Jozo Pavković – Republika

Večernjakov pečat – Osoba godine HŠK Zrinjski, Pečat za mir ukrajinskom narodu

republika — Fri, 27 May 2022 21:41:27 +0000

Ovogodišnja manifestacija Večernjakov pečat, 21. po redu, održan je u petak večer i značajno se razlikuje od dosadašnjih manifestacija Večernjeg lista, izdanja za BiH. Umjesto, do sada, predvidljive, zastarjele, a mnogima i dosadne svečanosti na kojoj su tradicionalno dominirali političari, ove godine svečanost Večernjakovog pečata doživjela je pozitivnu promjenu i značajan, moderniziran kocept.

Program svečanosti realizirao se uključivanjem javljanja ne samo iz studija u Sarajevu, Zagrebu i Kijevu nego i iz brojnih drugih gradova Europe i svijeta iz kojih su istaknuti Hercegovci i Bosanci najavljivali kandidate.Ove godine nije bilo gledatelja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače itd.

Prijenos događaja realizirao je BHRT, HRT te druge regionalne televizije. Prvi put u povijesti Večernjakov pečat realizirao se u suradnji s Radiotelevizijom Ukrajine, a mnoge je oduševo i nastup pobjednika Eurovizije ukrajinske skupine Kalush Orchestra.

Ovogodišnja poruka i krilatica Večernjakovog pečata bila je ‘Pečat za mir’, a izuzev plakete, dobitnicima je uručena i maslinova grančica, rad akademskog kipara Stjepana Skoke.

Ponos BiH – Posebno priznanje dobio je Tim mladih robotičara Cerit. Nagradu im je dodijelio izvršni direktor Večernjakova pečata Željko Andrijani. Tim učenika iz Mostara, Stoca i Čapljine prvi su bili na Robotičkoj olimpijadi među 177 zemalja. Mladi iz BiH su bez novca i prostora izradili četiri robota i s njima osvojili planet. Osmislili niz projekata. Sredstva za svjetsko natjecanje osigurali uz zaduženje jednog od mentora – profesora.

Ponos BiH – Uspjeh dobila je Amra Šabić El-Rayess, a nagradu joj je dodijelila Valentina Rupčić, zamjenica generalnog direktora Večernjakovog pečata – Dragi moji, dobro vam večer. Iznenadila me vijest iz meni najljepše BiH. Čast mi je biti dobitnica nagrade Ponos BiH. Ponosna sam na zemlju koja me izrodila, zemlja bogate, a bolne povijesti. Hvala Večernjem listu. Žao mi je što nisam s vama večeras, ali se nadam da ću vam se iduće godine moći pridružiti – javila se Šabić El-Rayess iz New Yorka.

Ponos BiH – Pothvat dobio je Vedran Zubić, profesor zemljopisa. Član Uprave HT Eroneta Tomislav Ruk dodijelio mu je nagradu. – Moram zahvaliti svim svojim učenicima koji su glasali za mene. Moramo raditi puno bolje da bi imali zdravije društvo. Ako posao odradimo kako treba, onda ćemo smiriti stvari kao što nam je pokazao i posljednji potres – kazao je Zubić koji je pozdravio i svoje maturante.

Ajna Jusić dobila je priznanje Ponos BiH – humanost koju joj je dodijelio Dragan Ćavar, član Uprave UniCredit banke u BiH. Jusić je dobitnica francusko-njemačke nagrade za ljudska prava čiji je život opisan u filmu ‘Grbavica’. Vodi udrugu ‘Zaboravljenu djecu rata’. – Što se tiče mladih u BiH, mi živi sadašnjost. Nadam se da ćemo nastaviti ulagati napore za bolji život. Podrška Ukrajini i ukrajinskom narodu. Nudimo kapacitete kako bismo vam pomogli. Niste sami – kazala je Jusić.

