Cijena kerozina od ožujka se više nego udvostručila. Dovoljan je to argument da avioindustrija, osim poskupljenja karata, najavi i donedavno nezamislivo: otkazivanje letova.

“Bila sam bijesna! Čekam povrat od 430 eura i morala sam sama financirati novi povratni let”, kazala je putnica.

Aviokompanije objašnjavaju da su prisiljene prilagoditi rasporede letova.

“Gorivo čini 30 posto troška leta, ali je najpromjenjiviji dio. Ako se cijena kerozina udvostruči, to briše cijelu profitnu maržu i gura aviokompanije u gubitak”, rekao je Joseph Foudy, profesor ekonomije, Stern School of Business, New York University.

“Za Europu je Hormuški tjesnac glavna “arterija” za sirovu naftu koja se pretvara u kerozin. Skupo gorivo i problemi s opskrbom dvostruki su udar na aviokompanije. Utjecat će i na cijene i na dostupnost letova”, izjavila je Anita Mendiratta, globalna savjetnica za avijaciju i turizam.

Međunarodna agencija za energiju predviđa da bi do lipnja moglo doći do nestašice kerozina. No njemački kancelar poručuje da su zalihe sigurne.

“Stanje na tržištu trenutačno je napeto, no opskrba dizelom, benzinom i kerozinom u Njemačkoj je osigurana. Ako se situacija pogorša, spremni smo poduzeti mjere”, kaže Friedrich Merz, njemački kancelar.

Problemi u zračnom prometu nastavljaju se i u Aziji — dio letova se otkazuje, a aviokompanije trpe gubitke i poremećaje u opskrbi gorivom.

“Trećina letova mogla bi biti obustavljena. Dugolinijski letovi troše velike količine goriva i stvaraju snažan financijski pritisak na aviokompanije. Zbog nestašice goriva neke su prisiljene otkazati letove, naveo je Lin Zhije”, zrakoplovni stručnjak iz Kine.

Više cijene i manji izbor letova – i na američkom kontinentu.

“Ako cijene ostanu ovakve, pažljivije ću planirati putovanja i rezervirati ranije”, rekao je Richard Groberg, putnik.

“Nadali smo se krstarenju, ali ako cijene nastave rasti, to neće biti moguće”, kaže Elle Portis.

“Aviokompanije pokušavaju nadoknaditi troškove goriva. Za neke putnike to može biti presudan čimbenik u odlučivanju između odlaska na putovanje i ostanka kod kuće”, navodi Rio Yamat, novinarka Associated Press.

Čak i ako cijene nafte počnu padati, stručnjaci predviđaju da olakšanje za putnike neće doći odmah, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Posljedice rata na Bliskom istoku – Tko će nadoknaditi skok cijena kerozina, skuplje karte i otkazivanje letova? pojavila se prvi puta na Republika.

Europljani će možda morati preispitati svoje planove za ljetna putovanja, jer bi nestašica kerozina, izazvana blokadom Hormuškog tjesnaca, mogla natjerati zrakoplovne kompanije na povećanje cijena avionskih karata, piše Deutsche Welle.
Cijene kerozina više su nego udvostručene otkako su SAD i Izrael u veljači prvi put napali Iran. Razlog: i Iran i SAD su u različitim trenucima blokirali Hormuški tjesnac, ključni morski put za petinu svjetskih tankera s naftom i plinom.

Marina Efthymiou, profesorica upravljanja u zrakoplovstvu na Sveučilištu u Dublinu, u razgovoru za DW kaže da su cijene kerozina u Europi porasle s oko 68,27 eura po barelu u veljači na 153,84 eura krajem travnja, prema podacima Međunarodne udruge za zračni prijevoz.

„Ako cijene goriva, koje čine između 25% i 50% ukupnih troškova poslovanja zrakoplovnih kompanija, ostanu visoke, a kompanije nisu osigurale zaštitu od rasta cijena, mogle bi bankrotirati“, kaže.

Osim vrtoglavog porasta cijena, uskoro se očekuje i nestašica kerozina. Prije dva tjedna, čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio je da Europa ima još oko šest tjedana zaliha kerozina.

