Annegret Kramp-Karrenbauer, koju skraćeno zovu AKK, najavila je da će u ljeto organizirati proces imenovanja stranačkog kancelarskog kandidata i tek onda napustiti dužnost predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU). Tu je odluku jutros (10.2.) priopćila iznenađenim članovima Predsjedništva CDU-a, doznaje se iz krugova sudionika sastanka, prenosi Deutsche Welle.

Ona je istaknula da osoba na čelu stranke mora istovremeno biti i kancelarski kandidat ili kandidatkinja. Savezni parlamentarni izbori bit će održani u jesen iduće godine.

Ovu odluku AKK je očito donijela zbog krize izazvane izborom liberala Thomasa Kemmericha za premijera savezne pokrajine Tiringije uz podršku CDU, FDP-a i desno populističkog AfD-a. To je izazvalo zgražanje u Njemačkoj, no neki dijelovi CDU-a ne dijele mišljenje svoje stranačke čelnice o strogom distanciranju od AfD-a i ne žele isključiti mogućnost suradnje. Budući da očito ne uspijeva disciplinirati stranku, odlučila je povući konzekvence. Doznaje se da je AKK na današnjoj sjednici predsjedništva stranke rekla kako u CDU-u postoje različite predodžbe o ophođenju s AfD-om i Ljevicom.

Šok ljevice i oduševljenje desnice

Kao prvi član savezne vlade reagirao je državni ministar za Europu Michael Roth. „Potres se nastavlja”, napisao je ovaj socijaldemokrat na svom Twitteru. I dodao da je nakon povlačenja Kramp-Karrenbauer još neizvjesnije hoće li „pristojni demokrati ostati jedinstveni, bez obzira na stranačku pripadnost, u borbi za demokraciju i protiv nacionalizma”.

Predsjednica stranke Ljevica Katja Kipping izrazila je bojazan da će CDU nakon povlačenja Kramp-Karrenbauer skrenuti udesno i komentirala: „Njezina zasluga je bila održavanje distanciranja Unije od desnice.” I predsjednica Zastupničkog kluba Zelenih Katrin Göring-Eckardt je upozorila na opasnost od skretanja CDU-a udesno.

Vijest o povlačenju Kramp-Karrenbauer obradovala je AfD. Alexander Gauland, predsjednik Zastupničkog kluba te stranke, pozdravio je njezinu odluku i izjavio kako sada vidi šansu za približavanje CDU-a i AfD-a. „Potpuno je besmisleno i nerealno trajno odbijati suradnju s AfD-om”, rekao je Gauland i dodao: „Ona nije uspjela nametnuti svoju unutarstranačku politiku ograničavanja prema našoj demokratskoj građanskoj stranci.”

Priopćeno je da je kancelarka Angela Merkel zahvalila AKK na njezinom angažmanu i istaknula da će ju zadržati na dužnosti ministrice obrane. Annegret Kramp-Karrenbauer je u prosincu 2018. od Angele Merkel preuzela predsjedanje CDU-om. U srpnju 2019. je imenovana ministricom obrane.

(Izvori: ajg/dpa/afpd/Reuters/DW)

Objava Kramp-Karrenbauer više ne želi biti predsjednica CDU-a pojavila se prvi puta na Republika.

Savezna kancelarka Angela Merkel je položila vijenac uz takozvani “crni zid” ispred kojeg su strijeljane tisuće ljudi. Prije toga je posjetila plinsku komoru i krematorij. Merkel su pratili poljski predsjednik vlade Mateusz Morawiecki i direktor spomen područja i predsjednik Zaklade Auschwitz-Birkenau Piotr Cywinski. Skupa su otišli i do zloglasnog ulaza sa ciničnim natpisom “Arbeit macht frei” (Rad oslobađa). Posjetila je i zgrade u kojima su bili smješteni logoraši u kojima se mogu vidjeti prazne boce od bojnog otrova Ciklon B, kojim su ubijani ljudi u Auschwitzu, piše Deutsche Welle.

Ovo je prvi posjet kancelarke Merkel Auschwitzu. Prije nje su to mjesto strašnog zločina posjetili bivši njemački kancelari Helmut Schmidt i Helmut Kohl.

