Vlada FBiH na 44. sjednici, 11. prosinca prošle godine utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, a koji je potom upućen Zastupničkom i Domu naroda parlamenta FBiH. Međutim, zbog velikog broja amandmana zastupnika, ovaj Prijedlog zakona je povučen.

Međutim, samo dvojica zastupnika uputili su amandman na predloženi članak 38. Prijedloga, a 193A Kaznenog zakona BiH, koji je predviđao radikalno ograničavanje slobode izvješćivanja medija – kaznenu odgovornost za objavu dokumenata, video snimki, fotografija itd. bez pristanka osobe na koju se isti odnosi, piše Dnevni list.

Ovu izmjenu je predložila SDP-ova zastupnica Lana Prlić, koja je za medije izjavila kako se ista nije trebala odnositi na medije, već u cilju zaštite žena i javnu objavu tzv. “osvetničke pornografije”.

No, dok se Prlić izričito bazirala na “osvetničku pornografiju” i hoće li neki nezadovoljni partner u javnosti objaviti eksplicitne snimke svoje partnerice, ova izmjena i dopuna Kaznenog zakona, ukoliko se izglasa, imati će dalekosežnije posljedice po sveukupno demokratsko društvo. To, pokazuje egzaktan nedostatak dublje analize i posljedica koje može prouzročiti površan i trapav pristup ozbiljnom pitanju kao što je donošenje zakonskih odredbi.

Zastupnica Prlić željela zaštititi žene od “osvetničke pornografije”

Prema članu 38, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, a koji se odnosi na izmjenu i dopunu člana 193. Kaznenog zakona FBiH, predviđa se dopuna s novim članom, 193a, a koji se odnosi na neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka.

“Tko, nepsredno ili putem informacijsko-komunikacijskih tenologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji ili filmu čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako kazneno djelo iz stava 1 ovog člana učini službena ili odgovorna osoba u vršenju službe ili javnih ovlasti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, predloženo je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH.

Dok je zastupnica Prlić, potpuno legitimno i opravdano, željela žene (pretpostavlja se i muškarce), zaštititi od “osvetičke pornografije”, medijska zajednica u ovome je odmah prepoznala udar na medijske slobode. Od svih zastupnika, jedino su dva prepoznala i opasan udar na medije i novinare.

Naime, izuzev zastupnika SBiH-a Admira Čavalića i zastupnika i ujedno i predsjednika HRS-a Slavena Raguža, nitko od zastupnika nije uputio amandman konkretno na prijedlog izmjene i dopune u članku 38. ovog Prijedloga.

Podsjećanja radi, razne i brojne amandmane u uputili Klub zastupnika Naše stranke, iz Klubova zastupnika i neovisni zastupnici, Maja Uremović, iz Kluba zastupnika SDP, Naša stranka, NiP, Marijana Hrvaić Šikuljak, Adisa Kokić Hinović, Rlvir Karajbić, Alma Kratina, Damir Mašić, Sanel Kajan i Damir Nikšić.

No, izuzev Čavalića i Raguža nitko se nije osvrnuo na ograničavanje medijskih sloboda koje se predviđaju u prijedlogu izmjena i dopuna Kaznenog zakona FBiH.

Amandmani Čavalića i Raguža

Čavalić, u svome obrazloženju od 28. siječnja, upućenom Zastupničkom domu Parlamenta FBiH amandmana traži brisanje članka 38 te obrazlaže:

“Uvođenje kaznenih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, smimki i spisa, bez prethodne suglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, moglo bi ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kao neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim dužnosnicima, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne dužnosti, navodi on.

Čavalić nadalje ističe kako je sloboda medija vrlo bitna u FBiH i čitavoj BiH, te da ju treba zaštititi.

“Zbog toga je Upravni odbor BH novinara naveo kako navedene odredbe, dosta široko postavljenje i nejasno formulirane, mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvješćivanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja, ukoliko se usvoje odredbe o obvezi pribavljanja prethodne suglasnosti. Također, navedeni član je u suprotnosti s pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografiranje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja pprethodne suglasnosti od pojedinaca ili institucija. U skladu s navedenim, predlaže se brisanja članka 38. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, a kako bi se ovo pitanje vratilo u okvire šire javne rasprave”, zaključuje Čavalić u svom amandmanu.

Zastupnik HRS-a Slaven Raguž je također 28. siječnja uputio amandman na članak 38, te traži dodavanje stavka 2, koji glasi:

“Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. ovog članka učinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je važniji od interesa zaštite privatnosti osobe koja je predmet objave i prikaza te ako se radi o informacijama prikupljenjim u skladu s Kodeksom o programskim sadržajima Regulatorne agencije za komunikacije i člankom 14. i 15. Kodeksa za tiskane i online medije Vijeća za tisak i online medije BiH”, navodi Raguž u svom amandmanu.

