U formi izmjena o i dopuna sadašnje legislative, Zakon je Parlamentu predložila Federalna vlada tražeći razmatranje po hitnom postupku, što su prihvatila oba Doma, prenosi FTV.

U Domu naroda je danas za ovaj akt glasao 61 izaslanik, tri su bila protiv i jedan suzdržan, dok je u kadrovski brojnijem Zastupničkom domu, 8. travnja podršku izrazilo 79 zastupnika, dva su bila protiv i također jedan suzdržan.

U oba Doma, članovi Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) nisu podržali Zakon problematizirajući, između ostaloga, što su predlagači odustali od koncepta da državno poduzeće BH Gas bude nositelj investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili ‘privatnoj tvrtki bez značajnog iskustva’.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je nedavno kako je trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni plinski odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će po njegovim riječima, početi plinofikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla.

“U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke tvrtke. U sadašnjoj legislativi, domaća tvrtka BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba”, naveo je Lakić.

S druge strane, napomenuo je, iz Europske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema Lakićevim riječima, predlagač novog zakona pošao je od činjenice kako su američki partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju plinovoda, što je i interes Federacije BiH.

Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, te je Ministarstvo počelo definiranje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

“Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom Inter konekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla”, navedeno je između ostaloga u tekstu.

Već prije je poznato kako će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu, odnosno, u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom projekta.

Vlada je 14. siječnja ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. ožujka.

U tekstu usvojenog Zakona naveden je i investitor projekta Južna Inter konekcija, tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Iz Vlade FBiH je ranije obrazloženo da je ova tvrtka poslala prethodno Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora opskrbe plinom, navela je također Vlada Federacije BiH.

/Desk/

Objava Usvojen novi zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji u FBiH pojavila se prvi puta na Republika.