“Kardinal Puljić tijekom cijelog svog pastoralnog djelovanja dosljedno zagovara dijalog, mir, međusobno poštovanje i ustavnu jednakopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. Njegove poruke nikada nisu bile usmjerene protiv bilo koga, nego predstavljaju odgovoran poziv na poštivanje temeljnih ustavnih načela na kojima BiH počiva.

Pokušaji diskreditacije i javnog pritiska na kardinala Puljića zbog iznošenja stavova o pravima hrvatskog naroda predstavljaju nedopustiv napad na slobodu govora, ali i na pravo hrvatskog naroda da legitimno zastupa svoje političke i društvene interese.
Hrvatski narodni sabor BiH poziva na međusobno uvažavanje, smirivanje političkih tenzija i odgovoran javni dijalog, uz puno poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.
HNS BiH će i dalje ostati predan zaštiti legitimnih prava hrvatskog naroda te izgradnji stabilne, europske i funkcionalne Bosne i Hercegovine”, navodi se u priopćenju iz HNS-a.

Ističe se kako će HNS BiH nastaviti podržavati sve dobronamjerne razgovore i prijedloge o funkcionalnijem uređenju Bosne i Hercegovine koji dolaze od intelektualaca, akademske zajednice, vjerskih predstavnika i drugih društvenih čimbenika iz BiH i šire, a koji su usmjereni na jačanje međusobnog povjerenja, ustavne jednakopravnosti i dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik krajem prošlog mjeseca održala se konferencija TradFest, u organizaciji ultrakonzervativne zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, bliskog Donaldu Trumpu.

Konferencija je otvorena temom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, a u danima prije same konferencije na to su reagirali brojni bošnjački mediji tvrdeći da je skandalozno i nedopustivo da se u središtu Zagreba zaziva unutarnji preustroj i teritorijalna reorganizacija BiH.

Među govornicima skupa bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je ranije bio protiv ideje preuređenja BiH, ali danas je rekao da smatra kako je nužno tražiti „put mogućeg“ zbog nefunkcionalnosti sustava, ali i činjenice da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH nemaju stvarnu političku jednakopravnost.

“Ne mogu pristati na nepravdu, ali moramo tražiti rješenje za opstanak i jednakopravnost”, rekao je Puljić, priznajući pritom da pitanje političkog uređenja treba rješavati na političkoj, a ne crkvenoj razini.

Sudjelovanje kardinala Puljića na raspravi i navedenom okruglom stolu izazvalo je mnoge polemike, ali i oštre kritike od strane bošnjačkih političkih predstavnika, ali i korisnika društvenih mreža, uz vrijeđanje i otvoreni govor mržnje. Pojedini su izlazili s idejom o čak njegovom uhićenju.

Slične reakcije izazvala je i prezentacija Ivana Pepića, docenta Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio kartu teritorijalne podjele BiH na tri, odnosno, četiri jedinice: Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Na njoj je crvenom bojom označena “Croat Republic” koja obuhvaća zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara, te odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini.

“Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije”, istaknuo je Pepić.

/Desk/

Objava HNS: Podrška kardinalu Puljiću nakon napada radikalnih bošnjačkih krugova pojavila se prvi puta na Republika.

Kandidati za nasljednika pape Franje dolaze sa svih kontinenata. Oni kojima se pripisuju najveće šanse potječu iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Europe.

Pape se biraju u tajanstvenom i strogo ritualiziranom procesu zvanom konklava – ona se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.

Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a u glasanju sudjeluje oko 120 kardinala. Evo nekih od najozbiljnijih kandidata:

Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini, načelnik vatikanskog ureda za evangelizaciju)

Zovu ga “azijskim Franjom” zbog njegovog fokusa na socijalnu pravdu. Taglea se u nekim krugovima smatra favoritom i mogao bi postati prvi papa iz Azije — kao što je Franjo bio prvi papa iz Južne Amerike. Na papiru Tagle ispunjava sve uvjete. Ipak, njegove šanse mogle bi biti umanjene zbog optužbi za nasilničko ponašanje u organizaciji Caritas internationalis, globalnoj katoličkoj humanitarnoj mreži kojom je rukovodio godinama. Sveta stolica ga je smijenila s te dužnosti 2022. godine.

Kardinal Pietro Parolin (70, Italija, državni tajnik Vatikana)

Potencijalni most između različitih frakcija u Katoličkoj crkvi Parolin je Franjin državni tajnik od 2013. godine i jedan je od vodećih kandidata za papu. Njegova dužnost je druga po rangu u hijerarhiji – odmah poslije pape. Konzervativci su ga kritizirali zbog uloge koju je imao u sklapanju sporazuma s Pekingom o imenovanju biskupa u komunističkoj Kini. Njegov izbor bi vratio papinstvo Italiji, nakon tri pape koji nisu bili Talijani.

