Kako piše Politico, državama kandidatima, od kojih neke već desetljećima čekaju članstvo u EU, bit će ponuđen dosad nezabilježen oblik „postupne integracije“ u jedinstveno tržište, uključujući trgovinu bez zapreka i pristup istraživačkim programima, dok se njihove pristupne prijave budu obrađivale, navodi se u nacrtu plana.

Jedinstveno tržište prvi je prioritet za ekonomsku konvergenciju – navodi se u analizi pogodnosti koje bi kandidatima trebale biti ponuđene prije proširenja.

Ranija integracija otvorila bi mogućnosti za tvrtke iz Unije, ojačala europske lance vrijednosti i smanjila strateške ovisnosti. Komisija će utvrditi gdje potvrđena regulatorna usklađenost i sposobnost provedbe pravila omogućuju dublje sudjelovanje u istraživanju, inovacijama i industrijskoj suradnji, kao i širi pristup tržištu. Kako se navodi, prioritet treba dati mogućnostima koje unapređuju pripreme za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama.

Analiza, koju nadzire Alexandre Adam, jedan od glavnih savjetnika Ursule von der Leyen i bivši suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, radikalno bi promijenila pristup EU zemljama u njegovu susjedstvu.

Trenutačno su gotovo sve ekonomske koristi bliže suradnje rezervirane za članice EU, a ni jedna nova država nije pristupila Uniji od primanja u članstvo Republike Hrvatske 2013. godine.

U okviru Adamova paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori bit će ponuđene mape puta čiji je cilj ubrzavanje procesa pristupanja EU tijekom sljedećih godina.

Kod drugih zemalja, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces traje znatno dulje, a raste zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo ili se više približiti Rusiji ili Kini.

Prema planu Komisije, ekonomske koristi ponuđene kandidatima ovisit će i o njihovoj podršci vanjskopolitičkim ciljevima EU, dok će pristup jedinstvenom tržištu biti uvjetovan time da ključne tehnologije ne dijele s neprijateljskim državama i trgovinskim konkurentima.

Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, sudjelovanje u osjetljivim sektorima mora biti praćeno suradnjom u provjeri ulaganja, kontroli izvoza, provedbi sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija – navodi se u dokumentu.

Procjena pristupa trebala bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične ovisnosti i sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i lance opskrbe. Tamo gdje ti uvjeti nisu ispunjeni, opseg sudjelovanja treba prilagoditi u skladu s odgovarajućim instrumentom – istaknuto je.

Von der Leyen danas stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po zapadnom Balkanu.

Posjetit će i Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće dobiti ubrzani put prema članstvu u EU, a tijekom posjeta promovirat će ekonomske koristi bližeg usklađivanja s Unijom.

“Postupna integracija mora biti opipljiva za naše građane i kompanije”, rekao je za Politico kosovski premijer Albin Kurti.

“Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, europskim fondovima i financijskim programima, kao i zajedničkim programima u područjima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture. Podržavamo postupnu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelan proces ili zamjena za njega. Kosovo je spremno učiniti svoj dio”, poručio je Kurti.

Prema analizi, krajnji cilj država kandidatkinja treba ostati punopravno članstvo u EU.

Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme, države kandidatkinje moraju završiti rigorozan proces utemeljen na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme – navodi se.

Ipak, koristi će ovisiti i o tome hoće li države ispuniti svoje obveze.

Tamo gdje te obveze nisu ispunjene, sudjelovanje mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendirati ili povući kada za to postoje opravdani razlozi – upozorava se u prijedlogu.

Sadašnje članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti da Unija primi nove države koje bi nakon članstva mogle odustati od preuzetih obveza i poremetiti ključne europske politike.

Za vrijeme bivšeg premijera Viktora Orbána, Mađarska je koristila veto kako bi blokirala sankcije Rusiji i potporu Ukrajini.

Adamova analiza, koja bi trebala biti predstavljena najvišim dužnosnicima 6. listopada, nakon povratka von der Leyen sa zapadnog Balkana, predložit će nove uvjete za države koje pristupe EU kako bi se spriječilo nazadovanje u području demokracije i vladavine prava.

/Desk/

Objava EU državama kandidatkinjama otvara jedinstveno tržište – za Sj. Makedoniju, Kosovo, BiH, Srbiju i Tursku zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo i približiti se Rusiji ili Kini pojavila se prvi puta na Republika.

„Vodimo ispred Kine u umjetnoj inteligenciji i, iskreno, želim da tako i ostane, jer onaj tko pobijedi u umjetnoj inteligenciji – pobjeđuje“, rekao je američki predsjednik Donald Trump ranije ovog mjeseca.

Njegova izjava pokazuje koliko se natjecanje SAD-a i Kine u području umjetne inteligencije sve više promatra kao pitanje od strateške važnosti. Sjedinjene Države trenutačno imaju značajne prednosti zahvaljujući vodećim AI laboratorijima, naprednim čipovima i snažnim ulaganjima.

Washington tu tehnološku prednost koristi i kako bi zemlje diljem svijeta potaknuo da se priklone jednoj od dviju strana.

Međutim, Kina nudi drugačiji pristup koji bi nekim državama mogao biti privlačniji. Iako još zaostaje za SAD-om u najnaprednijim AI modelima, Kina brzo smanjuje tehnološki jaz i istodobno promiče otvoreniji ekosustav temeljen na dostupnosti i nižim troškovima.

Kina gradi alternativu američkom tehnološkom modelu

Kineski predsjednik Xi Jinping u srpnju je pokrenuo Svjetsku organizaciju za suradnju u području umjetne inteligencije, alternativu savezu Pax Silica koji je Trump osnovao godinu ranije s ciljem smanjenja ovisnosti o Kini u lancima opskrbe povezanima s umjetnom inteligencijom.

