Sada je taj pritisak kodificiran u novi, sveobuhvatni zakon koji zadire u učionice, susjedstva i domove – a Pekingu daje pravo da cilja i ljude izvan svojih granica za koje smatra da krše ova pravila.

Zakon, službeno nazvan Zakon o promicanju etničkog jedinstva i napretka, stupio je na snagu 1. srpnja. Njime se zabranjuju djela koja „narušavaju etničko jedinstvo ili stvaraju etničke podjele“ među 56 službeno priznatih etničkih skupina u Kini. Među njima većinu čine Han Kinezi, s udjelom većim od 90% u populaciji od 1,4 milijarde ljudi.

Prema novim pravilima, škole i državne agencije moraju koristiti mandarinski kineski kao primarni jezik. Učionice moraju osigurati da njihov kurikulum „kova snažan osjećaj zajedništva kineskog naroda“, dok svi roditelji moraju usmjeravati djecu da „vole Kinesku komunističku partiju i kineski narod“.

Država je dužna podupirati muzeje, knjižnice i druge kulturne institucije u organizaciji događaja koji odražavaju kinesku povijest i nacionalni prosperitet. Istodobno, lokalne vlasti moraju raditi na etničkoj integraciji kroz stambenu politiku – što je odredba za koju promatrači sugeriraju da bi mogla dovesti do prisilnih preseljenja.

Organizacije i pojedinci izvan kontinentalne Kine koji „narušavaju“ etničko jedinstvo ili „stvaraju etničke podjele“ također će se smatrati odgovornima. Riječ je o široko postavljenoj odredbi za koju kritičari kažu da će utjecati na aktivizam, istraživanja i rasprave o pitanjima etničkih manjina na globalnoj razini.

U obraćanju povodom 105. obljetnice utemeljenja Kineske komunističke partije u srijedu, Xi je naglasio važnost ovog zakona pozvavši sve članove partije da „kontinuirano učvršćuju i jačaju veliko jedinstvo svih etničkih skupina“.

Zakon je već izazvao oštre kritike skupina za ljudska prava i stručnjaka, koji tvrde da bi mogao potisnuti manjinski kulturni identitet, vjersku praksu i jezik.

U pismu iz travnja, stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava naveli su da bi zakon „mogao imati ozbiljne posljedice za jezičnu, kulturnu i vjersku autonomiju etničkih zajednica, uključujući Tibetance, Ujgure i Mongole“. Također su upozorili na potencijal za „transnacionalnu represiju“, s obzirom na to da se zakon može primjenjivati i u inozemstvu.

Efekt zastrašivanja

Za pojedine promatrače ovaj se zakon čini kao posljednji korak u višegodišnjoj evoluciji kineske politike kojom se naglašava nacionalni identitet na štetu etničke autonomije. Kritičari taj zaokret vide kao agresivan pritisak prema asimilaciji.

Također se smatra dijelom šire vizije osiguravanja nacionalne sigurnosti pod vodstvom Xija, koji je stupio na vlast 2012. godine, nakon masovnih prosvjeda na Tibetu 2008. i smrtonosnih nemira u Xinjiangu, regiji u kojoj živi ujgurska manjina.

S ovim novim zakonom, „Peking više ne tretira ‘etničko jedinstvo’ kao općenitu političku parolu ili pitanje lokalne propagande“, rekao je James Leibold, profesor na Sveučilištu La Trobe u Melbourneu, stručnjak za kinesku etničku politiku.

„Stvaranje jedinstvenog kineskog nacionalnog identiteta postaje obvezujuća odgovornost u školama, obiteljima, medijima, muzejima, među kadrovima, u proračunima, tehnološkim platformama i sigurnosnim tijelima“, istaknuo je. „Poruka je jasna: manjinski identitet prihvatljiv je samo kada je podređen kineskom identitetu koji definira partija.“

Leibold također upozorava na vjerojatni „efekt zastrašivanja“ koji će zakon imati na inozemne znanstvenike, novinare, aktiviste, dijasporu i druge koji proučavaju ili kritiziraju kinesku nacionalnu i pograničnu politiku. Smatra da bi to moglo potaknuti „samocenzuru, odvratiti ljude od putovanja i suziti prostor za znanstvenu raspravu“.

Posljednjih godina Kineska komunistička partija pojačala je nadzor nad vjerskim institucijama te ukinula upotrebu jezika etničkih manjina u osnovnim i srednjim školama te dječjim vrtićima. Peking je također optužen za teška kršenja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući masovna proizvoljna zatvaranja Ujgura i drugih muslimanskih manjina. Kineski dužnosnici te optužbe odbacuju.

Zemlja se suočava i s optužbama za široko rasprostranjenu transnacionalnu represiju. U izvješću organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders iz 2022. navodi se da su pronađeni dokazi o više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta, čija je svrha praćenje, uznemiravanje, a u nekim slučajevima i repatrijacija kineskih državljana koji žive u egzilu. Peking je te navode opovrgnuo.

Iz Pekinga poručuju da njihov novi zakon o etničkom jedinstvu štiti „legitimna prava i interese svih etničkih skupina“ te da „ne ugrožava pravo etničkih manjina na korištenje vlastitog jezika“.

Na pitanje o potencijalu za ekstrateritorijalnu jurisdikciju (tzv. „dugu ruku pravde“) na konferenciji za novinare u ponedjeljak, zamjenik ministra pravosuđa Hu Weilie rekao je da je zaštita vlastitog suvereniteta u skladu s temeljnim normama međunarodnog prava.

„Etničko jedinstvo ključni je kamen temeljac nacionalnog prosperiteta i razvoja“, izjavio je Hu. „Ilegalne aktivnosti koje namjerno potiču etničke napetosti, narušavaju etničko jedinstvo i ugrožavaju nacionalnu sigurnost oslabit će temelje etničkog jedinstva i naštetiti javnom interesu, kao i legitimnim pravima i interesima naroda.“

Objava Kina novim zakonom o etničkom jedinstvu nameće asimilaciju manjina uz prijetnju posljedicama pojavila se prvi puta na Republika.

Ako Europska unija nastavi odgađati odlučne akcije u Bosni i Hercegovini, nastali geopolitički vakuum vjerojatno će iskoristiti druge globalne sile, uključujući Rusiju i Kinu, čiji utjecaj u regiji nastavlja rasti. To bi moglo donijeti dugoročne posljedice ne samo za Zapadni Balkan, već i za europsku sigurnost u cjelini, prenosi CNN.

U sjeni nadolazećeg sportskog ogleda u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva, predstavnici Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije sastali su se u Sarajevu kako bi pokušali okončati ozbiljan politički spor čije se implikacije protežu daleko izvan granica regije, izvještava CNN Portugal.

Sastanak je uslijedio nakon iznenadne ostavke Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika u BiH, pozicije uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Schmidt, bivši njemački ministar koji je funkciju obavljao od 2021. godine, kao razlog svog odlaska naveo je “ogroman i neočekivan” pritisak administracije Donalda Trumpa.

