Radi se o aferi nazvanoj ‘Pet kat’ o kojoj je pisao portal  portal Hercegovina.info i tadašnja glavna urednica kristine Perić, a u koju je umiješan bivši direktor ZZO-a HNŽ Rade Bošnjak, a čije je otkriće u Hercegovini podigla veliku prašinu.

Županijski sud u cijelosti je potvrdio presudu prvostupanjskog suda, a u kojem se navodi kako je “istraživačko novinarstvo društveni kontrolor vlasti”.

„Radi se o istraživačkom novinarstvu koje je važno za svako demokratsko društvo jer ima ulogu ‘društvenog kontrolora vlasti‘ s ciljem otkrivanja i temeljitije obrade informacija koje su najčešće, na neki način, skrivene od javnosti od strane ljudi koji se nalaze na poziciji moći zbog čega se i dogodila afera koju obrađuju, najčešće, vezana za kriminal i korupciju. U konkretnom slučaju tema je kriminal i korupcija u javnim nabavkama, kako se trećetužena izjasnila, zaista postoji veliko zanimanje javnosti obzirom da je javna tajna da svaki objavljeni tender u BiH ima ‘svog izvođača radova’, odnosno firmu kojoj je taj ugovor namijenjen i prije objave javne nabavke, što vrijedi za sve vrste poslova uključujući i unosne ugovore u IT sektoru teške milijune maraka. Konkretno, iznesene su informacije o zloupotrebama tužitelja, kao direktora ZZO u trošenju javnih sredstava kroz nabavku novog softvera po znatno većoj cijeni i njegove povezanosti sa firmom kojoj bi se u konačnici ugovor trebao dodijeliti, što je tema od općeg interesa koja u širem kontekstu otvara i pitanje slabosti našeg sustava javnih nabavki, netransparentnosti u nabavci i trošenju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a što je u konačnici i dovelo do poništenja spornog tendera i što jest legitiman cilj”, navodi se u prvostupanjskoj presudi.

Županijski sud u izreci presude navodi kako “prvostupanjski sud pravilno zaključuje, da iz provedenih dokaza u postupku, a o kojima se prvostupanjski sud detaljno izjasnio u obrazloženju svoje odluke, proizlazi da se prije objave spornih sadržaja tuženi nisu oslanjali samo na informacije koje su dobili od fizičkih lica nego kako su, u skladu s novinarskom etikom, proveli vlastito istraživanje i prikupili veći broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pruže informacije do kojih su došli, te slijedom toga da su imali dovoljnu činjeničnu podlogu za objavljivanje članaka, a ne zbog senzacionalizma s ciljem povećanja gledanosti i čitanosti, odnosno diskreditacije tužiteljevog ugleda i osobe”.

/Desk/

Objava Presuda Županijskog suda u aferi ‘Peti kat’: Istraživačko novinarstvo nije kleveta pojavila se prvi puta na Republika.

Usvojanje Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, uz prihvaćene amandmane klubova zastupnika SP i NPS i narodnog zastupnika Srđana Todorovića kao i prihvaćanje Zaključka Kluba zastupnika DEMOS da Vlada RS u u roku od 90 dana, pripremi i u skupštinsku proceduru uputi Nacrt zakona o medijima, a koji stupa na snagu sljedećeg dana od dana objavljivanja u ‘Službenom glasniku Republike Srpske’.

I oporbeni zastupnici uzalud su ukazivali na nedostatke ovog zakona.

Rasprava zastupnika u NSRS-u o novom zakonu o kleveti

Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), raspravljajući o Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona RS koji podrazumijeva uvođenje kaznenih sankcija za klevetu i imali su žustru raspravu.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnice SDS-a Maje Dragojević Stojić da se iz skupštinske procedure povuče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

Za razliku od prijašnjeg Nacrta ovog zakona, Prijedlog ovog zakon je nešto promijenjen – iako se predlagalo da uvrjeda bude tretirana kao kazneno djelo, ona ipak ostaje u sferi prekršaja. Ublažene su i kazne za klevetu od prvobitnih 8.000 do 100.000 KM na 1.000 d 6.000 KM.

Uvedena je i mogućnost da se zatvorska kazna do godine dana može preinačiti u novčanu i to u iznosu od 100 KM po danu, umjestno prijašnjih 50 KM po danu.

Međutim, kleveta je i dalje kriminalizirana, a zakonom se ne podrazumijeva dokazivanje istinitosti ili neistinitosti izrečenog što, kako su isticali zastupnici oporbenih stranaka, implicira da se osoba procesuira samo zato što izrečeno nekome smeta, bez obzira radi li se o istinitoj ili neistinitoj tvrdnji.

Stevandić: “Svjesni smo da nije idealan”

Iz koalicije vladajućih stranaka smatraju kako je ovaj zakon potreban te ga pravdaju kao “prvim korakom, makar i s ranjenom nogom, u zaštiti osobog ugleda, obiteljskog integriteta”.

“Možda ovaj zakon nije idealan, ali se od nečega mora krenuti i mislim da treba hrabrost da se nešto pokrene. Mi smo svjesni da nije idealan, ali je li idealno da otvorimo put anarhiji, da neki ljudi bez zadrške pišu laži”, kazao je predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, pri tom istaknuvši kako “RS ima demokratski način odlučivanja”, unatoč što, kako je kazao” nelegalni visoki predstavnik poziva da se ne ulaže u RS”.

Zastupnica Spomenka Stevanović (DEMOS) zatražila je da se prije donošenja zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona RS, donese zakon o medijima te je problematizirala “konfuznu medijsku sliku”, brojne portale kojima nije poznat vlasnik kao ni impressum. “Na ovaj bi način uredili medijski prostor, zaštitili časne novinare”, rekla je Stevanović, podsjećajući pri tom kako su povod promjenama kaznenih odredbi bio slučaj objavljivanja ponižavajuće snimke razgovora s mladićem koji je nakon toga izvršio samoubojstvo.

Međutim, oporbeni zastupnici imali su značajne argumente zašto je ovaj zakon korak natrag u razvoju demokracije, ističući kako se radi o gušenju slobode govora ne samo medija, već i svih žitelja RS-a koji kritiziraju vladajuće, a među kojima su i političari oporbe.

Vukanović: “Umjesto da zaštitimo zviždače i novinare, radimo suprotno i imamo lažnu intelektualnu elitu”

“Ne mogu podržati ovakav zakon koji zbog klevete uvodi osobu u kaznenu evidenciju, uvodi mjere zabrana prijelaza granice dok se istodobno cijeli proces može razvući i na pet godina. Što znači odredba “neovlašteno objavljivanje tuđeg spisa, portreta što može škoditi…”. Radi se o apstraktnoj, činjenično neutvrđenoj posljedici. Sporno je što se ljudi zbog kaznene evidencije neće moći kandidirati, dobiti vizu. To je vrlo opasno i nikako nije bezazleno. Mnogi ljudi će nastradati. Ne mogu podržati kažnjavanje za istinu i zanima me tko će prvi biti procesuiran”, kazao je Đorđe Vučinić iz Kluba za pravdu i red.

