“Glavno pitanje nije treba li je proširiti i kada. Glavno je pitanje kako, rekla je Laurence Boone nakon povratka iz Moldavije, gdje je zajedno s predsjednikom Emmanuelom Macronom sudjelovala na sastanku na vrhu Europske političke zajednice koju čini 47 zemalja.

“Budući da je deset zemalja na listi čekanja, bit će to velik udarac za Europsku uniju kojim će trebati upravljati. Tim zemljama ne treba samo pomagati u provedbi nužnih reforma kako bi ušle u EU, nego se i on mora pripremiti na njihov dolazak. To uključuje preispitivanje naših politika, promjene u proračunu i ustanovama”, obrazložila je, “uz napomenu da će to biti posao za sljedeće desetljeće”.

Ujedno je istaknula da je proširenje EU-a potrebno u prilikama rata u Ukrajini.

“Rusija je i s nama zaratila, vodi rat dezinformacijama i cijenom energenata, Cilj (ruskog predsjednika Vladimira Putina) je destabilizirati EU. U takvim okolnostima “europska obitelj si mora međusobno pomagati”, dodala je.

Ona mora “više pomagati” najslabijim zemljama. “Daje im se velika potpora (financijska), ali im se ne pomaže da upravljaju sobom, radit ćemo drukčije. Proširenje znači “kako postupiti da profunkcioniramo, to je, dakle, mala revolucija”, dodala je.

Uz Ukrajinu i Moldavija je u lipnju 2022. dobila status službenog kandidata, a BiH taj status je dobila sredinom prosinca prošle godine. I druge zemlje, poput Gruzije, nadaju se da su sljedeće na listi.

/Desk/

Objava Francuska državna tajnica za europsku politiku: “Proširenje EU-a na desetak zemalja mala revolucija” pojavila se prvi puta na Republika.

Na forumu su sudjelovali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i predstavnici klubova oba doma PS BiH, premijeri entiteta, premijeri deset kantona u Federaciji BiH i gradonačelnik Brčko distrikta BiH.

Varhelyi je izjavio je danas u Sarajevu da je “kandidatski status za članstvo bio okidač za neke pozitivne pomake u BiH”, kao i “pokazatelj da zemlja zaslužuje da bude dio EU”.

Nakon političkog foruma na visokoj razini o europskim integracijama BiH, kojem su prisustvovali predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i premijer Republike Srpske Radovan Višković, europski tajnik je rekao da je kandidatski status BiH bio okidač za sve što se radi danas i za ono što će biti rađeno. Poslije pet godina… Rekao je kako je danas imao priliku čuti veoma jasno izraženu spremnost BiH da se radi na svim dugogodišnjim i dugoiščekivanim pitanjima i problemima, te da je potvrda toga i protekla sjednica Vijeća ministara, na kojoj su riješena mnoga pitanja koja su dugo bila u zastoju, a potpadaju pod oblast vladavine prava i mnoge druge bitne oblasti.

“Taj status predstavlja izraz nadanja EU i pokazatelj je da ova zemlja zaslužuje da bude dio Unije, a mi sa svoje strane očekujemo da BiH jednog dana bude naša članica. Vi sa svoje strane svjedočite snažnom angažmanu i nadam se da će on dovesti do nekih konkretnih rezultata”, istaknuo je Varhelyi na konferenciji za novinare. Dodao je kako su njegova potajna iščekivanja da će svjedočiti još nekim boljim rezultatima BiH, nego što je to bio slučaj do sada.

“O svemu što sam danas čuo čini se da se to i pokazalo u dosadašnjem radu novih saziva vlasti na svim razinama BiH. U rekordnom roku je formirana vlast na nivou BiH, usvojen proračun i formirana je Vlada Federacije BiH poslije pet godina”, ukazao je Varhelyi.

Snažna uloga statusa Varhelyi je rekao da su sve to dodatne potvrde da je kandidatski status bio snažan faktor koji je odigrao snažnu ulogu u svim dešavanjima.

