodali su. Velika Britanija također bi mogla doživjeti zatvaranje cesta zbog topljenja površina, kao i kašnjenja u željezničkom i zračnom prometu zbog ekstremne vrućine.

Ekstremna vrućina

Prije nego što vrućina stigne u Ujedinjeno Kraljevstvo, donijet će veliku vrućinu u Španjolsku i Portugal, gdje su izdana upozorenja na ekstremne vrućine najviše razine za 14 država u obje zemlje.

Lisabon i Santarém mogli bi doživjeti temperature do 45 Celzijevih stupnjeva već danas. Očekuje se da će se toplinski val nastaviti najmanje do kraja tjedna na španjolskom kopnu, objavila je u ponedjeljak španjolska državna meteorološka služba.

Nije samo na Pirenejskom poluotoku vrućina. Francuska će također ostati vruća do kraja tjedna dosežući temperature do iznad 35 stupnjeva. Upozorenja o vrućini pokrivaju dijelove istočne Francuske, uključujući Toulouse i Bordeaux. Prošli mjesec Europa je dosegnula rekordno visoke temperature i drugi najtopliji lipanj u povijesti.

“Dnevne maksimalne temperature u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji skočile su iznad 40 °C, a ekstremna vrućina pogoršala je sušne uvjete u slivu rijeke Po”, objavila je europska služba za klimatske promjene Copernicus.

Veći dio Italije također je iskusio ljetni toplinski val. U Veroni će do petka maksimalne temperature dosezati 38 stupnjeva. Talijanska vlada prošlog je tjedna proglasila izvanredno stanje za pet sjevernih regija Italije u uvjetima ekstremne suše.

Upozorenja u 84 grada u Kini

Toplinski val hara i Kinom, a stanovnici bježe u skloništa za zračne napade kako bi se rashladili, dok su 84 grada diljem zemlje danas izdala najvišu, crvenu razinu upozorenja.

Crveno upozorenje znači da se očekuje da će temperature dosegnuti više od 40 Celzijevih stupnjeva u naredna 24 sata. Vlasti su također izdale upozorenja za regije u rasponu od središnje pokrajine Shaanxi do istočne obalne pokrajine Jiangsu. U pokrajinama Zhejiang, Sichuan i Yunnan također bi danas temperature mogle porasti iznad 40 stupnjeva, prema Središnjem meteorološkom opservatoriju.

Temperature se penju već nekoliko dana, a Šangaj je u nedjelju prvi put ove godine objavio crveno upozorenje. Šangaj je iskusio samo 15 dana s temperaturama iznad 40 stupnjeva otkako je grad počeo voditi evidenciju 1873. godine.

Prodavači u gradu izvijestili su o porastu prodaje sladoleda, dinja i rakova ohlađenih u likeru – popularnog ljetnog jela. U prostranom parku divljih životinja u Šangaju osam tona leda se svaki dan koristi za rashlađivanje lavova, pandi i drugih životinja. Drugi dijelovi zemlje, poput mjesta u jugozapadnom Sečuanskom bazenu, također su iskusili rekordno visoke temperature ove godine.

Tope se krovovi, pucaju ceste

U gradu Chongqingu, koji je izdao crveno upozorenje, krov muzeja se rastopio. Grad je rasporedio kamione za prskanje vodom u nastojanju da rashladi ceste. U Nanjingu, u pokrajini Jiangsu, stanovnici su otišli u sklonište od zračnih napada kako bi pobjegli od vrućine, čitajući novine i gledajući televiziju kako bi kratili vrijeme u ratnim bunkerima opremljenim WiFi-em.

Prošli mjesec dijelove južne Kine pogodile su najjače kiše u posljednjih 60 godina, s gotovo pola milijuna ljudi pogođenih poplavama i klizištima u južnoj pokrajini Guangdong. Više od 177.000 ljudi bilo je prisiljeno preseliti se, a brojnim su obiteljima uništeni domovi i usjevi, prenosi N1.

/Desk/

Objava Europa u rekordnim vrućinama pojavila se prvi puta na Republika.

Nije dovoljno samo smanjiti emisije ugljičnog dioksida kako bi se zaustavilo klimatske promjene već treba djelovati i na manje poznate zagađivače, kao što je dušikov oksid, koji također imaju ključnu ulogu u globalnom zagrijavanju, pokazala je studija.

