Sergej Celikov, jedan od vodećih ruskih stručnjaka za automobilsku industriju, tijekom života posjedovao je više od 20 automobila, među kojima Volvo, Volkswagen i Range Rover. Svi su imali benzinske motore.

No u srpnju je napravio nešto što donedavno nije mogao zamisliti – kupio je potpuno električni kineski hatchback.

Razlog nije bila želja za ekološki prihvatljivijim načinom vožnje, već nestašica goriva koja je uslijedila nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije.

„Pokušao sam natočiti gorivo u jedan od svojih automobila i obišao pet obližnjih benzinskih postaja, ali imali su samo dizel ili benzin niže kvalitete“, ispričao je Celikov. „Jednostavno mi se nije dalo čekati u redu.“

Morao je reagirati brzo. Cijena automobila kineske kompanije Great Wall Motor porasla je za oko 2.000 dolara u samo nekoliko dana, nakon što je potražnja naglo porasla.

Prodaja električnih automobila više se nego udvostručila

Kako se rat sve više prelijeva na ruski teritorij, njegove posljedice postaju vidljive i na ruskim cestama.

Od kraja lipnja rusko tržište električnih vozila više se nego udvostručilo. Veliku većinu novih električnih automobila čine kineski modeli, što je još jedan pokazatelj koliko se rusko gospodarstvo posljednjih godina okrenulo prema Kini zbog zapadnih sankcija.

Prema podacima ruskog Ministarstva industrije i trgovine, od siječnja do kolovoza 2025. u Rusiji je prodano oko 43.000 električnih vozila, uključujući hibride. U istom razdoblju ove godine broj je porastao na više od 83.000.

Do kraja rujna potpuno električni automobili i plug-in hibridi koji mogu voziti bez benzina činili su oko 11,5 posto ruskog automobilskog tržišta, dok je njihov udio početkom godine bio oko 5 posto.

Za usporedbu, električna vozila sada imaju nešto veći udio na ruskom tržištu nego u SAD-u, dok u Kini njihov udio doseže čak 45 posto.

Rusija je godinama zanemarivala električne automobile

Rusija je dugo zaostajala za drugim velikim tržištima kada je riječ o električnim vozilima.

Dok su druge zemlje razvijale proizvodne lance, infrastrukturu za punjenje i poticale kupnju električnih automobila, Rusija se nije previše obazirala na taj trend.

Jedan od razloga bio je jednostavan – Rusija je među najvećim proizvođačima nafte na svijetu, a jeftino gorivo bilo je lako dostupno.

Velike udaljenosti između ruskih gradova također su otežavale razvoj mreže punionica, dok su oštre zime zahtijevale dodatnu prilagodbu vozila klimatskim uvjetima.

No sada se situacija mijenja.

Električni automobili sve su češći prizor na ruskim ulicama, posebno u velikim gradovima.

Benzinske postaje ostaju bez goriva

Nestašica goriva postala je ozbiljan problem za mnoge Ruse koji su se tijekom godina navikli na činjenicu da se rat uglavnom vodi daleko od njihovih svakodnevnih života.

Prema podacima platforme Gdebenz, koja prikuplja informacije o stanju na tržištu goriva, u petak je gorivo bilo dostupno na samo 46 posto benzinskih postaja u Rusiji.

U Moskvi je gorivo bilo dostupno na oko 53 posto postaja, zbog čega su se stvarali redovi. U Nižnjem Novgorodu situacija je bila još gora – gorivo je bilo dostupno na samo 27 posto benzinskih postaja.

Situacija u Moskvi bila je posebno teška početkom srpnja i sredinom kolovoza, kada je nakon napada na rafinerije samo četvrtina benzinskih postaja imala gorivo.

Redovi automobila tada su zakrčili prometnice diljem glavnog grada. Vozači su satima čekali na benzinskim postajama uz autoceste koje povezuju Moskvu sa Sankt-Peterburgom, Kazanom i jugom zemlje.

Vlada dopustila prodaju goriva niže kvalitete

Kako bi ublažila krizu, ruska vlada dopustila je prodaju benzina i dizela niže kvalitete.

No posljedice su se pojavile vrlo brzo.

Aleksandr, voditelj moskovskog servisa specijaliziranog za automobile Volvo, rekao je da je samo tijekom dva tjedna u kolovozu zaprimio 15 vozila kojima su bili začepljeni filteri dizelskih čestica.

Problem je, prema njegovim riječima, bio povezan upravo s gorivom niže kvalitete.

Kineski saloni zauzimaju mjesto zapadnih proizvođača

Dok se nestašica goriva nastavlja, saloni električnih automobila sve su prazniji jer potražnja raste, a ponuda je ograničena.

U velikom prodajnom kompleksu sjeverozapadno od Moskve, menadžer marke Evolute, koja proizvodi u Rusiji električna vozila temeljena na kineskim modelima, rekao je da na zalihi više nema automobila i da nije moguće čak ni staviti se na listu čekanja.

