“Neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti te ugrožava europsku i globalnu sigurnost i stabilnost. EU je ujedinjena u svom odgovoru na invaziju i donijela je opsežne mjere. Od BiH, kao zemlje kandidatkinje, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike s politikama EU. Za dobro funkcionisranje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost s viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim s Rusijom”, kazali su za Nezavisne novine iz Izaslanstva EU U BiH.

Dodali su da u okviru Mehanizma za praćenje liberalizacije viznog režima pažljivo prate na koji način vlasti BiH provode pitanja koja su vezana za migracije i viznu politiku.

“U petom izvješću, objavljenom u prosincu 2022. godine, potvrđeno je da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom te je preporučeno da BiH ‘prioritetno uskladi svoju viznu politiku s listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU'”.

Iako je pitanje viznog režima s Rusijom bilo aktivno još i ranije, nakon što je BiH postala kandidatkinja za članstvo u EU, pitanje usklađivanja s viznom politikom EU dobilo je na važnosti i EU očekuje da to pitanje dođe na dnevni red, posebno nakon što je formirana nova vlast na razini države.

EU od BiH, također traži da za sve osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita osigura učinkovit pristup procedurama azila, te da, kako je navedeno, spriječi svaki rizik od nasilnog povratka u zemlje u kojima bi osobe mogle biti izložene progonu.

Izuzev po pitanju viza, EU očekuje od BiH primjenjivanje sankcije EU prema Rusiji, koje su u nekoliko navrata usvajane na razini Vijeća EU u proteklih desetak mjeseci.
Jedan europski dužnosnik za Nezavisne je nedavno kazao da je BiH formalno prihvatila sankcije, ali da ih ne provodi.

U posljednjim zaključcima Europskog Vijeća iz prosinca prošle godine, u kojima je dodijeljen status kandidata za BiH, spominje se i potreba usklađivanja viznog režima s EU i primjena restriktivnih mjera. Iako se Rusija ne spominje imenom, iz konteksta se može zaključiti da se radi o toj zemlji. U 92. paragrafu BiH se poziva na punu primjenu sankcija, dok se u paragrafu 89. govori o potrebi usklađivanja vizne politike BiH sa EU.

I u Izvješću o napretku Europske komisije ističe se da BiH treba uvesti vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom.

“BiH ne izdaje vize na državnoj granici. Da bi BiH imala sustav migracija koji dobro funkcionire u sigurnom okruženju, zemlja se mora uskladiti s viznom politikom EU”, naglašeno je u tom izvještaju, pišu Nezavisne novine.

/Desk/

Objava EU traži od BiH uvođenje viza za ruske državljane i provođenje sankcija Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija je kritizirala Europsku uniju što je Bosni i Hercegovini dala status kandidata, rekavši u petak da je to “dio napora Zapada u nametanjima svoje politike zemljama zapadnog Balkana”, prenosi Reuters.

Prošli tjedan, lideri EU složili su se da Bosnu i Hercegovinu učine formalnim kandidatom za članstvo u bloku od 27 zemalja.

“U kontekstu trenutne situacije u svijetu i ekspanzionističkih nastojanja Zapada, očigledno je da je ova odluka prvenstveno bila potaknuta zadatkom potpunog geopolitičkog osvajanja regije”, rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, navodi se u priopćenju koje je izdalo rusko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina će se pridružiti Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini, koje su već dio dugoročnog procesa koji uključuje složene pregovore o prilagođavanju lokalnih zakona zakonima EU.

Dužnosnici EU rekli su da je odluka da se BiH odobri status kandidata uglavnom izazvana zbog straha da bi se nestabilnost nastala ratom u Ukrajini mogla proširiti na nestabilnu regiju zapadnog Balkana. Zapad je zabrinut zbog ruskog utjecaja na Balkanu, posebno u Srbiji i entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, koji se protive sankcijama Moskvi.

Zaharova je rekla kako je “EU iskoristila pristupne pregovore u primoravanju  balkanske zemlje da automatski usvoje vanjsku politiku bloka i odluke o sankcijama”, navodi se u priopćenju.