Kardinal Peter Turkson (76, Gana, vatikanski dužnosnik i diplomat)

Potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Turkson radi u Gani kao pastor, ali ima i diplomatske vještine i iskustvo u rukovođenju unutar Vatikana. Papa Franjo ga je slao u Južni Sudan kao specijalnog izaslanika za mir. Njegova spretnost u komunikaciji, kao i činjenica da dolazi iz regije u kojoj Crkva ima najveći porast članstva, dok u Europi broj vjernika pada – dodatno pojačavaju njegov profil.

Kardinal Marc Ouellet (79, Kanada, bivši načelnik vatikanskog biskupskog ureda)

Kao veteran vatikanskih struktura s međunarodnim iskustvom Ouellet se već dugo smatra jednim od glavnih kandidata za papu. Teološki je konzervativan i zato ga tradicionalisti posebno cijene. Posljednjih godina se našao na meti optužbi za nedolično ponašanje, ali su one odbačene.

Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo, nadbiskup Kinshase)

Nova zvijezda iz Afrike. Ambongo kombinira čvrste tradicionalne stavove sa zalaganjem za socijalnu pravdu. On je važan glas afričke Crkve u snažnom usponu. Njegovo otvoreno protivljenje davanju blagoslova istospolnim parovima podiglo je njegov međunarodni ugled među konzervativcima.

Matteo Zuppi (69, Italija, nadbiskup Bologne)

Često zvan “talijanski Bergoglio” zbog sličnosti s papom Franjom, Cupi je “svećenik s ulice” koji se zalaže za siromašne i migrante i izbjegava luksuz – ponekad koristi bicikl umjesto službenog automobila. Konzervativne crkvene struje ga možda neće podržati jer je poznat po progresivnim stavovima.

Jean-Marc Aveline (66, Francuska, nadbiskup Marseillea)

Poznat je po smislu za humor i bliskom odnosu s Franjom, naročito u što se tiče migracija i muslimansko-kršćanskih odnosa. Ako bude izabran, Aveline bi bio prvi francuski papa još od 14. stoljeća i najmlađi nakon Ivana Pavla II. Razumije talijanski, ali ga ne govori tečno – što može predstavljati problem jer bi ujedno bio i biskup Rima.

Kardinal Peter Erdo (72, Mađarska, nadbiskup Ostrogon-Budimpešte)

Snažan zagovornik tradicionalnog katoličkog učenja, koji je ipak uspio izgraditi mostove s Franjinim progresivnim okruženjem. Bio je jedan od kandidata i na konklavi 2013. godine. Govori više jezika, uključujući talijanski. Iako ga ne smatraju naročito karizmatičnim, mogao bi privući one koji žele stabilno papinstvo.

Kardinal Mario Grech (68, Malta, glavni tajnik Biskupske sinode)

Na početku karijere bio je konzervativac, a potom je postao vodeći zagovornik Franjinih reformi. Još 2014. godine pozvao je na tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima – u poznatom govoru koji je i papa pohvalio. Njegova visoka pozicija u Vatikanu i dobre veze s različitim strujama čine ga ozbiljnim kandidatom.

Kardinal Juan Jose Omella (79, Španjolska, nadbiskup Barcelone)

Blizak papi Franji, Omella vodi skroman život unatoč visokoj crkvenoj dužnosti. Postao je kardinal 2016. godine, a 2023. se pridružio devetočlanom savjetodavnom tijelu pape. Njegova bliskost s Franjom može biti prepreka ukoliko konklava poželi promjenu pravca.

Kardinal Joseph Tobin (72, SAD, nadbiskup Newarka)

Iako je malo vjerojatno da će papa biti iz SAD-a, Tobin je najrealniji kandidat među sjevernim Amerikancima. Rođen u Detroitu, tečno govori talijanski, španjolski, francuski i portugalski. Hvaljen je zbog načina na koji je upravljao ozbiljnim skandalom sa seksualnim zlostavljanjem. Poznat je i po otvorenosti prema LGBTQ+ osobama.

Kardinal Angelo Scola (83, Italija, bivši nadbiskup Milana)

U konklavi 2013. godine Scola je bio jedan od favorita. Njegove pristaše hvale njegovu teološku oštrinu i visok ugled među onima koji se zalažu za centraliziraniju Crkvu. Međutim, on je prešao gornju starosnu granicu od 80 godina za glasanje u konklavi. Iako je tehnički moguće izabrati papu izvan izbornog tijela, to je rijetkost u modernom dobu.

No ne treba zaboraviti ni staru izreku: „Mladi kardinali biraju stare pape.”

Ovaj cinični aforizam odražava tradicionalni obrazac u konklavama — sugerira da mlađi, ambiciozni kardinali radije biraju starijeg papu – nekoga čija vladavina neće trajati predugo, piše DW.

/Desk/

Objava DW – Tko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata pojavila se prvi puta na Republika.

Susret je protekao u srdačnom i prijateljskom ozračju i s raspravama o prošlosti kao i sadašnjosti. Akademik Pejanović se rado prisjetio posebno ratnih dana kad se kao član Predsjedništva sastajao s Kardinalom, kao i s prof. Topićem, i razmjenjivao mišljenje o situaciji. Zahvalio je kardinalu i za pomoć u teškim ratnim prilikama.