Na svu sreću, ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama je povučen. Da nije, i ova obrazloženja zastupnika ne bi mogla biti dostupna javnosti bez njihovog pristanka, iako su objavljeni na službenim stranicama Parlamenta.

/Desk/

Objava Izmjene KZ FBiH predviđa radikalan udar na slobodu medija – Kakve veze ima “osvetnička pornografija” sa slobodom medija? Itekakve. pojavila se prvi puta na Republika.

Na prosvjedu Hrvatskog novinarskog društva (HND) protiv “lex AP” u srijedu u 11 sati na zagrebačkom Markovu trgu okupilo se više stotina ljudi, a predsjednik HND-a Hrvoje Zovko uvodno je kazao da traže povlačenje članka koji govori o kaznenom djelu curenja informacija iz istraga.

– HND zahtijeva da se “lex AP”, zakon opasnih namjera, odnosno Članak 307.a u potpunosti odbaci. Mi od toga ne odustajemo. Vjerujte nam, neće nam biti nikakav napor ponovno doći ovamo ako to ne učinite, rekao je Zovko na pljesak okupljenih.

Riječ je o trenutačnom prijedlogu izmjena Kaznenoga zakona, prema kojima neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka, postaje kazneno djelo.

Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Ivan Malenica najavili su u utorak da će Vlada u drugo čitanje izmjena zakona dodati i odredbu o nemogućnost kažnjavanja ako je riječ o informaciji objavljenoj u pretežitom javnom interesu.

– Jučerašnja parada s izmjenama u pet do 12 nije ništa nego jeftini politički trik kojim su Plenković i Vlada pokušali izbiti argument opravdanih kritika novinara i svih kojima je stalo da živimo u poštenom i pravednom društvu, rekao je Zovko.

Iako novinari ne mogu biti kažnjeni prema tom zakonu, Zovko je upozorio kako će novinari i dalje moći biti maltretirani.

– Užasnuti smo činjenicom da nas nijednom niste demantirali kako se novinarima i novinarkama neće oduzimati mobiteli i laptopi sa svim sadržajem u njima. Do utvrđivanja što je javni interes u sudskim postupcima, trajat će višemjesečno maltretiranje naših kolegica i kolega i zastrašivanje zviždača, istaknuo je.

Istovremeno, prosvjed se odvija i u Splitu, a Zovko je ocijenio kako je ponosan na činjenicu da HND ima dva prosvjeda protiv zakona kojim premijer Andrej Plenković želi u ovoj super izbornoj godini “ušutkati sve kritičke tonove koji mu ne idu u prilog”.

Saborski SDP i Socijaldemokrati podržali prosvjed HND-a

Saborski SDP i Socijaldemokrati podržali su u srijedu prosvjed koji Hrvatsko novinarsko društvo organizira na Trgu svetog Marka protiv, kako navode, “zakona opasnih namjera”, tj. izmjena Kaznenoga zakona.

Tim izmjenama Zakona, otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka postaje kazneno djelo.

– Prosvjedom se brani pravo javnosti na istinu, pruža otpor ušutkavanju i kaznenom progonu onih koji o korupciji i njenom zataškavanju javno progovaraju, kazala je Sabina Glasovac (SDP) u saborskom govoru na slobodnu temu.

Poručila je i da “jedino snažan građanski otpor” može spriječiti donošenje zakona opasnih namjera koji demokraciju, slobodu i vladavinu prava želi pomesti pod tepih.

Davorko Vidović (SD) pak ističe da će taj prosvjed biti, ne samo prosvjed novinara, nego prosvjed sve slobodoljubive javnosti koja zna što takav puzajući udar na demokraciju i javni interes znači.

Za izmjene Kaznenog zakona, koje oporba zove i lex AP, kaže da je neosporno jedan od onih koji spadaju u tzv. kuhanje žabe, da njegovim donošenjem Hrvatska neće preko noći postati radikalno nedemokratska zemlja, ali da je njegovim upućivanjem u drugo čitanje učinjen značajan i velik korak prema nedemokratskom ambisu.

Malenica: Što je javni interes odlučivat će Državno odvjetništvo i sudovi

Na pitanje što bi poručio prosvjednicima koji u srijedu, u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND), prosvjeduju protiv ”zakona opasnih namjera” kojim bi se ušutkali zviždači, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je odgovorio kako su s novim dodatkom u zakonu poslali jasnu poruku.

Malenica je u utorak najavio da će Vlada u drugo čitanje izmjena Kaznenog zakona, u vezi curenja informacija iz istraga, dodati i odredbu o nemogućnost kažnjavanja ako je riječ o informaciji objavljenoj u pretežitom javnom interesu.

Ministar je precizirao da će konačni prijedlog, u odnosu na prvi prijedlog, sadržavati i stavak koji se odnosi na nemogućnost kažnjavanja novinara kao počinitelja, poticatelja ili pomagatelja, a dodana je i odredba koja se odnosi na pretežiti javni interes, odnosno interes obrane i zaštite žrtava kaznenog postupka.