Više od dvije desetine država i Europska unija priključili su se Pax Silici, dok je Xi okupio 29 država, među kojima su Rusija, Indonezija i Pakistan, oko alternativne vizije otvorenih AI modela.

Takvi modeli korisnicima omogućuju slobodno preuzimanje, prilagodbu i pokretanje sustava bez plaćanja visokih naknada američkim kompanijama poput Anthropic i OpenAI.

Za programere u zemljama Globalnog juga jeftiniji kineski modeli, poput DeepSeeka ili Moonshota, mogu biti praktičniji od nešto sposobnijih američkih sustava koji zahtijevaju skupe pretplate i pristup stranim pružateljima računalne infrastrukture, smatra Eric Olander, glavni urednik China-Global South Projecta.

Otvoreni modeli sve popularniji

Prema podacima AI platforme OpenRouter, globalno korištenje kineskih AI modela u samo godinu dana poraslo je s manje od 15 posto na više od 54 posto.

Razvoj otvorenih modela nije nužno bio rezultat isključivo kineske državne strategije. Američka ograničenja izvoza najnaprednijih čipova, zajedno s manjim kineskim tržištima kapitala, potaknula su kineske developere da se više oslanjaju na otvorene modele kako bi konkurirali američkim vlasničkim sustavima.

Prednosti takvog pristupa počele su privlačiti i američke kompanije. Tvrtke poput Airbnba, DoorDasha i Shopifija koriste kineske modele zbog nižih troškova i mogućnosti veće prilagodbe.

Umjesto odabira jedne strane, kompanije općenito žele diversificirati svoje dobavljače tehnoloških rješenja, navodi Olander.

Kineska umjetna inteligencija mogla bi se širiti i kroz postojeće telekomunikacijske, cloud i hardverske mreže, posebno na tržištima u razvoju gdje kineske kompanije već imaju razvijenu distribuciju.

Što zapravo znači „pobijediti“ u AI utrci?

Jedno od ključnih pitanja jest što uopće znači pobjeda u utrci za umjetnu inteligenciju.

Različiti kriteriji – od profitabilnosti do tržišnog udjela – mogu dovesti do potpuno različitih zaključaka.

Eric Olander usporedio je situaciju s tržištem pametnih telefona, ističući da Apple možda nema najveći broj korisnika, ali ostvaruje najveći dio profita.

Sličan scenarij mogao bi se dogoditi i u umjetnoj inteligenciji: SAD bi mogao zadržati veći dio profita, dok bi Kina mogla dosegnuti veći broj korisnika.

Stručnjaci također upozoravaju da bi se razlika između najnaprednijih modela i nešto slabijih sustava mogla s vremenom sve manje primjećivati prosječnim korisnicima i kompanijama.

Neke tvrtke trebat će najnaprednije američke modele, dok će drugima kineski sustavi biti dovoljno učinkoviti za njihove potrebe.

Za mnoge korisnike pitanje bi se zato moglo svesti na odnos cijene i performansi: žele li sustav koji je višestruko skuplji, ali tehnološki nešto napredniji, ili jeftiniju alternativu koja zaostaje, ali zadovoljava njihove potrebe.

Otvorenost kineskih modela ima svoje granice

Privlačnost kineskih AI modela mogla bi, međutim, ovisiti o tome koliko će dugo ostati dostupni bez značajnih ograničenja.

Xi Jinping je na velikoj kineskoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u srpnju pozvao na veću otvorenost i suradnju u razvoju AI-ja, ali je istodobno naglasio potrebu za regulacijom i ljudskim nadzorom.

Alex Colville, analitičar australskog Instituta za stratešku politiku, smatra da bi Kina mogla biti manje sklona ostaviti najnaprednije modele potpuno otvorenima kako njihove sposobnosti budu rasle.

Prema njegovu tumačenju, Peking želi izvozom kineske tehnologije povećati međunarodni utjecaj, ali nacionalna sigurnost ostaje prioritet.

Umjesto potpune zabrane ili potpune otvorenosti, Kina bi mogla primjenjivati kombinaciju otvorenih i zatvorenih AI modela, ovisno o tome što smatra korisnim za vlastite nacionalne interese.

Moguće je i uvođenje licenciranja kojim bi se ograničilo gdje se pojedini modeli smiju koristiti.

Programeri i neke vlade već koriste kineske otvorene modele kako bi razvijali vlastite, suverene AI sustave i izbjegli svrstavanje između Washingtona i Pekinga. No pritom se postavlja pitanje koliko će dugo ti modeli ostati dostupni za slobodno korištenje.

Nepovjerenje između Washingtona i Pekinga sve je dublje

Istodobno s napretkom kineske umjetne inteligencije raste i međusobno nepovjerenje dviju najvećih tehnoloških sila.

Kako kineske kompanije predstavljaju sve sposobnije modele koji se približavaju performansama najnaprednijih sustava kompanija Anthropic i OpenAI, Washington je pojačao optužbe da Kina provodi ono što američka administracija naziva „industrijskom krađom“ američkih poslovnih tajni.

Anthropic i OpenAI objavili su izvješća u kojima tvrde da su vodeći kineski AI laboratoriji koristili rezultate američkih modela za treniranje vlastitih sustava. Taj se postupak naziva distilacija.

Anthropic je u izvješću ranije ovog mjeseca naveo da su DeepSeek i Moonshot određene korisničke upite prosljeđivali Claudeu kako bi trenirali i poboljšavali vlastite modele, pri čemu su u nekim slučajevima mogli biti izloženi osjetljivi podaci.

