U tjednima prije prvog kruga parlamentarnih i predsjedničkih izbora 14. svibnja, koje su mnogi analitičari najavljivali kao ključne za povijest Turske, analitičari su predviđali da će uz podršku raznorodne, ali ujedinjene oporbe, Kilicdaroglu napokon dokončati dva desetljeća Erdoganove vladavine.

No pokazalo se da dugovječni turski vođa još uživa narodnu podršku unatoč gospodarskoj krizi i visokoj inflaciji zadnjih godina te unatoč bolnim posljedicama razornog potresa iz veljače na jugoistoku zemlje.

Erdogan je u prvom krugu osvojio 49,5 posto, više nego što se očekivalo, ali nedovoljno da pobijedi u prvom krugu predsjedničkih izbora. Kilicdaroglu je osvojio pet postotnih bodova manje.

Anketa uoči drugog kruga pokazuju predviđaju da će Erdogan osvojiti od 52 do 55 posto glasova.

Dodatni, ali ne i neočekivan udarac Kilicdarogluu je nanio Sinan Ogan, kandidat ultranacionalističkog saveza ATA koji je u prvom krugu bio treći s oko pet posto osvojenih glasova. Ogan je odlučio u drugom krugu podržati Erdogana.

Vođa oporbene sekularne Republikanske narodne stranke (CHP) Kilicdaroglu ipak predviđa da će se borba voditi do samog kraja.

Kilicdaroglu skrenuo udesno

On je postigao najbolji rezultat od svih kandidata koji su do danas pokušavali poraziti Erdogana. Uspio je barem djelomično ujediniti prividno nespojivu oporbu, čak i prevladati etničke podjele, ali nije to bilo dovoljno za pobjedu.

Kilicdaroglu, 74-godišnji političar koji se čini mirniji u odnosu na Erdogana, nakon prvog izbornog kruga osvježio je svoj tim i promijenio planove u najtežem tjednu svoje političke karijere. Odlučio je lupiti šakom o stol i obećao da će se Turska odmah riješiti milijuna sirijskih izbjeglica.

Taj populistički potez u pokušaju da pridobije glasove nacionalista vjerojatno neće dobro sjesti njegovu biračkom tijelu. Skretanje udesno moglo bi ga stajati skupo, osobito kod birača u regijama pretežito nastanjenim Kurdima koji su masovno glasali za njega u prvom krugu.

Očinska figura

Erdogan, s druge strane, ne mijenja svoju dobitnu formulu te se drži suverenističkih, nacionalističkih i islamističkih temelja kojima se služio u protekla dva desetljeća, a ne odustaje ni od nekih kontroverznih politika, primjerice prijateljskih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

S obzirom da je očuvao odnose s Rusijom, Erdogan je uštedio milijarde dolara na cijeni energenata pa je isticao da je upravo svojim “uravnoteženim” pristupom prema Putinu uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka.

Ankete pokazuju da većina Turaka podržava taj oblik autonomne i neutralne vanjske politike.

Za mnoge turske građane Erdogan je očinska figura, predstavlja stabilnost koju oporba nije uspjela uzdrmati unatoč svim problemima s kojima se suočava sekularna, većinski muslimanska zemlja od 85 milijuna ljudi.

Pokazalo se da Erdogan, koji uživa tradicionalno visoku potporu među starijim, religioznim biračima u središnjim i pretežito ruralnim dijelovima zemlje, uživa i široku potporu u gradovima na zapadu pa čak i na pretežito kurdskom istoku zemlje, gdje je Kilicdaroglu inače prevladavao.

Turske novine Habertürk procjenjuju da politički i kulturno zemlja još nije spremna za promjenu. Čini se da će Erdogan osvojiti treći mandat u drugom izbornom krugu i početi treće desetljeće za kormilom Turske kojom će, ako pobijedi u nedjelju, upravljati do 2028. godine.

/Desk/

Objava Turci danas biraju: Erdogan ili Kilicdaroglu pojavila se prvi puta na Republika.

Kilicdaroglu, koji je najavio da će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristaše da budu strpljivi i optužio Erdoganovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.

Erdogan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim sljedbenicima.

“Imamo 2,6 milijuna glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni”, rekao je Erdogan.

Nakon prebrojanih 97 posto listića, Erdogan vodi s 49,39 posto, a Kilicdaroglu ima 44,92 posto, izvijestila je državna novinska agencija Anadolija. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je za Erdogana glasalo 49,49 posto birača nakon prebrojanih 91,93 posto listića.

Treći, nacionalistički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5,3 posto glasova i mogao bi odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome koga podrži u drugome krugu.

Na izborima za parlament koji su se održavali paralelno s predsjedničkima, Narodni savez koji čini Erdoganova islamistička stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi ostvario je bolji rezultat od očekivanog i na dobrom je putu da ima većinu. Nakon prebrojanih 93 posto listića, očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.

Kilicdarogluova Nacionalna alijansa od šest oporbenih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je osnovao Ataturk, osvaja 211 mandat.

Radnički i slobodarski savez, predvođen prokurdskom Zeleno-lijevom strankom, imat će 65 mjesta u parlamentu, pokazuju trenutni podaci.

Prvi nedjeljni rezultati na predsjedničkim izborima doveli su Erdogana u udobno vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavljalo, njegova se prednost očekivano smanjivala. Drugi krug izbora 28. svibnja je gotovo izvjestan i izborna presuda o dva desetljeća dugoj Erdoganovoj vladavini odgađa se za dva tjedna.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je bila najavila tijesnu utrku.

Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.

Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.

Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.

Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.

Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.

Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.

/Desk/

Objava Erdogan i Kilicdaroglu idu u drugi krug pojavila se prvi puta na Republika.