Međutim, stručnjaci pozivaju na oprez prema toj verziji događaja.

“U ovoj fazi ne postoje vjerodostojni javni dokazi da je ostavka Christiana Schmidta bila izravan rezultat pritiska SAD-a. No, posve je sigurno da se međunarodni pristup BiH razvija kao odgovor na šire geopolitičke promjene i strateške prioritete ključnih aktera.”

— Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

Posao ispred mira? Transakcijska politika Washingtona

Ulje na balkansku vatru dolio je Jim O’Brien, bivši dužnosnik Bidenove administracije, koji je u članku za Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) ustvrdio da je nova Trumpova politika usmjerena isključivo na ekonomske interese. Prema njegovim riječima, Washington sada traži “izravne povrate” za američke kompanije, čime zamjenjuje dugoročni cilj izgradnje institucija, što potkopava tridesetogodišnji mir.

Bećirović upozorava da bi podređivanje stabilnosti BiH kratkoročnim ekonomskim kalkulacijama bila ozbiljna strateška pogreška: “Održivi mir ne može se postići transakcijskom politikom, već samo dosljednom posvećenošću vladavini prava i punoj implementaciji Daytonskog sporazuma.”

Budući da je sastanak u Sarajevu završio bez kompromisa, privremeno vođenje ureda na dva tjedna preuzeo je američki diplomat Louis J. Crishock. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) objavio je da namjerava imenovati novog visokog predstavnika najkasnije do 14. srpnja, ali konsenzus je i dalje neizvjestan.

Transatlantska kriza povjerenja

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI), ističe da ovaj zastoj savršeno oslikava “transatlantsku krizu povjerenja”. Iako Washington službeno podržava suverenitet BiH, europski partneri opravdano sumnjaju u stvarne namjere SAD-a ako primarni interes postane isključivo ekonomski.

Trenutačno su unutar međunarodne zajednice formirana dva suprotstavljena tabora oko Schmidtova nasljednika:

Ćerimagić, međutim, smatra da je pogreška fokusirati se isključivo na ime kandidata, jer nametnuto rješenje koje ne uvažava interese svih strana neće imati potreban kredibilitet i učinkovitost.

Izborni test u sjeni secesionizma

Ovaj diplomatski zastoj događa se u iznimno osjetljivom trenutku za BiH, koja se suočava sa secesionističkim pritiscima iz Republike Srpske pod vodstvom Milorada Dodika, saveznika Moskve. Bećirović naglašava da političke snage u zemlji i dalje teže ciljevima koji podsjećaju na ratne ambicije, iako sada koriste politička, a ne vojna sredstva.

Opći izbori zakazani za listopad predstavljat će ključni test demokratske otpornosti zemlje. Analitičari upozoravaju da bi institucionalna paraliza mogla gurnuti BiH u još veću fragmentaciju i nestabilnost.

Rješenje je u rukama Bruxellesa, a ne ureda OHR-a

Stručnjaci se slažu da bi Europska unija trebala preuzeti vodeću ulogu i ponuditi opipljivu perspektivu članstva, umjesto da sudbinu zemlje veže uz poziciju visokog predstavnika.

Ćerimagić napominje da prava poluga EU-a leži u procesu pristupanju, diplomatskom pritisku, jasnim crvenim linijama i sankcijama, a ne u uredskim ovlastima unutar OHR-a. Smatra da su obećanja EU-a građanima Zapadnog Balkana predugo ostala neispunjena zbog nedostatka vizije samog Bruxellesa.

“Politika proširenja ostaje najmoćniji strateški instrument EU-a, ali mora biti podržana jasnim planom i kredibilnom političkom posvećenošću”, zaključuje Bećirović, uz upozorenje da vrijeme neumoljivo istječe, a odluke donesene danas oblikovat će sigurnosnu arhitekturu Europe za sljedeća desetljeća.

Objava Geopolitički vakuum na Balkanu: Sukob EU-a i SAD-a u Bosni i Hercegovini otvara vrata Rusiji i Kini pojavila se prvi puta na Republika.

Ova zarobljena toplina podiže temperaturu na razine koje ljudsko tijelo teško podnosi. Nedavno su temperature u pojedinim kineskim gradovima dosegnule i ekstremnih 50 stupnjeva Celzijusa, što dramatično otežava svakodnevni život stanovništva u urbanim sredinama. U takvom scenariju, nova metoda hlađenja – kolokvijalno nazvana “vanjski klima uređaj” – bilježi nagli porast popularnosti na globalnim mrežama.

Videozapisi koji kruže platformom X i drugim društvenim medijima prikazuju namjenske sustave za hlađenje instalirane izravno na terasama nebodera u Kini. Prema dostupnim podacima, ovi sustavi uspijevaju sniziti temperaturu okoline za značajnih 5 do 8 stupnjeva Celzijusa.

Princip rada: Evaporacijsko hlađenje pod visokim tlakom

Vanjski sustav za hlađenje vodenom maglom tehnologija je koja hladi otvorene ili poluotvorene prostore raspršivanjem ultralakih oblaka vode u zrak. Sustav funkcionira na principu evaporacijskog hlađenja: sitne kapljice vode apsorbiraju toplinu iz okolnog zraka dok isparavaju, čime se učinkovito snižava temperatura okoline za nekoliko stupnjeva.

Zahvaljujući upotrebi naprednih sustava visokog tlaka, kapljice su toliko sitne da trenutno isparavaju, što omogućuje hlađenje zraka bez vlaženja ljudi, prolaznika ili okolnih površina.

Ova tehnologija, koja se već ranije u manjem opsegu instalirala u kafićima, restoranima, vrtovima, skladištima i prostorima za organizaciju događaja, pokazuje se iznimno korisnom tijekom ekstremnih ljetnih mjeseci. Osim visoke učinkovitosti, ovi sustavi troše relativno malo električne energije i vode u usporedbi s konvencionalnim klima uređajima, što ih čini ekonomski i ekološki isplativim rješenjem za hlađenje otvorenih površina.

Učinkovit odgovor na efekt gradskog toplinskog otoka

Sustavi za hlađenje vodenom maglom posebno su djelotvorni u urbanim sredinama koje su pogođene efektom gradskog toplinskog otoka. U tim područjima betonske zgrade, asfaltni putevi i nedostatak zelenih površina intenzivno apsorbiraju i zadržavaju toplinu, zbog čega su gradske temperature redovito za nekoliko stupnjeva više u odnosu na ruralnu okolicu.

Uvođenjem ovakvih tehnologija na terase nebodera, javne trgove, autobusna stajališta i tržnice, uspješno se suzbija akumulirana toplina. Brzim isparavanjem ultralakih kapljica stvara se ugodnija mikroklima, što boravak na otvorenom i u visokim objektima čini znatno podnošljivijim uz minimalnu potrošnju energije.

Objava Inovativna rješenja protiv urbanih vrućina: Kako Kina koristi sustave vodene magle za hlađenje nebodera i ulica pojavila se prvi puta na Republika.

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) službeno je potvrdila da će nova runda restrikcija obuhvatiti pet ključnih kineskih tehnoloških divova: Huawei, ZTE, Hytera, Hikvision i Dahua.