Peking je više puta odbacio optužbe o takvom korištenju američke tehnologije, dok DeepSeek i Moonshot nisu odgovorili na upite CNN-a.

Trump i Xi bez većeg napretka

Tema umjetne inteligencije bila je jedna od ključnih tema ovog tjedna na sastanku Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.

Xi je tijekom razgovora poručio da bi dvije zemlje trebale „iskoristiti međusobne prednosti, a ne se međusobno ograničavati“, pozivajući na dijalog o rizicima i koristima umjetne inteligencije te zajedničko sprječavanje njezine zlouporabe.

Ipak, sastanak nije rezultirao konkretnim napretkom u području umjetne inteligencije, osim formalnog dogovora o dijalogu i uspostavljanju komunikacijskog kanala.

Stručnjaci to povezuju s dubokim nepovjerenjem između dviju država. Washington i Peking i dalje imaju vrlo različite poglede na budućnost umjetne inteligencije i njezinu ulogu u globalnoj tehnologiji.

Za mnoge zemlje koje se ne žele jasno prikloniti ni SAD-u ni Kini, upravo će cijena, dostupnost, mogućnost prilagodbe i razina tehnoloških sposobnosti biti ključni čimbenici pri izboru AI tehnologije.

Utrka za umjetnu inteligenciju tako se ne vodi samo između američkih i kineskih kompanija. Sve više postaje i borba za korisnike, programere, infrastrukturu i tehnološke saveznike diljem svijeta.

Objava SAD želi da svijet odabere stranu u utrci za umjetnu inteligenciju, no kineski model mnogima je privlačniji pojavila se prvi puta na Republika.

Prema informacijama četiriju izvora upoznatih sa slučajem, američka vojska počela je pripremati operaciju nakon što je u izvješću navedeno da kineski brod na Bliskom istoku prevozi dijelove namijenjene programu nuklearnog naoružanja. Dvojica izvora navela su da su se naoružani pripadnici američke vojske pripremali za ukrcavanje na brod, dok su vojni zrakoplovi već bili u zraku.

Umjetna inteligencija pogrešno identificirala teret

Situacija se promijenila kada su dužnosnici detaljnije provjerili obavještajno izvješće koje je sastavio analitičar američkog Zapovjedništva za specijalne operacije.

Utvrđeno je da je analitičar pri izradi izvješća koristio umjetnu inteligenciju, a chatbot je pogrešno identificirao materijal koji je brod prevozio. CNN nije uspio doznati o kakvom se teretu točno radilo.

Jedan od izvora izvješće je opisao kao „potpuno lažno“, upozoravajući da je situacija „zamalo izazvala rat“.

Moguća američka vojna akcija protiv kineskog broda mogla je dovesti do ozbiljne eskalacije i oružanog sukoba između Washingtona i Pekinga.

Chatbot spojio javne i tajne obavještajne podatke

Prema navodima izvora, analitičar je chatbotu postavio pitanje povezano s obavještajnim podacima o popisu tereta na brodu. Podaci su potjecali iz američkog Zapovjedništva za specijalne operacije na Pacifiku, sa sjedištem na Havajima.

Chatbot je pritom spojio javno dostupne obavještajne informacije s tajnim podacima dobivenima presretanjem komunikacija kojima raspolaže američka vlada. Na temelju tih podataka izveo je pogrešan zaključak o materijalu koji se navodno nalazio na brodu.

Nije poznato je li analitičar koristio komercijalno dostupan chatbot ili alat koji je razvila američka vlada.

Nakon toga analitičar se ponovno poslužio umjetnom inteligencijom kako bi rezultate oblikovao u standardno obavještajno izvješće, vrstu dokumenta kojoj vojni dužnosnici vjeruju. Izvješće je potom distribuirano.

Pentagon ubrzava primjenu umjetne inteligencije

Ovaj slučaj otvara pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u vojnim i obavještajnim operacijama, osobito pri procjeni potencijalnih ciljeva tijekom oružanih sukoba.

Američka vojska i obavještajna zajednica sve više koriste AI za analiziranje velikih količina podataka, odabir ciljeva, logistiku i upravljanje opskrbnim lancima. Cilj je ubrzati donošenje odluka i spriječiti tehnološko zaostajanje za potencijalnim protivnicima.

Američki ministar obrane Pete Hegseth u siječnju je predstavio strategiju ubrzanja primjene umjetne inteligencije u Ministarstvu obrane. Strategija predviđa širu dostupnost AI alata vojnim i civilnim djelatnicima.

Međutim, američki dužnosnici upozoravaju da se različiti dijelovi vojske i obavještajne zajednice koriste različitim alatima, pravilima i sigurnosnim standardima. Ne postoji jedinstven sustav provjere informacija koje ti alati generiraju, zbog čega se njihova pouzdanost može značajno razlikovati.

Upozorenja zbog ljudskog nadzora i pogrešnih odluka

Slučaj kineskog broda istaknuo je neposredan rizik: donošenje vojnih odluka na temelju netočnih ili obmanjujućih informacija koje je proizvela umjetna inteligencija.

Jedan od izvora upozorio je da se upotreba AI-ja pri odabiru ciljeva ubrzava, dok jasne smjernice o ljudskom nadzoru i sprječavanju civilnih žrtava ili slučajnog napada na vlastite snage nisu dovoljno definirane.

Prema riječima izvora upoznatih sa situacijom, slične pogreške, poznate kao „halucinacije“ umjetne inteligencije, nisu izoliran slučaj u američkoj obavještajnoj zajednici.

Kako je jedan od izvora sažeo problem: „Umjetna inteligencija omogućuje vam da brže dođete do loše ideje.“

Objava AI izvješće zamalo izazvalo oružani sukob SAD-a i Kine: Pogrešna procjena kineskog broda pokrenula vojnu operaciju pojavila se prvi puta na Republika.

