Sastanak, čija je tema bilo proširenje infrastrukturnih partnerstava diljem BiH, održan je u okviru Summita i poslovnog foruma Inicijative triju mora 2026 (3SI2026), navedeno je u priopćenju Veleposlanstva SAD-a u BiH na društvenoj mreži X.

/Desk/

Objava Američke tvrtke spremne surađivati u BiH na ključnim infrastrukturnim projektima pojavila se prvi puta na Republika.

Ipak, vijest dana pristiže iz Washingtona, gdje je Aluminij Industres u vlasništvu Izraelca Amira Gross Kabirija potpisao 20-godišnji ugovor o uvozu američkog LNG-a za potrebe svojih pogona, što dovoljno govori o odlučnosti američke administracije na ustrajavanju u brzom rješenju pitanja za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija. To znači kako ovaj izraelski biznismen ne namjerava još izvjesno vrijeme napustiti BiH već upravo suprotno – nastaviti s gospodarskim rastom. Podsjetimo i na to kako je krajem prošle godine Aluminij Industriesu produžen ugovor o najmu pogona i poslovnih prostorija bivšeg mostarskog Aluminija, ali o detaljima o uvjetima ugovora javnost nije upoznata. No, to ujedno pokazuje i kako bi se značajno mogao skratiti rok izgradnje s prije procijenjenih sedam godina.

Amir Gross Kabiri u Washingtonu potpisao Memorandum o razumijevanju – 20 godina uvoza LNG-a za Aluminij Industries

Naime, u svjetlu jučerašnjeg Transatlantskog summita o sigurnosti opskrbe plinom, au organizaciji predsjednika Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju i ministra unutarnjih poslova, Douga Burguma, te potpredsjednika Vijeća i ministra energetike, Chrisa Wrighta, predsjednik M.T. Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i predsjednik Atlantic-See LNG Tradea, Alexandros Exarchou, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za dugoročni ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Vijest su potvrdili Gross Kabiri i Abraham Grupa te su istaknuli kako se sporazumom osigurava stabilna isporuka američkog ukapljenog prirodnog plina za Aluminij Industries, podružnicu M.T. Abraham Grupe iz koje su istaknuli kako je to “najznačajniji projekt opskrbe američkim ukapljenim prirodnim plinom Bosni i Hercegovini i regiji”.

“Aktivna prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u BiH omogućuje daljnji priljev ulaganja, osiguravajući rast i sigurnost”, napisao je Gross Kabiri.

Podsjetimo, nakon što je Aluminij Industries unajmio proizvodne pogodne ugašenog mostarskog Aluminija, u vrlo kratko vrijeme postao je jedan od najvećih proizvođača aluminija u jugoistočnoj Europi.

“Potpisani Memorandum o razumijevanju postavlja temelje za 20-godišnji ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom između M.T. Abraham Grupe i Atlantic-See LNG Tradea, koji će biti finaliziran i potpisan do kraja 2026. godine. Ukapljeni prirodni plin isporučivat će kompanija Venture Global Commodities, putem plinovoda Južne plinske interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani (CCGT) Aluminij Industrije. Kombinirana plinsko-parna elektrana osigurat će stabilnu opskrbu električnom energijom za primarnu proizvodnju aluminija u Aluminijevoj talionici. Spomenuta transakcija dio je strateških ciljeva predsjednika Donalda J. Trumpa usmjerenih na jačanje transatlantske suradnje u području sigurne i diversificirane opskrbe prirodnim plinom za Europu, uključujući povećane isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina prema istočnoj Europi i zapadnom Balkanu”, izvijestili su iz Abraham Grupe.

Amir Gross Kabiri, predsjednik M.T. Abraham Grupe, istaknuo je zahvalnost na povjerenju koje je američka administracija ukazala M.T. Abraham Grupi jer su “odabrani za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH”.