Denis Lasić dobio je priznanje Večernjakov pečat u kategoriji politika, koju mu je dodijelio veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić. – Dobivanje ove nagrade je velika i obveza. Izgradnja BiH trebala bi biti obveza svih političara. Nismo stali ni trenutka za vrijeme pandemija, a čeka nas i niz velikih obuhvatnih projekata. To ne bi bilo moguće bez potpore moje stranke, kao i bez potpore ministara u Vladi BiH – ustvrdio je ministar Lasić i zahvalio se svojoj obitelji na podršci.

U kategoriji Gospodarstvo priznanje je dobio Amir Gross Kabiri, izraelski biznismen koji je podigao Aluminij iz pepela. Nagradu mu je predao Miro Džakula, direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Aziz efendija Hasanović dobio je priznanje Međureligijski dijalog koju mu je predao potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske Željko Reiner. – Koristim priliku da se zahvalim na nominaciji. Dijelim ovu nagradu sa svim imanima koji promoviraju toleranciju i religijsko zajedništvo. Želim da naše društvo resi tolerancija, mir i zajedništvo.

Priznanje za životno djelo dobio je kardinal Vinko Puljić. Hvala svima na ovom znaku pažnje. Neka istinski taj moj hod za dijalog se nastavi u daljnjem mojem radu – poručio je Puljić.

Priznanje u kategoriji Znanost dobili su Mehmed Akšamija (BANU), Mladen Bevanda (HAZU) i Rajko Kuzmanović (ANURS). – Od srca se zahvaljujem Večernjem listu što su prepoznali naš rad na dobrobit društva. BiH tvore tri naroda i imaju pravo na svoju akademiju. – ustvrdio je Bevanda. Kuzmanović se zahvalio na tome što se prepoznao njihov trud da budu dio velikog globalnog tržišta. – Vijest o tome da je Večernjak dodijelio određeno priznanje me je jako obradovalo, ali je obradovalo i mnoge druge. Zato je ta gesta vrlo zanimljiva i pokazuje da postoje institucije koje znaju što je nauka. Postoji mnogo toga što se može staviti uz nauku, ali nauka nije ničije vlasništvo već je opće dobro. Kad pogledamo tko daje doprinos znanosti, ne gleda se daju li male zemlje ili velike. Akademije moraju raditi na klimi mira – rekao je Akšamija.

Kenan Arnautović dobio je priznanje za medicinu.

Miro Gavran dobio nagradu u kategoriji Kultura koju mu je predao glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

Nagradu za Sportski uspjeh godine dobili su Goran Lojo i ženska reprezentacija BiH. Nagradu im je predao Danko Delibašić, novinar BHRT-a, sin proslavljenog košarkaša Mirze Delibašića.

Osoba godine je HŠK Zrinjski, a nagradu im je predao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. – Hvala Večernjaku, hvala Zlatku. Imamo i mi za njega dres. Imamo mi i loptu za našeg bivšeg igrača Luku Modrića – kazao je trener Jakirović.

I na koncu, posebnu nagradu, a kako je to i ovogodišnji sloga, Večernjakov Pečat za mir dobio je Ukrajinski narod, a otkrivajući ime dobitnika, direktor Večernjeg lista, izdanja za BiH Jozo Pavković, održao je kratak govor s političkim porukama,pri tom uspoređujući BiH i Ukrajinu.

“Osobu godine u svijetu nije izabrao niti naš žiri, niti čitatelji, već rat. Zbog rata u Ukrajini, ovaj narod se preko noći, prometnuo u simbol žrtve i otpora. I zato su oni svjetske osobe. BiH i Ukrajinu dijeli više od 1000 kilometara, ali na žalost, povezuje ih tragedija. I BiH i Ukrajina, među rijetkim su europskim državama koje su se nakon 2. Svjetskog rata suočile s oružanim sukobima. Mi, koji smo svjedočili strahotama rata u BiH i Hrvatskoj i vi , koji to sada proživljavate u Ukrajini, najbolje znamo kolika je vrijednost mira. Zato vam uručujem ovaj pečat za mir, uz želju da mir uskoro zavlada vašom zemljom i cijelim svijetom. Ova maslinova grančica, ujedno i simbolički znak naše solidarnosti s Ukrajinom, ali i upozorenje narodima u BiH koliko je tanka granica od mržnje do krvoprolića. Nadam se kako su slike iz Ukrajine svima dovoljno upozorenje da rješenje treba tražiti razgovorima, a ne političkim nasiljem ili pak, ne daj Bože, oružjem. Večernjakov pečat naš je bunt protiv rata, protiv oružanog u Ukrajini i političkog u BiH. Europ, miru ćeš dati šansu kada Ukrajina i BiH, umjesto da budu tvoji graničari, postanu dio Europske unije. S takvim željama ukrajinskom narodu dodjeljujemo Pečat za mir”, rekao je Pavković.