Logičan nastavak restrikcija iz 2022. godine

Nova odluka predstavlja značajnu eskalaciju ranijih regulatornih mjera. FCC je još 2022. godine uvrstio ove kompanije na popis subjekata koji predstavljaju neprihvatljiv rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Tadašnja mjera zaustavila je odobravanje i certificiranje novih modela uređaja za američko tržište, dok nova srpanjska uredba ide korak dalje – u potpunosti blokira sam uvoz opreme navedenih proizvođača na teritorij Sjedinjenih Država.

Pod udarom su se našli:

• Telekomunikacijski divovi: Huawei i ZTE (mrežna oprema, pametni telefoni i infrastrukturna rješenja).
• Lideri u segmentu videonadzora i sigurnosti: Hikvision i Dahua.
• Proizvođači radijske komunikacije: Hytera.

Sigurnosni rizik nasuprot tržišnom natjecanju

Američka administracija već godinama sustavno ograničava pristup kineskih tehnoloških kompanija domaćem tržištu. Službeni Washington ustraje u tvrdnjama da bi se oprema ovih tvrtki, zbog bliskih veza s vlastima u Pekingu, mogla iskoristiti za špijunažu, cyber napade ili neovlašteno prikupljanje podataka američkih građana i institucija.

S druge strane, službeni Peking i prozvane kompanije oštro i u kontinuitetu odbacuju ovakve optužbe. Kineska strana tvrdi kako Sjedinjene Države “zloupotrebljavaju koncept nacionalne sigurnosti” te koriste političke i regulatorne poluge kako bi umjetno suzbile uspjeh kineskih tvrtki i narušile slobodno tržišno natjecanje.

Širi kontekst sukoba Najnoviji potez FCC-a dolazi u trenutku duboke ekonomske i geopolitičke polarizacije između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Tehnološki sukob SAD-a i Kine već odavno nadilazi samu mrežnu opremu te se intenzivno vodi na poljima naprednih poluvodiča (čipova), razvoja umjetne inteligencije i kvantnog računalstva.

Nova zabrana uvoza vjerojatno će izazvati dodatne poremećaje u globalnim opskrbnim lancima, ali i potaknuti nove oblike odmazde ili protumjera s kineske strane, čime se tehnološki hladni rat nastavlja nesmanjenim intenzitetom.

Objava Tehnološki rat Washingtona i Pekinga: SAD od srpnja potpuno zabranjuje uvoz opreme Huaweija, ZTE-a i Hikvisiona pojavila se prvi puta na Republika.

Prije točno trideset godina, 1996. godine, kineski bestseler „Kina može reći ne“ odrazio je rani val odbacivanja zapadnih vrijednosti i uspon domaćeg nacionalizma. Danas, u 2026. godini, Kina više ne govori samo „ne“ – ona posjeduje golemu stratešku polugu za izravni uzvratni udarac, poduprtu apsolutnom dominacijom u globalnim opskrbnim lancima, rijetkim zemnim metalima i kritičnim zelenim tehnologijama.

Kinesko samopouzdanje danas je najvidljivije u njezinim odlučnim protumjerama protiv zapadnih sankcija i optužbi.

Od retorike do snažnih protumjera

Kada su Sjedinjene Američke Države prvi put ciljale kineske tehnološke divove poput Huaweija i TikToka te nametnule kontrolu izvoza naprednih poluvodiča, odgovor Pekinga bio je uglavnom retorički. Međutim, ta se paradigma u posljednje vrijeme dramatično promijenila.

Nakon što je Trumpova administracija prošlog travnja objavila uvođenje sveobuhvatnih carina, Kina je trenutačno odgovorila recipročnim mjerama „milo za drago“. Peking je pokazao da je spreman provoditi izvanteritorijalnu jurisdikciju, uvodeći stroga ograničenja na izvoz rijetkih zemnih metala za vojnu upotrebu.

Zapad itekako osjeća posljedice ovog uspona. Britanski premijer Keir Starmer nedavno je izjavio: „Godinama je narativ bio da je Kina sila koja dolazi. Pa, sada je stigla.“ Slično tome, tijekom ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, njemački kancelar Friedrich Merz priznao je da je Kina iskoristila „stratešku predvidljivost“ kako bi se probila u same redove „velikih sila“.

Ova spoznaja dovela je do paradoksalnog zaokreta u zapadnoj politici. Posljednjih mjeseci svjedočimo pravoj paradi zapadnih čelnika koji posjećuju Peking, u strahu da ne propuste ekonomske prilike unutar drugog najvećeg svjetskog gospodarstva. Ipak, taj ekonomski angažman u potpunom je neskladu sa zapadnim sigurnosnim narativom koji Kinu i dalje definira kao prijetnju – SAD je vidi kao protivnika, Europska unija kao „partnera, konkurenta i sistemskog rivala“, dok London redovito upozorava na „sigurnosne prijetnje“ iz Pekinga.

Tri stupa kineske moći: Ekonomija, tehnologija i vojska

Sve veće samopouzdanje Pekinga temelji se na uspješnom razvoju triju ključnih stupova nacionalne moći:

• Gospodarska snaga: Kina ostaje glavno svjetsko proizvodno središte, čineći oko 30 posto ukupne globalne dodane vrijednosti u proizvodnji. Do 2025. njezin je trgovinski suficit dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna dolara. Kina je najveći trgovinski partner za više od 120 zemalja svijeta.
• Tehnološke inovacije: Kina trenutačno vodi u svijetu po broju znanstvenih publikacija u čak 66 od 74 kritične tehnologije, uključujući robotiku, generativnu umjetnu inteligenciju (AI), računalstvo u oblaku, bespilotne letjelice, male satelite i nuklearnu energiju.
• Vojna modernizacija: Zapadni analitičari procjenjuju da bi Peking u doglednoj budućnosti mogao u potpunosti parirati Sjedinjenim Državama na vojnom planu.

Kako izbjeći „Tukididovu zamku“?

Kako bi se izgradilo povjerenje i izbjegao izravan sukob velesila – takozvana „Tukididovu zamka“ na koju je nedavno podsjetio i kineski predsjednik Xi Jinping – Zapad mora prilagoditi svoju strategiju novoj realnosti kroz tri ključna koraka:

1. Istinsko prihvaćanje realnosti: Zapad se mora pomaknuti s neradog priznavanja prema potpunom prihvaćanju kineskog uspona. Potrebno je prepoznati da Kina ima inherentno pravo na razvoj i potencijalno nadmašivanje zapadnih sila u mirnoj konkurenciji. Zapadna dominacija nakon Industrijske revolucije tek je relativno kratko poglavlje u ljudskoj povijesti; Kina je stoljećima prije toga bila jedna od najbogatijih zemalja svijeta, što je primijetio još Adam Smith.