Kina je oštro kritizirala tvrdnje o „zlonamjernom natjecanju“ u području umjetne inteligencije (AI), upozorivši da narativi o prijetnjama i sukobu ugrožavaju napore međunarodne zajednice da uspostavi pravila za razvoj i upravljanje tom tehnologijom.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je nakon što je izvršni direktor američke kompanije Anthropic, Dario Amodei, pozvao na usporavanje razvoja umjetne inteligencije – ali na način koji bi spriječio Kinu da preuzme vodstvo u globalnoj utrci za najnaprednijim AI sustavima.

U posljednjih tjedan dana vodeći stručnjaci i zaposlenici velikih američkih AI laboratorija sve otvorenije upozoravaju na potencijalne opasnosti umjetne inteligencije. Neki su otišli toliko daleko da upozoravaju kako bi nekontrolirani razvoj naprednih modela mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu.

Američki predsjednik Donald Trump, međutim, zauzima drukčiji stav. Njegov je prioritet osigurati da SAD razvija umjetnu inteligenciju brže od Kine.

Kina: „Prijetnje i sukob nisu ni u čijem interesu“

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun u ponedjeljak je rekao da „narativi o prijetnji, sukobu i zlonamjernom natjecanju služe samo ometanju procesa globalnog upravljanja umjetnom inteligencijom i nisu ni u čijem interesu“.

„Sve strane trebale bi zajedno raditi na razvoju umjetne inteligencije na način koji je otvoren, uključiv, koristan svima i usmjeren prema općem dobru“, dodao je.

Njegove izjave pokazuju koliko će biti teško postići dogovor između dviju vodećih svjetskih sila u području umjetne inteligencije.

Chang Jun Yan, docentica u programu vojnih studija na singapurskom institutu S. Rajaratnam School of International Studies, smatra da je dogovor SAD-a i Kine o usporavanju i reguliranju razvoja AI-ja „gotovo nemoguć“.

„Budući da je riječ o ključnim interesima nacionalne sigurnosti svake države, suradnja na usporavanju razvoja umjetne inteligencije i njezinu sigurnijem razvoju vrlo je, vrlo malo vjerojatna“, rekla je.

Umjetna inteligencija postala središte američko-kineskog rivalstva

Umjetna inteligencija danas je u samom središtu strateškog natjecanja SAD-a i Kine. Dvije najveće svjetske ekonomije nastoje ostvariti prednost u naprednim tehnologijama koje bi mogle odrediti gospodarsku, vojnu i geopolitičku moć u desetljećima koja dolaze.

Unatoč američkim ograničenjima izvoza ključnih računalnih čipova u Kinu, kineski razvoj umjetne inteligencije nastavlja napredovati. Tome pridonose tehnologije otvorenog koda, kao i snažna potpora kineske države.

Mnogi stručnjaci smatraju da SAD i dalje ima prednost, dok kineske kompanije pokušavaju sustići američke rivale. Istodobno, američki AI sektor privlači stotine milijardi dolara ulaganja, što kineskim kompanijama otežava natjecanje u financijskom smislu.

Ipak, ni kinesko vodstvo ne ignorira rizike umjetne inteligencije.

Kineski ministar državne sigurnosti Chen Yixin u nedjelju je poručio da Kina mora „uravnotežiti razvoj i sigurnost“, poboljšati zakone i etičke smjernice te ojačati sustave za sprječavanje rizika kako bi zaštitila interese građana i nacionalnu sigurnost.

Upozorio je i na opasnost od „neprijateljskih snaga“, uključujući strane obavještajne službe koje bi mogle koristiti umjetnu inteligenciju, te pozvao na međunarodnu suradnju.

I SAD i Kina svjesni su rizika

Kenton Thibaut, viša stručnjakinja za Kinu pri Atlantic Councilu, nedavno je ocijenila da postoje „snažni signali“ kako Washington i Peking dijele određeno razumijevanje rizika povezanih s najnaprednijim AI sustavima.

Prema njezinu mišljenju, Kina ima i tehničke razloge za suradnju sa SAD-om. Kineski bi razvojni timovi kroz takvu suradnju mogli bolje vidjeti kako se njihovi modeli koriste izvan Kine te lakše otkrivati i razumjeti njihove ranjivosti.

Kina je u srpnju osnovala Svjetsku organizaciju za suradnju u području umjetne inteligencije, čiji je cilj sudjelovati u oblikovanju globalnih pravila za upravljanje AI tehnologijom.

Kineski predsjednik Xi Jinping u nedjelju je, tijekom summita BRICS-a u Indiji, također predložio stvaranje zajednice posvećene umjetnoj inteligenciji otvorenog koda.

Američki stručnjaci traže usporavanje razvoja

Istodobno, u SAD-u se sve glasnije traži stroža regulacija umjetne inteligencije.

Bivši istraživač Anthropica Jacob Coxon prošlog je tjedna upozorio da postoji „velika mogućnost da svi umremo u neposrednoj budućnosti“ ako se sadašnji tempo razvoja nastavi.

Nakon toga su vodeći ljudi tehnološke industrije, uključujući Daria Amodeija, počeli pozivati na usporavanje razvoja i uvođenje strožih pravila.

„Potrebni su nam načini da osiguramo da tehnike usklađivanja i sigurnosti ostanu korak ispred napretka sposobnosti modela“, napisao je u ponedjeljak na platformi X izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman.

Njegov stav podržao je i direktor Microsofta Satya Nadella, koji je upozorio da se razvoj umjetne inteligencije „ne može kontrolirati nekolicinom subjekata“.

