Dan uoči stupanja na snagu odluke Slovenije i Italije o povratku graničnih kontrola na schengenske unutarnje granice radi pojačane prijetnje terorizma, nakon destabilizacije Bliskog istoka, austrijski kancelar rekao je kako Beč nije dvojio o podršci hrvatskom ulasku u taj prostor slobodnog kretanja te da dvije zemlje već dugo godina imaju odličnu sigurnosnu suradnju.

Austrija nije zadovoljna zatvaranjem granica, između ostalog i svojih s Njemačkom, Češkom i Slovenijom, no njezin premijer je naglasio da je zaštita granica temeljna pretpostavka u promijenjenom sigurnosnom okruženju.

Istaknuo je kako se broj ilegalnih dolazaka migranata u Austriju preko Hrvatske „drastično smanjio” te da Austrija najveći broj prelazaka zaustavlja na istočnoj granici s Mađarskom.

Premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska prošle godini Austriji, koja je na svom teritoriju imala 100 tisuća ilegalnih migranata, dokazala da oni nisu stigli s hrvatskog teritorija.

Nehammer je kazao kako je Hrvatska često „bila sama” u zaštiti vanjske granice EU-a, što je bio velik izazov za njenu policiju, te da je Beč stoga u europskim institucijama zagovarao kako bi se Hrvatskoj osigurala pomoć.

„Upravo one zemlje koje štite vanjsku granicu trebaju našu podršku”, rekao je šef austrijske vlade, bivši ministar unutarnjih poslova te zemlje, naglasivši da Austrija podržava da Europska komisija izdvoji dodatna sredstva za njihovo jačanje.

Nehammer je naglasio kako je Austrija pokrenula mjere da se pokrenu sporazumi s Egiptom i Marokom, tranzitnim zemljama za migrante iz Afrike, te kako EU mora intenzivno surađivati i s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom.

Premijer Plenković kazao je kako u zaustavljanju migracija nisu „problem ni Austrija, ni Slovenija, ni Hrvatska, a u određenoj mjeri ni zemlje južnog susjedstva”.

„Ključno je čuvati vanjske granice Europske unije”, poput onih između Bugarske i Grčke s Turskom, kazao je.

Plenković je istaknuo da se Europska unija u zaustavljanju migracija mora usredotočiti na potporu zemljama koje su izvor migracija, sklapanje sporazuma s tranzitnim državama te insistiranje da zemlje jugoistoka Europe usklade bezvizne režime s EU-om.

„Kratak je put od aerodroma u Beogradu i Sarajevu”, pa uz pomoć krijumčara preko zelenih granica u Mađarsku i Hrvatsku, istaknuo je hrvatski premijer.

Ponovio je kako Hrvatska vanjsku granicu EU-a, drugu najdužu nakon one finske, čuva s 6700 policajaca, što u tolikom broju ne čini nijedna druga država.

Objava Plenković o ilegalnim migrantima: “Kratak je put od aerodroma u Beogradu i Sarajevu” pojavila se prvi puta na Republika.

Nehammer se u ponedjeljak sastao s Putinom pored Moskve i do sada nije javno govorio o sigurnosti austrijske opskrbe plinom.

Austrija dobiva 80 posto prirodnog plina iz Rusije i protivi se tome da joj Europska unija odmah nametne plinski embargo tvrdeći da to sada nije moguće.

Putin je rekao da je “opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorom utvrđenu količinu i da plaćanje može ostati u eurima”, rekao je Nehammer u intervjuu u srijedu, prenosi APA.

Podsjetimo, austrijski kancelar Karl Nehammer sastao se u ponedjeljak u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio je Nehammerov ured nakon prvog sastanka Putina s nekim čelnikom EU-a od početka invazije na Ukrajinu. Ruski državni mediji o ovom posjetu vrlo kratko ili uopće nisu izvijestili, a nema niti fotografija sa sastanka. To je znak koliko Putin drži (ne)važnim ovaj sastanak, dok istodobno danas ruski mediji izvješćuju kako će ce Putin sastati sa predsjednikom Bjelorusije u bjeloruskom gradu Blagovješćensku i svojim sveznikom Aleksandrom Lukašenkom.

“To nije bio prijateljski posjet. Razgovor je bio vrlo otvoren, oštar i izravan. Moja najvažnija poruka Putinu je bila da rat mora napokon završiti jer su u ratu obje strane gubitnici“, rekao je austrijski kancelar Nehemmer nakon sastanka dodavši kako se nada da će to pomoći da se rat privede kraju i poboljšaju uvjeti života civila.