Kompleks ima više od 40 prodajnih salona. Nekada su ondje dominirali proizvođači iz zapadne Europe, Japana i Južne Koreje.

Danas ih je više od 25 posvećeno kineskim automobilskim markama.

Brojne ruske tvornice koje su nekoć proizvodile automobile zapadnih proizvođača napuštene su nakon početka invazije na Ukrajinu i pritiska zapadnih vlada. Mnoge od njih danas proizvode ili sastavljaju kineske automobile.

Problem su i punionice

Električni automobili možda rješavaju problem benzina, ali stvaraju novi izazov – nedostatak infrastrukture.

Na moskovskim ulicama i parkiralištima počeli su se pojavljivati redovi na punionicama, iako su oni zasad kraći od redova na benzinskim postajama.

Aleksandr, 40-godišnji stanovnik Moskve, nedavno je punio crveni Moskvich, kultnu sovjetsku marku koja je ponovno pokrenuta na temelju kineskog dizajna.

Kako bi pronašao slobodnu i funkcionalnu punionicu bez čekanja, morao je voziti kroz središte Moskve.

„Općenito, infrastruktura nije dovoljno razvijena“, rekao je.

Automobil pripada njegovom poslodavcu, a Aleksandr kaže da osobno nikada ne bi kupio električni automobil zbog njegove cijene i nedostatka punionica.

Rusi se okreću skuterima, biciklima i javnom prijevozu

Nestašica goriva prisiljava neke građane da pronađu potpuno drugačija rješenja.

Dio njih počeo je koristiti električne bicikle i romobile, dok drugi pokušavaju svoje automobile prebaciti na prirodni plin.

Neki su jednostavno počeli koristiti javni prijevoz, uključujući međugradske autobuse.

Nestašica benzina toliko je postala dio svakodnevnog života da su se na račun nje počeli šaliti čak i moskovski cirkusanti.

„Ima li netko ključeve od automobila? Nema? Pa naravno da nema – nema ni benzina!“

Rusija ipak ubrzano razvija infrastrukturu za električna vozila

Iako je Rusija dugo zaostajala, razvoj infrastrukture za električna vozila počeo je ubrzavati još 2022. godine.

Tada je vlada počela subvencionirati brze punionice i priključivanje na elektroenergetsku mrežu.

Godine 2023. uvedeni su novi građevinski propisi kojima je zahtijevana infrastruktura za električna vozila u novim zgradama.

Broj javnih punionica ove je godine premašio 8.000, dok ih je 2022. bilo manje od 1.500.

Rat, napadi na energetsku infrastrukturu i nestašica goriva tako su u samo nekoliko mjeseci promijenili ono što ruski građani žele voziti.

Za zemlju koja je desetljećima svoju automobilsku mobilnost gradila na obilju jeftine nafte, to je prilično ironičan preokret: rat koji je poremetio opskrbu gorivom mogao bi ubrzati prijelaz Rusije prema električnim automobilima – i to ponajviše kineskim.

Objava Nestašica goriva mijenja navike Rusa: Kineski električni automobili postaju sve traženiji pojavila se prvi puta na Republika.

Kina se svim silama pokušava probiti na europskom tržište vjetro energije. Odskočnu dasku za to je pronašla u zemljama zapadnog Balkana gdje očito, s korumpiranim političarima može sklapati sumnjive poslove.

Tako je u Bosni i Hercegovini „izrastao“ jedan vjetro park na zemljištu za koje jedan lokalni stanovnik tvrdi da je njegovo, a da njega nitko ništa nije pitao, zanimljiv prilog je Deutsche Wellea o ovom nevjerojatnom slučaju. A tko je i kako „utjecajni političar“ koji je ishodio dozvolu, vjerojatno će svoj epilog imati na sudu.

„Jedan utjecajni političar ishodio dozvolu, iz katastra ‘nestali’ dokumenti“

Kao dijete, Ante Ivković iz Livna sa svojim je ocem na brdu čuvao ovce. Ali, bez njegovog znanja i dopuštenja, na njegovom zemljištu, jedna kineska tvrtka izgradila je vjetro park, investirajući u njega 160 milijuna eura.

“Jedan dan, ujutro, iziđem i vidim bager kako kopa na mojoj livadi. Dođe mi Kinez, šef gradilišta, govori mi da ne smijem biti tu”, kaže Ivković za DW.

Ovaj 73-godišnji umirovljenik govori kako izgradnja vjetro parka ima dugu povijest. Kaže kako je jedan utjecajni političar od nadležnog ureda za nekoliko stotina eura, ishodio dozvolu za izgradnju vjetro parka, a kasnije je, po njegovim riječima, koncesija za nekoliko milijuna eura prodana kineskom poduzeću, a da njega nitko ništa nije pitao. Istovremeno su, tvrdi, iz katastra nestali svi dokumenti koji ukazuju da je Ivković vlasnik zemljišta.