Zastupnica Tanja Vukmanović iz PDP-a kritizirala je vladajuće zbog ovog prijedloga zakona. “Izgleda da ste 20 godina stavili omču na vrat i polako stežete dok se ne ugušimo. Što više mraka, manje svjetla. Ovo je udar na sve građane, a najviše na medijsku zajednicu. Na što će ličiti život novinara u RS-u?”, upitala je ona.

Dok je Ognjen Bodiroga iz SDS-a poručio odlaganje usvajanja ovog zakona. “To će dodatno razbiti jedinstvo u RS-u u vrijeme kada se nalazimo u teškoj situaci, s udarima i izvana i iznutra”, kazao je.

Nebojša Vukanović u svom izlaganju se zarekao kako će “uvesti lustraciju”. “Umjesto da zaštitimo zviždače i novinare, mi radimo suprotno i imamo lažnu intelektualnu elitu. Tko je od profesora polemizirao na ovu tem i iz Banja Luke i iz Sarajeva? Nitko. Uvest ću lustraciju da se kazne i proglase izdajnicima svi koji ovako uništavaju RS. Pogaziste narod, izolirali ste nas. Uvodite verbalni delikt kao u kaznenom zakonu Jugoslavije, članak 133, kada se zbog riječi išlo na Goli otok”, rekao je Vukanović. Pri tom, on je i oštro kritizirao, kako je kazao “strana veleposlanstva” te ih proglasio najodgovornijim za aktualnu političku krizu jer su popuštali uvjetima i prešutno podržavaju vladajuće, pri tom aludirajući na Milorada Dodika.

U IZVORNOM OBLIKU PRENOSIMO DIO KZ RS:

Član 156a.

(1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera, bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema članu porodice ili porodične zajednice ili prema nekom drugom licu u namjeri nanošenja štete ugledu tog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog člana teže narušeno zdravlje lica čiji je spis, portret ili snimak objavljen, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dovelo do smrtne posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.“

Član 5.

Član 170. mijenja se i glasi:
„(1) Ko spolno uznemirava drugo lice, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema licu koje je u odnosu podređenosti ili zavisnosti prema učiniocu ili koje je posebno ranjivo zbog uzrasta, bolesti, invaliditeta, zavisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ako je spolno uznemiravanje učinjeno korištenjem kompjuterske mreže ili nekog drugog vida komunikacije, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Polno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne prirode koje je usmjereno na povredu dostojanstva nekog lica u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.“

Član 170a.

(1) Ko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka drugog lica učini dostupnim trećem licu fotografiju ili snimak polno eksplicitnog sadržaja koja je sačinjena uz pristanak tog lica za ličnu upotrebu i time povrijedi privatnost tog lica, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izradi novu ili preinači postojeću fotografiju ili snimak polno eksplicitnog sadržaja drugog lica i taj snimak upotrijebi kao pravi i time povrijedi privatnost drugog lica.
(3) Ako je krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno putem kompjuterskog sistema ili kompjuterske mreže ili na drugi način kojim je omogućeno da fotografija ili snimak postanu dostupni većem broju lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.
(4) Fotografije i snimci ili sredstva kojima je izvršeno krivično djelo iz ovog člana, oduzeće se.“

Kleveta
Član 208a.

(1) Ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.

Iznošenje ličnih i porodičnih prilika
Član 208b.

(1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, a što nije, niti može predstavljati činjenice koje su od opravdanog interesa, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
(4) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne dokazuje se.

Javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti
Član 208v.

Ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM.

Isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda
Član 208g.

Nema krivičnog djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.

Gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda
Član 208d.

(1) Gonjenje za djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika preduzima se po prijedlogu.
(2) Ako su djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika učinjena prema umrlom licu, gonjenje se preduzima po prijedlogu bračnog druga ili lica koje je sa umrlim živjelo u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnika u pravoj liniji, usvojioca, usvojenika, brata ili sestre umrlog lica.

Javno objavljivanje presude za krivična djela protiv časti i ugleda
Član 208đ.

(1) Presuda kojom je oglašen krivim učinilac krivičnog djela protiv časti i ugleda izvršenog putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili kompjuterske mreže ili drugog sredstva javnog informisanja ili komunikacije objaviće se u cijelosti ili djelimično o trošku učinioca.
(2) Sud će u presudi odrediti način njenog objavljivanja, pri čemu će, uvijek kada je to moguće, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog informisanja ili komunikacije u kojem je krivično djelo učinjeno, istog formata i trajanja u odnosu na radnju izvršenja djela.“

….

Međunarodne novinarske institucije pozvale zastupnike NSRS da ne izglasuju zakon

Partneri iz programa Media Freedom Rapid Response prije rasprave u NSR-u pozvali su zastupnike na odbacivanje ovih amadmana jer bi oni ugušili novinarstvo i slobodu govora diljem zemlje. Poziv zastupnicima NSRS-a potpisali su: ARTICLE 19 Europe, European Federation of Journalists (EFJ), European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), Free Press Unlimited (FPU), International Press Institute (IPI) i OBC Transeuropa (OBCT).

“Naše organizacije su upozoravale na opasnost od kriminalizacije klevete jer su nacrti izmjena i dopuna uvedeni u ožujku 2023. Od tada su se javne rasprave odvijale bez obraćanja pozornosti na zabrinutost nacionalne i međunarodne novinarske zajednice, a posebno na rizik od zloupotrebe novih odredbi. da zastraši i ušutka novinare.

U principu, mi se i dalje protivimo bilo kakvoj kriminalizaciji klevete. Ipak, u odnosu na prvobitni nacrt, pozdravljamo da su u najnovijoj verziji prijedloga zakona koji će se sutra raspravljati u Skupštini smanjene predložene kazne za kazneno djelo klevete, s predloženog raspona od 8.000-100.000 KM prvobitno na 1.000-6.000 KM u najnovijoj verziji. Slično, pozdravljamo da novouvedeni jezik – sada nudi određenu zaštitu govora koji je u javnom interesu”, navodi se u pozivu zastupnicima NSRS-a.