Rusija je također lobirala da se zatvori Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, ohrabrujući Srbe u BiH, koji su separatistički nastrojeni, da ne poštuju i ne primjenjuju odluke visokog predstavnika, prenio je Reuters.

No, podsjetimo i da je predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik, komenitrajući kandidatski status BiH, kazao kako “to za BiH ne znači ništa” te kako će “svim političkim akterima u BiH i entitetima predložiti da od EU do 2027. godine zatraže financijsku podršku od 20 milijardi eura”.

“To bi nam omogućilo da, uz poštovanje Ustava i Daytonskog sporazuma, do 2027. godine naše zakone, standarde i institucije uskladimo s onim u EU. Sve drugo je šarena laža”, napisao je Dodik na Twitteru.

On je termin “šarena laža” upotrijebio nekoliko puta.

“Pozdravljam odluku šefova vlada i država EU da BiH prepoznaju kao kandidata za članstvo u EU. Dvadeset godina od “velikog” solunskog obećanja o članstvu EU je potrošila u praznim pričama i šarenim lažima”, napisao je on na svom službenom profilu.

/Desk/

Objava Rusija kritizira EU jer je BiH dala status kandidatkinje za članstvo pojavila se prvi puta na Republika.

“Stalno su nam govorili kada dođe do kandidatskog statusa bit će riješeno pitanje Visokog predstavnika, stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, ali sve ostaje kao mehanizam pritiska”, rekao je Dodik gostujući na beogradskoj TV Prva, prenosi agencija Beta.

Smatra da se time ruše i europski standardi jer EU “ne prihvaća zemlje koje su u statusu protektorata”.

Komentirajući rat u Ukrajini i odnose s Rusijom, Dodik je kazao kako za RS nije korisno da se odrekne jednog važnog jamca Daytonskog sporazuma, podsjetivši da je Moskva jedan od njegovih jamaca.

“RS ostaje u dobrim odnosima s Rusijom i dalje će ih jačati”, rekao je Dodik i dodao da ga “ne zanima ako Zapad tu namjeru vidi loše”.

“Moramo ostati u kontaktu i s jednima i drugima”, rekao je predsjednik RS-a.

/Desk/

Objava Dodik: “BiH ne dobija ništa kandidatskim statusom. RS će jačati dobre odsnose s Rusijom” pojavila se prvi puta na Republika.

Stoga, bh političari, posebice oni koji su dijelili vlast posljednjih godina, najmanje su pozvani komentirati kandidacijski status BiH.

Europski zaokret nakon ruske agresije

Na posljednjem ovogodišnjem sastanku u Bruxellesu, Europsko vijeće jednoglasno potvrdilo je preporuku Vijeća općih poslova EU-a da se za Bosnu i Hercegovinu odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Europski zaokret nakon prevladavanja stavova o “zahlađenju u proširenju”, uslijedio je nakon ruske agresije na Ukrajinu te sve ozbiljnijih prijetnji ruskim utjecajem na regiju zapadnog Balkana, ali i stalnog inzistiranja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu na temi o BiH.

No, velike zasluge su i na Sloveniji, bivšem predsjedniku Borutu Pahoru, kao i premijeru Robertu Golobu. BiH nije ispunila u potpunosti niti jedan od 14 uvjeta, kao ni naknadno “suženih” 8, koji je pred nju postavila EU. Pred BiH je sada ubrzano ispunjenje uvjeta te otvaranje pregovora, a sudeći prema dosadašnjoj dinamici, čeka nas dug put.

No, mnogi domaći i svjetski komentatori suglasni su da je Europsko vijeće donijelo isključivo geopolitičku odluku za koju bh političari koji u rukama imaju poluge odlučivanja – nisu zaslužni.

Njemački političari: Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine doprinio kandidacijskom statusu

Da je glavni razlog dodjeljivanja BiH statusa kandidatkinje za članstvo u EU-u zabrinjavajuća geopolitička situacija na Zapadnom Balkanu, naglašavaju i njemački političari.

U odgovorima na pitanje DW njemački političari to bez iznimke pozitivno ocjenjuju, naglašavajući kako je to „vrlo pozitivan signal za ljude u BiH”, korak koji je „već odavno trebalo učiniti” i koji su „i ljudi u BiH i oni u dijaspori zaslužili” jer oni „žele pristup njihove zemlje u EU i dijele naše vrijednosti poput demokracije, mira i slobode govora”, a to pokazuje i velik broj „mladih ljudi koji svake godine napuštaju zemlju i odlazi u EU jer tu vide svoju budućnost”, prenosi Dnevni list.