Njegov govor zasigurno će polučiti mnoge reakcije.

/desk/

Objava Večernjakov pečat – Osoba godine HŠK Zrinjski, Pečat za mir ukrajinskom narodu pojavila se prvi puta na Republika.

JOŠ JEDAN ZAOKRET – Vjerovali ili ne, sada urednik bh Večernjaka poziva na hrvatsko-bošnjačko savezništvo protiv srpskih secesionista

republika — Fri, 14 Jan 2022 10:42:17 +0000

Glavni urednik Večernjeg lista, izdanja za BiH, Jozo Pavković, u svojoj novoj kolumni osvrnuo se na naredbu zatopljavanja odnosa Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i mnoge šokirao oštrim zaokretom stajališta u svezi političkog saveza sa Srbima i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Oni koji prate uredničku politiku Večernjeg lista izdanja za BiH, koji posljednjih godina agresivno promovira savezništvo Čović-Dodik, ostali su nemalo iznenađeni njegovom kolumnom naslova “Hrvatsko-bošnjačko savezništvo najmoćnije oružje u razoružavanju secesionista”.

S obzirom da je Pavković je glavne krivce za političku krizu i oduzimanje prava Hrvata vidio u Bošnjacima i strancima, a upravo Milorad Dodik je 2007. na njegovom ‘Večernjakovom pečatu’ bio izabran za osobu godine, ovo ustinu znači još jednu, novu “promjenu odjela”. Glavnom uredniku tada nije bio secesionist, nego partner. Ovaj zaokret se dogodio u samo nekoliko dana, nakon što je glavni urednik ove tiskovine, zajedno s političarima, posjetio manastir u Žitomisliću i tamošnjim svećenicima čestitao pravoslavni Božić.

Stoga je pitanje koliko su točna nagađanja pojedinih medija da je sam hrvatski premijer Andrej Plenković naložio predsjedniku HDZ-a BiH “otopljavanje” odnosa sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem jer je to jedan od krucijalnih načina za izbjegavanje pripremljenih sankcija.

No, ovaj “fenomen” i “politički preobražaj” istražio je i dokazno potkrijepio portal Hercegovina.info.

Novu kolumnu glavnog urednika Večernjeg lista BiH u kojem pomovira hrvatsko-bošnjačko savezništvo prenosimo u cijelosti:

“Kako bi Hrvatska reagirala kada bi počeo rat u BiH? Bi li se miješala u unutarnje sukobe u državi za koju je i ona supotpisnica u Daytonu? I bi li, kao i u proteklom ratu, pružala utočište i pomoć Bošnjacima i borila se protiv Srba? Na koncu, kako bi zaštitila sunarodnjake? I još mnoga pitanja nameće strah zbog srpskog zveckanja oružjem. Mnogo se toga dogodilo u kratkom razdoblju. Dodik je blokirao rad državnih institucija i pokrenuo prijenos nadležnosti s države na entitet RS. Amerikanci su mu (ponovno) nametnuli sankcije i poručuju da neće tolerirati daljnju razgradnju daytonske BiH.