“Upravo zbog toga sam uvjeren da naš današnji susret predstavlja istinsku prekretnicu u konkretnoj realizaciji svih inicijativa. Neke od njih su 14 ključnih prioriteta i realizacija osam plus jedne preporuke, koje nisu ništa drugo nego ključne reforme potrebne za napredak BiH ka EU”, rekao je Varhely. Kaže kako je zahvalan Borjani Krišto jer smatram da je upravo ona napravila razliku u svemu ovome budući da se već ostvaruju potrebni rezultati.

“U ovom formatu smo pokazali da radimo sa svima koji imaju svoje zadatke i imaju nadležnosti i odgovornosti u BiH i to je i odraz ovog političkog foruma na visokoj razini”, naglasio je Varhelyi.

Rekao je kako je ponosan što je imao priliku da svjedoči jasnoj volji da se radi na istinskoj realizaciji, izrazivši nadu da će nakon ovog sastanka postojati brža dinamika za realizaciju jasno utvrđenih zadataka.

“Ohrabren sam i zaključcima koji su usuglašavani danas i opredjeljenjem koje je iskazano, da BiH djeluje, ne samo kroz svojstvo kandidata, već i našeg saveznika”, zaključio je Varhelyi.

Na današnjem forumu sudjelovali su članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i predstavnici klubova oba doma, te visoki dužnosnici Republike Srpske, Federacije BiH i deset županija, kao i predstavnici Brčko distrikta, prenosi agencija FENA.

/Desk/

Objava Iako je ispunjen samo jedan od 14 prioriteta – Varhely je kazao kako je sve u BiH optimistično pojavila se prvi puta na Republika.

Više ciljano, nego slučajno, isti dan predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić kao predstavnik stranaka ‘Osmorke’, potpisali su koalicijski sporazum o uspostavi državne vlasti.

Ovime je demokratska BiH dobila još jednu od vrlo zanimljivih političkih platformi. Mnogi poznavatelji političkih (ne)prilika u BiH smatraju kako se radi o kratkoročnom savezu stranaka, gdje su samo HDZ i SNSD vrlo kompaktan koalicijski materijal, te da će ovaj savez, pritisnut i nezadovoljstvom iz SDA i DF-a (još jednoj vrlo čudnoj političkoj ‘ljubavi) neće dočekati kraj četverogodišnjeg mandata.

No, tko je zaista svoj potpis na sporazum dao u iskrenoj namjeri, a tko s figom u džepu i zbog nekih drugih interesa, možda se već daje naslutiti izjavom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

Naime, već tjednima u medijskom prostoru prevladavaju izjave kako će BiH biti dodijeljen kandidacijski status. Naravno, to podrazumijeva i korištenje fondova EU-a prilikom otvaranja pregovora i reforme sustava.

Komentirajući netom nakon vijesti o kandidacijskom statusu za BiH, Dodik je rekao: “Vrijeme je da EU i mi u BiH i entitetima zajedno finaliziramo ovaj dogovor. Predložiću svim političkim akterima u BiH, da od EU do 2027. zatražimo financijsku pomoć od 20 milijardi eura. To bi nam omogućilo da, uz poštovanje Deytonskog sporazuma, do 2027. godine uskladimo naše zakone i standarde sa onim u EU. Sve ostalo je šarena laža“.

Ovu nevjerojatnu izazivačku izjavu izrekao je čovjek pod dvostrukim američkim i britanskim sankcijama, koji je išao u Moskvu kod ruskog predsjednika Putina tražeći podršku na listopadskim izborima i koji vrlo često prijeti odcjepljenjem Republike Srpske, proglašava BiH “propalom državom itd. i itd.

Na koncu, ovo je rekao čovjek “zbog kojeg je”, između ostaloga, BiH i dobila ubrzani, ničim zavrijeđeni, kandidacijski status, što mu je svojevrsna, snažna politička pljuska iz Bruxellesa.

I on, u prvom komentaru o kandidaturi, od Bruxellesa šeretski traži milijarde…Zar doista misli da je briselska administracija toliko naivna i, na koncu, glupa? Zar doista ijedan od tri gore navedena supotpisnika sporazuma razmišlja na način – ‘Evo, Europo, mi potpisali, sada dajte lovu, a mi ćemo ponovno po starom’.