2. Razumijevanje kineskog strateškog razmišljanja: Zapadni dužnosnici često su skeptični prema kineskoj težnji za multipolarnim svijetom, sumnjičeći ih za želju za globalnom hegemonijom. No, brojke govore drugačije: Kina ima samo jednu prekomorsku vojnu bazu (u Džibutiju), dok SAD ima najmanje 128 baza u 51 zemlji. Kina nije izravno sudjelovala u prekomorskom ratu više od četiri desetljeća. Za Peking je ključni prioritet domaći legitimitet, koji izravno ovisi o gospodarskom rastu i socijalnoj stabilnosti. Iako Kina gradi moćnu vojsku kako bi odvratila vanjsko uplitanje i osigurala ujedinjenje s Tajvanom, Zapad bi trebao pokazati više osjetljivosti prema pitanjima unutarnjeg suvereniteta s kojima se i sam suočava.

3. Napuštanje političke isključivosti: Zapad ne smije pretpostavljati da je njegov politički sustav jedini univerzalni standard. Desetljeća zapadnih intervencija i ratova u Iraku, Libiji i Afganistanu nisu rezultirala procvatom demokracije. Mnogi građani Kine opravdano smatraju da je Zapad izgubio moralni autoritet da drži lekcije drugima o ljudskim pravima.

U konačnici, za Zapad je samouvjerena Kina globalna stvarnost s kojom se mora upravljati kroz mudrost, pragmatizam i uzajamno poštovanje, a ne kroz neku novu politiku obuzdavanja koja je unaprijed osuđena na neuspjeh.

(Izvor: SCMP)

Objava Vrijeme je da Zapad prihvati kineski globalni uspon – Zašto je politika obuzdavanja osuđena na propast? pojavila se prvi puta na Republika.

Više od 50 godina Kina je proizvodila stvari, dok je Zapad posjedovao priču, brend, maržu i žudnju potrošača. Danas se taj dogovor raspada. Ono što ga mijenja jest nešto na što zapadna tržišta nemaju odgovor: kineski brendovi koji ne dolaze imitirati ili ponuditi nižu cijenu, već voditi – pod vlastitim uvjetima, s vlastitom estetikom i s novom generacijom zapadnih potrošača koji su ih iznenađujuće spremni pratiti.

Istočna modna pista stiže u glavne gradove Europe i Amerike

Prošetajte Neal Streetom u londonskom Covent Gardenu subotom poslijepodne i proći ćete pokraj elegantnog izloga s drvenim panelima koji nosi inicijale UR. Zakoračite u Urban Revivo, kineski odgovor na Zaru, i pronaći ćete lanene sakoe krojene po mjeri, arhitektonsku pleteninu i kožnu galanteriju izloženu s minimalizmom koji ne bi izgledao neumjesno ni u srcu Pariza. Brend upravlja dizajnerskim centrima u Londonu i Parizu, osiguravajući da istočnjačka brzina proizvodnje bude spojena sa zapadnjačkim siluetama.

Na drugom kraju cjenovnog spektra nalazi se Icicle, osnovan u Šangaju 1997. godine, kojeg tiho nazivaju “kineskom Max Marom”. Ovaj je brend godinama usavršavao ponudu diskretnog luksuza zasnovanu na nebojenom kašmiru, svili i lanu bojenom biljnim bojama. Njegova strategija dizajniranja u Parizu i proizvodnje u Kini privukla je pozornost konglomerata Kering, koji je kupio manjinski udio u matičnoj kompaniji u travnju 2026. godine.

Tu je i Shang Xia, brend iza kojeg stoji Hermès i čija je suosnivačica dizajnerica Jiang Qiong Er. Oni vode butik u blizini Place Dauphine u Parizu i redovito izlažu na Tjednu mode, nudeći ukrasne predmete klesane od žada i ručno tkani porculan prekriven bambusom, dokazujući da istočnjačko zanatsko naslijeđe može parirati francuskim cijenama luksuza.

Sportski gigant Anta, koji je na domaćem tržištu tiho pretekao Nike i Adidas, otvorio je svoju prvu sjevernoameričku vodeću prodavaonicu na Beverly Hillsu u veljači 2026. Na tržištu se ne natječu cijenom, već inovacijama u materijalima i kulturološkim kredibilitetom. Njihovo vlasništvo nad brendovima Arc’teryx, Salomon i Wilson kroz akviziciju Amer Sportsa signalizira kompaniju s istinskim globalnim ambicijama.

Vaša sljedeća kava mogla bi biti kineska

Luckin Coffee jedno je vrijeme bio priča koja je služila više kao opomena nego bilo što drugo. Bio je to kineski lanac koji se urušio u računovodstvenom skandalu teškom 300 milijuna dolara. No, njihov je povratak bio nevjerojatan. Danas je Luckin Coffee iznimno profitabilan i agresivno se širi po Manhattanu. Njihov povratak na tržište temeljio se na nemilosrdno učinkovitom modelu:

• Surađuju isključivo s top 10% globalnih dobavljača kave.
• Posjeduju vlastite kapacitete za prženje kako bi eliminirali posredničku maržu od 10% do 20%.
• Prilagodili su svoj format bezgotovinske aplikacije kako bi bili u skladu sa zabranom bezgotovinske maloprodaje u New Yorku.

Samo u 2024. godini kompanija je na tržište lansirala 119 novih stavki na jelovniku.

Čaj nosi još dublju priču. Chagee, brend podrijetlom iz Yunnana čije ime aludira na kinesku riječ za čajanu, odlučio se za odvažan korak: donosi vrhunski “svježi mliječni čaj od čistog lista” diljem jugoistočne Azije i priprema se za europsku ekspanziju bez ublažavanja profila okusa za zapadnjačko nepce. Bez sintetičkih baza u prahu, bez šećernih bombi. Samo čisti list čaja, vrhunsko svježe mlijeko i patentirani automatizirani aparat za kuhanje koji proizvodi napitak za osam sekundi. U Maleziji je postao prvi brend svježe pripremljenog čaja koji je certificiran u sklopu programa zdravije prehrane Ministarstva zdravstva. “Tihe prodavaonice”, u kojima rade zaposlenici s oštećenjem sluha, dodatno povezuju brend s lokalnim zajednicama.

Ljepota i wellness: “China-maxxing”

“China-maxxing” je trend koji se učvrstio na TikToku. Zapadni influenceri snimaju se kako prelaze s ledenih napitaka na toplu vodu, kuhaju jabuke za probavu, pripremaju congee (rižinu kašu), koriste gua sha alate za limfnu drenažu i prakticiraju qi gong. Sve je to preuzeto iz tradicionalne kineske medicine. Hashtag #ChinaMaxxing možda nosi šaljiv naziv, ali otkriva stvarnu iscrpljenost reaktivnom zapadnom wellness kulturom.

U kozmetici, Mao Geping, koji je dobio naziv po jednom od najpoznatijih kineskih šminkera, izravno se natječe s brendovima poput Diora i Armani Beautyja u velikim robnim kućama i predstavlja predvodnika C-beauty (kineske ljepote) trenda. Umjesto korištenja zapadnjačkog konturiranja za maskiranje crta lica, njihove formulacije slave monolidne oči, toplije podtonove i ravnije strukture lica kroz filozofiju “svjetla i sjene” ukorijenjenu u estetici carskog dvora. Filteri proširene stvarnosti (AR) omogućuju korisnicima diljem svijeta da isprobaju izgled “Carice Wu Zetian” prije kupnje.