No Donald Trump umanjuje opasnosti i inzistira na tome da SAD zadrži prednost pred Kinom.

„Tko pobijedi u umjetnoj inteligenciji, pobjeđuje“, poručio je američki predsjednik.

„Potrebno je usklađeno usporavanje s Kinom“

Upravo takav pristup izaziva zabrinutost među nekim stručnjacima.

Bivši Anthropicov zaposlenik Jacob Coxon rekao je BBC-ju da je potrebno „neko oblik koordiniranog usporavanja s Kinom“ kako bi se izbjegla utrka na međunarodnoj razini.

Utrka je posebno važna jer bi napredna umjetna inteligencija mogla imati goleme posljedice za gospodarstvo, vojsku, kibernetičku sigurnost i globalni odnos snaga.

Trump se priprema ugostiti Xi Jinpinga u Bijeloj kući sljedećeg tjedna, a prema izvješćima South China Morning Posta, očekuje se da će umjetna inteligencija biti jedna od tema razgovora.

AI bi također mogao biti dio pregovora između američkog ministra financija Scotta Bessenta i kineskog potpredsjednika vlade He Lifenga, koji bi se trebali sastati prije sljedećeg summita. He Lifeng vodi instituciju zaduženu za kinesko gospodarsko planiranje, uključujući razvoj umjetne inteligencije.

Pitanje više nije samo tehnološko

Suradnja SAD-a i Kine u području umjetne inteligencije mogla bi biti ključna, ali stručnjaci upozoravaju da su ulozi iznimno visoki.

Chasen Nevett, direktor hongkonške investicijske kompanije Forani Investments, smatra da bi kinesko ostvarivanje trajne prednosti u najnaprednijoj umjetnoj inteligenciji u Washingtonu bilo shvaćeno puno ozbiljnije od običnog poraza u tehnološkoj utrci.

„To bi se smatralo gubitkom dijela strateške infrastrukture sljedeće industrijske ere“, rekao je.

Upravo se zato pitanje razvoja umjetne inteligencije sve manje svodi samo na tehnologiju. Za SAD i Kinu ono postaje pitanje nacionalne sigurnosti, gospodarske moći i budućeg globalnog poretka.

Dok jedni upozoravaju da bi prebrz razvoj mogao dovesti do posljedica koje više neće biti moguće kontrolirati, drugi strahuju da bi usporavanje omogućilo geopolitičkom suparniku da preuzme odlučujuću prednost.

Najveći izazov tako više nije samo pitanje tko će prvi razviti najmoćniji AI, nego hoće li dvije najveće AI sile uspjeti pronaći način da se natječu — a da pritom ne izgube kontrolu nad tehnologijom koju stvaraju.

Objava Kina odbacuje tvrdnje o „zlonamjernom natjecanju“ sa SAD-om u utrci za umjetnu inteligenciju pojavila se prvi puta na Republika.

Xi rijetko putuje u inozemstvo s korporativnim rukovoditeljima, od kojih su mnogi pali u nemilost nakon regulatornih mjera Pekinga u sektorima tehnologije, obrazovanja i nekretnina koje su započele 2020. godine.

– Bijela kuća ne prati kinesku delegaciju izvršnih direktora, rekao je dužnosnik. Bijela kuća nije objasnila što misle pod praćenjem.

Poslovna delegacija za summit 24. rujna nije prethodno objavljena. Reuters nije mogao utvrditi koji će se rukovoditelji pridružiti delegaciji.

Ovaj potez djelomično je usmjeren na signaliziranje spremnosti Kine da podrži investicije i komercijalne veze sa SAD-om, a istovremeno Bijeloj kući ponudi neke potencijalne ekonomske pobjede uoči međuizbora, rekao je jedan od izvora upoznatih s raspravama.

Kineske tvrtke suočile su se s sve većim nadzorom nad svojim američkim ulaganjima i poslovnim operacijama posljednjih godina.

Washington je uveo sto postotnu carinu na uvoz kineskih električnih vozila, zabranio uvoz stranih dronova, usmjerivača i robota te prisilio na prodaju američkih operacija TikToka. i stavio velike kineske tehnološke tvrtke na tzv. entitetski popis tvrtki ili organizacija koje se smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i na crnu listu Pentagona.

Xi je posljednji put doveo veliki broj poslovnih ljudi u SAD 2015., uključujući osnivača Alibabe Jacka Maa, osnivača Tencenta Pony Maa i rukovoditelje kineskih banaka i državnih tvrtki.

Tijekom tog posjeta, Kina je potpisala ugovor vrijedan 38 milijardi dolara za 300 Boeingovih zrakoplova, a Xi se sastao s američkim tehnološkim rukovoditeljima, uključujući Tima Cooka iz Applea, Marka Zuckerberga iz Mete i osnivača Amazona Jeffa Bezosa.

Nasuprot tome, američki predsjednik Donald Trump putovao je u Kinu s velikim delegacijama američkih rukovoditelja, uključujući posjete 2017. i u svibnju ove godine, tražeći veći pristup kineskim tržištima.

Objava Kineski predsjednik Xi želi u SAD s velikom poslovnom delegacijom pojavila se prvi puta na Republika.

Potvrđeno je da nepalske vlasti zakopavaju brojne neidentificirane žrtve u masovne grobnice.

Istodobno traje potraga za radnicima na izgradnji hidroelektrana i u tom području, jer se vjeruje kako je u trenutku katastrofe oko 900 radnika radilo u tunelima unutar planina.