Podsjeća se kako je u pravnoj analizi predloženih izmjena objavljenoj u travnju 2023., ARTICLE 19 Europe naveo da kaznena priroda primjenjivih sankcija čini da one predstavljaju nerazmjerno miješanje u slobodu govora te da je, izuzev problematične kriminalizacije klevete, posebno opasnom odredbom (čl. 156a), predviđena kazna za određeno ponašanje (određene povrjede privatnosti s klevetničkim elementom) zatvorska kazna, što bi dovelo do grubih povrjeda prava na slobodu izražavanja i gušenje građanskog diskursa i rada medija.

“Teške novčane kazne i sam proces kaznenog gonjenja su nesrazmjera odgovor na zaštitu nečijeg ugleda. Obrane od kaznenog gonjenja predviđene predloženim zakonima nisu dovoljne da zaštite mogućnosti uključivanja u raspravu o pitanjima od javnog interesa, uključujući i kritike političara i drugih javnih osoba.

Naše organizacije su se dugo protivile svakom zakonu koji kriminalizira klevetu, u skladu s međunarodnim standardima. Kaznene zakone o kleveti smatramo nepotrebnim i nerazmjernim mjerama, koje krše pravo na slobodu izražavanja i doprinose „zastrašujućem učinku“ na novinarstvo i javnu raspravu. Tamo gdje je prikladno, alternativni pravni lijekovi kao što je objavljivanje povlačenja, isprika ili ispravke i pravo na odgovor, predstavljaju bolji odgovor na neopravdani napad na nečiju reputaciju”, navode iz ovih novinarskih organizacija te ponavljaju poziv zastupnicima da u cijelosti odbace amandmane.

/Desk/

Objava UNATOČ SVEMU – Vladajući u NSRS-u klevetu vratili u kazneni zakon – Progon umjesto zaštite novinara i zviždača pojavila se prvi puta na Republika.

“Naše organizacije su upozoravale na opasnost od kriminalizacije klevete jer su nacrti izmjena i dopuna uvedeni u ožujku 2023. Od tada su se javne rasprave odvijale bez obraćanja pozornosti na zabrinutost nacionalne i međunarodne novinarske zajednice, a posebno na rizik od zloupotrebe novih odredbi. da zastraši i ušutka novinare.

U principu, mi se i dalje protivimo bilo kakvoj kriminalizaciji klevete. Ipak, u odnosu na prvobitni nacrt, pozdravljamo da su u najnovijoj verziji prijedloga zakona koji će se sutra raspravljati u Skupštini smanjene predložene kazne za kazneno djelo klevete, s predloženog raspona od 8.000-100.000 KM prvobitno na 1.000-6.000 KM u najnovijoj verziji. Slično, pozdravljamo da novouvedeni jezik – sada nudi određenu zaštitu govora koji je u javnom interesu”, navodi se u pozivu zastupnicima NSRS-a.

Podsjeća se kako je u pravnoj analizi predloženih izmjena objavljenoj u travnju 2023., ARTICLE 19 Europe naveo da kaznena priroda primjenjivih sankcija čini da one predstavljaju nesrazmjerno miješanje u slobodu govora te da je, izuzev problematične kriminalizacije klevete, posebno opasnom odredbom (čl. 156a), predviđena kazna za određeno ponašanje (određene povrjede privatnosti s klevetničkim elementom) zatvorska kazna, što bi dovelo do grubih povrjeda prava na slobodu izražavanja i gušenje građanskog diskursa i rada medija.

“Teške novčane kazne i sam proces kaznenog gonjenja su nesrazmjeran odgovor na zaštitu nečijeg ugleda. Obrane od kaznenog gonjenja predviđene predloženim zakonima nisu dovoljne da zaštite mogućnosti uključivanja u raspravu o pitanjima od javnog interesa, uključujući i kritike političara i drugih javnih osoba.

Naše organizacije su se dugo protivile svakom zakonu koji kriminalizira klevetu, u skladu s međunarodnim standardima. Kaznene zakone o kleveti smatramo nepotrebnim i nesrazmjernim mjerama, koje krše pravo na slobodu izražavanja i doprinose „zastrašujućem učinku“ na novinarstvo i javnu raspravu. Tamo gdje je prikladno, alternativni pravni lijekovi kao što je objavljivanje povlačenja, isprika ili ispravke i pravo na odgovor, predstavljaju bolji odgovor na neopravdani napad na nečiju reputaciju”, navode iz ovih novinarskih organizacija te ponavljaju poziv zastupnicima da u cijelosti obace amandmane.

/Republika/

Objava Zastupnici u NSRS odlučuju o kleveti kao kaznenom djelu – Iz međunarodne novinarske zajednice pozivaju da glasuju protiv pojavila se prvi puta na Republika.

Usvanjanje ovog Nacrta došlo je i nakon svih apela međunarodne zajednice kako se isti predstavlja gušenje slobode govora te da to predstavlja nasljeđe kolonijalne prošlosti koje nema mjesta u suvremenim, demokratskim društvima. Unatoč apelima i upozorenjima Vijeća Europe, UN-a, OHR-a, Izaslanstva EU-a, OESC-a, Inicijative za monitoring europskih integracija BiH, Transparency Internationala, Reportera bez granica, novinarskih udruga, Vijeća za tisak BiH itd.

Ovim zakonom se, između ostaloga, predviđa da:

“Ukoliko je djelo učinjeno putem tiska, radija, televizije ili društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je postalo dostupno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM. Ako je ono što se iznosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, počinitelj će biti kažnjen novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM”.

Specijalni izvjestitelji za prava na slobodu mišljenja izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja Ujedinjenih naroda (UN) obraćajući se nedavno vlastima Republike Srpske naglasili su kako je “praksa u Državama je pokazala da se zakoni o kaznenoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branitelja ljudskih prava i drugih osoba koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužiteljske ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ušutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti kako bi se spriječilo kritiziranje javnih osoba”.

“Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna Člana 340. omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo ponoviti konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu”, naveli su iz UN-a.

No, prije konačnog usvajanja zakona slijedi 60 dana javne rasprave. Kako se čini, predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji koristi mogućnost skrivanja iza kolektivnog organa, Vlade RS-a i NSRS-a i zastupnika Skupštine, gdje ima kontrolu, odlučio je ići do kraja.

/Republika/

Objava DODIK IDE DO KRAJA – NSRS usvojila Nacrt Kaznenog zakona i uvođenje klevete kao kaznenog djela pojavila se prvi puta na Republika.

Uz zahtjev da vlasti RS odustanu od uvrštavanja klevete u sustav kaznenog prava, oni su objasnili zašto ovaj potez nije u skladu s najboljim praksama i važećim međunarodnima preporukama.

Pismo specijalnog izvjestitelja UN-a pročitajte u nastavku:

Prije nego ukažemo na konkretna pitanja u vezi s predloženim izmjenama i dopunama Kaznenom zakonu želimo izložiti međunarodni okvir koji pokriva slobodu izražavanja. Članom 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR)1 određeno je da „svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane”, te da “svi imaju pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvaća slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikom, ili kojim drugim sredstvom prema svom osobnom izboru i bez obzira na granice”.