Tijekom srdačnog susreta razgovaralo se i o aktualnim društvenim i duhovnim pitanjima, značaju međureligijskog dijaloga i očuvanju mira i zajedništva u Bosni i Hercegovini, te ulozi Crkve i akademske zajednice u očuvanju zajedničkih vrijednosti.

Akademici su izrazili zahvalnost kardinalu Puljiću na dugogodišnjem doprinosu izgradnji međureligijskog dijaloga, povjerenja i njegovoj posvećenosti miru i suživotu. Sva trojica će govoriti i na Okruglom stolu o Ljudskom bratstvu i sestrinstvu koji organizira Zaklada Ljudsko bratstvo u Novom Travniku 24. svibnja ove godine, a u želji jačanja suradnje među ljudima i narodima.

Kardinal Puljić zahvalio je na posjetu te poručio kako je zajednički rad na pomirenju i međusobnom poštovanju put ka boljoj budućnosti u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava Akademici Pejanović i Topić posjetili kardinala Puljića u Kiseljaku pojavila se prvi puta na Republika.

Nema mira ovih dana za papu Franju. Jer doznao je da je njegov bivši suradnik, kardinal Angelo Becciu tajno snimio međusobni telefonski razgovor. Snimka je dokaz na suđenju na kojem je Becciu na optuženičkoj klupi, izvješćuje Dnevnik.hr.

“Nekoliko dana prije početka, nazvao je papu i tajno snimio razgovor koji je vodio s njim. Netko u prostoriji s Becciuom snimio je taj razgovor”, kazao je dopisnik Reutersa iz Vatikana Philip Pullella u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Vibora Vlainića.

Novinari su morali napustiti sudnicu dok se preslušavao razgovor. Vezan je za slučaj časne sestre otete u Africi. Becciu je angažirao sigurnosnu analitičarku Ceciliu Marognu kako bi oslobodila časnu sestru i iz vatikanske blagajne joj dao pola milijuna eura za otkupninu.

No, Marogna je optužena da je dio novca potrošila na kupovinu i tretmane ljepote. Becciu je u razgovoru tada zbunjenog i tek operiranog papu pokušao navesti da potvrdi isplatu spornog iznosa. Papa mu je na to samo rekao neka sve napiše u poruci.

“Kada sam postao kardinal obećao sam da ću dati život za Crkvu i za Papu. Nikada ga neću izdati, ostat ću mu vjeran i spreman sam dati život za njega”, rekao je kardinal Becciu u rujnu 2020. godine.

To je samo jedan od krakova slučaja protiv Becciua, koji je bio i prefekt kongregacije za kauze svetaca. Bivši suradnik optužio ga je za slanje sto tisuća eura humanitarnoj udruzi na rodnoj Sardiniji.

Udruga je bila povezana s Becciuovom obitelji. Kardinal je optužen i za financijske malverzacije dok je Vatikan kupovao luksuznu zgradu u Londonu. Sveta stolica u cijelom je poslu izgubila više od 140 milijuna eura.

/Desk/

Objava Zbog financijskih malverzacija sudi se najvišem vatikanskom dužnosniku, kardinalu koji je bio suradnik pape Franje – pojavila se prvi puta na Republika.

Govoreći na današnjem otvaranju redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH koje se održava u Banja Luci, rekao je da su mu “neshvatljivi političari u BiH koji uporno izbjegavaju dogovor o najvažnijim pitanjima koja muče tu zemlju”, a kritizirao je i hrvatske političare ustvrdivši kako se oni nedovoljno zalažu za prava naroda kojega tvrde da zastupaju.

Kardinal Puljć je rekao da se Crkva u BiH nastoji othrvati izazovima koje nosi politička, ali i kriza izazvana pandemijom koronavirusa. Istaknuo je da nije posustala pred tim izazovima, no ima potrebu upozoriti na činjenicu da i dalje “pušu čudni vjetrovi” destabilizacije.

Podsjetio je i na činjenicu da vlasti u BiH uporno ignoriraju provedbu Temeljnog ugovora između te države i Svete Stolice kao i Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini jer se nastavlja maćehinski odnos prema oduzetoj crkvenoj imovini koja još uvijek nije vraćena nego se preprodaje i uništava. Kazao je i kako se donošenjem nakaradnih zakona nastavlja otimačina imovine ne samo Crkve nego i običnih ljudi, što je opisao kao dovršenje projekta entičkog čišćenja.

Neprihvatljivim je ocijenio i djelovanje međunarodne zajednice u BiH u odnosu na katolike ustvrdivši kako im ona svojim postupcima otežava opstanak i ugrožava identitet.