(Izvor: HRT)

Objava U Zagrebu i Splitu prosvjed novinara s oporbom protiv ‘lex AP’ pojavila se prvi puta na Republika.

Ističe se kako je Zakon suprotan očekivanjima izraženim prilikom dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u EU i kosi se s interesima svih građana Bosne i Hercegovine, uključujući onih koji žive u entitetu Republika Srpska.

Nadalje stoji kako EU očekuje od svih vlasti konstruktivno djelovanje na realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije koji su nužni kako bi Komisija dala preporuku za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU.

“Konkretno, EU očekuje od BiH da u skladu sa ključnim prioritetom 12 „osigura slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara“. EU je posvećena pružanju podrške medijima i civilnom društvu u Bosni i Hercegovini, a naročito u entitetu Republika Srpska”, zaključuje se.

/Desk/

Objava Iz EU-a upozorili na novi KZ RS u kojem je kleveta kazneno djelo: Suprotno kandidaturi BiH za EU pojavila se prvi puta na Republika.

Usvojanje Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, uz prihvaćene amandmane klubova zastupnika SP i NPS i narodnog zastupnika Srđana Todorovića kao i prihvaćanje Zaključka Kluba zastupnika DEMOS da Vlada RS u u roku od 90 dana, pripremi i u skupštinsku proceduru uputi Nacrt zakona o medijima, a koji stupa na snagu sljedećeg dana od dana objavljivanja u ‘Službenom glasniku Republike Srpske’.

I oporbeni zastupnici uzalud su ukazivali na nedostatke ovog zakona.

Rasprava zastupnika u NSRS-u o novom zakonu o kleveti

Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), raspravljajući o Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona RS koji podrazumijeva uvođenje kaznenih sankcija za klevetu i imali su žustru raspravu.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnice SDS-a Maje Dragojević Stojić da se iz skupštinske procedure povuče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

Za razliku od prijašnjeg Nacrta ovog zakona, Prijedlog ovog zakon je nešto promijenjen – iako se predlagalo da uvrjeda bude tretirana kao kazneno djelo, ona ipak ostaje u sferi prekršaja. Ublažene su i kazne za klevetu od prvobitnih 8.000 do 100.000 KM na 1.000 d 6.000 KM.

Uvedena je i mogućnost da se zatvorska kazna do godine dana može preinačiti u novčanu i to u iznosu od 100 KM po danu, umjestno prijašnjih 50 KM po danu.

Međutim, kleveta je i dalje kriminalizirana, a zakonom se ne podrazumijeva dokazivanje istinitosti ili neistinitosti izrečenog što, kako su isticali zastupnici oporbenih stranaka, implicira da se osoba procesuira samo zato što izrečeno nekome smeta, bez obzira radi li se o istinitoj ili neistinitoj tvrdnji.

Stevandić: “Svjesni smo da nije idealan”

Iz koalicije vladajućih stranaka smatraju kako je ovaj zakon potreban te ga pravdaju kao “prvim korakom, makar i s ranjenom nogom, u zaštiti osobog ugleda, obiteljskog integriteta”.

“Možda ovaj zakon nije idealan, ali se od nečega mora krenuti i mislim da treba hrabrost da se nešto pokrene. Mi smo svjesni da nije idealan, ali je li idealno da otvorimo put anarhiji, da neki ljudi bez zadrške pišu laži”, kazao je predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, pri tom istaknuvši kako “RS ima demokratski način odlučivanja”, unatoč što, kako je kazao” nelegalni visoki predstavnik poziva da se ne ulaže u RS”.

Zastupnica Spomenka Stevanović (DEMOS) zatražila je da se prije donošenja zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona RS, donese zakon o medijima te je problematizirala “konfuznu medijsku sliku”, brojne portale kojima nije poznat vlasnik kao ni impressum. “Na ovaj bi način uredili medijski prostor, zaštitili časne novinare”, rekla je Stevanović, podsjećajući pri tom kako su povod promjenama kaznenih odredbi bio slučaj objavljivanja ponižavajuće snimke razgovora s mladićem koji je nakon toga izvršio samoubojstvo.

Međutim, oporbeni zastupnici imali su značajne argumente zašto je ovaj zakon korak natrag u razvoju demokracije, ističući kako se radi o gušenju slobode govora ne samo medija, već i svih žitelja RS-a koji kritiziraju vladajuće, a među kojima su i političari oporbe.