No, pritom ne prevladavaju iluzije o tome da je dodjeljivanje kandidacijskog statusa rezultat nekog značajnog napretka u institucionalnom ili demokratskom razvoju u BiH. Kao razlog za tu odluku njemački političari u prvom redu vide geopolitičku dimenziju i zabrinutost za stabilnost i sigurnost u Europi.

-Ruski agresorski rat protiv Ukrajine, koji krši međunarodno pravo, pokrenuo je novu dinamiku u susjedstvu i politici proširenja Europske unije koje ne bi bilo ovim tempom da nije bilo rata. Status kandidata za Bosnu i Hercegovinu je nedvojbeno dio ove dinamike, kaže za DW Thomas Hacker, izvjestitelj zastupničkog kluba liberala (FDP) u njemačkom Bundestagu za zemlje Zapadnog Balkana. I dodaje: „Nove međunarodne i geopolitičke realnosti su doprinijele dodjeli kandidacijskog statusa”.

-Sigurnosna situacija u regiji i dalje je napeta. Prije svega napetosti na sjeveru Kosova naglašavaju potrebu za prisutnošću međunarodne zajednice na terenu, smatra liberal Thomas Hacker.

Po njegovom mišljenju krivca za to treba tražiti prije svega u Beogradu: „Ako Srbija nastavi svoju destruktivnu i agresivnu retoriku, morat će se preispitati odnosi EU-a i Srbije. Srbija i Kosovo moraju raditi na rješenju međusobnog priznanja u okviru dijaloga koji vodi EU. To je jedini način da se osigura budućnost obiju država u EU i omogući mirna perspektiva.”

Istovremeno, naglašavaju naši sugovornici, dodjeljivanje kandidacijskog statusa bi moglo predstavljati značajan poticaj za daljnji razvoj demokracije i pravne države u Bosni i Hercegovini.

-Političko vodstvo zemlje sada bi trebalo iskoristiti ovu odluku za brzu provedbu potrebnih reformi. Status kandidata trebao bi biti razlog za još veće napore, smatra njemački liberal Thomas Hacker.

Baussener: Zašto bi se političari promijenili kada ih se nagrađuje za regresiju?

Dr. Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za demokratizaciju (Democratizacion Policy Council – DPC) za Glas Amerike (Voice of America -VOA), odgovarajući je li odluka da BiH dobije kandidacijski status donesena zbog aktualne geopolitičke situacije ili navodnim napretkom te što se s promjenom statusa zaista mijenja, kazao je kako smatra da ova odluka “nije bila motivirana dinamikom napretka”.

-Vjerujem da je i sama EU morala objasniti da ovo nije nagrada za uspjeh političara, nego za narod. Međutim, to jest nagrada za političare – ovdje se zloupotrebljava jedan opravdan osjećaj očaja kod prosječnih građana, koji vape za bilo čim što izgleda kao korak naprijed. Vidjeli smo ovo i ranije, gdje se deklarativno spominje napredak, a zapravo dolazi do regresije. A zašto bi se političari promijenili kada ih se nagrađuje za regresiju?, komentira jedan od čelnih ljudi DPC-a za VOA.

Poznato je da će kandidacijski status donijeti i nove fondove te VOA, pozivajući se na neovisne procjene, postavlja pitanje: Ako je 70% međunarodne pomoći od završetka rata u BiH pronevjereno, kako se može osigurati odgovornije i transparentnije trošenje europskih razvojnih fondova s istim političkim establišmentom?

-Izuzev ako se ne uvedu posebne mjere, nema indikacija da će se ovim fondovima raspolagati išta odgovornije nego u prethodnim infuzijama novca. Fundamentalna stvar je ovdje da međunarodni akteri kupuju, iznajmljuju na određeno vrijeme, socijalni mir. I ono što oni zaista žele je pacifikacija i zapravo legitimiziraju trenutnu vlast, umjesto da promijene sustav koji podržava korupciju. Smatramo da ovo samo produbljuje krizu, kao što je to činila promjena Izbornog zakona – samo dalje pospješuje ovu oligarhijsku neodgovornu politiku u kojoj se novac posuđuje u ime naroda, a narod nije korisnik tih fondova, smatra dr. Bassuener.