Igračka koja je srušila internet

Nijedan predmet ne oslikava bolje trenutak kineskoga kulturnog buma od Labubua. Šumski vilenjak nordijskog dizajna s đavolskim osmjehom, kojeg je kreirao umjetnik Kasing Lung (rođen u Hong Kongu, odrastao u Nizozemskoj, a danas živi u Belgiji), kompanija Pop Mart sa sjedištem u Pekingu pretvorila je u kolekcionarsku igračku 2019. godine.

Proizvod je bio relativno anoniman sve dok k-pop megazvijezda Lisa nije objavila fotografije s gigantskim plišanim Labubuom 2024. ožujka pred svojih 100 milijuna pratitelja. To je pokrenulo skok prihoda od 726% za kolekciju “The Monsters”, generirajući više od 419 milijuna dolara samo te godine.

Vodeće prodavaonice kompanije Pop Mart, koje podsjećaju na galerije, i njihov ritual kupnje vilenjaka “na slijepo” (blind box) pretvorili su ono što su kritičari odbacivali kao jeftinu plastiku u željeni emocionalni umjetnički predmet. Suradnje sa zapadnim punk umjetnicima spojile su riot grrrl kulturu s istočnjačkim kolekcionarskim formatima. Rezultat je bio nešto istinski novo.

Infrastruktura budućnosti proizvedena u Shenzhenu

Kulturna priča ima i svoju tehnološku podlogu. BYD-ov premium podbrend Denza lansirao je svoj model Z9GT u Europi sredinom 2026. godine po cijeni od 115.000 eura – skuplje od Porsche Taycana. Vozilo je opremljeno tehnologijom brzog punjenja (“Flash Charging”) kapaciteta 1.500 kW, koja omogućuje punjenje od 10% do 97% za devet minuta, čak i na temperaturi od -30°C. Kompanija se ne natječe cijenom. Natječe se inženjeringom.

DJI, unatoč tomu što se suočava s američkom tarifom od 170% i zabranom uvoza novih modela, i dalje kontrolira oko 80% američkog tržišta komercijalnih i potrošačkih dronova. Zabrana postoji jer ih nijedan domaći proizvođač još uvijek ne može zamijeniti. Ta činjenica govori više o kineskoj tehnološkoj poziciji od bilo koje trgovinske statistike.

Kina se sa svojim brendovima još uvijek nije ustoličila na Zapadu; tek je otvorila nekoliko trgovina, natočila vam šalicu čaja, objesila sliku na zid i pokazala igračku koju ne možete ispustiti iz ruku. Pitanje za zapadne brendove više nije treba li sve ovo shvatiti ozbiljno, već jesu li već zakasnili na ovaj tsunami promjena.

Objava Kraj ere jeftine plastike: Kina više ne kopira Zapad, sada stvara luksuzne brendove pojavila se prvi puta na Republika.

U Bagdadu 2026. godine moć i sila još se uvijek izražavaju američkim riječima, ali sigurnost, obrazovanje i svakodnevni život sve više oblikuju kineski algoritmi, infrastruktura i kapital. Dok Washington drži prst na okidaču u Hariru, Peking potpisuje ugovore koji mu osiguravaju utjecaj u Iraku za sljedećih pedeset godina.

Dok američka baza u Hariru strahuje od iranskih raketa, na jugu Iraka, gdje se pustinja spaja s Perzijskim zaljevom, odjekuju kineske vojne i logističke vježbe. Dok se Amerika bavila dometom projektila, Kina je provela možda najuspješniju „opsadu“ modernog doba – bez ijednog ispaljenog metka.

Zapadni energetski giganti poput Exxon Mobila i BP-a potisnuti su iz ključnih iračkih naftnih polja Majnoon i Rumaila. Ključ kineskog uspjeha nije bila vojska, već infrastruktura. Prije svega, luka Fao.

Velika luka Fao, kineska vrata Bliskog istoka

Tamo gdje su nakon 2003. godine stajale zastave zapadnih korporacija kao simboli američkog „oslobađanja“, danas dominiraju kineske kompanije poput China National Petroleum Corporation i China National Offshore Oil Corporation.

Vrhunac kineskog utjecaja nije samo nafta, već i projekt luke Grand Faw, poznate i kao Al Faw. Ta luka predstavlja logističko srce kineske strategije na Bliskom istoku. Iako je glavni izvođač radova južnokorejski Daewoo Engineering & Construction, upravo Kina integrira projekt u svoju globalnu inicijativu „Pojas i put“.

Luka Fao bit će jedna od najvećih na svijetu. S gazom od gotovo 20 metara moći će primati i najveće teretne brodove, ali i potencijalno služiti kao logistička potpora kineskoj mornarici.

Projekt vrijedan 17 milijardi dolara povezuje Irak s kineskim Pomorskim putem svile te željezničkim i autocestovnim koridorima prema Turskoj i Europi, potpuno zaobilazeći Sueski kanal. Time Kina pretvara Irak u kopneni most između Azije i Europe, dok američke strategije pomorske blokade Malajskog prolaza postaju sve manje relevantne.

Odlazak Exxona, simbol kraja američke energetske ere

Američki gigant Exxon Mobil je 1. siječnja 2024. godine službeno predao upravljanje naftnim poljem West Qurna 1 kineskoj kompaniji PetroChina.

Za razliku od američkog modela, Kina nije postavljala političke uvjete. Dok je Exxon tražio sigurnosna jamstva od Washingtona i Bagdada, kineske kompanije su jednostavno dovele radnike, podigle kampove i nastavile bušenje.

Poruka Iraku bila je jasna: Zapad donosi komplikacije, Istok donosi rješenja i novac.

Još važnije, Exxon je desetljećima imao gotovo nezamjenjivu ulogu zahvaljujući naprednim EOR tehnologijama za iscrpljivanje posljednjih rezervi iz starih naftnih polja. Kina je sada dosegnula tehnološku razinu koja je nekada bila isključivi američki monopol, što predstavlja ozbiljan udarac američkoj energetskoj dominaciji.

West Qurna 1 jedno je od najvećih naftnih polja na svijetu, s rezervama većim od 20 milijardi barela. Odlaskom Exxona, Amerika je praktički ostala bez većeg energetskog projekta na jugu Iraka, dok Kina postaje apsolutni gospodar tog prostora.

Zanimljivo je da je Irak krajem 2025. godine pozvao Exxon da se vrati, ali ne radi eksploatacije nafte, nego zbog modernizacije infrastrukture i skladišnih kapaciteta u Singapuru. Time je nekadašnji strateški partner sveden na ulogu tehničkog izvođača.

Kina gradi škole, Amerika čuva baze

Kina je u Iraku uspostavila model koji Sjedinjene Države teško mogu pratiti – sustav „nafta za projekte“.