“U ime navodne slobode nam žele ograničiti slobodu naučavanja kršćanskog nauka pa nam čak prigovaraju da nismo demokrati jer propovijedamo evanđelje“, kazao je, između ostalog, kardinal Puljić. Podsjetio je da je papa Ivana Pavao II. prigodom pohoda Sarajevu 1997. pozvao biskupe BiH da neumorno dižu glas i ukazuju na nepravdu, bore se za čovjeka i njegova prava i dostojanstvo te rade na jedinstvu Crkve, posebno u procesu pomirenja, povjerenja i praštanja.

Objava Kardinal Puljić ne razumije političare: Jedni izbjegavaju dogovor, a hrvatski se nedovoljno zalažu za prava Hrvata pojavila se prvi puta na Republika.

Među optuženima su kardinal Angelo Becciu, bivši šefovi vatikanske financijske obavještajne zajednice i dva talijanska brokera koja su sudjelovala u vatikanskoj kupnji zgrade u luksuznom dijelu Londona.

Becciua, kojega je papa Franjo otpustio prošle godine, tvrdio je tijekom dvogodišnje istrage da je nevin. Postao je najviši vatikanski crkveni dužnosnik koji je optužen za navodne financijske zločine, prenosi HINA.

Prema crkvenom zakonu, Papa je osobno odobrio sučevu odluku da istraži i optuži Becciua. Optužbe protiv njega uključuju pronevjeru i zlouporabu položaja. I Talijanka koja je radila za Becciua optužena je za pronevjeru.

Talijanski brokeri Gianluigi Torzi i Raffaele Mincione optuženi su za pronevjeru, prijevaru i pranje novca. Torzi, za kojim je u travnju izdana tjeralica, također je optužen za iznudu.

Oboje poriču krivnju.

Optužene su i četiri tvrtke povezane s pojedinim optuženicima – dvije iz Švicarske i po jedna iz Sjedinjenih Država i Slovenije. Suđenje bi trebalo početi 27. srpnja u Vatikanu, navodi se u priopćenju.

/Republikainfo.com/

Objava Vatikan potresa skandal: Kardinal optužen za financijske malverzacije pojavila se prvi puta na Republika.

U priopćenju za medije Ureda za odnose s javnošću Vrhbosanske nadbiskupije navodi se kako se kardinal Puljić i mons. Vukšić osjećaju dobro te da oporavak nastavljaju u svojoj rezidenciji.

Po izlasku iz bolnice kardinal Vinko izrazio je zahvalnost osoblju Opće bolnice te svim vjernicima koji su ih pratili molitvom, piše nedjelja.ba.

„Obojica želimo zahvaliti tolikim dobrim dušama koje su izrazile solidarnost s nama u bolesti i molili za naše zdravlje. Te su molitve bile snaga na putu borbe sa zarazom. Zatim želimo zahvaliti medicinskom osoblju na tom odjelu COVID-19, počevši od dr. Gavrankapetanovića, kao i cjelokupnom osoblju. Ne samo da su bili profesionalni nego humani i vrlo ljubazni. Divili smo se njihovoj strpljivosti s pacijentima. U prvi mah smo mislili da su takvi prema nama, a kasnije smo uvidjeli da su takvi prema svakom pacijentu. Bili smo zadivljeni i zahvalni. Prošavši kroz to iskustvo borbe sa zarazom korone, osjećamo potrebu ponovo naglasiti važnost opreza i odgovornosti čuvanja vlastitog i tuđeg zdravlja“, poručio je vrhbosanski nadbiskup.

Podsjetimo, kardinal Puljić i nadbiskup Vukšić hospitalizirani su 2. prosinca u bolnicu u Sarajevu. Nakon 10-ak dana provedenih na bolničkom liječenju i negativnog testa napustili Opću bolnicu.

/Republikainfo.com/

Objava Kardinal Puljić i nadbiskup Vukšić preboljeli koronavirus i pušteni iz bolnice pojavila se prvi puta na Republika.

No značajniji dio priopćenja je onaj u kojem stoji da se 72-godišnji Becciu odrekao “prava povezanih s funkcijom kardinala”.

Najvažnije pravo kardinala mlađih od 80 godina je sudjelovanje u konklavi koja bira novog Papu. Takvo odricanje znači da je razlog Becciuove ostavke vjerojatno ozbiljan.

Posljednji koji je to učinio bio je škotski kardinal Keith O’Brien, 2013. godine zbog seks skandala.

Becciu je do 2018. bio zamjenik državnog tajnika, što je jedna od najmoćnijih funkcija u Vatikanu.

Tijekom mandata je bio dio kontroverznog dogovora pod kojim je vatikansko Tajništvo koristilo crkveni novac za kupovinu luksuzne zgrade u Londonu.

Istraga o tom slučaju je prošle godine dovela do suspenzije petero vatikanskih dužnosnika, ostavke vatikanskog šefa policije i odlaska bivšeg čelnika vatikanskog Ureda za financije. Becciu je tad odbacivao svoju krivnju i branio kupovinu u Londonu, tvrdeći da je nekretnini narasla vrijednost.