Međutim, međunarodna zajednica izgubila je autoritet, pa čak i legitimitet. Čak i “crne liste”, osim simboličke, nemaju drugu težinu. Brzo su to prepoznali domaći političari. Više ne strahuju od njihovih prijetnji. Zato Srbi prkose moćnoj Americi i to su najzornije demonstrirali na obilježavanju 9. siječnja, Dana RS-a, koji je proglašen neustavnim. Pri tome Dodik ne propušta priliku poručiti kako je BiH velika nevolja i kako je njezin formalni raspad zapravo pitanje vremena. Srbija opstanak BiH ne dovodi otvoreno u pitanje. Naprotiv, njezini dužnosnici uporno ponavljaju da poštuju njezinu cjelovitost i neovisnosti, ali jednako tako izjavama i postupcima demonstriraju da je Srbija čvrsto uz svoju braću. Do sada su se Hrvatska i Hrvati u Bosni i Hercegovini držali poprilično suzdržano prema njihovim prijetnjama o odcjepljenju i sankcijama. Bliska budućnost tražit će jasniju određenost prema svim ovim događanjima. Sadašnja hrvatska šutnja prema “srpskom svetu” rezultat je kompliciranih odnosa unutar BiH. Naime, Hrvati i Srbi imaju sličan koncept prema strukturi države. Oni su za tronacionalnu BiH, a Bošnjaci za građansku.

Najmalobrojniji narod strahuje da će izgubiti “saveznika” jer bi se bez njega teško odupro sve agresivnijem konceptu majorizacije i unitarizacije. Bošnjački političari ne gledaju nimalo dobronamjerno na tu, kako tumače, kršćansku vezu Hrvata i Srba. Zbog toga ih u paketu pokušavaju označiti rušiteljima države unutar svoga naroda, ali i u međunarodnoj zajednici. Status žrtve koji su izgradili umnogome im pomaže u takvoj kampanji. Hrvati postaju sve više kolateralna šteta srpskog radikalizma. Stoga je već odavno upitno koliko ovakva politika donosi štete, a koliko koristi. Osobito što su Srbi s obiju strana granice u sukobu s cijelim zapadnim svijetom, s Amerikom, Australijom, Europom…, a u BiH – s državom. Samo prošli tjedan protekao je u znaku američkog sankcioniranja njihovih političara, europskih prijetnji da će učiniti isto, australskog ponižavanja Đokovića. I država BiH traži način kako ih disciplinirati. Svi pokušaji padaju pred srpskim prkosom. Najavljuju odcjepljenje, proslavljaju zabranjeni Dan Republike Srpske, po Srbiji i BiH pjevaju pjesme koje veličaju genocid u Srebrenici i prijete da će zbog maltretiranja Đokovića tvrtki Rio Tinto iz Australije zabraniti započeti posao stoljeća – otvaranje rudnika litija u Loznici. Ide se i do toga da su pokrenute i online peticije za protjerivanje klokana iz ZOO-ova u Srbiji.

Eventualni reset hrvatske politike nikako ne znači zaokret prema suradnji sa Srbima. Sve pozitivne odnose treba unaprjeđivati, prije svega, u izgradnji europske države na daytonskim temeljima. Takva politika traži snažnije jačanje odnosa s Bošnjacima. Ključ opstanka države upravo je u stvaranju te koalicije. Treba se ponovno vratiti na temelje Washingtonskog, Daytonskog, Splitskog i mnogih drugih sporazuma te referendumske odluke o samostalnosti BiH. Narodi u Federaciji upućeni su jedni na druge. Na najgorči način iskušali su posljednjih desetljeća kako politika prijevara i političkih ratova ne daje rezultate. Svi su gubitnici. Iscrpili su se u međusobnim destrukcijama. Jesu li konačno shvatili da ovako više ne ide?! Hrvatsko-bošnjačko savezništvo, partnerstvo ili kako god ga zvali, bit će najmoćnije oružje u razoružavanju secesionista, ali i unitarista, odnosno onih radikala koji u srcu Europe hoće “islamsku državu”. Iz relaksiranih odnosa izrastao bi prirodni Izborni zakon i svi drugi dogovori koji danas sputavaju razvoj društva. Lakši bi onda bio i put do dogovora sa Srbima oko budućnosti europske Bosne i Hercegovine. Međutim, takva politika traži hrabrost. Iznimnu hrabrost. Stvoreno je bolesno ozračje da su heroji – rušitelji, a izdajnici – graditelji.