Europa u prosjeku troši oko 1,6 milijuna barela kerozina dnevno, a iz domaćih izvora pribavlja 1,1 milijun barela. Velik dio preostalih 500.000 barela dolazio je s Bliskog istoka preko Hormuškog tjesnaca, koji je sada gotovo neprohodan.

Letovi već poskupljuju

Neke zrakoplovne kompanije već prebacuju ovaj porast cijena na potrošače. Air France-KLM je navodno uveo dodatnu naknadu od 100 eura za međukontinentalne letove, dok je Lufthansa 22. travnja objavila kako će u idućih šest mjeseci ukinuti 20.000 kratkih letova. Scandinavian Airlines otkazat će oko 1.000 letova.

„Prisiljeni smo to učiniti, jer bismo inače u roku od nekoliko mjeseci bankrotirali“, rekao je Sebastien Justum, viši potpredsjednik Air France-KLM-a, na nedavnom sastanku u Europskom parlamentu.

Cijene avionskih karata porasle su za 24% tijekom godine, prema nedavnom izvješću savjetodavne tvrtke Teneo.

Andrew Charlton, direktor konzultantske tvrtke Aviation Advocacy, rekao je da su zalihe goriva trenutno dovoljne, ali da postoji velika nesigurnost.

„Ta nesigurnost i dodatni troškovi održavanja punih spremnika čine karte skupljima za putnike“, rekao je za DW. „Putnike očekuje manji broj mjesta u zrakoplovima i manje povoljnih ponuda na tržištu.”

Što očekuje zrakoplovna industrija?

Airlines for Europe (A4E), udruga 16 europskih zračnih prijevoznika koja, prema vlastitim navodima, predstavlja 80% europskog zračnog prometa, pozvala je EU da hitno poduzme mjere kako bi se ublažio utjecaj rata u Iranu.

A4E je zatražio od EU-a da ublaži obveze iz zakonodavstva protiv pretakanja goriva, koje zahtijeva da letovi unutar Unije toče 90% potrebnog goriva unutar bloka. Takvi su zakoni doneseni kako bi se obeshrabrilo zrakoplovne kompanije da kupuju jeftinije gorivo u zemljama s nižim ekološkim standardima.

Također je zatražila od EU-a da privremeno suspendira sustav trgovanja emisijama, koji obvezuje zrakoplovne kompanije u EU na plaćanje emisija ugljika.

„To su privremene mjere kako bismo prebrodili trenutačnu situaciju, uz dugoročno planiranje za budućnost,“ rekla je Ourania Georgoutsakou, izvršna direktorica A4E, u priopćenju.

Airports Council International (ACI), koji govori za svjetske zračne luke, pozvao je na uvoz iz alternativnih izvora, zajedničku nabavu među državama članicama EU-a i veću koordinaciju.

„Trenutne cijene kerozina i mogućnost novog vala krize troškova života znače da će mnoge regionalne zračne luke diljem našeg kontinenta vjerojatno biti suočene s istodobnim udarima na strani ponude i potražnje,“ rekao je Olivier Jankovec, glavni direktor ACI Europe, u priopćenju od 28. travnja. „Za njih je ovo ništa manje nego egzistencijalna prijetnja.“

Jankovec je, međutim, dodao da se zračne luke u Europi još uvijek ne suočavaju s nedostatkom goriva.

Europska komisija naglašava važnost koordinacije unutar bloka

„U samo 60 dana sukoba, naš račun za uvoz fosilnih goriva povećao se za više od 27 milijardi eura,“ rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obraćajući se članovima Europskog parlamenta u srijedu.

Naglasila je i važnost povećane koordinacije među državama članicama EU-a.

„Predlažemo snažniju koordinaciju, ne samo u punjenju nacionalnih skladišta plina, već i kada je riječ o zalihama goriva — posebno kerozina i dizela,” rekla je von der Leyen.

Prošli tjedan Europska je komisija pokrenula svoj plan AccelerateEU, koji uključuje praćenje zaliha kerozina i koordinaciju opskrbe zrakoplovnih kompanija i zračnih luka diljem bloka.