Ovo pravo ne obuhvaća samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već također i one koje su kritične, šokantne ili uvrjedljive. Ograničenja na pravo na slobodu izražavanja moraju biti usklađena sa zahtjevima iz Člana 19(3)., odnosno moraju biti utvrđena zakonom i moraju ispunjavati neki legitimni cilj, te moraju biti nužna i razmjerna radi (a) poštivanja prava ili ugleda drugih, i (b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), ili javnog zdravlja ili morala.

Na Državi je teret dokazivanja da pokaže da su takva ograničenja u skladu sa Paktom. Komitet za ljudska prava je podsjetio da se ne smije obrnuti redoslijed u vezi između prava i ograničenja, odnosno između norme i izuzetka.

Iz razloga što ograničavaju pravo na slobodu izražavanja, zakoni o kleveti podliježu usko definiranim zahtjevima iz Člana 19(3). U skladu sa zahtjevom za legalnost u Članu 19(3)., nije dovoljno da se ograničenja na slobodu izražavanja formalno donesu kao domaći zakoni ili propisi.

Ograničenja također moraju biti dovoljno jasna, pristupačna i predvidiva. Zahtjev za postojanje nužnosti u Članu
19(3). podrazumijeva procjenu srazmjernosti ograničenja, u svrhu osiguravanja da su ograničenja „usmjerena na određeni cilj i da ne zadiru na neprimjeren način u prava ciljanih osoba“.  Miješanje u prava trećih osoba nastalo na taj način također mora biti ograničeno i „opravdano u pogledu interesa koji podržavaju ovakvo narušavanje“. Ograničenja moraju biti „instrument s najmanjim narušavanjem među instrumentima kojim se može postići željeni rezultat“.
Komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da Države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete. Komitet je potcrtao važnost pažljive izrade zakona o kleveti, kako bi se osigurala puna usklađenost sa Članom 19(3). Ovo uključuje izbjegavanje pretjeranih kaznenih mjera, kao i valjane odbrane, uključujući i javni interes u ovoj materiji i obranu istine. Komitet je također naglasio da primjenu kaznenog prava treba omogućiti samo u najozbiljnijim predmetima, te da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna.

Praksa u Državama je pokazala da se zakoni o kaznenoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branitelja ljudskih prava i drugih osoba koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužiteljske ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ušutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti kako bi se spriječilo kritiziranje javnih osoba.

U našem izvješću Vijeću za ljudska prava o „Dezinformacijama i slobodi mišljenja i izražavanja“, potvrdili smo da se „kazneno pravo treba koristiti samo u vrlo iznimnim i najgorim okolnostima poticanja na nasilje, mržnju ili diskriminaciju.

Zakoni o kaznenoj kleveti predstavljaju nasljeđe kolonijalne prošlosti i za njih nema mjesta u modernim demokratskim društvima. Treba ih ukinuti“

Slično tome, u izvješću Vijeću za ljudska prava o „Jačanju slobode medija i sigurnosti novinara u digitalnom dobu“, potvrdili smo da „Države trebaju ukinuti kaznenu klevetu i podrivačke zakone o kleveti, kao i zakone koji kriminaliziraju kritiku državnih institucija i dužnosnika. Kriminalizacija govora (izuzev u najgorim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnju) je nesrazmjerna, guši novinarstvo i šteti demokratskom diskursu i učešću javnosti“

Želimo također podsjetiti na Rezoluciju 76/173 Generalne skupštine UN o Sigurnosti novinara i pitanju nekažnjivosti, koja je usvojena 2021. godine i podržana od strane Bosne i Hercegovine. Ova Rezolucija poziva Vlade da osiguraju da se zakoni o kleveti ne zloupotrebljavaju kako bi se cenzurirali novinari i miješalo u njihov rad, te „da, po potrebi, revidiraju i ukinu takve zakone, u skladu sa obvezama Država prema međunarodnom pravu o ljudskim
pravima“.

Članom 20(2). Pakta propisano je da se „svako pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju koja potiče diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, mora zakonom zabraniti“. On ima visok prag pošto se njime zahtjeva ispunjavanje tri komponente: (a) pozivanje na mržnju; (b) pozivanje koje predstavlja poticanje; i (c) poticanje koje bi moglo dovesti do diskriminacije, neprijateljstva ili nasilja.

Pitanja za razmatranje

U vezi s nacrtom izmjena i dopuna Kaznenog Republike Srpske o „kaznenim djelima protiv časti i ugleda“, želimo  ukazati  na sljedeća pitanja:
Neodređeni i preširoko postavljeni pojmovi i definicije
Kao prvo, primjećujemo korištenje neodređenih i nepreciznih pojmova i definicija u predloženim člancima u nacrtu izmjena i dopuna:

Član 208a(1). kriminalizuje ‘uvrjedu’ druge osobe. Pošto je pojam „uvrjede“ vrlo subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja ovog člana. Uslijed neodređenog i preširoko postavljenog karaktera ovog člana, isti može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih osoba, a to su dozvoljeni oblici izražavanja. Komitet za ljudska prava jasno je konstatirao da puka činjenica kako se takvo izražavanje smatra uvrjedljivim za javnu osobu nije dovoljna kako bi opravdala ograničavanje ili kažnjavanje. Sam po sebi, uvredljiv govor nije protuzakonit prema međunarodnom pravu.

Član 208a(3). sadrži olakšavajuću okolnost u vezi s djelom „uvrjede“, tj. da sud može počinitelja
osloboditi kazne u slučaju da je „počinitelj bio izazvan „nedostojnim ponašanjem“ uvrijeđenog (…)“.

Ono što, međutim, nedostaje je jasna definicija onoga što se podrazumijeva pod ‘nedostojnim ponašanjem’, te je formulacija vrlo subjektivna i otvorena za različita tumačenja. Ne samo da je ova odredba nejasna, već i sam amandman ne omogućava novinarima da se brane od klevete tvrdnjom da je informacija pružena ‘u dobroj vjeri’ ili u ‘javnom interesu’. Kao takva, ova odredba može imati štetan učinak na slobodu tiska tako što će poticati novinare na samo–cenzuru.