Vukanović: “Umjesto da zaštitimo zviždače i novinare, radimo suprotno i imamo lažnu intelektualnu elitu”

“Ne mogu podržati ovakav zakon koji zbog klevete uvodi osobu u kaznenu evidenciju, uvodi mjere zabrana prijelaza granice dok se istodobno cijeli proces može razvući i na pet godina. Što znači odredba “neovlašteno objavljivanje tuđeg spisa, portreta što može škoditi…”. Radi se o apstraktnoj, činjenično neutvrđenoj posljedici. Sporno je što se ljudi zbog kaznene evidencije neće moći kandidirati, dobiti vizu. To je vrlo opasno i nikako nije bezazleno. Mnogi ljudi će nastradati. Ne mogu podržati kažnjavanje za istinu i zanima me tko će prvi biti procesuiran”, kazao je Đorđe Vučinić iz Kluba za pravdu i red.

Zastupnica Tanja Vukmanović iz PDP-a kritizirala je vladajuće zbog ovog prijedloga zakona. “Izgleda da ste 20 godina stavili omču na vrat i polako stežete dok se ne ugušimo. Što više mraka, manje svjetla. Ovo je udar na sve građane, a najviše na medijsku zajednicu. Na što će ličiti život novinara u RS-u?”, upitala je ona.

Dok je Ognjen Bodiroga iz SDS-a poručio odlaganje usvajanja ovog zakona. “To će dodatno razbiti jedinstvo u RS-u u vrijeme kada se nalazimo u teškoj situaci, s udarima i izvana i iznutra”, kazao je.

Nebojša Vukanović u svom izlaganju se zarekao kako će “uvesti lustraciju”. “Umjesto da zaštitimo zviždače i novinare, mi radimo suprotno i imamo lažnu intelektualnu elitu. Tko je od profesora polemizirao na ovu tem i iz Banja Luke i iz Sarajeva? Nitko. Uvest ću lustraciju da se kazne i proglase izdajnicima svi koji ovako uništavaju RS. Pogaziste narod, izolirali ste nas. Uvodite verbalni delikt kao u kaznenom zakonu Jugoslavije, članak 133, kada se zbog riječi išlo na Goli otok”, rekao je Vukanović. Pri tom, on je i oštro kritizirao, kako je kazao “strana veleposlanstva” te ih proglasio najodgovornijim za aktualnu političku krizu jer su popuštali uvjetima i prešutno podržavaju vladajuće, pri tom aludirajući na Milorada Dodika.

U IZVORNOM OBLIKU PRENOSIMO DIO KZ RS:

Član 156a.

(1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera, bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema članu porodice ili porodične zajednice ili prema nekom drugom licu u namjeri nanošenja štete ugledu tog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog člana teže narušeno zdravlje lica čiji je spis, portret ili snimak objavljen, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dovelo do smrtne posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.“

Član 5.

Član 170. mijenja se i glasi:
„(1) Ko spolno uznemirava drugo lice, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema licu koje je u odnosu podređenosti ili zavisnosti prema učiniocu ili koje je posebno ranjivo zbog uzrasta, bolesti, invaliditeta, zavisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ako je spolno uznemiravanje učinjeno korištenjem kompjuterske mreže ili nekog drugog vida komunikacije, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Polno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne prirode koje je usmjereno na povredu dostojanstva nekog lica u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.“

Član 170a.

(1) Ko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka drugog lica učini dostupnim trećem licu fotografiju ili snimak polno eksplicitnog sadržaja koja je sačinjena uz pristanak tog lica za ličnu upotrebu i time povrijedi privatnost tog lica, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izradi novu ili preinači postojeću fotografiju ili snimak polno eksplicitnog sadržaja drugog lica i taj snimak upotrijebi kao pravi i time povrijedi privatnost drugog lica.
(3) Ako je krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno putem kompjuterskog sistema ili kompjuterske mreže ili na drugi način kojim je omogućeno da fotografija ili snimak postanu dostupni većem broju lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.
(4) Fotografije i snimci ili sredstva kojima je izvršeno krivično djelo iz ovog člana, oduzeće se.“

Kleveta
Član 208a.

(1) Ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.

Iznošenje ličnih i porodičnih prilika
Član 208b.

(1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, a što nije, niti može predstavljati činjenice koje su od opravdanog interesa, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
(4) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne dokazuje se.

Javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti
Član 208v.

Ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM.

Isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda
Član 208g.

Nema krivičnog djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.

Gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda
Član 208d.

(1) Gonjenje za djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika preduzima se po prijedlogu.
(2) Ako su djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika učinjena prema umrlom licu, gonjenje se preduzima po prijedlogu bračnog druga ili lica koje je sa umrlim živjelo u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnika u pravoj liniji, usvojioca, usvojenika, brata ili sestre umrlog lica.

Javno objavljivanje presude za krivična djela protiv časti i ugleda
Član 208đ.

(1) Presuda kojom je oglašen krivim učinilac krivičnog djela protiv časti i ugleda izvršenog putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili kompjuterske mreže ili drugog sredstva javnog informisanja ili komunikacije objaviće se u cijelosti ili djelimično o trošku učinioca.
(2) Sud će u presudi odrediti način njenog objavljivanja, pri čemu će, uvijek kada je to moguće, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog informisanja ili komunikacije u kojem je krivično djelo učinjeno, istog formata i trajanja u odnosu na radnju izvršenja djela.“

….