Charlton iz Aviation Advocacy kaže kako je paneuropski „nadzorni sustav goriva” za definiranje dostupnih zaliha i optimizaciju distribucije „operativan“ i „vrijedan pohvale“.

Drugi su rekli da nadzor i koordinacija na razini EU mogu ublažiti učinak moguće nestašice zaliha, ali da to možda neće biti dovoljno ako kriza potraje.

„To može spriječiti da nestašica na nacionalnoj razini preraste u paniku na razini cijelog kontinenta, ali ne može stvoriti gorivo koje ne postoji,“ rekla je Efthymiou, profesorica sa sveučilišta u Dublinu.

Izvoznici kerozina počinju zadržavati više svojih zaliha

Izvoznici rafiniranog kerozina također shvaćaju da imaju robu koja je sve oskudnija.

„Veći dio svjetskog kerozina rafinira se u Aziji — Južna Koreja je broj 1 izvoznik — ali azijske zemlje počinju ograničavati izvoz jer i njihova sirova nafta dolazi s Bliskog istoka,“ rekla je Efthymiou.

Unatoč tome, EU nastoji stvoriti povjerenje u to da je sposobna upravljati mogućim nestašicama kerozina i potiče ljude na putovanje.

„Iako se moramo pripremiti za najgori mogući scenarij, također se moramo suzdržati od slanja pretjerano negativnih i alarmantnih poruka koje stvaraju zabunu ili čak paniku među putnicima,“ kaže Apostolos Tzitzikostas, povjerenik EU-a za održivi promet i turizam. „Činimo sve što možemo kako bismo predvidjeli i ublažili učinke ove vrlo teške situacije.“
No dodao je i da „ako naši građani ili potencijalni turisti iz trećih zemalja ne budu imali dovoljno povjerenja za rezervaciju karata za odmore, kriza će nas pogoditi prije nego što mislimo.“

/Desk/

Objava Zbog rata u Iranu upitna turistička sezona pojavila se prvi puta na Republika.

Cijena avionskog goriva (kerozina) porasla je za 122 posto od početka rata s Iranom, navodi londonska savjetodavna tvrtka Energex. Najprije su zabilježeni problemi s opskrbom u azijskim zračnim lukama, a prije dva tjedna došlo je i do kašnjenja pri točenju goriva na aerodromima u Italiji.

Njemački avioprijevoznik Lufthansa je zatvorio svoju prijevozničku tvrtku Cityline i povukao iz upotrebe stare zrakoplove koji troše mnogo goriva. Kao razlog navodi se skupi kerozin, ali i reakcija na štrajkove osoblja. Njemački mediji pišu o prijetećem rastu cijena avionskog prijevoza i problemima koji bi mogli uslijediti, prije svega za daleka putovanja tijekom ljeta.

Dosad je polovica kerozina potrebnog Europi dolazila s Bliskog istoka. „Europa je regija s najvećom ovisnošću o uvozu s Bliskog istoka“, piše Međunarodna agencija za energiju (IEA). Od početka rata s Iranom stiže manje od polovice te količine – što znači da se četvrtina europskih potreba za kerozinom više ne podmiruje na uobičajen način. Saudijska Arabija doduše preusmjerava sirovu naftu u luku Yanbu na Crvenom moru, no to je nesiguran posao jer Iran može napasti Yanbu.

I vojska treba kerozin

No, nije otežan samo dotok sirove nafte i kerozina. Problemi postoje i u preradi, skladištenju i distribuciji avionskog goriva za civilne letove. „Europske vlasti sve više daju prednost opskrbi vojske gorivom“, piše Energex, „što dodatno otežava situaciju“.

U distribuciji kerozina ključnu ulogu ima „Central Europe Pipeline System“ (CEPS). On povezuje morske luke sa zračnim lukama i vojnim garnizonima. CEPS je vojni objekt NATO-a. Na sustav su priključeni aerodromi u Frankfurtu, Amsterdamu, Zürichu, Bruxellesu i Luksemburgu.

U aktualnom ratu s Iranom i američko ratno zrakoplovstvo mora razmišljati odakle će nabaviti gorivo. „Korištenje CEPS-a će porasti kako bi se opskrbili američki aerodromi u Njemačkoj“, upozorava Energex i podsjeća da je CEPS tijekom rata na Kosovu 1999. godine privremeno bio zatvoren za civilnu upotrebu.