Kineska tvrtka koja je izgradila vjetro park, ima ured u Sarajevu. Pred kamerama nisu željeli govoriti o ovom slučaju. U odgovorima putem maila na upite o ovom slučaju, kažu kako su se oni potpuno oslonili na dokumente koje su izdale bh službe te da je izdata koncesija važeća. Tvrde kako ne postoje nerazjašnjeni vlasnički odnosi. Ante Ivković potom je angažirao odvjetnika.

“Mogli su uz pomoć stručne osobe, čak i sami, doći u registara, bilo katastra, bilo zemljišno-knjižnog ureda, odnosno, gruntovnici i uvidjeti i utvrditi na čijem se zemljištu nalazi to koncesijsko područje na kojem se planiralo tada graditi vjetro park”, kazao je njegov odvjetnik Perica Babić.

Kineski vjetro parkovi pod povećalom EU-a

Kineske energetske tvrtke za proizvodnju vjetro energije u BiH se žele uključiti u EU tržište, kao i u susjednoj Hrvatskoj. One nude pojedine komponente, pa i čitava postrojenja po nižim cijenama od europske konkurencije. Stručnjaci za Kinu smatraju kako to omogućuju kineske državne subvencije.

“Jedan od problema je gospodarske prirode, a to je višak kapaciteta u Kini. I to je dio priče o kineskoj ekspanziji u Europi. Oni žele imati više od političkog i gospodarskog utjecaja u EU. Ali znaju da im kao odskočna daska za to mogu poslužiti zemlje zapadnog Balkana”, komentirao je Zoltan Feher, iz Globalnog kineskog središta Atlantic Council.

U EU zvone zvona za alarm. Sada se, pod paskom Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, vjetro parkovi realizirani u partnerstvu s Kinom uzimaju pod povećalo.

Umirovljenik Ante iz Livna ne vjeruje da će kineski vjetro park na zemljištu za kojeg tvrdi da je njegovo, biti uklonjen. Ali, želi barem dobiti adekvatnu odštetu, piše na kraju DW.

/Desk/

Objava Na čijoj zemlji Kinezi grade vjetro parkove u BiH – Kineske vjetroelektrane pod povećalom EU-a pojavila se prvi puta na Republika.

Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave jesu li vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužitelji tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od covid-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je tvrtka u najmanje dva javna priopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.

Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvedeni, koliko ih je tvrtka prodala prošle godine i za koliko novca.

Kineska tvrtka od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih tvrtki. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od službenih načina komunikacije putem burze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.

Sadržaj ovih priopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset milijuna maraka.

BIRN Bosne i Hercegovine je u suradnji s kineskim novinarima istraživao što je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je ‘Srebrena malina’ kupila ove medicinske uređaje.

Upozorenja iz Kine

Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u ožujku i travnju 2020. godine, tri tjedna prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.

Tvrtka ‘Beijing Aerospace Changfeng Co.’ je u ožujku i travnju 2020. objavila niz priopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Tvrtka je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.

U priopćenjima tvrtke zaključuje se da je zanimanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.

Poseban dio priopćenja objavljenog 27. ožujka 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko tjedana postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U priopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje tvrtka proizvodi i prodaje, generalno pripadaju kategoriji ‘transportnih respiratora’.

“Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u priopćenju.

Tvrtka se odlučila ova priopćenja objaviti na službenoj stranici burze u Šangaju.

U danima nakon prvog, izdata su još četiri priopćenja , a dio u vezi s ACM812A bio je gotovo isti.

“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jest transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u priopćenjima objavljenim 28. ožujka i 2., 3. i 8. travnja 2020. godine.

Tvrtka ‘Shanghai Changqi’, koja je bila uključena u prodaju respiratora, nije odgovorila na upit je li bila upoznata sa sadržajem priopćenja proizvođača i je li o tome obavijestila ‘Srebrenu malinu’ ili druge tvrtke.

Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravne osobe ‘F.H. Srebrena malina’ i vlasnika ove tvrtke Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice financija.

Novalić, Solak i Hodžić te pravna osoba ‘Srebrena malina’ iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.

U ranijem priopćenju Tužiteljstva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti covid-19, što je utvrđeno vještačenjem.

Cijelo istraživanje možete pročitati na linku OVDJE.

Objava Kinezi su našima fino kazali da njihovi respiratori nisu za najteže pacijente pojavila se prvi puta na Republika.

Kontrolirani su u vozilu Pasat, srbijanskih registarskih oznaka, na ulasku u Bosnu i Hercegovinu na Međunarodnom graničnom prijelazu Rača.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo „krivotvorenje isprave“, o događaju je obaviješten tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva u Bijeljini, prema čijem je nalogu predmet ustupljen službenicima Stanice granične policije Sremska Rača Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije. Državljanima NR Kine, u skladu sa Zakonom o strancima, uručena su rješenja o odbijanju ulaska u BiH.

Objava Kinezi sa lažnim testovima na koronu pošli u BiH pojavila se prvi puta na Republika.