Nakon strašnih nacističkih zločina veliki je dar da danas u Njemačkoj ponovo postoji židovski život koji cvjeta, rekla je savezna kancelarka. Naglasila je kako treba podsjećati na zločine Nijemaca, imenovati zločince i žrtvama odavati dužno poštovanje. Događaji u Auschwitzu “čvrsti su dio našeg nacionalnog identiteta”, naglasila je Merkel dodavši da se ne može “podvući crtu” i da “ne smije biti relativiranja”.

“Zapravo bi čovjek na ovom mjestu morao šutjeti. Ali siguran sam da njemački savezni kancelar ovdje ne smije šutjeti.” Tako je bivši savezni kancelar Helmut Schmidt jednog tmurnog dana u studenom 1977. započeo svoj govor u Auschwitzu. Bio je to prvi posjet jednog njemačkog saveznog kancelara i uopće političara na visokoj dužnosti u bivšem njemačkom logoru smrti u kojem je do 1945. ubijeno do milijun i pol ljudi. Tada 58-godišnji Schmidt koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata i sam bio vojnik u Wehrmachtu obratio se Poljacima “koji su najviše morali patiti”, govorio o odgovornosti i krivici, o spoznaji “da je politici potrebna moralna osnova i etička orijentacija”. Poljska televizija je to prenosila uživo.

“Osjetljivo područje”

Odlazak u Auschwitz je za svakog njemačkog predsjednika vlade težak pothvat. Dvanaest godina nakon Schmidta je na to mjesto stravičnog zločina došao njegov nasljednik Helmut Kohl. Bilo je to opet u studenom, one 1989. kad je pao Berlinski zid i Njemačka oduševljeno slavila. Kohl je prekinuo posjet Varšavi, otputovao u Bonn i Berlin, a onda se vratio i među ostalim posjetio Auschwitz. On je to htio.

Nekoliko dana ranije, 6. studenoga, kao predsjednik stranke na sastanku Predsjedništva Kršćansko-demokratske unije govorio je o “neobično osjetljivom području”. Kohl nije održao govor. “To je mjesto na kojem čovjek ne može držati govor”, rekao je Kohl pred rampom u Birkenauu, mjestu gdje su nacisti razdvajali logoraše i time odlučivali hoće li netko odmah umrijeti ili preživjeti. Kohl je posjetio i ćeliju katoličkog svećenika Maximiliana Kolbea koji se 1941. dragovoljno javio da njega ubiju umjesto jednog oca obitelji.

Kasnije je u Bundestagu Kohl govorio o “najtamnijem, najstrašnijem poglavlju njemačke povijesti” koje je “ispisano u Auschwitzu i Birkenauu”. A u knjizi dojmova u Auschwitzu je govorio o “neizrecivoj boli” koja je “ovdje u njemačko ime” nanesena pripadnicima brojnih naroda, osobito europskih Židova. Kohl je izričito naveo Židove koje njegov prethodnik nije spominjao.

Pomoć za održanje spomen-područja

24 godine nakon Kohla njemačka savezna kancelarka Angela Merkel je posjetila Auschwitz. Ona je prva koja je otputovala samo u Auschwitz, a ne i u Varšavu. Službeni povod je deset godina postojanja Zaklade Auschwitz-Birkenau, koja se zalaže za održanje spomen-područja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora. Merkel je obećala da će Njemačka toj zakladi dati potporu od 60 milijuna eura. Prihodi od kamata, naime, nisu dovoljni za održavanje spomen-područja.

Svjesna solidarnost sa Židovima i podsjećanje na nacističke zločine dio su politike Angele Merkel otkako je na kancelarskoj dužnosti. Pet puta je posjetila izraelski spomen-muzej za žrtve Holokausta Yad Vashem, 2009. je s tadašnjim američkim predsjednikom Barackom Obamom posjetila mjesto na kojem je bio koncentracijski logor Buchenwald, 2013. je skupa s preživjelima posjetila mjesto bivšeg koncentracijskog logora Dachaua, a to je ponovila i 2015. povodom 70. godišnjice oslobađanja zatvorenika iz toga logora.

(Izvor: DW)

Objava Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put u Auschwitzu pojavila se prvi puta na Republika.