“Kao što znate, to je Himalaja i ondje je uski klanac. Dakle, teren je vrlo zahtjevan. Zato moramo biti vrlo oprezni prije nego što uopće počnemo bilo kakvu akciju spašavanja i operaciju pomoći. Klanac je stvarno dubok i strm, dakle postoje teškoće na terenu. Zahvalni smo kineskoj vladi na pruženoj pomoći. Tim za spasilačku operaciju već je na mjestu događaja, puno potrebnoga za podršku spašavanju već je u Katmanduu, a dolazi i dalje”, kazao je Lok Bahadur Poudel Chhetri, glasnogovornik nepalskog ministarstva vanjskih poslova.

/Desk/

Objava Broj žrtava u katastrofalnim poplavama u Nepalu i Kini neprestano raste – više od 950 mrtvih, traga se za oko 4.500 pojavila se prvi puta na Republika.

Propisi se zapravo odnose na višeprogramske agencije (MCN), odnosno industriju posrednika koji upravljaju influencerima i distribuiraju njihov sadržaj na platformama poput Douyina, Xiaohongshua i Bilibilija, prenosi HINA. To znači da država novim propisima zapravo rješava problem na samom izvoru – umjesto da lovi pojedinačne influencere, kažnjavat će agencije koje iza njih stoje.

Podsjetimo kako je krajem listopada 2025. godine u Kini stupio na snagu novi zakon kojim se uvode strožija pravila za influencere koji obrađuju određene teme na društvenim mrežama. Ovim propisom predviđeno je da osobe koje kreiraju sadržaj o “ozbiljnim” područjima, poput financija, zdravstva, medicine, prava ili obrazovanja, moraju posjedovati odgovarajuće stručne kvalifikacije i biti spremni ih dokazati. Mjera je uvedena s ciljem suzbijanja širenja dezinformacija na internetu. Istovremeno, Uprava za kibernetički prostor Kine (CAC) zabranila je oglašavanje medicinskih proizvoda i usluga, kako bi se spriječilo prikriveno promoviranje pod okriljem edukativnog sadržaja.

Ovaj potez mnogi tumače kao značajnu promjenu u načinu funkcionisanja influencerske scene u toj zemlji.Prema ovim pravilima, influenseri koji žele objavljivati sadržaj iz osjetljivih područjime moraju imati sveučilišmu diplomu, priznatu obuku, licencu ili certifikat iz relevantnog područja. Regulativa se odnosi na korisnike velikih kineskih platformi, uključujući Douyin, kinesku verziju TikToka, kao i Weibo i Bilibili.

Nova uredba koja stupa na snagu 1. rujna, službenog naziva “Uredba o upravljanju uslugama multikanalne distribucije internetskog informacijskog sadržaja”, zajednički je 29. svibnja 2026. izdalo pet državnih tijela na čelu s Kineskom upravom za kibernetički prostor (CAC).

Uredba obvezuje sve MCN agencije koje trenutačno nisu registrirane da se prijave nadležnoj provincijskoj upravi za kibernetički prostor, uz obvezno navođenje “usluge multikanalne distribucije internetskog informacijskog sadržaja” u djelatnosti tvrtke.

Već registrirane agencije imaju rok od 30 dana od stupanja propisa na snagu da usklade svoju registriranu djelatnost. Platforme koje ugošćuju te agencije dužne su prije primanja nove provjeriti njezine kvalifikacije, a potom u roku od 30 radnih dana prijaviti podatke o toj suradnji nadležnoj upravi, što je obveza koja vrijedi i za svaku naknadnu promjenu.

Novi propisi influencerima i agencijama koje ih zastupaju izravno propisuju niz zabrana: poticanje mržnje i regionalne diskriminacije, iskorištavanje maloljetnika i osoba s invaliditetom u profitne svrhe, lažiranje pregleda, lajkova, pratitelja i ocjena, veličanje kriminala i katastrofa te organiziranje ili poticanje internetskog vršnjačkog nasilja.

Agencije moraju imenovati voditelja za upravljanje sadržajem, održavati stalni tim za nadzor sadržaja te s kreatorima potpisivati ugovore kojima se jasno definira odgovornost za informacijsku sigurnost.

Ako kreator prekrši zakon ili pravila platforme, agencija mu je dužna odmah obustaviti ili raskinuti suradnju i o tome obavijestiti platformu. Posebna pozornost posvećena je zaštiti maloljetnika, uključujući provjeru dobi korisnika i pristanak roditelja ili skrbnika, dok su za livestream prodaju propisani mehanizmi odabira proizvoda i obveznog nadzora prije emitiranja.

Kineski MCN sektor u međuvremenu je prerastao u industriju od desetaka tisuća agencija, prema procjenama istraživačke kuće iiMedia.

Njihov je broj već 2022. premašio 40 tisuća. Te agencije danas upravljaju s procijenjenih 100.000 potpisanih influencera s ukupno više od dvije milijarde pratitelja na svim platformama, prema podacima povezanim s Hurunovim rangiranjima koje prenose kineski poslovni mediji.

Tržište KOL marketinga (key opinion leader, kineski naziv za influencere) procjenjuje se na oko 100 milijardi juana (oko 13 milijardi eura), uz godišnji rast od približno 16 posto, dok najuspješniji livestream prodavači poput Li Jiaqija ili nekadašnje zvijezde Viye ostvaruju prihode koji se mjere u desecima do preko 100 milijuna juana godišnje (13 milijuna eura).

Industrija je izrazito piramidalna: mali broj megainfluencera drži ogroman udio ukupnog prometa.

Ovakav rast dugo je pratila i slabija regulatorna kontrola. Kineska uprava za kibernetički prostor još je 2022. godine, u sklopu godišnje kampanje “čišćenja kibernetičkog prostora”, upozoravala na problem.