Član 208c(1). kriminalizira ako netko „pronosi što-god iz osobnog ili obiteljskog života neke osobe što može naštetiti i njegovoj časti ili ugledu”. Iz razloga što Član 208c(4). propisuje da se istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz osobnog ili obiteljskog života neke osobe ne može dokazivati, izuzev u slučajevima iz Člana 208d. ovog Zakona, te pošto stav (1) istog člana propisuje da djelo postoji ako se moglo naštetiti osobnom ili obiteljskom životu osobe, ova odredba implicira subjektivnu procjenu (percepciju da se naškodilo časti i ugledu) kao određujući kriterij kaznenog djela. Iako je Članom 17. Pakta utvrđeno da nitko ne može biti izložen proizvoljnom ili protiuzakonitom uplitanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepiske, niti protuzakonitim napadima na njegov čast i u ugled, predloženom odredbom nisu utvrđeni razumni izuzetci, kao npr. otkrivanje u javnom interesu.

U Članu 208e., nacrt izmjena i dopuna priznaje isključivanje protupravnosti u određenim okolnostima, ako se radi o uvredljivom izražavanju u znanstvenom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili obrani nekog prava. Međutim, prema istom članu, takvi izuzeci se primjenjuju samo ako se može utvrditi da takvo izražavanje nije učinjeno s namjerom omalovažavanja. U mnogim slučajevima je teško utvrditi da nije postojala takva namjera, te stoga ovisi o subjektivnoj ocjeni suda. Nadalje, nije u potpunosti jasno tko bi bio zaštićen ovom odredbom, jer zakon ne propisuje tko je kvalificiran da bude “novinar”, “umjetnik”, “akademik”, itd. Nadalje, što se tiče uvrjedljivog izražavanja u vezi javnih osoba “omalovažavanje” jest subjektivan pojam, tako da to u određenoj mjeri treba tolerirati.

Predložena izmjena i dopuna Člana 340(1). propisuje da „tko u postupku pred sudom izloži poruzi sud, suca, javnog tužitelja ili odvjetnik ili tko djelo izvrši pismenim podneskom sudu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine“.

Član 340(2). tome pridodaje otežavajuću okolnost da u slučaju da je ovo djelo „učinjeno na posebno neprimjeren način ili je uvrjedljivo izražavanje takvog značaja da je dovelo ili je moglo dovesti do težih štetnih posljedica za oštećenog, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine“. Pojam „posebno neprimjerenog načina“ dvosmislen je i može otvoriti vrata za proizvoljnu primjenu otežavajućih okolnosti. Nadalje, s obzirom da je svrha utvrđivanja nepoštivanja suda da se osigura integritet pravosudnog postupka, štetne posljedice trebaju biti u vezi sa „štetnim posljedicama za integritet pravosudnog postupka“, a ne za „oštećenog“. Kao takva, ova odredba u ovom obliku poništava svoju svrhu.

Predloženi Član 208d. ne bi bio usklađen s međunarodnim standardima za ljudska prava, a i bespotreban je u odnosu na Član 359.

Predložena izmjena Člana 208d. kriminalizira javno izlaganje „poruzi ili prijeziru osobe ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta“. Ovaj amandman ide puno dalje od Člana 20(2). Pakta i riskira zadiranje u legitiman govor. Ovaj član Pakta zabranjuje pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju samo kada to predstavlja poticanje i kada bi takvo poticanje moglo izazvati diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. Član 208d. traži puno manje („porugu ili prijezir“), te ne sadrži uvjet da je izražavanje jednako poticanju nasilja, diskriminacije ili neprijateljstva. Kao takav, nacrt ovog amandmana se ne čini da je usklađen s međunarodnim pravom o ljudskim pravima.

Nadalje, primjećujemo da je obveza prema Članu 20(2). Pakta već pokrivena Članom 359. Kaznenog zakona
Republike Srpske, koji kriminalizira javno poticanje nasilja i mržnje na različitim osnovama, te stoga dovodimo u pitanje nužnost uvođenja ovog kaznenog djela.

Pored korištenja neodređenih i preširoko postavljenih definicija, stroge kazne predviđene predloženim izmjenama i dopunama, s novčanim kaznama za uvrjedu u rasponu od 8.000 KM (4.352 $) do 50.000 KM (27.204 $) mogu imati obeshrabrujući učinak na slobodu izražavanja.

Članovi 208a(2)., 208b(2). i 208c(2). također uvode otežavajuću okolnost ako je djelo učinjeno putem tiska, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju osoba. Ovo može redom dovesti do povećanja novčane kazne i do 50.000 KM (25.482 $), 80.000 KM (40.771 $) ili 100.000 KM (50.964 $). Ove novčane kazne nisu samo nesrazmjerno visoke, već i otežavajuće okolnosti ulaze u rizik prozvoljne primjene zbog preširoko postavljenih pojmova kojim se opisuju načini širenja koji potpadaju pod ovu odredbu, uključujući i javne skupove ili na drugi način, bez ikakve jasnoće ili ograničenja što se tiče karaktera ili veličine javnih skupova, te bez naznake šta bi ‘na drugi način’ moglo značiti.

Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna Člana 340. omogućuje služenje
zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo ponoviti konstataciju Komiteta za ljudska
prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu.

Kao rezultat neodređenih i preširoko postavljenih definicija, postoji rizik da će se članovi sadržani u
predloženim izmjenama i dopunama moći primjeniti na široki spektar ponašanja koja se zapravo
mogu regulirati mjerama s manjim stupnjem narušavanja, što uključuje i korištenje drugih pravnih
okvira, kao npr. građansko pravo.

Kao što je već rečeno, Komitet za ljudska prava savjetovao je protiv korištenja zakona o kaznenoj kleveti, naglašavajući da se kazneno pravo treba koristiti samo u najozbiljnijim predmetima i da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna.

Što se tiče reguliranja govora, presumpcija ide u korist slobode izražavanja, stoga kada se ograničava govor,
treba odabrati mjeru s najmanjim stupnjem narušavanja. Potpuno je jasno da ovaj zahtjev krši kaznenim gonjenjem na preširoko postavljenim i neodređenim osnovama i sa strogim kaznama.

Član 4. Kaznenog zakona Republike Srpske prepoznaje načelo supsidijarnosti: „Kaznena djela i kaznene sankcije propisuju se samo za ona protupravna djela kojima se prava i slobode čovjeka i druge individualne i opće vrijednosti društva ustanovljene ustavom i međunarodnim pravom tako povrjeđuju ili ugrožavaju da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kazneno-pravne prinude“.

Nadalje, primjećujemo da je kleveta već pokrivena građanskim pravom u Bosni i Hercegovini, uključujući i Republiku Srpsku, u skladu sa zakonom o zaštiti od klevete. Također, shvaćamo da se pred sudovima u Bosni i Hercegovini nalazi oko 300 takvih predmeta građanskog prava. Kaznena djela propisana u izmjenama i dopunama, uključujući i Članove 208a., 208b. i 208c., nisu takve prirode da iziskuju odgovor na osnovu kaznenog prava, naročito zato što je takvo ponašanje već pokriveno postojećim građanskim pravom. Kao što je već rečeno, ozbiljnija kaznena djela koja bi predstavljala poticanje na nasilje i mržnju su već dovoljno pokrivena postojećom zabranom poticanja na nasilje i mržnju iz Člana 359. Kaznenog zakona Republike Srpske.