Izuzev činjenice da je kandidacijski status, a što su potvrdili i neki od najviših europskih dužnosnika, BiH dodijeljen zbog njenih građana, a ne političara, EU zasigurno neće dopustiti da se novac njenih poreznih obveznika troši kao do sada – “pola pije, pola šarcu daje”, kada europski milijuni nestaju u močvari korupcije.

Kandidacijski status zasigurno će donijeti milijune za BiH, a oni koji budu s njima upravljali i raspolagali, morati će jako, jako dobro razmisliti pri odlučivanju o “starom” ili novom “modelu” trošenja novca.

No, to bi mogla biti i vrlo mudro postavljena “mišolovka” jer, kako smo se uvjerili, drugi načini eliminacije korumpiranih političara do sada nisu uspijevali. Možda međunarodne tjeralice već čekaju.

(V.Soldo Herceg/Republika)

Objava STATUS KANDIDATA Dodik ispalio da će tražiti 20 milijardi eura “ili je sve šarena laža”, ali EU tako lako ne nasjeda pojavila se prvi puta na Republika.

Što nakon kandidacijskog statusa?

Put ka Bruxellesu traje od 1997. kada je EU pružila BiH mogućnost korištenja bescarinskog izvoza. U srpnju 2008. je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dvije godine kasnije je ukinut vizni režim. U veljači 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u svibnju 2019. Europska komisija definirala je 14 ključnih prioriteta koji se trebaju ispuniti prije početka pregovora o punopravnom članstvu.

Ako BiH danas, 15. prosinca, dobije status kandidata, treba otvoriti pregovore i ispuniti uvjete koje će pred nju postaviti Europska komisija. To znači da će BiH trebati prilagoditi zakonodavstvo, ekonomiju i općenito društvo sa članicama EU-a prije punopravnog članstva. Zemlje na putu ka EU imaju pristup europskim sredstvima koja se dodjeljuju na osnovu projekata s kojima aplicira svaka zemlja.

“Kad govorimo o kandidacijskom statusu, nema posebnih fondova koji dolaze s tim, ali brojni fondovi su već tu i mi danas u BiH imamo problem s korištenjem postojećih fondova”, kazao je za Sattler za RSE.

Na pitanje dolazi li više novca sa statusom kandidata, Admir Čavalić, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tuzli, kaže:” Neizravna korist je pretpostavka rasta izravnih stranih investicija, prije svega iz zemalja članica EU, unaprjeđenje financijske, tržišne i druge stabilnosti u zemlji, veći broj turista, moguć dolazak nekih tvrtki i slično”.

On smatra da se kandidacijskim statusom unaprjeđuje ugled zemlje.

Istovremeno, Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za Europsku stabilnost iz Berlina, naglasio je da kandidacijski status ne donosi puno benefita.

“Novina je što će BiH biti u mogućnosti, recimo, neformalno sudjelovati sastancima Vijeća ministara vanjskih poslova EU. Status smo dobili na osnovu neke geopolitike”, kazao je Ćerimagić za RSE.

Ćerimagić kaže kako su europski fondovi i do sad bili otvoreni za sve zemlje – i one koje su imale status kandidata, poput Sjeverne Makedonije, one koje su otvorile pregovore, poput Srbije i Crne Gore, kao i one koje su bile potencijalne kandidatkinje za članstvo gdje spadaju BiH i Kosovo.

“Zemlje se moraju boriti za svoje projekte. I tu nema veze je li zemlja kandidat ili ne, već je bitno imate li strateške dokumente i projekte koje kandidirate”, rekao je Ćerimagić za RSE.

Kao pozitivan primjer Ćerimagić ističe strategiju razvoja transportnog sustava koja je usvojena 2016. godine na razini BiH. Na osnovu ovog dokumenta, BiH je od 2018. do 2020. godine dobila gotovo 315 milijuna eura za gradnju novih i sanaciju postojećih (auto)cesta i željezničkih pruga.

Kao negativan primjer, on ističe sektor poljoprivrede gdje BiH nema strateški dokument i instituciju preko koje bi poljoprivrednici iz BiH mogli uzimati novac iz EU fondova. BiH nema državno ministarstvo za poljoprivredu, jer je ova oblast na razini dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, i deset kantona unutar entiteta Federacija BiH.