Vatikanska policija je u lipnju uhitila Ginaluigija Torzija, talijanskog posrednika u toj kupovini, optuživši ga za iznudu, pronevjeru, prijevaru i pranje novca. Kasnije je pušten, no istraga i dalje traje. Vatikanski izvori tvrde da će presude biti izrečene uskoro.

/Republikainfo.com/

Objava ZBOG KUPNJE SKUPE ZGRADE Utjecajni vatikanski kardinal iznenada podnio ostavku pojavila se prvi puta na Republika.

U sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova, 16. svibnja, vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić predslavio je misu povodom 75. obljetnice stradanja na Bleiburškom polju te Križnom putu hrvatskoga naroda.

U koncelebraciji je bilo 18 svećenika predvođeni mons. Tomom Vukšićem, nadbiskupom vrhbosanskim koadjutorom i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH te fra Jozom Marinčićem, provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Na početku euharistije u pozdravnom govoru kardinal je istaknuo kako “misu prikazujemo za sve bleiburške žrtve i za sve žrtve rata i poraća”. Pozdravivši nazočne svećenike i vjernike u katedrali te one koji su misu pratili putem medija zahvalio je svima koji su se uključili u “zajedničku molitvu za tolike žrtve nasilja”.

Istaknuo je kako se zbog pandemije koronavirusa, koja još uvijek nije potpuno prestala, “ove se godine nismo mogli skupiti na Bleiburškom polju, gdje smo se po tradiciji okupljali i molili za duše stradalih”.

Važnost poštovanja žrtava

U propovijedi je kardinal napomenuo kako biti prisutan i sudjelovati na misi za žrtve Bleiburškog polja, i za sve žrtve mržnje, “ne može se bez posebnih drhtaja srca i osjećaja duše”. Naglasio je da se spontano u srcu budi poštovanje i osjećaj pouzdanja u Boga.

“To je temeljni razlog zašto sam prihvatio u ime svih biskupa u hrvatskom narodu predslaviti misu molitvenog i vjerničkog spomena na 75 godina stradanja ovih žrtava našeg naroda i drugih žrtava”, rekao je te istaknuo kako u “prvom redu želimo moliti, da nas ona pročisti od svih gorkih osjećaja i negativnih naboja, koji se po ljudsku olako javljaju pri sjećanju na ova stradanja”.

“Danas smo sabrani u molitvi prikazujući najsvetiji čin da pokažemo dužno poštovanje prema svim žrtvama. Tim poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje na njih, ali i na cijenu slobode, koju mi danas živimo ili još bolje: izgrađujemo”, naglasio je te potom citirao pripravljeni govor Ivana Pavla II. Predsjedništvu BiH za neostvareni pohod Sarajevu 1994., u kojemu se, između ostaloga kaže:”Sudbina mira ovisi ponajviše o ponovno nađenoj solidarnosti srdaca koja, nakon toliko krvi i mržnje, pretpostavlja hrabrost opraštanja.”

Nadalje je ustvrdio važnost poštovanja žrtava. “Mi ne možemo zaboraviti svoje pokojne, bilo da su prirodnom smrću umrli, a pogotovo ako ih je mržnja ubila, kojima je na nečovječan način oduzet život. Tko izgubi poštivanje prema takvim žrtvama, pitamo se koje i kakve vrijednosti u sebi nosi? Bojim se živjeti s ljudima kojima ništa nije sveto ili koji su sposobni gaziti po tuđim svetinjama!”, ustvrdio je te podsjetio što su u svom pismu o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskoga rata 1995. biskupi napisali: “Pravo na život i dostojanstvo svake osobe pod Božjom je zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje.”

Istaknuo je da ga duboko dira činjenica da “nisu otkrivena sva grobišta gdje su masakrirani i pobijeni, zakopani, zatrpani, a negdje i zabetonirani. Kada sam se rodio tada se ta nemila sudbina izljeva mržnje pod krinkom pobjede događala bez suda i samovoljom onih koji su kipjeli od mržnje”.

“Danas se spominjemo svih koji stradaše u logorima, planinama, dolinama i poljima od Bleiburškog polja preko Dravograda i Maribora, Ogulina i Gospića, Jazovke i maceljskih šuma, Jasenovca i Gline, Kozare i Podgradaca, Križevaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice i Sarajeva, Foče i Zenice, Širokog Brijega i Mostara”, rekao je i naglasio da u svoju molitvu “uključujemo i sve stradalnike iz drugih gradova i sela”.

Izgradnja civilizacije ljubavi

Govoreći o današnjem vremenu naglasio je kako treba stvarati klimu suživota, praštanja, pomirenja i vraćanja povjerenja što je nemoguće bez istine. “Tek prihvaćajući istinu, koliko god ona može biti gorka, ona oslobađa prostor za stvaranje povjerenja među ljudima. Tko ne želi istinu taj se stavlja iza zla kojeg brani i tako podržava negativni naboj među ljudima. Taj nije graditelj mira nego širitelj zla. Nijedan se zločin ne može braniti. Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac zločina”, rekao je kardinal naglašivši kako nitko nema pravo zanemariti “žrtve za koje danas molimo”.