Činjenica da slično ponašanje postaje kažnjivo pod drukčijim pravnim režimima također dovodi do rizika kršenja međunarodno utvrđenog načela ‘ne bis in idem’ (dvostruka nepravda). Europski sud za ljudska prava utvrdio je da nitko ne može biti kažnjen dvaput (u skladu sa dva različita zakona) za isto kazneno djelo.

Nedostatak transparentnosti u procesu konsultacija

Ukazujemo da civilno društvo u svojim komentarima ističe da nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona Republike Srpske nije bio cirkuliran na transparentan način. Obavješteni smo da su bile objavljene dvije različite verzije nacrta amandmana, prva u veljači, iako se čini da nitko tada nije vidio taj nacrt, a vlasti su izjavljivale da ne postoji nikakav nacrt, te drugi nacrt 3. ožujka. Čini se, međutim, da u prvoj verziji nije bilo uvršteno poglavlje o kaznenim djelima protiv časti i ugleda. U obrazloženju nacrta izmjena i dopuna objavljenom 3.3.2023.g., Ministarstvo pravde je naznačilo da nije zaprimilo nikakve komentare niti prijedloge do utvrđenog roka od sedam dana po objavi nacrta u veljači. Iako su obje verzije objavljene na službenoj internet stranici Vlade Republike Srpske, čini se da nisu poduzeti
nikakvi koraci kako bi se aktivno plasirao prijedlog ili obavjestila javnost na neki drugi način.

Zaključna zapažanja

U vezi gore navedenog, ekselencijo, tražimo od Vaših vlasti da povuku predložene izmjene i dopune Kaznenog zakona Republike Srpske i odustanu od kriminalizacije izražavanja putem sustava kaznenog prava.
Pošto smo odgovorni u skladu s mandatima koji su nam dani od strane Vijeća za ljudska prava da tražimo pojašnjenja za sve predmete na koje nam se ukaže pažnja, unaprijed se zahvaljujemo na Vašim zapažanjima u vezi sljedećih pitanja:

1. Molimo da dostavite sve dodatne informacije i/ili komentare koje imate u vezi gore navedene analize nacrta izmjena i dopuna Kaznenog zakona Republike Srpske.
2. Molimo da dostavite svoja zapažanja u vezi toga na koji način predviđene izmjene i dopune jamče slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini, uz puno poštivanje međunarodnih obveza BiH prema Članu 19. ICCPR–a.
3. Molimo da objasnite na koji su način vlasti osigurale provođenje adekvatnih javnih konsultacija prije podnošenja amandmana parlamentu.

Ekselencijo, ova komunikacija, koja predstavlja komentar na zakonodavne propise koji su u procesu usvajanja ili su nedavno usvojeni, kao i svi odgovori koje dobijemo od Vaših vlasti, postat će javni nakon 48 sati putem internet stranice za izvještavanje o komunikaciji. Također će nakon toga biti dostupni u redovitom izvješću koji se dostavlja Vijeću za ljudska prava.
Ekselencijo, stojimo na raspolaganju Vašim vlastima za sve tehničke savjete koji im mogu biti potrebni kako bi se osiguralo puno usklađivanje propisa sa obavezama prema međunarodnim ljudskim pravima.
Primite, ekselencijo, izraze našeg najvećeg poštovanja”.

/Desk/

Objava UN traži od RS-a povlačenje nacrta zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete, pronašli su ozbiljne razloge pojavila se prvi puta na Republika.

Oštre reakcije na najavu usvajanja zakona pristižu danima, od medijske zajednice, novinara, međunarodne zajednice u BiH, Vijeća Europe, OHR-a, Izaslanstva EU u BiH, veleposlanstva SAD-a u BiH, USAID-a, OSCE-a itd. Istim se predviđaju drakonske novčane kazne za “povrjedu časti i ugleda”, klevetu, iznošenje privatnih informacija itd., od 5.000 do čak 120.000 KM.

Predsjednik kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić, je kazao kako su slomljene olovke ispred NSRS-a i zalijepljena usta novinara jasna poruka. Istaknuo je da će pisanje vijesti biti nemoguća misija, istraživačko novinarstvo neće postojati, te da će to na kraju osjetiti i građani.

S današnjeg prosvjeda je poručeno da će usvajanjem Nacrta “biti zabranjeno lopova nazvati lopovom” te da će, ukoliko on bude usvojen, “svi morati vagati što će kazati u javnom prostoru”.

Prosvjedi medijskih radnika i građana na Trgu Krajine organiziralo je Udruženje “Radnički pokret”, a poručili su da je “izglasavanje izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS u ovoj formi znači stavljanje lanaca na noge i ljepila na usta jer neće biti načina da se iskaže nezadovoljstvo”.

“Održavati ćemo prosvjede diljem RS-a, a onda ćemo po potrebi organizirati i građanski neposluh. Ako se nacrt usvoji, nema prava ni radnika, ni građana, a ni medija”, poručeno je s prosvjeda, a najavljeno je i potpisivanje građanske inicijative za povlačenje ovog zakona ukoliko isti bude izglasan.

“Ovakvih Zakona nema ni u Sjevernoj Koreji. Kleveta nije samo kleveta. Što god napišete na društvenim mrežama možete imati postupak. Ovo će utjecati na sve izuzev na političare”, poručeno je s prosvjeda.

Više redakcija u Republici Srpskoj, uključujući i portal Capital vlasnika i urednika Siniše Vukelića, zatamnile su danas od 10 do 12 sati ekrane u znak prosvjeda protiv usvajanja Nacrta Zakona o izmjenama i dupunama Kaznenog zakona RS, čiji je nacrt upućen u skupštinsku proceduru.

“Medijska zajednica jednoglasno traži da se nacrt ovog zakona, u kojem su predviđena kaznena djela uvrjeda i klveta, kao i drakonske kazne za njih, povuče, te da se ne srlja s uvođenjem represije. Ako ovaj nacrt bude usvojen, pozivamo kolege i njihove redakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH na solidarnost i da u tom trenutku zatamne svoje portale u znak prosvjeda”, pozvali su.

/Republika/

Objava Prosvjed novinara u Banja Luci zbog zakona o kleveti pojavila se prvi puta na Republika.