Prema ocjeni analitičara koji prate kinesko tržište, cilj propisa nije gašenje legalnog poslovanja MCN agencija, već njihovo tretiranje “kao dijela kineske informacijske strukture, a ne marketinškog divljeg zapada”, kako se navodi u analizi konzultantske kuće China Skinny.

Isti izvor upozorava da će brendovi i platforme morati provoditi temeljitiju provjeru partnera prije sklapanja suradnje – od statusa registracije agencije do načina na koji ona odobrava scenarije za livestream nastupe.

U praksi se očekuje val formalizacije: manje, neregistrirane agencije koje danas posluju u sivoj zoni morat će ili proći registraciju ili prestati djelovati, dok će veće platforme poput ByteDancea i Alibabe preuzeti dodatnu administrativnu odgovornost za provjeru partnera.

Kratkoročno bi moglo doći do konsolidacije tržišta u korist većih, već formalno uređenih agencija, dok bi manji, samostalni kreatori mogli osjetiti pritisak da se povežu s registriranom MCN agencijom kako bi zadržali pristup unosnim livestream i influencer-marketing kampanjama.

Ostale zemlje uglavnom reguliraju influencerski marketing kroz postojeće okvire za zaštitu potrošača i oglašavanje, bez posebnog zakona za agencije.

EU nema jedinstven zakon, ali nacionalna tijela sve češće primjenjuju postojeća pravila o zaštiti potrošača i financijskom oglašavanju na influencere.

Ono što kinesku uredbu izdvaja jest da tretira MCN agencije kao regulirani poslovni subjekt s obvezom registracije, sadržajnog nadzora i odgovornosti za treće strane (kreatore), slično kako bi se regulirao medijski ili telekomunikacijski operater – pristup koji nijedna druga velika država trenutačno ne primjenjuje u tako sveobuhvatnom obliku, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Kina želi spriječiti dezinformacije, poticanje mržnje i manipulacije u cilju profita – uvodi strožija pravila za influencere – U EU ješ uvijek značajan kaos pojavila se prvi puta na Republika.

Izvoz robe u zemlje izvan EU-a porastao je na 241,5 milijardi eura (godišnji rast za 12,5 posto), a uvoz robe je iznosio ukupno 237,7 milijardi eura (rast za 13,5 posto).

Europska unija je i dalje neto u trgovinskom suficitu koji je u lipnju iznosio 3,9 milijardi eura.

Najveći suficit zabilježen je kod kemijskih proizvoda, strojeva i vozila (od 14 do 17 milijardi €). S hranom i pićem je također u suficitu, ali znatno manjem (4 milijarde). Trgovinski deficit je zabilježen u sirovinama i repromaterijalu (-3,9 milijardi), ali još više u energiji (-30,4 posto).

Europljani izvoze najviše u SAD. U lipnju su preko Atlantika izvezli robe u vrijednosti 45,7 milijardi eura, što je povećanje za 10,8 posto u odnosu na lani. Trumpove carine nisu uspjele zaustaviti niti smanjiti uvoz iz Europe.

Nakon SAD-a gospodarstvo Europske unije izvozi u UK (32,4 milijarde eura), Švicarsku (20,5 milijardi eura), Kinu (18,8 mlrd.), Tursku (9,7), Norvešku (6,2). Japan (5,9), Južnu Koreju (5), Indiju (4,8) i Brazil (4 mlrd. eura).

Izvoz je u godinu dana značajno povećan prema svim glavnim trgovinskim partnerima, a najveći rast u odnosu na lipanj 2025. bilježi izvoz u Indiju (31,1%), Japan (+17,3%), Brazil (+15,2%) i Švicarsku (+14,5%).

S druge strane još brže raste uvoz iz Kine. Samo u lipnju EU je iz Kine uvezla robu ukupne vrijednosti 53,9 milijardi eura, što je povećanje za 12,5 posto. Povećao se i trgovinski deficit s Kinom na 35,1 milijardu eura.

Iz SAD-a Europljani su uvezli 34,5 milijardi eura, trgovinski suficit je +11,2 mlrd. i veći je nego lani (Trump neće biti sretan).

EU je u trgovinskom suficitu sa Švicarskom (+8 mlrd.), a u deficitu s Norveškom (-2,6 mlrd.). S ostalim trgovinskim partnerima je bilanca oko nule, prenosi Liberal.hr.

/Desk/

Objava EU povećava trgovinski suficit sa SAD-om i deficit s Kinom pojavila se prvi puta na Republika.

Najava najrazornije ekonomske operacije

Predsjednik Trump najavio je pokretanje, kako je sam opisao, najrazornije ekonomske operacije ikada poduzete protiv jedne države. Iako detalji mjera još nisu u potpunosti precizirani, iz Washingtona poručuju da će posljedice snositi sve države i kompanije koje Iranu omogućuju pristup međunarodnom financijskom sustavu, trgovini i transportu.

U fokusu američkog pritiska nalaze se krijumčarenje nafte, novčani transferi, mjenjačnice, fiktivne tvrtke te registri brodova kojima se Teheran koristi za zaobilaženje ranijih ograničenja. Trump je poručio da takve prakse moraju odmah prestati. Iako je situaciju s Iranom nazvao tek manjim zaobilaznim putom uz obećanje o skorom padu cijena energenata, podaci s američkog tržišta pokazuju da je prosječna cijena benzina porasla na 4,11 dolara po galonu, što je gotovo dolar više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rat i izvozna ograničenja dodatno opterećuju rafinerije i smanjuju preradu sirove nafte.

Odgovor Teherana i kineska podrška

Iransko ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo na najave iz Washingtona, nazvavši ih receptom za katastrofalan povratak potpunom klasičnom kolonijalizmu. Glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baghaei istaknuo je da nove sankcije predstavljaju pokušaj nametanja američkog ekonomskog i financijskog suvereniteta nezavisnim državama članicama Ujedinjenih naroda.