Koliko je novca EU namijenila za BiH?

EU je najveći pojedinačni donator u BiH. Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte. Za BiH je od 2014. do 2020. godine iz europskih fondova namijenjeno oko 552 milijuna eura, od čega oko 315 milijuna eura za transport. Taj novac je rezerviran na osnovu projekata s kojima je BiH aplicirala.

Od toga, 9,1 milijun eura namijenjeno je za razvoj i projekte civilnog društva, a deset milijuna eura za Regionalni stambeni program kojim se treba riješiti pitanje izbjeglica i interno raseljenih osoba iz BiH.

Za obnovu nakon poplava 2014. godine izdvojen je 51 milijun eura.

Ostatak novca je namijenjen, između ostaloga, za reformu javne uprave, unaprjeđenje rada pravosuđa, te procesuiranje korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina, reformu obrazovnog sustava, tržišta rada te mjere u oblasti migracija.

Riječ je o IPA programima i fondovima (instrument za pretpristupnu pomoć) koji su razvijani u tri ciklusa.

Putem Europske investicijske banke (EIB), EU je osigurala i više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita za BiH od 1999. godine. Više od 12.000 studenata, nastavnika i profesora sudjelovalo je u programima razmjene od 2014. do 2020.

Koliko su zemlje regije povukle iz EU fondova?

Srbija je dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji 1. ožujka 2012. godine. Od 2014. do 2022. godine EU je osigurala oko 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava za tu zemlju. Crna Gora je kandidatkinja od 2010. godine. Od 2014. do 2020. godine iz europskih fondova je za Crnu Goru namijenila oko 280 milijuna eura.

Za Sjevernu Makedoniju, koja je kandidat od 2005. godine, EU je u istom periodu namijenila oko 608 milijuna eura bespovratnih sredstava. Kosovo nije kandidat za članstvo u EU, a iz EU fondova je za projekte u toj zemlji namijenjeno oko 602 milijuna eura.

Članstvo u EU je najbrže dobila Finska koja je ušla nakon tri godine pregovora, Španjolska je čekala 24 godine, a posljednji primjer je Hrvatska koja je devet godina nakon što je postala kandidatkinja, postala punopravna članica u ljeto 2013. godine, piše RSE.

/Desk/

Objava Što za BiH donosi kandidacijski status? pojavila se prvi puta na Republika.

„Austrija nikada neće pristati na kandidatski status Ukrajine na uštrb zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je Wolfgang Sobotka u intervjuu za Austrijsku novinsku agenciju APA.

Austrijski kancelar Karl Nehammer (ÖVP) “nedvosmisleno” je dao do znanja da za Ukrajinu neće biti ubrzanog postupka približavanja Europskoj uniji, rekao je Sobotka, prenosi agencija HINA.

Predsjednik austrijskog parlamenta zauzeo se za intenzivniji pristup procesu približavanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji.

“Za nas je presudno ne samo da zemljama zapadnog Balkana ponudimo perspektivu punopravnog članstva u EU nego i da im pokažemo put kako da dođu do Europske unije”, rekao je političar vladajuće narodnjačke stranke.

Sobotka je branio i austrijski tzv. “non paper” po kojem bi zemljama Zapadnog Balkana bilo ponuđeno približavanje Europskoj uniji u određenim područjima što je shvaćeno kao odbacivanje perspektive punopravnog članstva.

„Mislim da bi za zemlje zapadnog Balkana to bilo dobro rješenje. Punopravno članstvo time nije isključeno”, rekao je Sobotka o tom neslužbenom dokumentu koji su sastavili austrijski ministar vanjskih poslova Alexandar Schallenberg i EU ministrica Karoline Edtstadler (oboje ÖVP).

Takav pristup spriječio bi pogreške iz prošlosti kao u slučaju Rumunjske i Bugarske za koje se tek nakon nakon ulaska u punopravno članstvo rješavalo pitanje vladavine prava.

“Mi ne želimo da se ova situacija ponovi”, rekao je Sobotka.