“Time ćemo osigurati stabilnu opskrbu energijom u Hercegovini, što će podržati razvoj industrije, otvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarstvo da ostvari svoj puni potencijal. Želim izraziti zahvalnost veleposlanici Kimberly Guilfoyle na njezinoj odlučnosti i predanosti u pripremi terena za daljnji razvoj energetskog sektora u regiji Balkana. Aktivna prisutnost Sad-a u BiH potiče priljev novih investicija, čime se osiguravaju daljnji rast i sigurnost”, naveo je Amir Gross Kabiri na svom Facebook nalogu.

Predsjednici četiri županijske vlade na sastanku s Ginkelom

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) Predrag Čović, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Vukadin i predsjednik Vlade Srednjobosanske županije (SBŽ) Tahir Lendo danas su u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru, održali zajednički sastanak s otpravnikom poslova u Veleposlanstvu SAD-a u BiH Johnom Ginkelom.

Na ovom sastanku, u izaslanstvu američkog veleposlanstva bili su i zamjenica voditelja Političkoga odjela u Veleposlanstvu Lynda Hinds, Joseph Rosenshtein iz Gospodarskoga odjela te Svjetlana Buhovac iz Ureda Veleposlanstva SAD-a u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Vlade HNŽ-a, glavnom temom razgovora bilo je pitanje važnosti projekta plinovoda Južne plinske interkonekcije i pitanje nužnosti rješenja raspolaganja državnom imovinom za svaki budući gospodarski razvitak. Sudionici sastanka dotaknuli su se i drugih aktualnih tema, ponajviše gospodarske problematike i daljnje podrške Bosni i Hercegovini na njezinu europskomu i euroatlantskom putu.

Današnji sastanak dolazi nakon jučerašnjeg sastanka Ginkela s predsjednicim pet partnerskih hrvatskih političkih stranaka – Ilijom Cvitanovićem predsjednikom HDZ 1990, Slavenom Ragužom (HRS), Ivanom Vukadinom (HNP), Ivom Tadićem (HDS) i Marijom Karamatićem (HSS), kao i gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjedateljem Gradskog vijeća Mostara Đanijem Rahimićem. Najvažnija tema svim ovih sastanaka je upravo Južna plinska interkonekcija, projektu prema kojem su svi akteri izjasnili nedvosmislenu podršku. Već prije Ginkel je najavio intenziviranje razgovora oko ovog projekta čija bi izgradnja, kako je rekao, trebala početi ove godine.
To bi za domaće političare, nenavikle na brzo rješenje pitanja, mogao biti veliki izazov s obzirom na neriješeno pitanje raspolaganja državnim zemljištem.

Kasnije u srijedu, Ginkel se sastao i s predsjenikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. I tu su teme bile iste: aktuala i buduća američka ulaganja te projekti od strateške važnosti za BiH.

Kko je priopćeno nakon sastanka, posebna pozornost posvećena je projektu Južne interkonekcije, kao i daljnjim koracima nužnim za njegovu provedbu. Sugovornici su istaknuli važnost nastavka suradnje i ubrzanja realizacije strateških projekata koji doprinose energetskoj sigurnosti, gospodarskom razvoju i stabilnosti Bosne i Hercegovine.

/Republika/

Objava ‘Plinska’ ofanziva – Ginkel u Mostaru održao niz sastanaka s političarima oko plinovoda Južna interkonekcija, u Washingtonu Kabiri potpisao Memorandum o 20-godišnjem uvozu američog LNG-a pojavila se prvi puta na Republika.