Navedeni zakon je još uvijek u formi nacrta i o njemu će raspravljati Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) 14. ožujka i on se ne odnosi samo na novinare i djelatnike u medijima, što bi taj entitet vratilo u najgore doba jednoumlja i represivnih, totalitarnih režima poput nacizma, fašizma i komunizma kada se zbog izgovorene riječi završavalo u nacističkim logorima, Golom otoku ili se “tajanstveno nestajalo”.

Također, predsjednik RS-a Milorad Dodik i ujedno predsjednik vladajućeg SNSD-a, rekao je kako RS namjerava uvesti i zakon o nevladinim organizacijama, kako je rekao, “identičan američkom” te da će organizacije financirane stranim novcem biti okarakterizirane kao “strani agenti”. Podsjetimo da je ovakav zakon namjeravala uvesti Gruzija, ali se isti povukao nakon velikih prosvjeda u toj zemlji. Iz Veleposlanstva SAD-a ga demantiraju navodeći da se radi o dijametralno suprotnim zakonima.

Reakcija iz Veleposlanstva SAD-a: “Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima i ona je tvrdila da samo kopira američki model – Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli”

“Posljednjih dana, vlasti u Republici Srpskoj najavile su planove za usvajanje dva represivna, nedemokratska zakona koji bi ako se provedu, drastično narušili prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Ovi zakoni koristili bi samo vladajućoj koaliciji u njezinim naporima konsolidiranja svoje vlasti, a išli bi na štetu svih ostalih. SAD uvijek podržavale prava ljudi diljem svijeta u ostvarivanju svojih temeljnih sloboda i to uključuje prava stanovnika RS-a na slobodu govora, slobodu okupljanja i udruživanja te slobodu medija. Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali neovisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i naprednu budućnost za njene stanovnike. Predloženi zakoni otežali bi građanima pozivanje na odgovornost vlade RS-a i omogućili nesmetano bujanje korupcije. Napadi predloženih zakona na temeljne slobode obeshrabrili bi legitimne kompanije da ulažu u Republiku Srpsku. Predloženi zakoni bili bi loši za demokraciju i napredak koje stanovnici RS-a žele i zaslužuju”, naveli su iz američkog veleposlanstva u BiH.

Nadalje navode:

“Predsjednik Republike Srpske Dodik najavio je 8. ožujka kako će uvesti tzv. zakon o ‘stranim agentima’ kojim bi regulirao aktivnosti neprofitnih organizacija koje djeluju u RS-u. Rekao je da će ovaj zakon odražavati američko zakonodavstvo. Ovaj smo film već gledali i znamo kako završava. Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija. Subjekt ili pojedinac koje je ruska vlada označila kao “strane agente” podliježu zahtjevnim pravilima izvješćivanja i obilježavanja, proizvoljnim policijskim racijama i inspekcijama te pretjeranim novčanim kaznama zbog odbijanja da dokažu svoj identitet. Pojedini novinari čak se suočavaju sa zatvorskom kaznom zbog kršenja ruskih zakona o ‘stranim agentima’. Američki model registracije stranih agenata dijametralno je suprotan ovom pristupu, a mi bismo apelirali na vlade svuda u svijetu da ga slijede u interesu transparentnosti”, poručeno je.

Nadalje pojašnjavaju da se, prema Zakonu o registraciji stranih agenata Sjedinjenih Država iz 1938. godine (FARA), pojedinac ili organizacija koji se bave zastupanjem ili lobiranjem u ime stranog nalogodavca moraju se registrirati pri Ministarstvu pravosuđa i prijaviti prirodu njihovog odnosa, aktivnosti i finansijsku naknadu, a javnost je informirana o tim registracijama.

“FARA ne zabranjuje niti ograničava bilo kakve aktivnosti te se ne primjenjuje na neovisne medije niti organizacije civilnog društva. FARA omogućava javnosti da bude informirana o aktivnostima stranih agenata u Sjedinjenim Državama bez ograničavanja slobode govora ili udruživanja na bilo koji način. Potez uvođenja ruskog modela zakonodavstva o stranim agentima elementom alarmantnog obrasca koji dolazi nakon najave vlasti Republike Srpske od 2. ožujka da će uvesti izmjene i dopune kaznenog zakona kojima se kriminalizira kleveta i uvreda, te izriču zatvorske kazne za objavljivanje videozapisa, fotografija ili dokumenata bez suglasnosti. Kriminalizirajući radnje koje se obično tretiraju kao građanske parnice, ovaj bi zakon ugrozio slobodu izražavanja kao temeljno ljudsko pravo i imao izravan utjecaj na sposobnost novinara da prenose istinu. Jučerašnji napadi na imovinu novinara u RS i omalovažavajući odgovor vlasti jasno pokazuju koliko je već neizvjesna situacija za neovisne medije u Republici Srpskoj. Ovaj zakon koji će Narodna skupština Republike Srpske razmatrati 14. ožujka drastično bi pogoršao situaciju i ugrozio postojanje slobodnih i nezavisnih medija koji su temelj zdrave demokracije”, zaključili su iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Reakcija Izaslanstva EU u BiH

“Neprihvatljive su nedavne najave vlasti Republike Srpske o uvođenju propisa koji bi mogli značajno suziti prostor za građanski angažman”, kažu za portal Buka iz Izaslanstva EU u BiH.

EU smatra vrlo značajnim doprinos civilnog društva procesu europskih integracija u Bosni i Hercegovini, a civilno društvo suštinskim dijelom napretka i reformi u zemlji.

“Svako neutemeljeno ograničavanje učinkovitog ostvarivanja temeljnih prava i sloboda, uključujući pravo na udruživanje (i izražavanje), samo po sebi je u suprotnosti s težnjama Bosne i Hercegovine u napretku na eeropskom putu” rekao je za BUKU glasnogovornik Izaslanstva EU u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, Ferdinand Koenig.

“U tom kontekstu, neprihvatljive su nedavne najave vlasti Republike Srpske o uvođenju propisa koji bi mogli značajno suziti prostor za građanski angažman. Ključni prioritet 11. iz Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura povoljno okruženje za civilno društvo. Neutemeljena ograničenja u djelovanju organizacija civilnog društva predstavljaju žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava”, poručili su iz Izaslanstva EU u BiH.

Višković: Možda zakon nikada ne bude…

Predsjednik Vlade Radovan Višković danas je izjavio da “Zakon nije konačan i do usvajanja u formi nacrta do prijedloga može biti potpuno izmijenjen”. Ostavio je mogućnost i njegovog povlačenja iz procedure.

Kaže da mu nije jasno “zašto je negativna reakcija javnosti i medijske zajednice na predloženo, kada slični pa čak i strožiji zakoni postoje u zemljama EUropske unije”, ali i kako “nije suglasan sa visokim novčanim kaznama”.