Zaključuje da, na ovaj način, neće doći do ikakvih promjena jer nema nikakvih posljedica za flagrantnu korupciju. S druge strane, u vrijeme dok su bile kandidati za članstvo u EU, zemlje kao što su Hrvatska i Rumunjska, zaista su morale pokazati konkretne rezultate borbe protiv korupcije te je jedan broj visoko korumpiranih političara doista i završio u zatvoru.

Odgovarajući može li se takvo nešto dogoditi i u BiH, Baussuener je kazao: “To bi moralo značiti da pravosuđe, koje je podređeno političkim interesima, mora pokazati odlučnost i moć. Nemam povjerenja u to da ćemo vidjeti tu čistku, barem ne za one koji povlače poteze. Povrh toga, ovo je jedan sustavni problem, kao što kažemo ‘pucanje u lavor pun riba’, dakle lako. Ako vam je korupcija cilj i u tom pravcu pucate, ne možete promašiti jer ovaj sustav je dizajniran da omogućava korupciju”.

On smatra da cijeli sustav, odnosno Daytonski sporazum, treba reformu i izaći iz ekskluzivno etničkih okvira te ističe da se europska i euroatlantska budućnost neće dogoditi u ovom konceptu, ali i da koncept građanskog uređenja također treba redefinirati.

/Desk/

Objava Bassuener o kandidatskom statusu BiH: “Nagrada političarima i zloupotreba očaja građana” pojavila se prvi puta na Republika.

No, velike zasluge su i na Sloveniji, bivšem predsjedniku Borutu Pahoru, kao i premijeru Robertu Golob. BiH nije ispunila u potpunosti niti jedan od 14 uvijeta, kao ni naknadno “suženih” 8, koji je pred nju postavila EU te se ovo može smatrati isključivo geopolitičkom odlukom. Pred BiH je sada ubrazno ispunjenje uvjeta te otvaranje pregovora.

Čelnici država članica potvrdili su na svom summitu u Bruxellesu kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

Šefovi država ili vlada država članica EU-a potvrdili su u četvrtak bez rasprave preporuku koju su prije dva dana usuglasili ministri za europske poslove da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Nakon što je BiH dobila status kandidata izjavu u Bruxellesu dao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Europsko vijeće je dodijelilo status kandidata BiH. Nakon više od 6,5 godina od trenutka podnošenja zahtjeva za članstvo Hrvatska je kontinuirano podržavala BiH na njenom europskom putu. Drago mi je da je danas s današnjim sastankom Europskog vijeća koincidirao sastanak političkih stranaka u BiH gdje je postignut dogovor na državnoj razini. To upućuje na jasan zaključak da je situacija nakon ovih izbora znatno drugačija neko prije 4 godine. Takva funkcionalnost i ambicija za reformom omogućit će BiH da brže napreduje prema EU-u. Hrvatska će, kao što sam to puno puta rekao, kao prijateljska, susjedna zemlja, iskreno pomoći na tom putu”, naglasio je Plenković.

Odmah nakon što je objavljena službena odluka Europskog vijeća, priopćenjem za javnost oglasio se šef Izaslanstva EU-a u BIH i poseban predstavnik EU u BiH Johann Sattler.

“Dragi građani i građanke Bosne i Hercegovine, dijelim s vama sreću što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u EU!
Ujedinjeni u različitosti je vodilja i temeljna vrijednost EU. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip “ujedinjeni u različitosti” je naša zajednička vrijednost, snaga i bogatstvo. Ova zemlja obiluje energijom i talentom. Bilo gdje da krenete u ovoj zemlji, naići ćete na kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, uspjehe u oblasti umjetnosti i sporta, inovacije i tradicije – i najvažnije nepokolebljivi duh. Kandidatski status je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i dijelimo vaše nade za bolju budućnost. Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, djelotvorna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje”, poručio je Sattler.