Istaknuo je Srbiju koja već pregovara s Europskom unijom i koja je, po njegovu mišljenju, u poglavlju gospodarskih integracija u EU odmaknula mnogo dalje nego u području vladavine prava.

“Austrijski ‘non paper’ omogućava pravno osiguranje integracije integracije prije ispunjenja uvjeta po pitanju vladavine prava”, rekao je Sobotka.

“Nama je potreban međukorak koji bi nekim zemljama omogućio da ostanu na pravom putu”, zaključio je Sobotka.

On je istodobno kritizirao bugarsku blokadu otvaranja pregovora između EU-a i Sjeverne Makedonije i dodao da bi “non paper” u budućnosti onemogućio ovakve blokade.

/desk/

Objava “Austrija neće pristati na članstvo Ukrajine u EU na štetu zemalja zapadnog Balkana” pojavila se prvi puta na Republika.

Pahor je kazao kako je svima jasno da je politička stabilnost preduvjet ekonomskog razvoja, a regija zapadnog Balkana i dalje je prostor političke nestabilnosti, prenosi HINA.

Ocijenio je da stalno prijeti nestabilnost zbog bugarske blokade makedonskih pregovora o članstvu u EU što se prelijeva i na Albaniju, izostankom napretka u pregovorima Srbije i Kosova ali i unutarnjim problemima koje ima BiH.

Pahor je uvjeren kako je najvažnije riješiti zastoj u slučaju Bosne i Hercegovine pred koju je postavljeno 14 prioriteta koje valja riješiti kako bi dobila kandidatski status. Zastoj na tom planu traje već duže od dvije godine, a slovenski predsjednik sada predlaže da se BiH ipak da takav status kao važan politički signal o postojanju jasne evropske perspektive te da se nakon toga radi na ispunjenu postavljenih kriterija.

Pojasnio je kako je integracijski proces zbog prevelike sporosti prouzročio porast nacionalizma i potakao neprihvatljive ideje o promjenama granica u regiji.

Predložio je stoga da se o proširenju razmišlja kao o najvažnijem pitanju koje je posebno dobilo na značaju nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Podržavam ubrzani pristup Ukrajine, no, želim ubrzani pristup i kada je riječ o BiH. Ne znam je li ovo izvodivo i koliko će biti komplicirano postići konsenzus oko ovoga, no, to mi se čini trenutno najproduktivnijom idejom kada je riječ o postupku proširenja”, kazao je Pahor dodajući kako je potrebno iskoristiti sadašnji trenutak i pomoći BiH jer je to od ključne važnosti ne samo za nju nego i za stabilnost cijele regije.

Zaključio je da je sada potrebna odlučna podrška iz Bruxellesa da bi se i ljudima u BiH pokazalo da je europska perspektiva dostižna.

/Desk/

Objava Pahor za kandidacijski status za BiH: “Podržavam ubrzani pristup Ukrajine, ali i za BiH – Bruxelles mora pokazati podršku” pojavila se prvi puta na Republika.

Za takvu odluku glasalo je svih 13 izaslanika koji su u trenutku glasanja bili pristui na sjednici, prenijela je agencija FENA.

Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović je kazao da bi za sad ova odluka bila vezana za Dom naroda, a ako je usvoji u sličnoj ili istoj formi i Zastupnički dom da, onda bi ona bila odluka Parlamentarne skupštine BiH.

U usvojenoj Odluci stoji:

“Uzimajući u obzir činjenicu da je potpuna integracija BiH u Europsku uniju strateški vanjskopolitički cilj kojeg kontinuirano prati najširi unutarnji društveni i politički konsenzus;

Smatrajući da je održivost tog cilja uvjetovana perspektivom pristupanja zasnovanoj na opipljivim rezultatima, kretanjem na europskom putu kroz ispunjenje formalnih uvjeta za stjecanje punopravnog članstva;

Podsjećajući da je 01.06.2016. godine na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine, kojim je između dvije strane uspostavljen čvrst ugovorni odnos, definirani pravci, dinamika, ciljevi i prioriteti ukupnih reformskih kretanja i trasiran reformski put za europsku BiH;