“Od nacrta do prijedloga svi članovi zakona mogu biti promijenjeni. Može biti i povučen. Može biti i da se ne pojavi prijeldog u roku od šest mjeseci nakon nacrta i da nikada ne ugleda svjetlo dana. Evo uviđam i ja neke elemente koje treba iskorigovati. Obim i razina novčanih kazni, ne slažem se da bude u tom rasponu. Očekujem da dođemo do zakona koji će onemogućiti reket – ako platite nećemo vas dirati, ako ne platite bit ćete predmet špekulacija”, kazao je Višković, prenose agencije.

Višković kaže da će biti organizirani sastanci sa svim relevantnim akterima i biti organizirana široka javna rasprava u trajanju 60 dana, “pa i više ako bude trebalo”.

/Republika/

Objava Žestoke reakcije iz međunarodne zajednice i veleposlanstva SAD-a prema Dodiku zbog zakona o kleveti – Višković kaže da bi mogao biti povučen pojavila se prvi puta na Republika.

Indicije iz policije

Predsjednik RS-a i vladajućeg SNSD-a, Milorad Dodik, kazao je kako je koalicija jedinstvena po pitanju stava da se kleveta unese u Kazneni zakon. Ponovio je kako to nije usmjereno protiv bilo kojeg novinara.

No, kazao je kako podržava stav da se ovo pitanje nađe na javnoj raspravi, a prenio je i informaciju iz policije kako ima indicija da su novinari sami organizirali oštećenje sovjih vozila.

“Podržavamo opredjeljenje da se da širok rok za javnu raspravu. Vjerujemo da novinari znaju da se nakon usvajanja nacrta odredi javna rasprava. Podržavam da javna rasprava traje 60 dana. Koalicija je osudila uznemiravanje novinara čija su auta, kako su to, rekli išarana. Tražimo rigoroznu akciju MUP-a. Rečeno mi je da ima indicija da su sami organizirali tu aktivnost. Nema potrebe da se itko osjeća ugroženim. Republika Srpska nema namjera unutar sebe izazivati bilo kakve konflikte”, rekao je Dodik tvrdeći da ne misli da novinarska zajednica “stoji iza nekog Vukelića ili bilo koga”.

Također, Dodik je pojedine optužio da su od USAID-a “uzimali novac kupovali najbolja auta i vozali po gradu”, prenose mediji.

“Žao mi je, vidim na što idu. Žao mi je zbog uznemiravanja njihove djece. Ovo je preuranjeno, nikakvog značaja nema. Zakon ide u NSRS. Kao takav će otići u javnu raspravu, bit će distupan svima. Vjerujem da Udruženje novinara zna da je za svaki zakon obvezna javna rasprava. Nitko od novinara ne smije biti uznemiren”, rekao je Dodik.

Kazao je kako “zakon neće biti donesen kako bi vlast prosuđivala, već da će krajnju riječ o svemu imati pravosuđe”. Na opasku novinara da drakonske kazne znače i da će neki u zatvor, jer neće imati novca platiti, Dodik je rekao kako je to “onda drugo kazneno djelo” te dodao “niste trebali lagati”.

“Ne vidim da je problem da zato što se netko inkriminirano ponaša može da bude zabrinut. Ova dotična gospoda se uplela u probleme s ljudima s kojima su klevetali i mi imamo probleme da njih zaštitimo”, rekao je on ističući da, kada je jučer govorio o spodobama nije govorio o novinarima.

“Ja sam mislio na one koji pišu po raznim portalima koji su zarobili ovo društvo”, rekao je Dodik.

“Spomenuo sam jučer taj zakon koji je Inzko nametnuo. Zamisli kakav se genocid dogodio kada ga braniš zakonom i braniš spominjanje da to nije. Ako jest, onda je to nesumnjivo”, rekao je on osuđujući novinare jer nisu negodovali zbog nametanja izmjena Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine o negiranju genocida.

Prozivajući medije, Dodik je kazao kako ne vjeruje u dobre namjere medijske kuće N1.

“Spreman sam razgovarati i s bundžijama nakon donošenja nacrta zakona. Ovo je rađeno u skladu sa europskim standardima. U javnoj raspravi ćemo donijeti sve europske zakone. Ovaj zakon je u skladu s američkom praksom”, rekao je, navodeći kako se “u javni diskurs želi dovesti više odgovornosti i poštovanja”.

/Desk/

Objava ‘NAPADNUTA RS’ – ŠTO SLIJEDI ?- Dodik proziva “neprijateljske” medije, odvajanju RS-a zbog imovine – Koga želi zakonski zaštititi? pojavila se prvi puta na Republika.

Dodik je jučer novinara i urednika portala Capital.ba Sinišu Vukelića i nekolicinu novinara nazvao “spodobama i stranim plaćenicima”, na što su reagirale novinarska udruženja, a jutros je urednik i novinar banjalučkog portala Buka, izvjestio o napadu na imovinu novinara, izgrebanim vozilima.

Jutros su meni i komšiji i kolegi novinaru Nikoli Morači brutalno izgrebana auta na parkingu ispred zgrade. Šteta je ogromna. Izgrebane su haube, vrata, krov. Policija od jutros radi uviđaj
Ovo je tipican pokušaj zastrašivanja, i to dan nakon nas je Milorad Dodik nazvao spodobama pic.twitter.com/Vo8JAVPEKE

— Aleksandar Trifunović (@AlexandarT) March 9, 2023

”Jutros su meni i susjedu i kolegi novinaru Nikoli Morači brutalno izgrebana auta na parkingu ispred zgrade. Šteta je ogromna. Izgrebane su haube, vrata, krov. Policija od jutros radi uviđaj”, objavio je urednik banjalučkog portala Buka, Aleksandar Trifunović koji ovaj napad dovodi u svezu upravo s uvođenjem klevete u kazeno zakonodavstvo.

Naime, Morača, novinar kojeg je policija nedavno privela i oduzela mu mobitel zbog objave da se osoba osumnjičena za silovanje slobodno šeće Banja Lukom, su susjedi.

Dvije nadzorne kamere su u 22.58 sati zabilježile kretanje jedne osobe oko automobila. ”Ovo je tipičan pokušaj zastrašivanja, i to dan nakon nas je Milorad Dodik nazvao spodobama”, objavio je Trifunović na Twitteru.

Nakon što je objavljen Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS reagirale su novinarske udruge, ali i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, upozoravajući kako se radi o udaru na slobodu govora i izražavanja te prijetnji zbog otkrivanja korupcijskih afera.

/Desk/

Objava Banja Luka: Novi napadi i prijeteće poruke na novinare pojavila se prvi puta na Republika.

Objava NE kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj i ograničavanju slobode izražavanja pojavila se prvi puta na Republika.