Europska je komisija danas, devet mjeseci nakon pokretanja antisubvencijskog ispitnog postupka po službenoj dužnosti, uvela privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz električnih vozila na baterije iz Kine, priopćeno je danas, a prenosi Jutarnji list.

Komisija je na temelju ispitnog postupka zaključila da vrijednosni lanac BEV-ova u Kini ostvaruje korist od nepoštenog subvencioniranja što može dovesti do gospodarske štete proizvođačima električnih vozila iz EU-a. U ispitnom postupku ispitane su i vjerojatne posljedice i učinak tih mjera na uvoznike, korisnike i potrošače električnih vozila u EU-u, priopćeno je iz Komisije.

Savjetovanja s kineskom vladom intenzivirala su se posljednjih tjedana nakon razmjene mišljenja između izvršnog potpredsjednika Valdisa Dombrovskisa i kineskog ministra trgovine Wanga Wentaoa. Kontakti se nastavljaju na tehničkoj razini s ciljem postizanja rješenja usklađenog s WTO-om, kojim se na odgovarajući način rješavaju problemi koje je izrazila Europska unija. Svi dogovoreni rezultati ispitnog postupka moraju biti učinkoviti u rješavanju utvrđenih štetnih oblika subvencioniranja, dodaje se u priopćenju.

Pojedinačne tarife koje se primjenjuju na tri kineska proizvođača u uzorku su:

BYD: 17,4%; Geely: 19,9%; SAIC: 37,6%.

Drugi proizvođači u Kini, koji su surađivali u ispitnom postupku, ali nisu bili uključeni u uzorak, podliježu ponderiranoj prosječnoj carini od 20,8 %. Carina za ostale tvrtke koje ne surađuju iznosi 37,6 posto.

/Desk/

Objava Na uvoz kineskih vozila EU uvodi visoke carine – čak i do skoro 38% pojavila se prvi puta na Republika.

Ipak, vjerojatnije da će carine biti u rasponu od 15 do 30 posto na kineska električna vozila, ali iz Rhodium Groupa smatraju kako to neće biti dovoljno da se spriječi sve jača konkurencija iz Kine, analizira Lider-hr.

– Čak i ako carine budu na višoj granici ovog raspona, neki proizvođači sa sjedištem u Kini i dalje će moći ostvariti udobne profitne marže na automobilima koje izvoze u Europu zbog značajnih troškovnih prednosti koje uživaju – piše u izvješću.

Kineske tvrtke poput BYD-a, koja je prošle godine nadmašila Teslu i postala najveći svjetski proizvođač električnih vozila, mogu prodavati automobile po mnogo višim cijenama i profitnim maržama u regijama kao što je EU u usporedbi s domaćim tržištem, unatoč plaćanju carine od 10 posto. Kineski proizvođači električnih vozila uhvaćeni su u intenzivnom ratu cijena na svom domaćem tržištu, nastavlja izvješće.

BYD-ov model Seal U, koji se prodaje za 20.500 eura u Kini i 42.000 eura u EU, ostvaruje procijenjenu dobit od 1.300 eura na svom domaćem tržištu naspram 14.300 eura po automobilu u Europi, piše Rhodium. Čak i nakon 30 posto carina, tvrtka poput BYD-a ostvarit će veću dobit u EU.

U izvješću se navodi da će BYD vjerojatno morati smanjiti cijene kako bi ispunio svoje ciljeve stjecanja većeg tržišnog udjela u EU. Carinska stopa od 30 posto još uvijek bi ostavila dovoljno prostora za to.

– Puno veće carine od oko 45 od 55 posto za žestoke konkurente poput BYD-a su potrebne kako bi se izvoz na europsko tržište učinio neprivlačnim kineskim kompanijama – navodi se u izvješću.

EU istraga

Sve se ovo događa u vrijeme kada je Europska komisija, izvršni ogranak EU-a, pokrenula istragu o kineskim električnim vozilima i subvencijama zbog, kako kažu, poplave kineskih jeftinih ‘električatra‘ koji prijete domaćim europskim proizvođačima. Prema nekim stručnjacima, poticaji uvedeni u Kini početkom 2010-ih doveli su do porasta startupa i povećanja kapaciteta baterijskih ćelija u zemlji, otvarajući put globalno konkurentnim i pristupačnim električnim vozilima. Kineski proizvođači električnih vozila već su se suočili s otporom iz SAD-a zbog visokih carina i političkog protivljenja, zbog čega je europsko tržište postalo važnije za tvrtke poput BYD-a koje teže globalnom širenju.

Očekuje se da će električna vozila kineskih tvrtki činiti 11 posto tržišta EU-a 2024. godine i mogla bi dosegnuti 20 posto do 2027. godine, prema analizi Europske federacije za promet i okoliš.

Kada se računaju vozila proizvedena u Kini od kompanija koje nisu iz Kine, očekuje se da će brojka premašiti 25 posto ove godine.

Uvoz električnih vozila od tvrtki koje nisu iz Kine također bi mogao biti predmet istrage o subvencijama EU, a Rhodium procjenjuje da bi carine na razini od 15 do 30 posto mogle uništiti poslovanje stranih igrača kao što su BMW ili Tesla koji isporučuju automobile iz Kine.

Kao odgovor na političke rizike, proizvođači električnih vozila rade na premještanju proizvodnje u Europu pa je BYD već najavio gradnju tvornice u Mađarskoj.

Međutim, Rhodium dodaje da bi Bruxelles mogao upotrijebiti druga sredstva za zaštitu europske industrije električnih vozila, kao što je ograničavanje kineskog uvoza iz razloga nacionalne sigurnosti ili povećanje potrošačkih subvencija za vozila proizvedena u EU.

Kineska vlada kritizirala je istragu o subvencijama EU kao ‘očigledni protekcionizam‘, tvrdeći da su njezine tvrtke jednostavno konkurentnije od svojih zapadnih kolega.

A to vjerojatno nije ni daleko od istine.

Naime, nedavno su analitičari UBS Researcha uspoređivali najnoviji model BYD Seal s europskim vozilima iste kategorije te su zaključili kako je u usporedbi s električnim vozilima tradicionalnih proizvođača, BYD Seal bolji i puno jeftiniji automobil, zahvaljujući visokoj vertikalnoj integraciji koja iskorištava BYD-ove baterijske ćelije, integraciju vozila, pogonskog sklopa i elektroničkih modula dok su povezivost i napredni sustavi pomoći u vožnji također najsuvremeniji u novom BYD Sealu.

/Desk/

Objava EU mora uvesti visoke carine za uvoz kineskih električnih vozila kako bi zaštitila konkurentnost pojavila se prvi puta na Republika.