Nacionalne poene najlakše je ubirati na podjelama, radikalizmu i jeftinom populizmu. Dok na tomu mnogi pojedinci žive, sve siromašnije društvo izumire. Veliku ulogu u hrvatsko-bošnjačkoj pomirbi ima Hrvatska. Kao dobri susjed mora ohrabrivati koncept federalnog partnerstva. I poslati nedvosmislenu poruku kako će to savezništvo poticati i braniti svim sredstvima. I u miru i u ratu”, napisao je Jozo Pavković, glavni urednik Večernjeg lista.

Kolumna 2 – (23. srpanj 2019.)

Kako srpski nacionalni interes brani Hrvate od velikobošnjačke politike? Pitao se 2019. zabrinuti Pavković nakon najezde velikobošnjačke politike koja će tri godine kasnije biti jamac hrvatsko-bošnjačkog saveza i dati najmoćnije oružje protiv tih istih srpskih nacionalnih interesa koji su branili Hrvate.

I ovu kolumnu glavnog urednika Večernjeg lista šteta bi bilo ne prenijeti u izvornom obliku jer im je internet najveći neprijatelj, a očito i nepoznanica jer misle da ako njihovi birači zaboravljaju brzo, da će isto učiniti i ovaj digitalni genij sa sjedištem u Mountain Viewu, Kalifornija, SAD (čitaj Google):

“Zaokupljena rekonstrukcijom Vlade, hrvatska je javnost tek registrirala prijetnju iz Sarajeva o gradnji Pelješkog mosta. U Predsjedništvu BiH predložena je serija zaključaka koji bi otvorili međunarodno, pa i pravno, problematiziranje već započetog projekta spajanja hrvatskog teritorija. Spomenuti plan propao je zahvaljujući srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku koji je iskoristio mogućnost nacionalnog (srpskog) veta u najvišoj instituciji državne vlasti. Dodikov veto potvrdila je i Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom stavljajući tako, barem zasad, točku na ovaj “slučaj”. Odluku entitetskog parlamenta u Banjoj Luci o sprječavanju (novog) plana bošnjačke politike – blokiranja izgradnje Pelješkog mosta – “objašnjavali” su na razne načine, posebice u Sarajevu. I u svakoj od tih elaboracija Dodik je, naravno, ispao negativac.

Po jednima, ovakvom odlukom Dodik vraća uslugu Draganu Čoviću, po drugima dodvorava se Zagrebu i EU, a po trećima štiti poslovne interese gradnje mosta kod Gradiške. Dodik je već naviknuo da ga se u Sarajevu, a počesto i u Zagrebu, prikazuje dežurnim krivcem i negativcem. No, iznenadilo ga je da Hrvatska nije honorirala njegovu žrtvu koju je zbog “hrvatovanja” podnio pred svojom srpskom javnošću. Srpski član Predsjedništva braneći Hrvatsku postupio je državnički, štiteći interese i svog entiteta i države. Ovim činom dao je izravan doprinos smirivanju odnosa u regiji, pa i europskoj perspektivi BiH. Svoju odluku objasnio je željom da se bespotrebnim uplitanjem u unutarnje stvari RH ne opterećuje izgradnja mosta na Savi kod Gradiške, “gura prst u oko” EU i dižu tenzije u odnosima sa susjedima. Jasno je kako zaključci koje su Šefik Džaferović i Željko Komšić pokušali progurati u Predsjedništvu BiH ne bi mogli zaustaviti, pa ni usporiti, izgradnju Pelješkog mosta, ali bi, da su usvojeni, zaoštrili međudržavne odnose i retoriku. Ovako je Dodik spriječio nametanje još jedne umjetne krize i omogućio da se stvarni međudržavni problemi s Hrvatskom rješavaju u mnogo pozitivnijem ozračju. Ni RH, zaokupljenoj drugim problemima, ne bi odgovaralo ponovno otvaranje priče o legalnosti i legitimnosti generacijskog projekta.