Nehammer, prvi je predsjednik države ili vlade neke članice Europske unije koji je nakon početka rata u Ukrajini 24. veljače posjetio ruskog predsjednika u Moskvi, a naglasio je da je odlazak u Rusiju bila “obveza“.

“Ova obveza proizlazi iz odgovornosti da se ne propusti prilika postizanja primirja ili barem humanitarnog napretka za civile u Ukrajini“, izjavio je austrijski kancelar. U izjavi za medije nakon posjeta, on je Putinu rekao kako će “sankcije protiv Rusije ostati na snazi sve dok Ukrajinci umiru”.

“Spomenuo sam i teške ratne zločine u Buči i naglasio kako odgovorni moraju snositi posljedice“, istaknuo je.

Austrijski kancelar je proteklog vikenda posjetio i Kijev i Buču, sjeverozapadno od glavnog grada. Otkrića masovnih grobnica i civilnih žrtava u tome mjesu izazvala su val međunarodnih osuda i pozive da se ruskim dužnosnicima sudi za ratne zločine. Iz ureda ruskog predsjednika nije stiglo priopćenje sa sastanka.

Ali, čini se da je posjet ruskom predsjedniku imao drukčiju dimenziju od one koja je prvobitno predstaljena javnosti. Teško da bi ruski predsjednik Putin popustio u uvjetima isporuke i plaćanja plina da je austrijski kancelar rekao upravo onako kako je izvijestio javnost.

/Republika/

Objava LICEMJER Austrijski kancelar predstavio se kao mirotvorac, a zapravo Putinu u Moskvu išao zbog ‘drukanja’ za plin pojavila se prvi puta na Republika.

“To nije bio prijateljski posjet. Razgovor je bio vrlo otvoren, oštar i izravan. Moja najvažnija poruka Putinu je bila da rat mora napokon završiti jer su u ratu obje strane gubitnici“, rekao je austrijski kancelar Nehemmer nakon sastanka dodavši kako se nada da će to pomoći da se rat privede kraju i poboljšaju uvjeti života civila.

Nehammer, prvi je predsjednik države ili vlade neke članice Europske unije koji je nakon početka rata u Ukrajini 24. veljače posjetio ruskog predsjednika u Moskvi, a naglasio je da je odlazak u Rusiju bila “obveza“.

“Ova obveza proizlazi iz odgovornosti da se ne propusti prilika postizanja primirja ili barem humanitarnog napretka za civile u Ukrajini“, izjavio je austrijski kancelar. U izjavi za medije nakon posjeta, on je Putinu rekao kako će “sankcije protiv Rusije ostati na snazi sve dok Ukrajinci umiru”.

“Spomenuo sam i teške ratne zločine u Buči i naglasio kako odgovorni moraju snositi posljedice“, istaknuo je.

Austrijski kancelar je proteklog vikenda posjetio i Kijev i Buču, sjeverozapadno od glavnog grada. Otkrića masovnih grobnica i civilnih žrtava u tome mjesu izazvala su val međunarodnih osuda i pozive da se ruskim dužnosnicima sudi za ratne zločine. Iz ureda ruskog predsjednika nije stiglo priopćenje sa sastanka.

/Republika/

Objava Austrijski kancelar vratio se sa sastanka s Putinom, ali izgleda da je taj posjet ruskom predsjedniku nebitan pojavila se prvi puta na Republika.

Nehammer, poznat kao zagovornik strogih ograničenja migracija, položio je u ponedjeljak zakletvu pred austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom i naslijedio je Alexandera Schallenberga, koji je na toj funkciji bio samo dva mjeseca nakon ostavke kancelara Sebastiana Kurza. Schallenberg će se sada vratiti na svoju funkciju ministra vanjskih poslova, prenosi FENA.

Promjenu je pratila i rekonstrukcija vlade, s novim ministrima imenovanim na čelo financija i obrazovanja, prenosi dpa. Nehammer preuzima dužnost u teškim okolnostima. Koalicija OeVP-a i Zelenih, koja je na vlasti od 2020. godine, na klimavim je nogama zbog brojnih političkih nesuglasica. Čak i u borbi za obuzdavanje četvrtog talasa pandemije Covid-19, vladini partneri često su bili u sukobu jedni s drugima.

Austrija je trenutno u lockdownu do 13. prosinca, iako se poslovni i turistički lideri boje da bi restrikcije mogle biti produžene, barem djelomično, nakon tog datuma. Odluka bi trebala biti donesena u sljedećih nekoliko dana, a summit je zakazan za srijedu.

/Republika/

Objava K’O NA TRACI Austrija opet ima novog kancelara pojavila se prvi puta na Republika.