Imajući u vidu da su prethodna pozitivna kretanja i dinamične pristupne aktivnosti dovele do toga da je 15. veljače 2016.g. predsjedatelj Predsjedništva, na temelju konsenzusom usvojene odluke Predsjedništva BiH, u Bruxellesu predao zvanični zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, slijedom izjave o opredijeljenosti institucija na svim razinama vlasti u BiH za provođenje nužnih reformi u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji, sukladno članku 49. Ugovora o Europskoj uniji;

Uvažavajući činjenicu da je za potrebe cjelovite dubinske aproksimacije, harmonizacije standarda i regulative EU nizom relevantnih odluka uspostavljen sustav koordinacije, kojim se uređuje način ostvarivanja komunikacije između institucija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja i iznošenja usuglašenih stavova u ime Bosne i Hercegovine u komunikaciji s institucijama Europske unije, a koji se temelji na načelima poštivanja unutarnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini te zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih razina vlasti.

Znajući da su se predajom zahtjeva za članstvo stvorile pretpostavke za sljedeći ključni korak, a to je usvajanje Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji 2019., a temeljem prethodno dostavljenog odgovora na upitnik svih razina vlasti u BiH realiziranog korištenjem mehanizma koordinacije u procesu europskih integracija.

Ovim putem iznova potvrđujemo svoju punu posvećenost političkoj i institucionalnoj suradnji, uzajamnom poštovanju i uvažavanju duha i slova Ustava BiH, a s ciljem realizacije ključnih pretpostavki za suštinsko približavanje BiH EU;

Istovremeno, svjesni smo radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, ekonomskih i sigurnosnih prilika uzrokovanih zabrinjavajućim događajima u našem okruženju, koji akumuliraju osjećaj neizvjesnosti i sigurnosne ugroze kod naše populacije, čije interese možemo sustavno zaštititi jedino kroz vidljive i snažne iskorake ka članstvu u EU;

S čvrstim uvjerenjem, svih zastupnika ovog doma okupljenih oko europske agende za BiH, da bi dodjela kandidacijskog statusa dala ogroman doprinos političkoj stabilizaciji BiH, njenoj unutarnjoj konsolidaciji i uvećanim kapacitetima za osiguranje unutarnje političke i društvene kohezije;

U okolnostima kada je značaj kretanja na europskom putu poprimio sigurnosne konotacije bez presedana na državnoj i regionalnoj razini, krucijalno je s aspekta širih europskih sigurnosnih interesa drastično ubrzati europski put BiH i zemalja regije, nužno je apelirati na razumijevanje, hrabar, odlučan i inovativan politički pristup Europske unije, njezinih institucija i svih članica”.

Borrell je jasno kazao: Nema članstva bez ispunjenja uvjeta

No podsjetimo da je  visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell, na pismo minsitrice vanjskih poslova Bisere Turković i zahtjevu za ubrzanu dodjelu kandidacijskog statusa BiH, vrlo jasno odgovorio da nema članstva u EU bez ispunjenja kriterija.

“Kao što je navedeno u Ugovorima, EU je utemeljena na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući i prava manjina. To su vrijednosti zajedničke za sve države članice u društvima u kojima preovladava pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost među ženama i muškarcima. Svaka europska država koja poštuje vrijednosti EU i predana je promovirati ih, može tražiti da postane članica”, stoji u pismu Borrella koje je on uputio sredinom ožujka inistrici Turković.

Naglasio je kako Bosna i Hercegovina ima kredibilnu europsku perspektivu.

“Bosna i Hercegovina ima kredibilnu europsku perspektivu, kao što je to potvrdilo i Europsko vijeće u prosincu 2021. godine. Proces proširenja EU je zasnovan na jasnim kriterijima, koji su za BiH istaknuti u 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o aplikaciji za članstvo i tiču se demokracije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne administracije”, istaknuo je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku.

/Republika/

Objava UPORNI U POPULIZMU Parlamentarci Doma naroda traže ubrzanu proceduru i kandidacijski status za BiH – Iz EU-a jasno poručili da nema članstva bez ispunjenja uvjeta pojavila se prvi puta na Republika.