“Ključna uloga EUFOR-a u održavanju sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini bila je tema današnjeg sastanka otpravnika poslova Johna Ginkela sa zapovjednikom EUFOR-a, general-bojnikom Mauriziom Frondom. Sjedinjene Države raduju se daljnjoj suradnji s general-bojnikom Frondom i pripadnicima EUFOR-a dok nastavljaju svoj ključni rad na promoviranju mira i stabilnosti u BiH”, priopćeno je iz američkog

/Desk/

Objava Američki otpravnik poslova sa zapovjednikom EUFOR-a u BiH: SAD se raduje daljnjoj suradnji za mir i stabilnost u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Američko veleposlanstvo: “Sudionici se u načelu složili s prijedlogom”

Kako su objavili iz američkog veleposlanstva, otpravnik poslova John Ginkel, sastao se danas s pet čelnika vladajuće koalicije u FBiH. Ginkel je razgovarao s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem (SDP), zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH, Draganom Čovićem (HDZ BiH), ministrom vanjskih poslova BiH, Elmedinom Konakovićem (NiP), zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Sabinom Ćudić (NS) i izaslanikom u Domu naroda Parlamenta BiH, Ilijom Cvitanovićem (HDZ 1990) – kako bi unaprijedili napredak na ključnom projektu Južne interkonekcije.

“Sudionici su izrazili jednoglasnost o potrebi što skorije izgradnje Južne interkonekcije. Otpravnik poslova Ginkel vodio je raspravu o potencijalu američke tvrtke za razvoj, izgradnju i upravljanje plinovodom. Sudionici su se u načelu složili s ovim prijedlogom i obvezali se na daljnje, detaljnije razgovore. Američki privatni investitori mogu osigurati brzu izgradnju Južne interkonekcije i pomoći u osiguravanju pristupačnog i pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina kako bi se ojačala energetska sigurnost BiH”, istaknuto je u objavi iz američkog veleposlanstva.

Čović kratko: Konstruktivan sastanak

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je konstruktivnim ovaj sastanak.

“Kao zajednički imperativan energetski infrastrukturni projekt, Južna interkonekcija i dalje je visoki prioritet i strateški interes za hrvatski narod i BiH, napisao je Čović u kratkoj objavi na platformi X o današnjem sastanku.

Konaković “do danas nije bio svjestan značaja dijela trase Južne interkonekcije”

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, sastanak i moguću ulogu američke tvrtke u izgradnji plinovoda Južna interkonekcija i upravljanju, nazvao je “jednim od najpozitivnijih sastanaka održanih u proteklom periodu”.

Konaković nakon sastanka kazao kako je optimističan, a iznesenu mogućnost prijedloga američkog otpravnika poslova ocijenio “realnim i iznimno povoljnim za BiH”.

“Imati američkog investitora, koji bi eventualno projekt od početka do kraja isfinancirao i njime upravljao kroz neki oblik koncesije ili suradnje s Vladom Federacije BiH, trenutno je najbolje moguće rješenje”, rekao je Konaković.

Ocijenio da ova inicijativa predstavlja “novi trenutak” te da pokazuje “učinkovitost nove američke administracije”.

“U geopolitičkom kontekstu, kao ministar vanjskih poslova mogu kazati da je to odlična priča. Ovim se rješavamo ovisnosti o ruskom plinu, dodatno vezujemo naše zastave s našim partnerom SAD-om, koja je povijesno najvažniji partner BiH. Istovremeno je riječ i o ekonomski vrlo važnom projektu”, kazao je.

Dodao je kako “nije bio svjestan značaja dijela trase Južne interkonekcije do danas”.

“Nisam znao da ovaj mali dio Južne interkonekcije zapravo postaje neka prijemosnica ili da BiH čini važnim dijelom ukupnog transporta za ovaj dio Europe, Mađarsku, Rumuniju, Srbiju, Bugarsku i druge zemlje. Tu možemo dobiti važnu ulogu u transportu plina s Krka prema drugim europskim državama”, kazao je Konaković.

Cvitanović: Jasna poruka američke administracije, bez populizma i politikanstva

Predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović kazao je kako je vrlo jasna poruka i vrlo jasan stav iz američke administracije da je Južna plinska interkonekcija prioritet svih prioriteta.