Rasprave o klimatskim promjenama već su desetljećima fokusirane na emisije CO2, kojih ima najviše u atmosferi. Zajednički cilj mnogih zemalja – postizanje nulte stope emisija – tako se uglavnom najčešće odnosi samo na CO2.

Emisije stakleničkih plinova

Tijekom prošle godine više od 100 zemalja zacrtalo je da će do 2030. za 30 posto smanjiti emisije metana, još jednog stakleničkog plina na bazi ugljika koji značajno više utječe na zagrijavanje od CO2.

U travnju ove godine Europski je parlament podržao reviziju sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS) kako bi EU bolje kontrolirao količine ispuštenih štetnih plinova i smanjio ih za 55 posto do 2030. godine.

No ova se revizija također prvenstveno odnosi na emisije CO2 i metana.

Revizija je inače ključan dio plana “Fit for 55” kojim EU do 2030. planira smanjiti štetne emisije za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990.

Međutim, većina zemalja koje su objavile svoje planove o smanjenju štetnih emisija još uvijek nije objavila na koji će točno način postići taj cilj.

Studija čiji su rezultati ovaj tjedan objavljeni u časopisu američke akademije znanosti, Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), upozorava da se vrlo malo pozornosti posvećuje drugim zagađivačima koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Među njima su crni ugljik, odnosno čađa, koji apsorbira toplinsko zračenje, zatim fluorougljikovodici koji se koriste u rashladnim uređajima te dušikov oksid.

Uz metan, ovi zagađivači sudjeluju u globalnom zagrijavanju s oko 50 posto, pokazala je studija.

Moramo obratiti pozornost i na druge klimatske faktore, ne samo na CO2, upozorio je jedan od autora studije, Durwood Zaelke, inače predsjednik Instituta za upravljanje i održivi razvoj u Washingtonu.

To je posebno važno jer zemlje pokušavaju smanjiti emisije CO2 smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, koja se još uvijek smatraju glavnim krivce za globalno zagrijavanje.

WMO upozorava: Klima se mijenja pred našim očima – oceani su sve kiseliji, a Zemlja se sve više zagrijava
Manje fosilnih goriva znači i manje onečišćenja zraka, između ostaloga i manje sulfata koji se prenose zrakom i koji čak neutraliziraju neke klimatske promjene jer odbijaju sunčevo zračenje od Zemlje, navode znanstvenici.

Dodaju da se zbog ovih sulfata zagrijavanje čini manjim za oko pola Celzijevog stupnja. Drugim riječima, čini se da je zagrijavanje za pola Celzija veće nego što se trenutno čini. To znači da bi snažnije klimatsko djelovanje moglo, paradoksalno, uzrokovati privremeno povećanje temperatura.

Osim ako se struka više ne pozabavi manje zastupljenim zagađivačima.

Studija je također pokazala da ako se dekarbonizacija nastavi provoditi kako je planirano, samo to bi dovelo do toga da temperatura na Zemlji do 2045. poraste za dva stupnja Celzijeva više u odnosu na temperature iz predindustrijskog razdoblja.

S druge strane, zauzdavanje svih štetnih emisija i zagađivača moglo bi dovesti do toga da se zagrijavanje počne smanjivati već 2030. i da se stopa zagrijavanja prepolovi u razdoblju između 2030. i 2050.

Europski klimatolozi upozoravaju: Posljednjih sedam godina bilo je najtoplije dosad, a razine stakleničkih plinova su rekordne

Ovaj bi rad, koji služi kao orijentir, trebao biti povod da ponovno razmislimo o globalnim klimatskim ciljevima, smatra znanstvenik Euan Nisbet s londonskog sveučilišta Royal Holloway. Nisbet inače nije bio uključen u studiju koju je objavio PNAS.

Ako ne smanjimo i druge zagađivače osim CO2, skuhat ćemo se, poručio je Nisbet.

(izvor: Hina)

Objava Smanjiti emisiju CO2 nije dovoljno: Ako ne učinimo nešto, skuhat ćemo se pojavila se prvi puta na Republika.

Snijeg je paralizirao Grčku, a najdramatičnija je situacija na području oko Atene, točnije autocesti Attiki Odos koja spaja grčku metropolu sa zračnom lukom gdje je stotine vozila zarobljeno na cesti.