Naglasio je kako je to ohrabrenje za sve građane i građanke koji znaju da je put ka EU – put ka boljoj Bosni i Hercegovini.

“Ali je i poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i provedu potrebne reforme koje će donijeti dobro građanima i građankama, a BiH približiti EU. Znamo da je puno izazova pred nama, ali novi politički zamah je tu. Iskoristimo ga! Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlju koja je – oduvijek u srcu Europe”, poručio je Sattler.

Među prvima je na odluku Europskog vijeća reagirao visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt koji je istaknuo kako se kandidatskim statusom nudi jedinstvena prilika koju valja iskoristiti.

Taj je status opisao ključnim korakom u daljem usklađivanju BiH sa standardima i propisima EU i još jednom potvrdom opredijeljenosti obje strane za budućnost Bosne i Hercegovine kao članice europske obitelji.

“Bosna i Hercegovina mora postati sigurna i napredna multietnička država i dokazati da je u stanju premostiti političku i ekonomsku disfunkcionalnost i provesti reformsku agendu. Za to su potrebni odlučni političari i funkcionalne institucije, spremne da rade u interesu zemlje”, izjavio je Schmidt najavivši kako će nastaviti raditi na osiguranju potpune provedbe Daytonskog sporazuma.

Objava POVIJESNI DAN – BiH kandidatkinja za Europsku uniju pojavila se prvi puta na Republika.

Radio Slobodna Europa doznaje da su ministri nadležni za europska pitanja, na sastanku koji i dalje traje, već usvojili zaključke gdje se navodi da se “preporučuje da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata uz potvrdu Europskog vijeća”.

Ovu odluku ministara će, potom, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica Europske unije na summitu koji će biti održan u četvrtak, 15 prosinca.

RSE je ranije imao uvid u dokument koji bi trebao biti usvojen na kraju sastanka Vijeća općih poslova, a u kojem se navodi da u “u trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu prema EU.”

“Posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU prepoznatih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU koje je Vijeće usvojilo 2019. godine”, piše u zaključcima.

Europska komisija je za Bosnu i Hercegovinu u listopadu je preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam određenih uvjeta:

-prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću

-usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine

-donijeti zakon o sprječavanju sukoba interesa

-poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala

-odlučno unaprijediti rad na osiguranju učinkovite koordinacije na svim razinama kapaciteta upravljanja granicom, kao i osiguranju funkcioniranja sustava azila

-osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja

-jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima

-osigurati rezultate u funkcioniranju na svim razinama mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

Na summitu EU 23. i 24. lipnja u Bruxellesu lideri država članica EU su pozvali Europsku komisiju da izradi novo izvješće o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna razmotriti mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

Pitanje dodjele kandidatskog statusa za BiH je je pokrenuto nakon što je EU odobrila ovaj status za Ukrajinu i Moldaviju.

Na ovome je inzistirala prije svega Slovenija, čiji premijer na summitu u lipnju nije dozvolio usvajanje paketa zaključaka u kojim je bila obuhvaćena i odluka o Ukrajini i Moldaviji, dok se u poglavlju Zapadnog Balkana ne uvrsti konkretnija rečenica što se tiče kandidatskog statusa za BiH.

Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europsku uniju, piše RSE.

/Desk/

Objava Niti zbog (ne)urađenih reformi, niti zbog bh političara, već zbog ukrajinske i migrantske krize – Vijeće općih poslova EU-a odobrilo kandidatski status za BiH, čeka se 15. prosinca i potvrda svih članica pojavila se prvi puta na Republika.

Prijedlog Europske komisije da se BiH dodijeli kandidatski status tema je kojom se značajno bave i njemački mediji. No, ocjenjuje se da je punopravno članstvo balkanskih država u EU trenutno nerealno.

„Težnja ka punopravnom članstvu je pogrešan recept za stabilizaciju Balkana“

„S obzirom na opću političku klimu, potpuno je razumljiva odluka Europske komisije da preporuči Bosnu i Hercegovinu kao kandidata za članstvo u EU”, piše Michael Martens u listu ‘Frankfurter Allgemeine Zeitung’ i dodaje da EU u teškim vremenima želi vezati zapadni Balkan za sebe, analizira  Deutsche Welle pisanje njemačkih medija na ovu temu.