Međunarodne novinarske institucije pozvale zastupnike NSRS da ne izglasuju zakon

Partneri iz programa Media Freedom Rapid Response prije rasprave u NSR-u pozvali su zastupnike na odbacivanje ovih amadmana jer bi oni ugušili novinarstvo i slobodu govora diljem zemlje. Poziv zastupnicima NSRS-a potpisali su: ARTICLE 19 Europe, European Federation of Journalists (EFJ), European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), Free Press Unlimited (FPU), International Press Institute (IPI) i OBC Transeuropa (OBCT).

“Naše organizacije su upozoravale na opasnost od kriminalizacije klevete jer su nacrti izmjena i dopuna uvedeni u ožujku 2023. Od tada su se javne rasprave odvijale bez obraćanja pozornosti na zabrinutost nacionalne i međunarodne novinarske zajednice, a posebno na rizik od zloupotrebe novih odredbi. da zastraši i ušutka novinare.

U principu, mi se i dalje protivimo bilo kakvoj kriminalizaciji klevete. Ipak, u odnosu na prvobitni nacrt, pozdravljamo da su u najnovijoj verziji prijedloga zakona koji će se sutra raspravljati u Skupštini smanjene predložene kazne za kazneno djelo klevete, s predloženog raspona od 8.000-100.000 KM prvobitno na 1.000-6.000 KM u najnovijoj verziji. Slično, pozdravljamo da novouvedeni jezik – sada nudi određenu zaštitu govora koji je u javnom interesu”, navodi se u pozivu zastupnicima NSRS-a.

Podsjeća se kako je u pravnoj analizi predloženih izmjena objavljenoj u travnju 2023., ARTICLE 19 Europe naveo da kaznena priroda primjenjivih sankcija čini da one predstavljaju nerazmjerno miješanje u slobodu govora te da je, izuzev problematične kriminalizacije klevete, posebno opasnom odredbom (čl. 156a), predviđena kazna za određeno ponašanje (određene povrjede privatnosti s klevetničkim elementom) zatvorska kazna, što bi dovelo do grubih povrjeda prava na slobodu izražavanja i gušenje građanskog diskursa i rada medija.

“Teške novčane kazne i sam proces kaznenog gonjenja su nesrazmjera odgovor na zaštitu nečijeg ugleda. Obrane od kaznenog gonjenja predviđene predloženim zakonima nisu dovoljne da zaštite mogućnosti uključivanja u raspravu o pitanjima od javnog interesa, uključujući i kritike političara i drugih javnih osoba.

Naše organizacije su se dugo protivile svakom zakonu koji kriminalizira klevetu, u skladu s međunarodnim standardima. Kaznene zakone o kleveti smatramo nepotrebnim i nerazmjernim mjerama, koje krše pravo na slobodu izražavanja i doprinose „zastrašujućem učinku“ na novinarstvo i javnu raspravu. Tamo gdje je prikladno, alternativni pravni lijekovi kao što je objavljivanje povlačenja, isprika ili ispravke i pravo na odgovor, predstavljaju bolji odgovor na neopravdani napad na nečiju reputaciju”, navode iz ovih novinarskih organizacija te ponavljaju poziv zastupnicima da u cijelosti odbace amandmane.

/Desk/

Objava UNATOČ SVEMU – Vladajući u NSRS-u klevetu vratili u kazneni zakon – Progon umjesto zaštite novinara i zviždača pojavila se prvi puta na Republika.

“Naše organizacije su upozoravale na opasnost od kriminalizacije klevete jer su nacrti izmjena i dopuna uvedeni u ožujku 2023. Od tada su se javne rasprave odvijale bez obraćanja pozornosti na zabrinutost nacionalne i međunarodne novinarske zajednice, a posebno na rizik od zloupotrebe novih odredbi. da zastraši i ušutka novinare.

U principu, mi se i dalje protivimo bilo kakvoj kriminalizaciji klevete. Ipak, u odnosu na prvobitni nacrt, pozdravljamo da su u najnovijoj verziji prijedloga zakona koji će se sutra raspravljati u Skupštini smanjene predložene kazne za kazneno djelo klevete, s predloženog raspona od 8.000-100.000 KM prvobitno na 1.000-6.000 KM u najnovijoj verziji. Slično, pozdravljamo da novouvedeni jezik – sada nudi određenu zaštitu govora koji je u javnom interesu”, navodi se u pozivu zastupnicima NSRS-a.

Podsjeća se kako je u pravnoj analizi predloženih izmjena objavljenoj u travnju 2023., ARTICLE 19 Europe naveo da kaznena priroda primjenjivih sankcija čini da one predstavljaju nesrazmjerno miješanje u slobodu govora te da je, izuzev problematične kriminalizacije klevete, posebno opasnom odredbom (čl. 156a), predviđena kazna za određeno ponašanje (određene povrjede privatnosti s klevetničkim elementom) zatvorska kazna, što bi dovelo do grubih povrjeda prava na slobodu izražavanja i gušenje građanskog diskursa i rada medija.