Spasilačke službe pokušavaju osloboditi stotine vozača čiji su automobili zapeli u snijegu zbog oluje nazvane Elpida. Više od 3.500 ljudi je evakuirano, ali 1.200 automobila i dalje je zarobljeno u snijegu na autocesti.

Vojnici su vozačima i putnicima nosili hranu, vodu i deke s obzirom da su temperature preko noći dodatno pale, a neki su u automobilima bili zarobljeni i više od 10 sati.

Petnaest putnika je pak ozlijeđeno pri izvlačenju putničkog vlaka koji je zapeo u velikom snijegu u središnjoj Grčkoj, a policija je izvijestila kako se dvoje bori za život.

Željeznički i autobusni promet u glavnom gradu je obustavljen. Zatvoreni su objekti za cijepljenje protiv COVID-19 na širem području Atene i na obližnjem otoku Evia, rekli su zdravstveni dužnosnici.

Državne službe, škole, trgovine i banke koje nisu potrebne u ta dva područja i na mnogim grčkim otocima, uključujući Kretu, također će biti zatvoreni danas jer se očekuje da će hladnoća potrajati do srijede.

1800 cars and 3500 people have been released from Attiki Odos (outer beltways of the Athens-Piraeus metropolitan area)another 1200 vehicles are still trapped, according to official information about the rescue operations and the problems that remain from the bad weather "Elpida". pic.twitter.com/HJw2q2pY6y

— Zdenek Nejedly (@ZdenekNejedly) January 25, 2022

Vrijeme je paraliziralo i Tursku. Letovi u istanbulskoj zračnoj luci obustavljeni su do utorka poslijepodne zbog loših vremenskih uvjeta koji su izazvali prometni kaos u najvećem turskom gradu.

U istanbulskoj luci letovi su najprije obustavljeni u ponedjeljak poslijepodne, kad je zimsko nevrijeme pogodilo grad od gotovo 16 milijuna stanovnika.

Nacionalni avioprijevoznik Turkish Airlines i privatni prijevoznik Pegasus također su u utorak izvijestili o prekidima u manjoj zračnoj luci Sabiha Gokcen, na azijskoj strani grada.

(izvor: vecernji.hr)

Objava Snijeg paralizirao Grčku: Automobili zarobljeni na autocesti kod Atene, vozačima nosili deke i hranu pojavila se prvi puta na Republika.

Čelnik konferencije o klimi COP26 Alok Sharma udario je čekićem kako bi signalizirao dogovor gotovo 200 delegacija prisutnih u Glasgowu, prenosi HINA.

Sporazum je rezultat dvotjednih pregovora koji su trebali završiti u petak ali su se produžili za jedan dan kako bi se uravnotežili zahtjevi zemalja koje su najviše izložene klimatskim promjenama, velikih industrijskih sila i onih čije je korištenje ili izvoz fosilnih goriva ključno za njihov ekonomski razvoj.

“Ovo je trenutak istine za naš planet”, rekao je Sharma u zadnjim satima konferencije, obraćajući se izaslanicima. “Svijet želi da preuzmemo rizik…Zajedno ćemo ili uspjeti ili propasti”, istaknuo je.

Pozvao je zemlje da se prestanu pitati što bi još mogle tražiti na klimatskim pregovorima već da se zapitaju što je dovoljno te da podrže nacrt klimatskog sporazuma.

/Republikainfo.com/

Objava U Glasgowu postignut je dogovor za klimu pojavila se prvi puta na Republika.

Godišnje izvješće o stanju klime otkriva da se naš planet mijenja pred našim očima, komentirao je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres.

Od oceanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja ledenjaka i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavom planetu, ekosustavi i populacije planeta nestaju.

Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glasgowu i trajat će dva tjedna, treba biti prekretnica za čovječanstvo i za planet, dodao je u priopćenju.

U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zbog utjecaja fenomena Niñe koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će “najvjerojatnije” ipak biti između petog i sedmog mjesta.

Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002. – 2021.) prvi put premašuje simboličan prag od +1 Celzijeva stupnja od sredine 19. stoljeća kad su se ljudi počeli koristiti fosilnim gorivima na industrijskoj razini.

Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 Celzijev stupanj utjecat će na razmišljanje sudionika COP26 koji nastoje zadržati porast temperature u granicama utvrđenim Pariškim dogovorom, komentirao je Stephen Belcher, znanstvenik britanske meteorološke službe koji je sudjelovao u pripremi izvješća.