Za nastavak sukoba još je značajniji stav Pekinga. Kina, kao najveći kupac iranske nafte i ključni gospodarski partner Teherana, otvoreno je odbacila Trumpove prijetnje. Stav Pekinga jasno daje do znanja da bi provedba potpune ekonomske blokade Irana zahtijevala izravan pritisak i sankcioniranje kineskih tvrtki, banaka i brodarskih kompanija, što otvara rizik od izbijanja novog velikog trgovačkog sukoba između Washingtona i Pekinga.

Kriza u Hormuškom tjesnacu i diplomatski kanali

U središtu globalne energetske krize ostaje Hormuški tjesnac. Prema podacima britanskog Centra za pomorske trgovačke operacije (UKMTO), tjedni promet kroz tjesnac zabilježio je rast od 27 posto sa 103 ulaska i 89 izlazaka brodova, ali je to i dalje na razini od svega 20 posto prijeratnog prosjeka. Unatoč tvrdnjama američkog ministra energetike Chrisa Wrighta da nafta i dalje teče, usporeni pomorski promet vrši stalan pritisak na globalne lance opskrbe.

Unatoč izrazito zaoštrenoj retorici, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se s omanskim veleposlanikom u SAD-u, dok su ministri vanjskih poslova Omana i Irana obavili telefonske konzultacije o sigurnosti plovidbe. Najnoviji rasplet događaja potvrdio je da se sukob više ne vodi samo na vojnom i pomorskom planu, već prerasta u obuhvatnu ekonomsku konfrontaciju čije će posljedice ovisiti o daljnjim potezima Washingtona, Teherana i Pekinga.

Objava Sukob SAD-a i Irana otvara novu ekonomsku frontu, Teheran i Peking uzvraćaju na Trumpove prijetnje pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija razmatra otvaranje istrage o uvozu određenih građevinskih materijala iz više zemalja Balkana zbog sumnje da su proizvedeni od jeftinih kineskih staklenih vlakana na koja su već primijenjene antidampinške pristojbe EU-a, doznaje se iz izvora bliskih ovom predmetu.

Istraga će se primarno usmjeriti na takozvane mrežaste tkanine (otvorene strukture), koje se masovno koriste u sustavima toplinske izolacije u građevinarstvu.

Ovaj potez dolazi u trenutku kada Europska komisija dodatno pojačava pritisak na jeftini uvoz iz Kine, koji značajno doprinosi rekordnom trgovačkom deficitu EU-a s Kinom, a koji iznosi čak milijardu eura dnevno. Komisija je u lipnju započela pregovore s Pekingom kako bi rebalansirala trgovačke odnose, s nadom u postizanje konkretnih rezultata do listopada, kada bi povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič trebao otputovati u Kinu.

Istodobno, Komisija je upozorila da će prije tog roka aktivno primjenjivati svoje instrumente trgovačke zaštite protiv jeftinog kineskog uvoza. Bruxelles tvrdi da Kina koristi nepoštene prakse kako bi osigurala pristup tržištu EU-a — uključujući i strategije za zaobilaženje europskih carina.

Mehanizam zaobilaženja carina preko Balkana

Mrežaste tkanine često se proizvode od kineskih staklenih vlakana. Europska komisija već je ranije optužila kineske proizvođače da te sirovine na tržištu EU-a prodaju po umjetno niskim, dampaškim cijenama, čime izravno nanose štetu europskoj industriji. Europska unija je stoga u više navrata proteklih godina uvela dodatne pristojbe na staklena vlakna, uključujući i uvoz iz Egipta koji su organizirale kineske tvrtke.

Sada se kineski proizvođači sumnjiče za novi manevar: izbjegavanje antidampinških i antisubvencijskih pristojbi usmjeravanjem sirovina lokalnim proizvođačima u nekoliko balkanskih zemalja. Oni potom od tih jeftinih staklenih vlakana sastavljaju gotove mrežaste tkanine i izvoze ih u EU bez visokih carina.

Problem kineske hiperprodukcije

Europska unija godišnje proizvede oko milijun tona rastaljenog stakla u pogonima smještenim u osam država članica, među kojima su Njemačka, Francuska i Italija.

Međutim, prema podacima organizacije Glass Fibre Europe, koja predstavlja industriju staklenih vlakana u Bruxellesu, kineski proizvodni kapaciteti staklenih vlakana premašuju ukupnu potražnju europskog tržišta za više od 100 %. To stvara rizik od daljnjeg urušavanja europske proizvodnje ako EU ne pojača svoje obrambene mjere.

Tijekom protekle godine broj slučajeva koji uključuju navodne kineske nepoštene trgovačke prakse u nekoliko industrijskih sektora značajno je porastao, pri čemu je Komisija pretrpjela kritike na račun spora provođenja istraga.

Na samitu održanom sredinom lipnja, čelnici EU-a dali su Komisiji mandat za reviziju i ažuriranje instrumenata trgovačke zaštite. Ipak, trenutni regulatorni okvir EU-a ostaje ograničen, jer Komisija nepoštene prakse može rješavati samo po principu „od proizvoda do proizvoda”.

Kako doznaje Euronews, u razmatranju su i dodatne zaštitne mjere — uključujući uvođenje općih carina i kvota — kako bi se od agresivne kineske konkurencije zaštitio i europski kemijski sektor.

Europska komisija kontaktirana je za komentar, no do objave teksta nije poslala službeni odgovor.

Objava EU sprema istragu uvoza građevinskog materijala s Balkana zbog sumnje na izbjegavanje carina na kinesku robu pojavila se prvi puta na Republika.