“Teške novčane kazne i sam proces kaznenog gonjenja su nesrazmjeran odgovor na zaštitu nečijeg ugleda. Obrane od kaznenog gonjenja predviđene predloženim zakonima nisu dovoljne da zaštite mogućnosti uključivanja u raspravu o pitanjima od javnog interesa, uključujući i kritike političara i drugih javnih osoba.

Naše organizacije su se dugo protivile svakom zakonu koji kriminalizira klevetu, u skladu s međunarodnim standardima. Kaznene zakone o kleveti smatramo nepotrebnim i nesrazmjernim mjerama, koje krše pravo na slobodu izražavanja i doprinose „zastrašujućem učinku“ na novinarstvo i javnu raspravu. Tamo gdje je prikladno, alternativni pravni lijekovi kao što je objavljivanje povlačenja, isprika ili ispravke i pravo na odgovor, predstavljaju bolji odgovor na neopravdani napad na nečiju reputaciju”, navode iz ovih novinarskih organizacija te ponavljaju poziv zastupnicima da u cijelosti obace amandmane.

/Republika/

Objava Zastupnici u NSRS odlučuju o kleveti kao kaznenom djelu – Iz međunarodne novinarske zajednice pozivaju da glasuju protiv pojavila se prvi puta na Republika.

Usvanjanje ovog Nacrta došlo je i nakon svih apela međunarodne zajednice kako se isti predstavlja gušenje slobode govora te da to predstavlja nasljeđe kolonijalne prošlosti koje nema mjesta u suvremenim, demokratskim društvima. Unatoč apelima i upozorenjima Vijeća Europe, UN-a, OHR-a, Izaslanstva EU-a, OESC-a, Inicijative za monitoring europskih integracija BiH, Transparency Internationala, Reportera bez granica, novinarskih udruga, Vijeća za tisak BiH itd.

Ovim zakonom se, između ostaloga, predviđa da:

“Ukoliko je djelo učinjeno putem tiska, radija, televizije ili društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je postalo dostupno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM. Ako je ono što se iznosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, počinitelj će biti kažnjen novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM”.

Specijalni izvjestitelji za prava na slobodu mišljenja izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja Ujedinjenih naroda (UN) obraćajući se nedavno vlastima Republike Srpske naglasili su kako je “praksa u Državama je pokazala da se zakoni o kaznenoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branitelja ljudskih prava i drugih osoba koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužiteljske ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ušutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti kako bi se spriječilo kritiziranje javnih osoba”.

“Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna Člana 340. omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo ponoviti konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu”, naveli su iz UN-a.

No, prije konačnog usvajanja zakona slijedi 60 dana javne rasprave. Kako se čini, predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji koristi mogućnost skrivanja iza kolektivnog organa, Vlade RS-a i NSRS-a i zastupnika Skupštine, gdje ima kontrolu, odlučio je ići do kraja.

/Republika/

Objava DODIK IDE DO KRAJA – NSRS usvojila Nacrt Kaznenog zakona i uvođenje klevete kao kaznenog djela pojavila se prvi puta na Republika.

Oštre reakcije na najavu usvajanja zakona pristižu danima, od medijske zajednice, novinara, međunarodne zajednice u BiH, Vijeća Europe, OHR-a, Izaslanstva EU u BiH, veleposlanstva SAD-a u BiH, USAID-a, OSCE-a itd. Istim se predviđaju drakonske novčane kazne za “povrjedu časti i ugleda”, klevetu, iznošenje privatnih informacija itd., od 5.000 do čak 120.000 KM.

Predsjednik kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić, je kazao kako su slomljene olovke ispred NSRS-a i zalijepljena usta novinara jasna poruka. Istaknuo je da će pisanje vijesti biti nemoguća misija, istraživačko novinarstvo neće postojati, te da će to na kraju osjetiti i građani.

S današnjeg prosvjeda je poručeno da će usvajanjem Nacrta “biti zabranjeno lopova nazvati lopovom” te da će, ukoliko on bude usvojen, “svi morati vagati što će kazati u javnom prostoru”.

Prosvjedi medijskih radnika i građana na Trgu Krajine organiziralo je Udruženje “Radnički pokret”, a poručili su da je “izglasavanje izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS u ovoj formi znači stavljanje lanaca na noge i ljepila na usta jer neće biti načina da se iskaže nezadovoljstvo”.

“Održavati ćemo prosvjede diljem RS-a, a onda ćemo po potrebi organizirati i građanski neposluh. Ako se nacrt usvoji, nema prava ni radnika, ni građana, a ni medija”, poručeno je s prosvjeda, a najavljeno je i potpisivanje građanske inicijative za povlačenje ovog zakona ukoliko isti bude izglasan.