Čak ako je i pravnim laicima jasno kako se iz Sarajeva prijeti “zmajem od papira”, otvorilo bi to rasprave u koje bi se, nema sumnje, nastojalo uključiti i međunarodne sudove te zauzvrat ponešto istrgovati. Zato je ova epizoda s Dodikovim vetom zaslužila ipak više pozornosti i u RH, a ne da mu se odmah “zahvaljuje” nuklearnim otpadom koji će se mu staviti uz granicu. Hrvatima, koji nemaju svog autentičnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, pokazao je da se korektnost u politici, čak i u ovakvoj BiH, nekada isplati. Naime, ne treba zaboraviti da je hrvatski čelnik u BiH Dragan Čović često trpio napade iz Sarajeva, pa i iz nekih krugova u Hrvatskoj, zbog uvažavanja stavova RS-a. Osobito kada nije dopustio da se bez konsenzusa presudi oko podizanja tužbi. Partnerski odnosi Dodikova SNSD-a i Čovićeva HDZ-a bili su na mnogim kušnjama. Upravo zbog principijelnosti s obiju strana, oni su ojačali i jedini su ozbiljan primjer dugogodišnje političke suradnje predstavnika različitih naroda. I ne samo u Bosni i Hercegovini. Hrvati i Srbi različito gledaju na prošlost, sadašnjost, ali i budućnost BiH. No, to ne znači da korektna suradnja isključuje treću, bošnjačku. Dapače. Svi su svjesni kako u BiH završava kada se dvojica udruže protiv trećega. Uvijek se mora zajedno tražiti kompromis.

Problem je što u Sarajevu trenutačno dominiraju oni koji bi minirali, a ne gradili mostove. I ne smeta im samo Pelješki most jer već najavljuju da će se Dodiku “osvetiti” opstrukcijom izgradnje mosta na Savi kod Gradiške ili stopiranjem izgradnje mostova na Drini prema Srbiji. Politika kojoj smetaju izgradnja mostova i povezivanje ljudi ima problem sama sa sobom. I ona je sve samo ne državnička. Paradoksalno je da su oni koji se zaklinju u državu BiH i optužuju Dodika za njezino rušenje doveli sebe u poziciju da im upravo on drži lekcije iz državničkog ponašanja. Na primjeru Pelješkog mosta Dodik je pokazao kako njegova politika zaštite interesa RS-a ne mora biti u suprotnosti s interesima BiH. Graditi, a ne rušiti mostove u interesu svih. A da su se time uvijek vodili, ovo bi danas bio mnogo tolerantniji dio Europe”, pisao je tako Pavković prije malo više od dvije godine.

/Republika/

Objava JOŠ JEDAN ZAOKRET – Vjerovali ili ne, sada urednik bh Večernjaka poziva na hrvatsko-bošnjačko savezništvo protiv srpskih secesionista pojavila se prvi puta na Republika.

Čović se konačno oglasio o svom grbu i bisti; ogorčen na “novinarsko žutilo” je i glavni urednik Večernjeg lista BiH iako su ga oni fotografirali u gaćicama

republika — Thu, 02 Sep 2021 07:19:38 +0000

“Svaki umjetnik bira kako će realizirati svoju ideju. To je sloboda koju umjetnost daje, pa i gospodinu Stjepanu Skoki. Vezano za tu temu, moja jedina veza s navedenim projektom jest ta da ću posjetiti izložbu gospodina Skoke ukoliko ista bude organizirana”, izjavio je za agenciju Fena predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović komentirajući informaciju da je hercegovački umjetnik Stjepan Skoko izradio njegovu bistu.

Sam autor Skoko je kazao kako bista nije narudžba, nego njegov projekt deset hrvatskih velikana i tri prijatelja.

Čović se osvrnuo i na određene komentare o njemu koji su se pojavili u proteklom razdoblju u medijima.