“Ponuđena je opcija jednog oblika koncesije za američkog investitora kojeg će, očito je, iznaći američko veleposlanstvo i američka administracija koji bi u potpunosti preuzeo i izvođenje i razvoj projekta i distribuciju i cjelokupno upravljanje Južnom plinskom interkonekcijom i na taj način bi se izbacili populizam i politikanstvo. Dobili bismo plin s druge strane, dobili bi diverzifikaciju napajanja plinom Bosne i Hercegovine i mislim da je bilo prilično zajedničko stajalište kako je to dobro za BiH. Naročito zbog sigurnosnog stajalište jer ulazak ozbiljne američke tvrtke s ozbiljnim investicijama znači i brigu o području i državi u koju je takva investicija ušla”, kazao je Cvitanović.

Ćudić optužila hrvatske predstavnike za miniranje projekta plinovoda

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednica Naše stranke, Sabina Ćudić, kazala je kako njena stranka od početka smatra ovaj projekt strateškim interesom BiH.

“Vidimo volju nove američke administracije i dinamičniji pristup, prije svega kroz pritisak na lokalne vlasti kako bi se ubrzala realizacija zajedničkog interesa SAD-a i BiH kada je riječ o energetskoj diverzifikaciji i pristupu plinu koji ne dolazi iz ruskih izvora”, rekla je Ćudić.

Dodala je da se u tom kontekstu pojavljuje i ideja o mogućoj koncesiji američkim tvrtkama koje bi bile investitori, što bi omogućilo premošćivanje nedostatka političke volje unutar BiH za dogovorom o sustavu upravljanja, izgradnje i distribucije plinske infrastrukture.

“Na sastanku sam inzistirala kako se ne možemo obvezati na nešto čije detalje još ne znamo. To uvijek naglašavam. Ali načelno jesmo vrlo zainteresirani”, kazala je.

Ćudić je podsjetila kako postojeći zakon, koji je usvojio Parlament FBiH, nudi mehanizme za najbržu implementaciju projekta, ali i da FBiH već ima sve potrebne alate za početak realizacije, kao što ih je imala i prije šest, osam ili deset mjeseci, ali da je sada ključno pitanje političkog pritiska na stranke s hrvatskim predznakom za omogućavanje implementacije zakona.

Rekla je kako je na sastanku usuglašena mogućnost istraživanja opcije koncesije američkim investitorima, kao načina za izbjegavanje političkih blokada i neprovođenje zakona u FBiH, ali da to ni na koji način ne potiskuje postojeći zakon.

“Čak i koncesija bi podrazumijevala njegovu punu implementaciju. Prvi koraci su oni koje zakon već predviđa, a imenovanje komisije nije prošlo u Domu naroda zbog izostanka podrške hrvatskih stranaka. Time je na neki način proces miniran”, optužila je Ćudić hrvatske predstavnike.

Istaknula je kako su dobili jasnu poruku Veleposlanstva SAD-a u BiH kako daljnje blokiranje procesa neće biti tolerirano.

“Komisija se mora imenovati, mora se pristupiti razmatranju međudržavnog ugovora s Hrvatskom. To je ono na čemu smo inzistirali još u sijećnju, a sada imamo nedvojbenu podršku”, kazala je uz opasku kako američka administracija inzistira na rokovima te je podsjetila da 100 posto plina u BiH dolazi iz Rusije.

“Diverzifikacija će smanjiti cijenu plina kućanstvima u BiH, smanjit će cijenu grijanja u Sarajevu i Zenici, gdje je 80 posto korisnika vezano za plin. Potpuno sigurno podržavamo da građani imaju jeftiniji plin, bolje izvore i plinsku mrežu koja BiH stavlja u dominantnu poziciju u transportu plina, ne samo u ovom dijelu Europe nego i prema sjeveru”, zaključila je Ćudić.

/Republika/

Objava Američki prijedlog: Južnu interkonekciju gradi i vodi američka tvrtka – Čović, Nikšić, Cvitanović, Konaković i Ćudić (načelno) pristali pojavila se prvi puta na Republika.