“Ovakvih Zakona nema ni u Sjevernoj Koreji. Kleveta nije samo kleveta. Što god napišete na društvenim mrežama možete imati postupak. Ovo će utjecati na sve izuzev na političare”, poručeno je s prosvjeda.

Više redakcija u Republici Srpskoj, uključujući i portal Capital vlasnika i urednika Siniše Vukelića, zatamnile su danas od 10 do 12 sati ekrane u znak prosvjeda protiv usvajanja Nacrta Zakona o izmjenama i dupunama Kaznenog zakona RS, čiji je nacrt upućen u skupštinsku proceduru.

“Medijska zajednica jednoglasno traži da se nacrt ovog zakona, u kojem su predviđena kaznena djela uvrjeda i klveta, kao i drakonske kazne za njih, povuče, te da se ne srlja s uvođenjem represije. Ako ovaj nacrt bude usvojen, pozivamo kolege i njihove redakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH na solidarnost i da u tom trenutku zatamne svoje portale u znak prosvjeda”, pozvali su.

/Republika/

Objava Prosvjed novinara u Banja Luci zbog zakona o kleveti pojavila se prvi puta na Republika.

“Član 3 Daytonskog ustava jasno kaže da Republika Srpska mora u potpunosti poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačne i obvezujuće presude Ustavnog suda BiH. Sjedinjene Američke Države ponosne su što stoje uz narod BiH dok grade budućnost u euroatlantskoj zajednici naroda i jačaju državne institucije potrebne da ih tamo odvedu. Separatistička retorika i prijetnje Daytonskom mirovnom sporazumu neodgovorne su, opasne i štetne za napredak BiH ka daljim euroatlantskim integracijama”, naveli su iz State Departmenta.

Istaknuto je kako su Sjedinjene Države, bile i ostati će, najsnažniji oslonac i partner BiH i njenom narodu.

Separatist rhetoric and threats to the Dayton Peace Agreement are irresponsible and dangerous. The United States will continue to uphold Bosnia and Herzegovina’s sovereignty, territorial integrity, and multiethnic character. https://t.co/7tML8BDXFe

— State Department Spokesperson 2013-2025 (@statedeptspox_a) March 10, 2023

“Obvezujemo se da ćemo nastaviti podržavati suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, te da ćemo smatrati odgovornim one koji nastoje potkopati institucije BiH i Daytonski mirovni sporazum”, poručeno je u reakciji iz State Departmenta.

Ovo je odgovor na najave predsjednika RS-a Milorad Dodik oko izmjena Kaznenog zakona RS-a i donošenje novog zakona o imovini RS te secesiju tog entiteta ukoliko se to ne dozvoli.

/Desk/

Objava Sate Department poručio Dodiku: “Smatrati ćemo odgovornim one koji potkopavaju bh institucije i Daytonski sporazum” pojavila se prvi puta na Republika.

Indicije iz policije

Predsjednik RS-a i vladajućeg SNSD-a, Milorad Dodik, kazao je kako je koalicija jedinstvena po pitanju stava da se kleveta unese u Kazneni zakon. Ponovio je kako to nije usmjereno protiv bilo kojeg novinara.

No, kazao je kako podržava stav da se ovo pitanje nađe na javnoj raspravi, a prenio je i informaciju iz policije kako ima indicija da su novinari sami organizirali oštećenje sovjih vozila.

“Podržavamo opredjeljenje da se da širok rok za javnu raspravu. Vjerujemo da novinari znaju da se nakon usvajanja nacrta odredi javna rasprava. Podržavam da javna rasprava traje 60 dana. Koalicija je osudila uznemiravanje novinara čija su auta, kako su to, rekli išarana. Tražimo rigoroznu akciju MUP-a. Rečeno mi je da ima indicija da su sami organizirali tu aktivnost. Nema potrebe da se itko osjeća ugroženim. Republika Srpska nema namjera unutar sebe izazivati bilo kakve konflikte”, rekao je Dodik tvrdeći da ne misli da novinarska zajednica “stoji iza nekog Vukelića ili bilo koga”.

Također, Dodik je pojedine optužio da su od USAID-a “uzimali novac kupovali najbolja auta i vozali po gradu”, prenose mediji.

“Žao mi je, vidim na što idu. Žao mi je zbog uznemiravanja njihove djece. Ovo je preuranjeno, nikakvog značaja nema. Zakon ide u NSRS. Kao takav će otići u javnu raspravu, bit će distupan svima. Vjerujem da Udruženje novinara zna da je za svaki zakon obvezna javna rasprava. Nitko od novinara ne smije biti uznemiren”, rekao je Dodik.