”Nemam naviku komentirati spekulacije niti neistinite naslove kojima javnost svjedoči u posljednje vrijeme. U trenucima ozbiljnih političkih kriza svoje napore trebamo usmjeriti na konačno rješavanje otvorenih pitanja. To je temelj moga djelovanja i tako će biti i u budućnosti”, poručio je Čović.

Inače, sudeći po kolumni glavnog urednika Večernjeg lista, izdanja za BiH, Joze Pavkovića dade se prepoznati da su žestoke reakcije javnosti i brojni negativni komentari nakon informacije o njegovom obiteljskom grbu itekako uvrijedili i razočarali predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Pavković je inače vrlo blizak s Čovićem, a u svojoj kolumni obrađuje temu o senzacionalizmu i zanimanju javnosti za privatan život javnih osoba, prvenstveno političara. On se na to kritički osvrće i smatra, a to aludira i sam naslov kolumne, kako bi se mediji više trebali baviti onim što političari rade, a ne “mobitel snimkama”, iako je taj fenmen razumljiv oduvijek, od postanka medija, a posebno u suvremenom svijetu koji je omogućio tehnološki napredak i na komunikacijskom polju u pogledu društvenih mreža.

Jasno je da javnost zanima i privatan život javnih osoba, posebice ako obnašaju tako visoke dušnosti isto kao što stoji tvrdnja da senazionalizam, površnost i pristranost medija uzimaju sve više maha pred ozbiljnim, profesionalnim, novinarskim temama.

Međutim, jesu li posrijedi “dvostruki aršini”? Je li se to odnosilo i na nedavni prilog Večernjaka o “slučajnom” susretu sa predsjednikom HDZ-a čak na Čabulji gdje je privatno planinario s prijateljima ili se kupao u rijeci Trebižat gdje je fotagrafiran čak u kupaćim gaćicama, što je bilo više nego degutanstno, a što je trebao biti jedan pozitivan PR?

foto: Večernji list BiH

(Republikainfo.com/V.S.H.)

Objava Čović se konačno oglasio o svom grbu i bisti; ogorčen na “novinarsko žutilo” je i glavni urednik Večernjeg lista BiH iako su ga oni fotografirali u gaćicama pojavila se prvi puta na Republika.

Hoće li HDZ zatražiti ukidanje prava glasanja za bh. Hrvate na izborima u Hrvatskoj?

republika — Wed, 08 Jan 2020 16:38:48 +0000

Nakon što je kandidatkinja HDZ-a izgubila na predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj te je za novog predsjednika izabran kandidat SDP-a Zoran Milanović, nastupio je oštar zaokred kod vodećih političkih stranaka u BiH s hrvatskim prefiksom, prvenstveno HDZ-u BiH i HDZ 1990.

Ove dvije stranke dale su otvorenu podršku kandidatkinji sestrinske stranke Grabar Kitarović što je rezultiralo i kritikama od najbližih Milanovićevih suradnika, između ostalog i bivšeg ministra obrane u vladi Zorana Milanovića i brigadira Hrvatske vojske Ante Kotromanovića i to izravno prema predsjedniku HDZ BiH, Draganu Čoviću.

Nakon što su uslijedili vrlo srdačne čestitke novoizabranom predsjedniku od oba bh. HDZ-a, u Večernjem listu, izdanju za BiH koje je vrlo blisko HDZ-u BiH i predsjedniku Draganu Čoviću, glavni urednik Jozo Pavković Jozo Pavković napisao je znakovitu kolumnu u kojoj, između ostalog piše kako Hrvati “glasajući za predsjednike ili zastupnike u drugoj državi, potkopavaju poziciju temeljnog naroda u vlastitoj domovini” te da se tako “Sami ‘guraju’ u dijasporu”.

No, podsjetimo, da je i ovaj put na glasanje izašao i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, kao i predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović. Još čudnije, a zasigurno i tragi-komično je bilo glasanje prije pet godina, kada je Čović kao član Predsjedništva BiH, također glasao za predsjednika/cu Hrvatske (tada je pobjednica bila Grabar Kitarović protiv Ive Josipovića).