Potom je progovorio o pisanju povijesti u kojoj bi se “relativizirala stradanja, jer tobože treba graditi povjerenje i stabilizaciju u regiji”. Potom je zahvalio svim istinskim istraživačima i tragateljima za povijesnom istinom koji skupljaju činjenice. “Povijest se ne gradi politizacijom i manipulacijom, nego na temelju činjenica uvažavajući uzroke i posljedice”, naglasio je i dodao kad bi se znale cijeniti žrtve predaka “bio bi sposobniji graditi sadašnjicu i današnjicu. Ustvrdio je kako se “ne može graditi civilizacija ljubavi ako se ne prihvati istina”.

Propovijed je zaključio riječima pape Franje iz bule Lice milosrđa: “Crkva ima zadatak naviještati Božje milosrđe, to živo srce evanđelja, koje na svoj način mora doprijeti do srca i uma svake osobe”. (Lice milosrđa, br. 12).

Riječi zahvale nadbiskupa koadjutora

Na kraju mise riječi zahvale uputio je nadbiskup koadjutor mons. Vukšić te pročitao Pismo crkvenoj i društvenoj javnosti koje su u povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata pod predsjedanjem kardinala Puljića, 3. svibnja 1995. uputili biskupi BK-a BiH.

“Pridružujem se svojim molitvama, da među ljudima i narodima, među vjernicima i onima koji to nisu, budu ostvarene plemenite nakane mira, suradnje, sloge, molitvenoga sjećanja, razumijevanja, oprosta, čišćenja pamćenja i oslobođenja od zlopamćenja. A sve radi veće slave Božje na ovomu svijetu, radi izgradnje društvene sloge među ljudima i narodima, radi ekumenskoga susretanja, međureligijskoga dijaloga i radi sretnoga napretka svih Božjih stvorenja”, rekao je, između ostaloga, nadbiskup Vukšić.

Ceremonijal na misi je bio mr. sc. Tomo Knežević, u asistenciji su bili bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa iz Sarajeva, a misno slavlje animirao je dio Katedralnog mješovitog zbora Josip Stadler predvođen vlč. Markom Stanušićem, regens chori prvostolnice.

Zbog pandemije koronavirusa u katedrali je bio ograničen broj vjernika među kojima su bili veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić te predstavnici HNS-a, Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH i Ilija Cvitanović, član Predsjedništva HNS-a, javlja portal nedjelja.ba.

Nekoliko tisuća Sarajlija mirnom šetnjom obilježili su Dan antifašizma ali i izrazili nezadovoljstvo zbog održavanje mise za žrtve Bleiburga. Prosvjednici su pjevali partizanske pjesme, a šetnja je završila bez incidenta.

/Republikainfo.com/

Objava Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac pojavila se prvi puta na Republika.

 Izuzev što su od najave mise zadušnice za bleiburke žrtve u sarajevskoj katedrali ‘Srca Isusova’ mnogi željeli priskrbiti pokoji politički bod, i oporbene i stranke na vlasti, ovaj epilog, barem što se tiče stavova i najava nekih od najutjecajnijih aktera u ovoj polemici, imati će dalekosežne posljedice po odnose posebno sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Jevrejskom zajednicom.

Izuzev što su Katolička crkva i kardinal Vinko Puljić, unatoč višedesetljetnom humanitarnom, pomirbenom i svakom drugom djelovanju, neizravno optuženi kao ustaški nostalgičari, a Hrvati kao ustašofili, najnovije tenzije pokazale su kako je bh. društvo, pomirba među narodima, zajedničko sagledavanje prošlosti i isto tako zajedničko preuzimanje odgovornosti – još na tako krhkim, staklenim nogama. Iako neočekivano i unatoč svim prijeporima i sukobima njihovih naroda u posljednjem ratu, potvrđeno je savezništvo Islamske zajednice i Katoličke crkve u BiH, ali i skoro prekinuto ono sa Srpskom pravoslavnom crkvomi  napori na zbližavanju dvije kršćanske religije, piše Dnevni list.

Sveta Stolica podržala bh. biskupe, Finci kaže da “sve žrtve nisu iste”

Papin predstavnik u BiH, nadbiskup Luigiji Pezzuto, a pitanje koji je stav Veleposlanstva Svete Stolice Papina predstavnika u BiH, istaknuto je da Apostolska nuncijatura “u potpunosti podržava Priopćenje Biskupske konferencije BiH od 13. svibnja 2020.”.