Irak kineskim kompanijama plaća naftom, dok zauzvrat dobiva škole, ceste, luke i elektrane. Na taj način dolar i američki financijski utjecaj postaju gotovo nepotrebni.

Bivši irački premijer Mohammed Shia’ Al Sudani u travnju 2025. godine objavio je završetak prve faze izgradnje 1.000 modernih škola diljem zemlje.

Tijekom 2025. godine završene su desetine novih škola u Bagdadu, Maysanu i Diwaniyi, dok je druga faza projekta, koja predviđa dodatnih 3.000 škola, već ušla u realizaciju.

Kako bi financirao novi investicijski ciklus vrijedan oko dvije milijarde dolara godišnje, Irak je u kolovozu 2025. povećao izvoz sirove nafte Kini sa 100.000 na 150.000 barela dnevno.

Zračne luke, autoceste i energetska revolucija

Kineski građevinski gigant China State Construction Engineering Corporation privodi kraju izgradnju međunarodne zračne luke Nasiriyah. Projekt uključuje moderan terminal, kontrolni toranj, hotel s četiri zvjezdice i autocestu dugu 25 kilometara koja povezuje zračnu luku s gradom. Nasiriyah se time pretvara u novo logističko središte južnog Iraka.

U pokrajini Karbala kineska kompanija CITIC Group gradi jednu od najvećih termoelektrana u zemlji, Al Qairat. Istodobno, PowerChina razvija prvi dio golemog solarnog parka kapaciteta 2.000 MW, čime Kina pokušava preuzeti vodeću ulogu i u zelenoj tranziciji Iraka.

U pokrajini Di Kar kineske tvrtke grade veliki medicinski kompleks poznat kao „Medicinski grad“, dok je početkom 2026. godine PowerChina potpisala ugovor vrijedan oko 2,4 milijarde dolara za izgradnju postrojenja za desalinizaciju morske vode u Basri.

Osim infrastrukture, Kina mijenja i urbani izgled iračkih gradova. Projekti poput luksuznog kompleksa „Akoya 3“ u Bagdadu uključuju moderne stambene jedinice, trgovačke centre i rekreativne zone.

Juan protiv dolara

Trgovinska razmjena između Kine i Iraka dosegnula je 54 milijarde dolara tijekom 2024. godine, dok je kineski izvoz u Irak tijekom 2025. premašio 17 milijardi dolara, što je rast od 57 posto u odnosu na 2020. Irak je danas treći najveći izvor sirove nafte za Kinu.

Kako bi smanjila ovisnost o američkom financijskom sustavu, Središnja banka Iraka omogućila je izravna plaćanja kineskim partnerima u juanima. Time irački trgovci mogu brže poslovati bez ograničenja američkog Ministarstva financija.

Huawei i Bagdad pod digitalnim nadzorom

Kompanija Huawei u Bagdadu ne prodaje samo telekomunikacijsku opremu. Ona gradi kompletan sustav digitalnog nadzora pod nazivom „Safe City Solution“.

Projekt je započeo u četvrti Karada, a planirano je postavljanje više od 20.000 kamera diljem glavnoga grada. Te kamere koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje lica u stvarnom vremenu. Dok su američke kontrolne točke vidljive, spore i često frustrirajuće za građane, Huawei nudi nevidljive digitalne kontrolne točke.

Paradoksalno, iračka država sada ovisi o kineskom softveru kako bi održavala red i sigurnost u vlastitom glavnom gradu.

Huawei je, kroz suradnju s iračkim operaterom Asiacell, uspostavio i prvi inteligentni IP mrežni sustav u regiji – infrastrukturu koja omogućuje razvoj pametnih gradova, inspekcijskih dronova i digitalne ekonomije.

Kina nije morala rušiti zidove američkih baza. Jednostavno je izgradila novi digitalni svijet oko njih i pretvorila američke baze u izolirane otoke unutar kineskog oceana podataka.

Novi hladni rat više se ne vodi tenkovima

Dok se američki utjecaj u Iraku polako topi na naftnim poljima Majnoona i u hodnicima kineskih škola, Peking paralelno gradi nova uporišta diljem svijeta, od kambodžanske baze Ream do Džibutija i Salomonskih Otoka.

Jedan potpis na infrastrukturnom ugovoru danas može imati veći geopolitički značaj nego desetljeća vojnih patrola.

Od iračkih 5G mreža do pacifičkih luka, arhitektura globalne moći se promijenila. Novi hladni rat ne vodi se samo oružjem, već cestama, podacima, energijom i algoritmima.

Objava Bez ispaljenog metka: Kina preuzima ključne američke pozicije i gradi novi svjetski poredak pojavila se prvi puta na Republika.

Trumpove izjave uslijedile su nakon dvodnevnog samita u Pekingu, poslije kojeg je izjavio da „nije preuzeo nikakvu obvezu ni u jednom smjeru” u pogledu ovog samoupravnog otoka – kojeg Kina smatra dijelom svog teritorija i nije isključila mogućnost zauzimanja silom.

Nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Trump je također rekao da će uskoro odlučiti hoće li odobriti paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11 milijardi dolara.

Američka administracija zakonski je obvezna osigurati Tajvanu sredstva za samoobranu, ali je često morala usklađivati to savezništvo s održavanjem diplomatskih odnosa s Kinom.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te prethodno je izjavio da Tajvan ne treba proglasiti formalnu neovisnost jer se već smatra suverenom nacijom.

U subotu je glasnogovornica predsjednika, Karen Kuo, rekla kako je „samorazumljivo” da je Tajvan „suverena, neovisna demokratska država”.

Međutim, dodala je da je Tajvan predan održavanju statusa quo s Kinom – u kojem Tajvan niti proglašava neovisnost od Kine, niti se s njom ujedinjuje.

Mnogi Tajvanci smatraju se dijelom zasebne nacije, iako je većina za održavanje trenutačnog statusa.

Ustaljeno stajalište Washingtona jest da ne podržava tajvansku neovisnost, pri čemu je nastavak odnosa s Pekingom uvjetovan prihvaćanjem da postoji samo jedna kineska vlada.

U intervjuu za Fox News nakon sastanaka s predsjednikom Xijem, Trump je ponovio da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila, jasno dajući do znanja da ne želi sukob s Pekingom.

„Ne želim da netko krene prema neovisnosti”, rekao je.

„Znate, trebali bismo putovati 9500 milja (15 289 km) kako bismo vodili rat. To ne želim. Želim da se oni smire. Želim da se Kina smiri.”

Na letu natrag za Washington, američki predsjednik rekao je novinarima da su on i Xi „mnogo” razgovarali o otoku, ali je izjavio da je odbio raspravljati o tome bi li ga SAD branio.

Xi ima „vrlo čvrste stavove” o otoku i „ne želi vidjeti pokret za neovisnost”, rekao je Trump.

Peking je bio glasan u svom nesviđanju tajvanskog predsjednika, kojeg je ranije opisao kao „stvaratelja nevolja” i „razaratelja mira s obiju strana tjesnaca”.