„Ovo je posebno važno u slučaju BiH. Tamo, u jednoj polovici zemlje, Republici Srpskoj, Vladimir Putin ima više podrške nego bilo gdje u Europi. Ali težnja ka punopravnom članstvu je pogrešan recept za stabilizaciju Balkana. Nijedna od šest zemalja nije spremna za pristupanje. BiH godinama nije napravila nikakav značajan reformski napredak. Nade da bi izgledi za status kandidata mogli potaknuti reformski žar u BiH također bi se uskoro mogli pokazati iluzornim”, piše FAZ.

„I na Balkanu se pročulo da ovaj status više ne znači puno. Punopravno članstvo balkanskih država u EU je trenutno nerealno. Međutim, ispod ovog praga postoje realni ciljevi koji bi također bili dovoljno atraktivni za oživljavanje volje za reformama. To se prije svega odnosi na pristupanje balkanske šestorke Europskom ekonomskom prostoru. Ekonomija regije se tome nada već dugo, a izgledi za to bi konačno mogli dati proeuropskim političarima iz Beograda i Tirane alat sa kojim ponovo mogu da rade”, piše Martens u listu Frabkfurter Allgemeine Zeitung”.

“BiH je daleko od punopravnog članstva u EU”

List ‘Die Welt’ je objavio komentar u kojem autor Alan Posener, između ostaloga ostalog piše: „Naravno da je Bosna i Hercegovina, s obzirom na korupciju, vladavinu prava, slobodu medija i organiziranog kriminala daleko od članstva u EU. Što više, država je podijeljena na dva dijela. RS i FBiHna neki način podsjećaju na Južni Tirol 50-tih i 60-tih godina. Danas je od nekada velike mržnje između Italijana i Nijemaca rođenih u Južnom Tirolu izuzetno malo ostalo. Kroz članstvo Italije, Austrije i Njemačke u EU, eurozonu i šengensku zonu, nacionalnost je za većinu ljudi postala gotovo irelevantna”, piše Posener i postavlja nekoliko pitanja istovremeno dajući i odgovore na ta pitanja.

„Hoće li to biti lako u slučaju Bosne? Ne. Hoće li biti skupo? Sigurno. Tkoo plaća? Pa, mi. Da li se isplati? Apsolutno. Vladimir Putin već duže vreme promovira srpski nacionalizam i Panslavizam, kako bi destabilizirao regiju i EU. 2022. kao i 1914. godine snage nacionalnog, etničkog i vjerskog fanatizma imaju potencijal povući naš kontinent u ponor”, piše Alan Posener ua ‘Die Welt’.

/Desk/

Objava Njemački mediji o kandidatskom statusu za BiH: “Nerealno, iluzorno i pogrešan recept za stabilizaciju Balkana” pojavila se prvi puta na Republika.

Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je nužno poduzeti niz koraka na jačanju demokracije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, zajamčenosti slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini, priopćeno je iz Izaslanstva EU-a.

Bosna i Hercegovina

Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, Josep Borrell je izjavio:

„Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status. Unosimo novu dinamiku u proces u nadi da će regija iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u europsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je europsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, napredak i stabilnost za naš kontinent“.

Prilikom predstavljanja ovogodišnjeg Paketa, koji se sastoji od Saopćenja o politici proširenja EU i godišnjih izvješća, komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi je izjavio:

„Politika proširenja EU predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i socijalno-ekonomski rast našeg europskog kontinenta. Naša izvješća daju činjeničnu i pravednu ocjenu i jasne smjernice upravo kako bi našim partnerima omogućili da utvrde gdje trebaju ubrzati reforme kako bi krenuli naprijed. Alternativa ne postoji, i u našem je zajedničkom interesu ubrzati proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje ulažemo dugi niz godina kako bismo ih približili EU. Preporuka za dodjelu kandidatskog statusa je povijesni trenutak za građane BiH. Pozivam lidere u zemlji da maksimalno iskoriste ovu povijesnu priliku i ubrzano postupe u skladu s koracima navedenim u našoj preporuci. Time će se ponovno pokrenuti rad na reformama i ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji i dalje ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”

Europsko vijeće je u lipnju 2022. godine izrazilo spremnost da dodijeli status kandidata BiH i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta s posebnom pažnjom na one koje čine značajan set reformi. Usprkos političkim previranjima, lideri političkih partija koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH su se u lipnju 2022. godine obvezali na principe osiguranja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu.

Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

Crna Gora

U slučaju Crne Gore, prioritet za dalji ukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, navedenih u poglavljima 23 i 24. Kako bi to ostvarila, Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju preostalih pitanja, uključujući u kritičnim oblastima slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i kredibilnosti pravosuđa.

Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih aktera, što će omogućiti uspostavu stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Parlamentu oko ključnih reformi.

Srbija

Prioritet za Srbiju je uspostavljanje vlasti čvrsto posvećenu europskom strateškom smjeru i reformskom putu. Daljnji rad i politička posvećenost su potrebni kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima što su pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, sloboda okupljanja i rada domaćih organa na predmetima ratnih zločina.

Kao prioritet je potrebno i da Srbija poveća svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, koja je značajno smanjena. Također se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformiranja.

Albanija i Sjeverna Makedonija

Prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom održane su 19.7.2022. godine, čime je otvorena nova faza u njihovim odnosima s EU. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organiziranog kriminala.

Albanija se također mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.

Kosovo

Kosovo treba da intenzivira svoje aktivnosti na jačanju demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. godine da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i da prijedlog, koji se još uvijek nalazi pred Vijećem, treba prioritetno razmotriti.

Što se tiče normalizacije odnosa, iako su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalog, EU očekuje konstruktivniji angažman obje strane u pregovorima oko pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji u narednom razdoblju i da pokažu fleksibilnost u cilju ostvarenja brzog i konkretnog napretka.

Turska

U oblasti demokracije, vladavine prava i osnovnih prava. Turska mora. kao stvar prioriteta, preokrenuti negativni trend i riješiti slabljenje učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima također ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Činjenice na kojima se temelji procjena da su pristupni pregovori s Turskom zapravo u zastoju, i dalje stoje.

Europsko vijeće je više puta ponovilo potvrdu svoga strateškog interesa za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj obostrano korisnog odnosa suradnje s Turskom. No, situacija u istočnom Mediteranu se ponovno zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja članica EU.

Kontinuirana politika neusklađivanja Turske s restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije između EU i Turske. Turska također mora napraviti odlučne korake ka poboljšanju usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i sa restriktivnim mjerama EU.

Turska ostaje ključni partner EU u važnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i intenziviran angažman u tim oblastima. Turska je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je također odlučila povećati trgovinske i financijske odnose s Rusijom.

Sljedeći koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.

Izvješće o Bih možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava EK preporučila kandidatski status za BiH, ali uz uvjet i ne zaslugom bh političara pojavila se prvi puta na Republika.

Europski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi će u srijedu 12. listopada objaviti paket proširenja zajedno s individualnim godišnjim izvešćem za svaku državu pojedinačno.

Nekoliko izvora iz EU su potvrdili da će EK izaći s preporukom za davanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, ali uz određene uvjete, piše RSE.

Koji su uvjeti?

Broj uvjeta koji će biti priloženi preporuci, biti će “značajni”, navode ovi izvori koji objašnjavaju da će ti uvjeti biti uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u mišljenju o spremnosti BiH za status države kandidatkinje.

Te godine je Europska komisija samo izašla s prioritetima koje BiH treba ispuniti kako bi počela proces pristupnih pregovora i nije izašla s eksplicitnom preporukom za status kandidata.

Naime, Bosna i Hercegovina ove godine, ima relativno negativno izvešćr Europske komisije. Prema dokumentu u koji RSE ima uvid, Europska komisija zaključuje da u ključnim poljima, Bosna i Hercegovina nije učinila nikakav napredak.

Loša ocjena u godišnjem izvešću je razlog zašto su, kako se doznaje, neki komesari bili protiv da se preporuči status kandidata za BiH.

Koji su sljedeći koraci?

Paket proširenja, u srijedu, 12. listopada, treba usvojiti kolegij EK-a, što podrazumijeva sve europske komesare, uključujući i predsjednicu i potpredsjednike ove institucije.