Kazao je kako “zakon neće biti donesen kako bi vlast prosuđivala, već da će krajnju riječ o svemu imati pravosuđe”. Na opasku novinara da drakonske kazne znače i da će neki u zatvor, jer neće imati novca platiti, Dodik je rekao kako je to “onda drugo kazneno djelo” te dodao “niste trebali lagati”.

“Ne vidim da je problem da zato što se netko inkriminirano ponaša može da bude zabrinut. Ova dotična gospoda se uplela u probleme s ljudima s kojima su klevetali i mi imamo probleme da njih zaštitimo”, rekao je on ističući da, kada je jučer govorio o spodobama nije govorio o novinarima.

“Ja sam mislio na one koji pišu po raznim portalima koji su zarobili ovo društvo”, rekao je Dodik.

“Spomenuo sam jučer taj zakon koji je Inzko nametnuo. Zamisli kakav se genocid dogodio kada ga braniš zakonom i braniš spominjanje da to nije. Ako jest, onda je to nesumnjivo”, rekao je on osuđujući novinare jer nisu negodovali zbog nametanja izmjena Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine o negiranju genocida.

Prozivajući medije, Dodik je kazao kako ne vjeruje u dobre namjere medijske kuće N1.

“Spreman sam razgovarati i s bundžijama nakon donošenja nacrta zakona. Ovo je rađeno u skladu sa europskim standardima. U javnoj raspravi ćemo donijeti sve europske zakone. Ovaj zakon je u skladu s američkom praksom”, rekao je, navodeći kako se “u javni diskurs želi dovesti više odgovornosti i poštovanja”.

/Desk/

Objava ‘NAPADNUTA RS’ – ŠTO SLIJEDI ?- Dodik proziva “neprijateljske” medije, odvajanju RS-a zbog imovine – Koga želi zakonski zaštititi? pojavila se prvi puta na Republika.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske uvode se nova kaznena djela protiv časti i ugleda, odnosno kazneno djelo uvrjede i klevete, za što su predviđene novčane kazne do čak 30.000 KM.

Uvode se nova kaznena djela protiv časti i ugleda, a i uvrjeda postaje kazneno djelo:

“Tko uvrijedi drugoga kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 KM. Ako je to učinjeno putem tiska, sredstava javnog informiranja, na javnom skupu zbog čega je uvrjeda postala dostupna većem broju ljudi, kazna je od 10.000 do 50.000 KM”, precizirao je ministar pravde Miloš Bukejlović.

U Vladi RS tvrde da novi zakon neće ugroziti slobodu govora, a novinarima preporučuju da “kvalitetno rade svoj posao”. Za spomenuta djela nije predviđena zatvorska kazna.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, kojim je između ostaloga, propisano novo kazneno djelo ‘neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka’, s obzirom da se nakon tragičnog događaja samoubojstva mladića zbog objavljivanja snimka i ismijavanja na društvenim mrežama, koji se dogodio u listopadu 2022. godine, utvrdila potreba da se takvo ponašanje sankcionira”.

Propisano je da tko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram osobnog karaktera, bez pristanka osobe koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka osobe koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka druge osobe čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo imati štetne posljedice po osobni život te osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Primjerice, prema članku 208a, o Iznošenju osobnih i obiteljskih prilika, navodi se da “tko iznosi ili prenosi što god (?) iz osobnog ili obiteljskog života neke osobe što može naškoditi njegovoj časti i ugledu, kaznit će se s novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 KM’.

Također, ako je prenošenje ovakvih vijesti urađeno putem medija, tiska, televizije, radija ili društvenih mreža, zbog čega je postalo dostupno višem broju osoba, kaznit će se od 20.000 do 100.000 KM, a ukoliko je “dovelo do teških posljedica za oštećene”, počinitelj će se kazniti kaznom od 25.000 do 120.000 KM.

Zanimljiva je i odredba kako se “istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili prenosi iz osobnog ili obiteljskog života neke osobe ne može dokazivati, izuzev u slučajevima 208d, ovog zakona.

Također se predviđa da, ako je uslijed djela teže narušeno zdravlje osobe čiji je spis, portret ili snimak objavljen, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dovelo do smrtne posljedice, počinitelj će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.

Nacrtom zakona vrši se usklađivanje zakonodavstva s Istanbulskom konvencijom te se na novi način propisuje kazneno djelo spolno uznemiravanje i novo kazneno djelo zloupotreba fotografije i video zapisa spolno eksplicitnog sadržaja.

Ovim izmjenama propisiju se i kaznena djela protiv časti i ugleda, isključenje protupravnosti kod ovih kaznenih djela i gonjenje za kaznena djela protiv časti i ugleda.

Također se vrši izmjena zakonodavstva kod kaznenog djela krađa električne energije ili toplotne energije ili prirodnog plina, promjena obiteljskih prilika i povrjeda ugleda suda.

/Desk/

Objava RS uvodi verbalni delikt – sumrak slobode govora – Kazne i do 120.000 KM pojavila se prvi puta na Republika.