Frankfurtska zračna luka nije u potpunosti ovisna o CEPS-u. Dodatno postoji civilni naftovod do luke Rotterdam koji puni spremnike, odakle zasebni cjevovod vodi do obližnjeg aerodroma. No bez obzira na to je li riječ o civilnom ili vojnom naftovodu – u veliku europsku luku u Rotterdamu sada stiže premalo goriva.

Tko još može isporučivati

Načelno postoje alternative dobavljačima s Bliskog istoka, ali nije uvijek jednostavno prebaciti se na njih. Prerađivači u Aziji koriste rusku naftu, ali su zbog rata u Ukrajini trenutno pod bojkotom. Drugi pak skupo naplaćuju situaciju na tržištu. Tako dolazi do pravog procvata naftnih tvrtki u Nigeriji i SAD‑u. No to su mali kapaciteti i ti izvori ne mogu nadoknaditi prekid opskrbe naftom s Bliskog istoka.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche i drugi europski političari pokušavaju smiriti situaciju. Europa, kažu, nije ovisna o uvozu gotovog kerozina, jer postoje rafinerije koje iz sirove nafte mogu proizvesti avionsko gorivo. No nakon pada potražnje tijekom pandemije koronavirusa i nastojanja da se više koristi zelena energija, rafinerijski kapaciteti su se smanjili. Energex je objavio da se u Europi danas proizvodi četvrtinu manje kerozina nego prije pandemije.

Osim toga, nedostaje i sirove nafte. Naposljetku, nisu sve rafinerije tehnički sposobne za složenu proizvodnju kerozina. One koje to mogu rade već punim kapacitetom i ostvaruju velike profite.

Ne postoji alternativa avionskom gorivu iz nafte. Pokušaji umjetne proizvodnje kerozina uz pomoć zelene energije zasad funkcioniraju samo u malim pilot‑postrojenjima koja godišnje proizvode nekoliko tisuća tona. Zbog goleme potrošnje električne energije, tona takvog goriva i dalje je oko 1.000 dolara skuplja od fosilnog kerozina.

Prema podacima Energexa, ukupne zalihe u Njemačkoj dovoljne su za šest tjedana potreba za kerozinom. Opskrbljivač gorivom frankfurtske zračne luke navodi da može skladištiti najviše 186 milijuna litara. Dnevna potrošnja aerodroma iznosi 15 milijuna litara. Energetska agencija IEA globalno računa s blagim porastom potražnje, dok Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) predviđa znatno veći rast potražnje za avionskim gorivom.

Manje letova za više novca

Rat u Ukrajini, a sada i rat s Iranom, ionako su poskupjeli zračna putovanja. Zrakoplovi moraju letjeti obilaznim rutama. Zbog duljeg trajanja letova i eventualnih zakašnjenja, posade i zrakoplovi se više ne mogu raspoređivati jednako učinkovito kao prije. Tim faktorima, koji već povećavaju troškove, sada se pridružuju i rastuće cijene goriva. One su dosad činile 20 do 30 posto operativnih troškova aviokompanija. Pri cijeni koja je porasla na više od 1.800 dolara po toni – više nego dvostruko – stare kalkulacije više ne vrijede.

Zrakoplovne kompanije sada od politike traže rasterećenje zbog visokih cijena kerozina. Savez njemačke zračne prometne industrije (BDL) primjerice predlaže privremenu obustavu sustava trgovanja emisijama za zračni promet u EU‑u i naplate poreza. „Sukob na Bliskom istoku ima najveći utjecaj na međunarodni, europski i nacionalni zračni promet od pandemije koronavirusa“, upozorio je Savez.

Lufthansa i Eurowings već su ukinuli neke linije. Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, redovi letenja mogli bi se dodatno prorijediti, a karte poskupjeti. U srijedu Europska komisija želi predstaviti plan za suočavanje s krizom nafte i kerozina, piše DW.

/Desk/

Objava Zbog nestašice kerozina poskupljuju cijene avionskih karata? pojavila se prvi puta na Republika.