Glavna zadaća Pariškog dogovora je smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a bude li moguće i na +1,5 Celzijevih stupnjeva.

No uz sadašnje trendove, UN-ovi stručnjaci za klimu upozorili su da bi se granica +1,5 Celzijevih stupnjeva mogla doseći oko 2030.

Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Europi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni val u središtu Sjedinjenih Država, jake oborine u Kini i na zapadu Europe te suša koja je prouzročila glad na Madagaskaru.

(izvor: Hina)

Objava Zemlja se nalazi na nepoznatom terenu: Posljednjih sedam godina najtoplije su dosad pojavila se prvi puta na Republika.

U studiju je gostovala ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar.

– Ovakve stvari generalno rečeno imaju veze s klimatskim promjenama. Međutim za svaku pojedinačnu stvar, vremenski događaj mora se napraviti određena analiza kako bi se vidjelo da to ima veze s klimatskim promjenama te se studije rade kad sve prođe, kada se procijeni šteta. Ali sigurno da ekstremni vremenski događaji jesu glavna posljedica klimatskih promjena. Čak ne bih rekla posljedica, već pojavnost s obzirom na to da posljednica zvuči da će to biti u dalekoj budućnost a ovo je nešto što se već događa – kazala je ona, prenosi Jutarnji list.

Pitanje je jesu li se događaji mogli predvidjeti, je li se moglo nešto učiniti da se izbjegnu ovakve tragične posljedice? Primjerice evakuirati ljude, ili ranije razmišljati o gradnji bolje obrane od poplava?

– Prognoze jesu sve bolje i bolje i sigurno da se upozorenja izdaju na vrijeme. Međutim ovakvo nešto je strašno teško predvidjeti, jer ako se ne dogodi onda se samo kaže da se dizala panika. Još uvijek nismo naučili živjeti s tim upozorenjima, naučiti kako ih treba percipirati i kako se treba ponašati. Svašta smo naučili i to zovemo prilagodbom na klimatske promjene jer osim što radimo na smanjenju štetnog utjecaja na klimu isto tako radimo i na prilagodbi, tako da postoje razni načini kako ćemo se morati prilagođavati na ovakve stvari jer će one biti sve češće i sve će ih biti više – kazala je Mazzocco Drvar za RTL Danas.

Hoće li ovakvih ekstrema biti sve više? Vidjeli smo prije nekoliko tjedana u SAD-u rekordni toplinski val, i danas se bore s požarima, nedavno je Češku poharao tornado. Želi li nam priroda time nešto poručiti?

– Pa mislim da nam priroda na jedna vrlo slikovit način govori da smo pretjerali, da smo je počeli uništavati više nego što to ona sama može podnijeti. Postoji dan u godini kada po nekakvim proračunima iskoristimo ono što nam je priroda dala i počinjemo živjeti na kredit i vidimo kako to izgleda, ove godine taj je dan procijenjen na 29. srpnja, a tek smo ušli u drugu polovicu godine i onda živimo na račun prirode i onog što nam ona daje. Moramo prestati iskorištavati ono što imamo oko sebe – kazala je.

Postoji u znanstvenoj zajednici i drukčiji stav – da je ovakvih prirodnih katastrofa oduvijek bilo i bit će ih, da je to rezultat tisućljetnih zemljinih ciklusa… Odnosno da klimatske promjene u tom smislu nisu toliki faktor, da je to više politička agenda? – pitao je novinar.

– Ja bih rekla da nije to drugačiji stav, to je i moj stav, i ja ću vam reći da je toga bilo i sigurno da se događalo u nekakvim ciklusima, ali u rasponima od nekoliko stotina tisuća godina. Bilo je i porasta temperature i onih drugih ekstrema i to onda ide gore dolje. Međutim ovakvo snažno, ovako ekstremno kao što je sada, nikada nije bilo i naravno da je to posljedica našeg djelovanja u posljednjih 100 godina. Ono što sada znamo da to događalo u prošlosti, da je planet sve to supa preživio, ali imali smo pet masivnih istrebljenja u prethodnih X milenija i sada smo na pragu šestog. Mislim da je to najbolji dokaz da nam se događa nešto što do sada nije bilo. No, vjerujem, da imamo rješenja za to.

/Republikainfo.com/

Objava “Na pragu smo šestog masovnog istrebljenja na Zemlji” pojavila se prvi puta na Republika.