U tom priopćenju se, za podsjetiti je, između ostalog ističe “vlastito i neotuđivo pravo Katoličke Crkve, kao što je neotuđivo pravo i svake druge Crkve i vjerske zajednice, u skladu sa zakonitim unutrašnjim ustrojem, vršiti svoje bogoštovlje, molitve i obrede i odgajati vjernike u svojoj vjeri” kao i da “prema nauku Katoličke Crkve, moliti za neku osobu ili za neku skupinu ne znači niti odavati počast toj osobi ili skupini, niti poistovjećivati se s njima, niti prihvaćati njihova politička uvjerenja, nego se molitvom, konkretno Svetom Misom preporučuje dušu te osobe ili skupine milosrdnomu Ocu nebeskomu….”.

No, nikako ne uvažavajući argumente za povod za molitvu stigle su i oštre reakcije iz Jevrejske zajednice. Tako je Jakob Finci bh. političar i diplomat, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, podsjećajući na brojne zločine ustaškog režima i smatrajući da se ovakva misa za žrtve nikako nije smjela dogoditi u Sarajevu, u jednom od medijskih istupa, između ostalog i kazao da “sve žrtve nisu iste” (Face TV, 9. svibnja, 2020.).

Reis Kavazović: “Muslimani u BiH ne trebaju upućivati oštrice prema kardinalu i Katoličkoj crkvi”

Reakcija reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, dana u intervjuu za Glas Amerike po mnogima je ocijenjena kao najmudrija u vrlo osjetljivom trenutku, a koji je mnoge iznenadio.

“Katolička crkva ima pravo donositi odluke autonomno i, kada je riječ o obredu, nitko joj nema pravo zabraniti bilo što. Reakcije u Sarajevu govore da je odgovornost adresirana na krivu adresu i to nije dobro. Pokrovitelj manifestacije je Sabor Republike Hrvatske. Političari u Sarajevu umjesto da adresiraju odgovornost na političku adresu, pokušavaju to izručiti Katoličkoj crkvi. Postoji politička odgovornost Hrvatske, a najlakše je sve pripisati crkvi. Zbog čega Hrvatska komemoraciju obilježava na ovakav način, ako je to upitno? Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obveza prema vjernicima. U Sarajevu se spojilo sekularno i vjersko, odnosno vjersko i političko i vjerojatno kardinal o tome nije dovoljno vodio računa”, podsjećamo na riječi reisa Kavazovića.

On je zaključio da “ni u kojem slučaju muslimani u BiH ne trebaju upućivati oštrice prema kardinalu i Katoličkoj crkvi” kao i da “u obzir ne smiju doći prosvjedi koji su najavljeni”.

“Hrvati u BiH imaju povjerenje u crkvu više nego u hrvatsku politiku. Trebamo ostati dostojanstveni…Netko vjerojatno želi da između muslimana i katolika ili nekoga trećeg, dođe do nesuglasica, ali trebamo poštivati jedni druge….I u Bleiburgu je bilo ljudi koji su vršili najgore zločine, a vjerojatno je bilo i nevinih ljudi. Ne treba od vjerskih zajednica tražiti da utvrđuju činjenice koje su trebale utvrditi države, državni sudovi i povijest. Propustili smo to uraditi na vrijeme i nije u redu sve to sada izručiti jednoj vjerskoj zajednici”.

Mitropolit Hrizostom kardinalu: Prekidamo odnose

Za razliku od Islamske zajednice u BiH, iz Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije dabrobosanske, od mitropolita Hrizostoma pristigla je drakonska poruka kardinalu Vinku Puljiću.

“Ne možemo prodrijeti u vaše krajnje namjere i ciljeve (osim ako nas ne povrijede), ali iznenađeni smo i zaprepašteni u toj mjeri djelovanjem koje ne možemo izraziti riječima. Ovim i ovim postupkom zauvijek ste zatvorili vrata katedrale Presvetog Srca Isusova u Sarajevu za nas i naše suradnike. Devalvirali ste značenje molitvenih oktava za jedinstvo kršćana, što se ovim činom završava. Preuzeli ste odgovornost i zbog prekida naših osobnih odnosa. Ne možemo njegovati bratske i prijateljske odnose s ljudima koji se, moleći za žrtve Bleiburga 1945. godine, ispričavaju, da ne kažem slave, ustaške i domobranske pokrete, koji su nesumnjivo nacistički i zločinački pokreti i iza kojih ubijaju tisuće i tisuće nevinih žena, djeca, stariji i ljudi”, pisao je Hrizostom kardinalu Puljiću.

“Pratili smo vaša sudjelovanja na polju Bleiburg u prethodnim godinama. Slušali smo vaše govore i adrese, ali nismo reagirali, jer je to bilo daleko od nas u Bleiburgu. Ali sada, kad spuštate ideologiju Bleiburga u srce Sarajeva – poražene ustaše i domobransku stražu, ne možemo, a da ne reagiramo”, stoji u reakciji mitropolita prema kardinalu.

Prema Hrizostomu ovo je razlog za prekid i osobnih odnosa sa kardinalom Puljićem.