Izvori RSE su potvrdili da je pronađena kompromisna formulacija kako bi se zadovoljili svi komesari koji će, prema očekivanjima, dati suglasnost za uvjetnu preporuku.

Što je prethodilo?

Naime u slučaju Bosne i Hercegovine, donedavno, nije bilo govora o preporuci statusa kandidata.

Preporuka EK da se Ukrajini dodijeli status kandidata “s razumevanjem” da će zemlja naknadno ispuniti potrebne uvjete, a potom i dodela ovog statusa za Ukrajinu, pokrenulo je pitanje BiH kao zemlji čiji je kandidatski status povezan s prethodnim ispunjavanjem kriterija.

Na summitu koji je održan 23. lipnja ove godine, države članice su pozvale Europsku komisiju da izradi novo izvešće o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna razmotriti mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

“EU je spremna dodijeliti Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata i u tom cilju poziva Komisiju da bez odlaganja izvijesti Vijeće EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju s posebnom pozornošću na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Europsko vijeće vratilo odlučivati o ovom pitanju”, stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU na summitu u lipnju.

Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na razini šefova država i vlada, zaključuje se u tekstu RSE-a.

No, Republika podsjeća kako nakon ove najave riječi visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmita, dobijaju konačan smisao. Naime, on je nametnuo izmjene Izbornog zakona i djelomične izmjene Ustava FBiH u izbornoj noći i to tek sat vremena nakon zatvaranja birališta 2. listopada.

Govoreći o svom potezu na konferenciji za medije tri dana poslije, Schmidt je kazao: “Nadam da su moje odluke otvorile put da BiH možda dobije status kandidata možda čak i do kraja ove godine”.

/Republika/

Objava NAKON SCHMIDTOVIH ODLUKA – RSE: Bruxelles će verojatno uvjetno preporučiti kandidatski status za BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Teme razgovora obuhvatile su nužnost žurnog formiranja vlasti na svim razinama, aktualnu političku situaciju, osiguranje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, ali i potrebu postizanja dogovora o daljnjim izmjenama Izbornoga zakona te važne reformske zakone pred kojima se BiH nalazi.

Predsjednik Vlade Plenković čestitao je predsjedniku HNS-a BiH dr. Draganu Čoviću na izbornim rezultatima hrvatskih političkih stranaka okupljenih u HNS-u BiH te uvjerljivoj pobjedi među hrvatskim biračima. Naglasio je da, nažalost, ponovno svjedočimo tome da su Bošnjaci izborom Željka Komšića, putem izbornog inženjeringa, preglasali Hrvate u izborima za hrvatskog člana Predsjedništva, što narušava funkcionalnost BiH i skladne odnose njenih konstitutivnih naroda. Poslije izbora, dodao je, potrebno je da politički akteri u BiH nastave razgovore kako bi se osigurala puna ravnopravnost i legitimna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda na svim razinama vlasti.

Čović i Plenković pozdravili su intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon, koja pridonosi ostvarivanju legitimne zastupljenosti u Domu naroda Federacije BiH. Istaknuli su da potez visokog predstavnika doprinosi stabilnosti i boljitku BiH te predstavlja prvi korak u daljnjoj izbornoj reformi.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izrazio je zadovoljstvo rezultatima HDZ-a BiH i HNS-a BiH, posebno istaknuvši da je hrvatski narod pokazao jedinstvo, snagu i otpornost u zahtjevnim okolnostima. Naglasio je i kako se nastavlja sustavna uzurpacija funkcija koje Ustavom pripadaju hrvatskom konstitutivnom narodu, što se već četvrti puta događa u Predsjedništvu BiH. Istaknuo je i kako se zalaže za i očekuje žurno formiranje vlasti nakon provedenih izbora. Kazao je da dogovor među političkim akterima o Izbornom zakonu i ograničenim ustavnim izmjenama ostaje prioritet u predstojećem razdoblju političkog dijaloga te ostvarenja napretka na euroatlantskom putu.

Uz žurno formiranje vlasti, Plenković i Čović pozvali su na aktivan i konstruktivan rad svih političkih aktera u BiH na ostvarenju kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

/Desk/

Objava Čović bio kod Plenkovića pojavila se prvi puta na Republika.