Kina je posljednjih godina pojačala vojne vježbe oko otoka, što je podiglo napetosti u regiji i stavilo na kušnju ravnotežu koju je Washington postigao.

Trump je rekao da će se o predstojećem paketu naoružanja razgovarati s tajvanskim vodstvom.

Dodao je: „Reći ću da moram razgovarati s osobom koja trenutačno, znate, znate tko je to, vodi Tajvan.”

SAD nema formalne odnose s Tajvanom, iako održava značajne neformalne odnose. Američki predsjednici tradicionalno ne razgovaraju izravno s tajvanskim čelnikom, a takav bi potez vjerojatno izazvao značajne napetosti s Pekingom.

„Naša je nacija zahvalna predsjedniku Trumpu na njegovoj kontinuiranoj potpori sigurnosti u Tajvanskom tjesnacu od njegova prvog mandata”, izjavio je tajvanski predsjednički glasnogovornik.

„Tajvan će nastaviti produbljivati suradnju sa SAD-om kako bi postigao mir putem snage, osiguravajući da mir i stabilnost diljem Tajvanskog tjesnaca ne budu ugroženi ili narušeni, što služi zajedničkim interesima Tajvana, SAD-a i globalne demokratske zajednice.”

Objava Tajvan ustraje za svoju neovisnost nakon Trumpova upozorenja pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija poduzela je korake kako bi blokirala financiranje solarne tehnologije proizvedene u Kini zbog straha da bi ta tehnologija mogla predstavljati sigurnosnu prijetnju europskoj elektroenergetskoj mreži, pa čak i izazvati velike nestanke struje.

Odluka, koja je potvrđena 4. svibnja, odražava rastuću zabrinutost u Bruxellesu da ovisnost Europe o kineskoj zelenoj tehnologiji čini Uniju ranjivom na sigurnosne prijetnje.

Zabrana financiranja usmjerena je na solarne invertere, koji se često opisuju kao mozak sustava za proizvodnju solarne energije.

Ti solarni inverteri uređaji su koji pretvaraju solarnu energiju u upotrebljivu električnu energiju. Povezani su s internetom i često im se može pristupiti na daljinu radi održavanja i ažuriranja softvera.

Najgori scenarij: Blackout diljem Europe?

„Sve kompanije koje proizvode invertere imaju nešto poput prekidača za gašenje”, rekao je za DW Kristof Podewils, glavni tajnik Europskog vijeća za proizvodnju solarne opreme.

Prekidač za gašenje i druge veze na daljinu normalno se koriste radi sigurnosti ili stabilizacije mreže. No stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju da bi, u najgorem slučaju, hakeri ili neprijateljski državni akteri mogli iskoristiti te veze na daljinu kako bi poremetili opskrbu električnom energijom.

Tijekom 2024. godine 61 posto svih invertera uvezenih u Europu dolazilo je iz Kine, prema podacima istraživačke skupine Lum sa sjedištem u Ženevi. Huawei i Sungrow dva su proizvođača invertera koji dominiraju ne samo europskim nego i globalnim tržištem. Nekoliko kineskih proizvođača već je isporučilo opremu za više od 220 gigavata .

Solarna elektrana u blizini Seville u Španjolskoj. Polje pomičnih zrcala fokusira svjetlost na središnji toranj.Solarna elektrana u blizini Seville u Španjolskoj. Polje pomičnih zrcala fokusira svjetlost na središnji toranj.

„Da to stavimo u odnos, kontrola nad otprilike 10 gigavata već bi bila dovoljna da izazove velike poremećaje u europskoj elektroenergetskoj mreži”, rekao je Podewils.

Sumnjivi komunikacijski uređaji u solarnoj tehnologiji

Ne postoji nijedan poznat slučaj da su inverteri proizvedeni u Kini korišteni za gašenje dijelova europske mreže. No zabrinutost je pojačana nakon što je Reuters 2025. objavio da su američki energetski dužnosnici otkrili sumnjive komunikacijske uređaje unutar nekih invertera proizvedenih u Kini. „Prijetnja je stvarna”, rekla je stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Swantje Westphal. „To nije izmišljena hipoteza.”

Rasprava o inverterima dolazi u trenutku kada Europa preispituje svoju širu ovisnost o uvozu kineske tehnologije za čistu energiju. Prema podacima skupine Lum, Kina sudjeluje s 98 posto uvoza solarnih panela i s 88 posto uvoza litij-ionskih baterija u Europu.

Tko je kriv za totalni „black out” u Španjolskoj?

Ta organizacija upozorila je da funkcije daljinskog pristupa u povezanim energetskim tehnologijama mogu stvoriti potencijalne ranjivosti u elektroenergetskim sustavima.

Bruxelles sve češće zauzima oštriji stav prema kineskom uvozu koji se smatra ili sigurnosnim rizikom ili prijetnjom europskoj industriji. U ožujku je Europska komisija predstavila Zakon o industrijskom ubrzanju, čiji je cilj usmjeravanje većeg financiranja prema europskim zelenim tehnologijama, uključujući baterije i električna vozila.

Komisija je također predstavila reviziju Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koja će Bruxellesu dati veće ovlasti za ograničavanje kineskih kompanija u kritičnoj infrastrukturi, poput komunikacija ili opskrbe energijom diljem Europske unije.

Prema najnovijim mjerama, sredstva EU-a kojima izravno upravljaju Komisija i institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj više se ne mogu koristiti za kupnju solarnih invertera proizvedenih u Kini. Ograničenja se ne odnose na kupnje koje izravno obavljaju države članice EU-a, a postojeći kineski inverteri instalirani diljem Europe mogu ostati u uporabi.

„To je korak u dobrom smjeru”, rekla je Westphal. „Ali nismo zabranili te kineske invertere na našem tržištu.”

Mogu li europski inverteri nadoknaditi manjak?

Trenutačno se 80 posto novih solarnih sustava u Europi oslanja na kineske invertere, prema podacima Europskog vijeća za proizvodnju solarne opreme. Ako se kineski dobavljači udalje od zadovoljavanja europske potražnje, europski proizvođači morat će popuniti značajan jaz.

No Podewils smatra da su europski dobavljači spremni: „Moguće je povećati proizvodne kapacitete za samo nekoliko mjeseci do razine potrebne za pokrivanje potražnje.” Očekuje se da će inverteri proizvedeni u Europi biti nešto skuplji od kineskih alternativa — za oko 2 posto, prema riječima jednog dužnosnika Europske komisije.

No Podewils tvrdi da je taj dodatni trošak opravdan. „To je kao uplata osiguranja”, kaže on.

Objava Europska unija u kineskim solarnim panelima vidi novi strateški rizik pojavila se prvi puta na Republika.

Dobro jutro. Angela Skujins piše vam ovaj četvrtkov bilten iz belgijske prijestolnice, gdje mogu s tihom sigurnošću reći da su svima onima koji ne uživaju u državnom prazniku oči čvrsto uprte u ono što se događa gotovo 8000 kilometara istočnije.