“Što se mene tiče zna se i nema velike dileme. Nadam se da će to biti za veliki broj svih nas koji izlazimo na glasove u Bosni i Hercegovini. Istina, govori da će biti dugi krug pa ćemo se morati javiti još jednom ovdje za 15 dana. Ali u svakom slučaju izbori su za nas ovdje jako važni. Kad već imamo mogućnost po zakonima i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske glasovati, onda to pravo jednostavno trebamo iskoristiti“, kazao je Čović nedavno nakon što je ubacio svoj glasački listić u kutiju u Mostaru.

“Postavlja se pitanje trebaju li se stranački ili institucionalno vezati za hrvatsku državu. U stranačke veze upravo ih guraju izbori – od predsjedničkih, preko parlamentarnih do europskih. Čemu i komu služe ako su bez ikakvog utjecaja?! Stvaraju s Hrvatskom samo zlu krv. Nju dodatno truje činjenica da svaki put “promašuju” u izboru kandidata….U budućnosti predsjednika RH u dijaspori i BiH trebaju u konzularnim predstavništvima birati samo hrvatski porezni obveznici…Suradnja Hrvata iz BiH i RH sa stranačke mora se preseliti na državnu politiku. Hrvati se trebaju vezivati za institucije RH, a ne stranke. Na takav način zbog svoje teške pozicije senzibilizirat će i “crvenu” i “plavu” Hrvatsku. Jer, označeni samo jednom bojom, bit će samo još jače žigosani kao paraziti koji, umjesto sebi, biraju drugima….”, piše Jozo Pavković, urednik Večernjeg lista BiH u kolumni od od 7. siječnja.

Ovo je više nego drastičan zaokret u političkom stavu po pitanju izbora u susjednoj Hrvatskoj iako ne stoji tvrdnja da su Hrvati u BiH baš uvijek “promašivali” kada je riječ o izboru kandidata.

Stav koji je upravo od najjače političke stranke Hrvata u BiH nebrojeno puta kritiziran kada ga je izgovarala hrvatska oporba u BiH ili “političko Sarajevo”.

Ukoliko je suditi prema mišljenju glavnog urednika Večernjeg lista BiH, najjača hrvatska opcija u BIH ovime svakako želi ‘otopliti’ odnose sa novoizabranim predsjednikom, a čija je nekadašnja vlada također vrlo izdašno, ako ne i izdašnije, financirala hrvatske institucije, projekte te slala svaku drugu podršku Hrvatima u BiH. Između ostalog i samom HDZ-u BiH, koji je dajući potporu kandidatkinji sestrinske stranke u Hrvatskoj, a glasači iz BiH više od 90% podršku, zasigurno shvaćen kao “izdajnički”.

No, ovo je možda i najava ozbiljnijeg političkog stava kod lidera bh. Hrvata, ali koji se ipak treba uzeti s rezervom jer – spone HDZ-ova s obje strane granice više su nego puka “sinergija” te posrijedi može biti samo dvolično i kratkoročno (petogodišnje – koliko traje Milanovićev predsjednički mandat), otrježnjenje.

Ovo, također, može značiti i određene pomake kada je u pitanju glasanje u BiH, Hrvata za koje je novoizabrani predsjednik Milanović kazao da “za glasove Hrvata u BiH neće ići” te u konačnici i ukidanjem prava glasanja na izborima u Hrvatskoj.

Glavni urednik Večernjeg lista BiH i vrlo dobar prijatelj s predsjednikom HDZ-a BiH zasigurno je izašao sa zanimljivim i dugoočekivanim tezama, a možda je to i početak puta da bh. HDZ izađe iz skuta “sestrinskog” HDZ-a u Hrvatskoj. Možda, ali malo vjerojatno.

/Republikainfo.com/V.S.)

Objava Hoće li HDZ zatražiti ukidanje prava glasanja za bh. Hrvate na izborima u Hrvatskoj? pojavila se prvi puta na Republika.