Schwarz-Schilling poziva na reakciju Bruxellesa

Reagirali su i brojni međunarodni dužnosnici, među njima i bivši visoki predstavnik u BiH, Christian Schwarz-Schilling. On u svojoj kolumni na Deutsche Welle pisanu na tu temu, ne dovodi u upitnost zločine koje je pričinila, kako kaže, jugoslavenska vojska prema pripadnicima ustaškog pokreta, vojnicima NDH, crnogorskim, srpskim i slovenskim naci-kolaboracionistima te civilima koji su se htjeli predati britanskoj vojsci i koji u komunističkoj Jugoslaviji nikada nisu rasvijetljena.

Međutim, inzistira da se ne smije zaboraviti od čega se oslobodilo prije 75 godine. On je čak pozivao na reakciju iz Bruxellesa, EPP-a, Katoličke crkve zbog “sve izraženijeg ‘skretanja u desno’ HDZ-a u BiH i Hrvatskoj”.

“Pozivam EPP, Bruxelles i najviše dužnosnike Katoličke crkve da se jasno pozicioniraju protiv fašizma i desno-nacionalnih snaga te da otkažu misu prije nego što bude prekasno. Mogu se samo nadati da će i bosanski kardinal Puljić prije subote shvatiti da misa za fašiste neće potaknuti pomirenje, već upravo suprotno”, zaključuje Schwarz-Schilling u svojoj reakciji.

Lovrenović: Tko je doveo ljude u nekadašnji i današnji Bleiburg

Na koncu, možda je dobro podsjetiti tekst istaknutog bh. književnika Ivana Lovrenovića iz 2016. godine. na temu Bleiburga, koji piše da “Bleiburg jest velika i važna hrvatska tema”. Podsjećamo na dio njegovog teksta:

“Ali njezino političko ritualiziranje samo može dalje umrtvljivati ionako uspavane kritičke reflekse u tzv. kolektivnoj svijesti. Jeste li primijetili da ni u jednomu od svih onih nebrojenih načina obilježavanja te istinske narodne tragedije nitko nije postavio ono neumoljivo, ono neizbježno, ono logično pitanje – pitanje uzrokâ! Kako i zašto se dogodilo? Tko je i čime doveo te ljude na polje kod Bleiburga, tko je doveo do toga da se svi ti ljudi, taj „cvijet i snaga naroda“, nađe u takvoj strašnoj situaciji – bukvalno u redu za klanje! Dok su se njegovi „čelnici“ i „časnici“, njegovi „dužnosnici“ i „doglavnici“, na čelu s onim najvišim, tzv. „poglavnikom“, izvlačili sporednim, sigurnim putovima i stazama zajedno sa svojim zlatom, svojim obiteljima i svojim ljubavnicama kao posljednji bijednici i defraudanti.

O kakvomu stanju duha i svijesti govori to da se o tomu ne govori? Da se nitko ne pita: k vragu, pa valjda je svemu tomu prethodila neka i nekakva politika, državna i nacionalna, i neki ljudi koji su je kreirali i vodili! Kakva je ta politika bila, kakvi su to ljudi bili, kako su do svega toga doveli – ne bi li bilo logično da to, a ne martirska retorika, budu temeljna pitanja, ako se žele istinske „pouke povijesti“, ako se istinski želi spriječiti ponavljanje tragedija”.

Lovrenović, nadalje, zaključuje:”Dok se komemorira Bleiburg ‘45, tko još shvaća i osjeća da se sad i ovdje, pred našim očima, također kao rezultat neke i nečije državne i nacionalne politike, u Bosni dogodio i događa svojevrstan „bijeli Bleiburg“ – gotovo ispražnjena hrvatska Bosna! Zar doista preostaje samo čekati da prođe slijedećih pedeset godina, pa da sudionici tadašnje neke komemoracije ili simpozija ili mise zadušnice utvrde kako je to druga po redu najveća tragedija hrvatskoga naroda u dvadesetomu stoljeću. I: da se o subjektivnim uzrocima ni tada nitko ne imadne hrabrosti upitati…..sve je to ostalo neosvijetljeno i nerazjašnjeno, kao mučni reziduum na dnu zatajenih obiteljskih i narodnih uspomena, a elementarni nalog glasio je, kao i uvijek: valja živjeti dalje. Pokazat će se, čak pedeset godina kasnije, kako su u životu naroda i pokoljenja opasne propuštene katarze.”

Misa za žrtve Bleiburga, jer se to zbog pandemije koronavirusa komemoracija nije mogla održati na Lojbaškom polju, biti će održana danas u 12.15 sati. Njoj će nazočiti samo 20 osoba, također zbog mjera suzbijanja pandemije, a propovijed Vinka Puljića zasigurno će dati odgovore na mnoga pitanja, ali i optužbe – jesu li one bile preoštre i ishitrene i danas osuđujuće bez suda ili utemeljene i opravdano kritičke.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Epilog i posljedice mise za bleiburške žrtve u Sarajevu: Reis neće protiv kardinala, mitropolit prekinuo sve odnose, a Schwarz-Schilling poziva Bruxelles pojavila se prvi puta na Republika.