Prije nego što je američki predsjednik Donald Trump u utorak napustio Bijelu kuću i krenuo na gotovo 14-satni let za kinesku prijestolnicu, jednostavnim je rječnikom istaknuo važnost ovog posjeta. „Mi smo dvije supersile”, rekao je bez ustručavanja.

„Mi smo najsnažnija nacija na svijetu u vojnom smislu. Smatra se da je Kina na drugom mjestu”, dodao je Trump. Nakon slijetanja, obojica predsjednika izrazila su nadu da će sastanak – koji se smatra najvažnijim bilateralnim susretom u 2026. godini – uroditi plodom po pitanju rata u Iranu, trgovine i Tajvana.

No, Xi Jinping je upozorio na to kako bi se sastanak mogao percipirati sa strane te je upitao svog kolegu mogu li dvije zemlje nadići „Tukididovu zamku” i „iskovati novi model odnosa između velikih sila”. Referirao se na ideju da, kada sila u usponu prijeti istisnuti etabliranu silu, rezultat često bude rat. „Čast mi je biti s vama. Čast mi je biti vaš prijatelj”, uzvratio je Trump.

Europa na marginama: Strah od dogovora u dvoje

Kako piše Stefan Grobe, Europa sve ovo promatra s periferije, pitajući se kako će se kontinent naći ukliješten između dviju supersila, i hoće li uopće.

Glavna točka spora su rijetki zemni metali, pri čemu Kina drži monopol nad 17 elemenata koji se koriste za proizvodnju ključnih tehnologija. Problem je u tome što Peking može – i već je to činio – zatvoriti opskrbu poput slavine. Baš kao i Bruxelles, i Washington žudi za ovim mineralima.

Najgori mogući scenarij za Europu jest taj da Trump, koji je u Peking otputovao pod najmračnijim ekonomskim oblacima svoje političke karijere, sklopi dogovor koji će europski blok ostaviti na cjedilu. Stručnjaci ne mogu isključiti takav ishod.

„Realistično gledano, razgovori Trumpa i Xija postaju vrlo bilateralni”, rekao je Jonas Parello-Plessner, gostujući suradnik u indo-pacifičkom programu Njemačkog Marshallovog fonda (GMF). „A jedno je sigurno – Trump će govoriti samo u svoje ime.”

Zastupnik u Europskom parlamentu Michael Bloss, član izaslanstva zaduženog za odnose Bruxellesa i Pekinga, izjavio je da Europa mora shvatiti da ne sjedi za stolom tijekom ovih pregovora koji bi mogli utjecati na njezinu budućnost, te da opstanak kontinenta ovisi o tome hoće li progovoriti jednim, snažnim glasom. „Kina provodi ovu politiku podijeli pa vladaj”, rekao je Bloss, „ali za nas se postavlja pitanje kako dobiti više autonomije i suvereniteta?”

Energetska ovisnost: Kineska dominacija nad baterijama

Rasprava o ovisnosti zahuktava se i na domaćem terenu. Kako izvještava Marta Pacheco, ministri energetike na Cipru su se u srijedu suočili s europskom ovisnošću o kineskoj dominaciji u skladištenju energije.

Prema podacima globalne istraživačke tvrtke Wood Mackenzie, kineske tvrtke sada kontroliraju ogromnu većinu europskog tržišta baterijskih sustava za skladištenje energije, čineći više od 80% segmenta za kućanstva i gotovo 88% uvoza litij-ionskih baterija.

Analitičari smatraju da bi Europa mogla smanjiti svoju stratešku ovisnost o Kini u industrijama čiste energije, ali je zamjena Pekinga u cijelom opskrbnom lancu vjerojatno nerealna unutar idućeg desetljeća. „Iako je od kasnih 2010-ih došlo do znatnog pada ulaganja kineskih energetskih tvrtki, kao i do većeg nadzora nad kineskim izravnim stranim ulaganjima općenito, nasljeđe kineskog sudjelovanja u energetskom sustavu i dalje je prisutno”, stoji u dokumentu Instituta za sigurnosne studije EU-a.

EK šalje tim u Budimpeštu: Mađarska investicijska banka kao rješenje za novac iz EU-a?

Europska komisija traži načine kako pomoći Mađarskoj da deblokira milijarde iz EU fondova, šaljući delegaciju u Budimpeštu sljedećeg tjedna dok vrijeme istječe.

Bruxelles je upozorio Budimpeštu da će biti teško primiti punih 10 milijardi eura iz fonda za oporavak prije kolovoškog roka, sugerirajući da bi mogla dobiti cjelokupna bespovratna sredstva, ali ne i zajmove. Ipak, Komisija će poslati tim visokih dužnosnika kako bi napravili detaljniju procjenu s novom vladom.

Kako istražuju Sandor Zsiros i Luca Bertuzzi, jedna od opcija koju Komisija razmatra jest korištenje nacionalne investicijske banke Exim Bank za usmjeravanje sredstava. Međutim, Bruxelles se također pribojava da će izgubiti nadzor nad procesom, što se smatra ključnim s obzirom na to da je osnovni razlog blokade sredstava vladavina prava.

Mađarska će dobiti gotovinu u predujmovima samo ako uspije ispuniti kriterije koje je postavila Komisija, a vremena je malo. Ipak, korištenje mađarske investicijske banke kao instrumenta za buduće projekte omogućilo bi isplate čak i ako nisu svi uvjeti unaprijed ispunjeni.

Bruxelles traži od država EU-a prekid „barbarskih” praksi preobraćenja

Države EU-a moraju poduzeti brze korake kako bi okončale „barbarske” i „sramotne” prakse preobraćenja usmjerene protiv LGBTQI+ osoba, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za ravnopravnost, odgovarajući na građansku inicijativu koja je prikupila preko milijun potpisa.

Prakse preobraćenja obuhvaćaju intervencije poput psihoterapije, primjene lijekova, elektrošokova i egzorcizma, čiji je cilj promjena seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja osobe.

Često uključuju zlostavljanje, nasilje i ponižavanje. „To je mučenje, te fizičko i psihičko zlostavljanje koje može dovesti do teške depresije ili samoubojstva”, rekla je Lahbib. Službena preporuka bit će predstavljena iduće godine. Međutim, to je i dalje manje od opće zabrane na razini EU-a koju je građanska inicijativa zahtijevala od Komisije.

Lahbib je priznala nedostatak jednoglasnosti među državama članicama. Članak 19. ugovora EU-a zahtijeva jednoglasnost za donošenje zakona koji suzbijaju diskriminaciju, uključujući onu na temelju seksualne orijentacije. Direktiva o ravnopravnosti stoji u ladici još od 2008. godine.

„Nismo htjeli ulaziti u desetljeća rasprava kao što to činimo s Direktivom o jednakom tretmanu”, izjavila je Lahbib. „Stoga radije gradimo na dobroj volji, na osviještenosti i na činjenici da, ako i dalje vjerujemo da je naša unija unija slobode, izražavanja i jednakosti, moramo to zabraniti.”

Objava „Mi smo dvije supersile” – gdje je tu Europa? pojavila se prvi puta na Republika.