Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se regularni sastav ruske vojske poveća za 180.000 vojnika kako bi brojao njih 1,5 milijuna, što je treći puta da je povećao broj vojnika od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

U uredbi objavljenoj na internetskoj stranici Kremlja, Putin je naredio da se ukupni broj oružanih snaga poveća na 2,38 milijuna ljudi, od kojih bi 1,5 milijuna bili aktivni vojnici u službi.

Putin je od 2022. već dva puta naredio službeno povećanje broja borbenih postrojbi, za 137.000 i za 170.000.

Osim toga, Rusija je mobilizirala preko 300.000 vojnika u rujnu i listopadu 2022. nakon čega su deseci tisuća muškaraca u vojnoj dobi pobjegli iz zemlje.

Kremlj je priopćio da se za sada ne planira nova mobilizacija, te da je ideja da se vojska nastavi oslanjati na dragovoljce koji se prijavljuju za borbu u Ukrajini uz unosne ugovore.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je razgovore o tome smije li Ukrajina koristiti zapadne projektile dalekog dometa za napade duboko u ruskom teritoriju, ali je naglasio da će odluku o tome morati donijeti svaka pojedina zemlja članica Sjevernoatlantskog saveza.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već mjesecima traži od saveznika da mu dopuste da koristi zapadne projektile uključujući dalekometne američke sustave ATACMS i britanske projektile Storm Shadows za napade duboko u ruskom teritoriju.

Britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Joe Biden razgovarali su o tome u petak u Washingtonu. Nikakva odluka nije objavljena.

– Pozdravljam te razvoje događaja i te odluke, ali na saveznicima je da pojedinačno donesu konačne odluke, rekao je Stoltenberg za radio postaju LBC. Saveznici imaju različite politike o tome, dodao je.

Neki američki dužnosnici jako su skeptični u pogledu toga da bi korištenje zapadnih projektila dalekog dometa značajno promijenilo situaciju u ratu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi se Zapad izravno uključio u rat protiv Rusije kada bi dopustio Ukrajini da napada ruski teritorij dalekometnim zapadnim projektilima.

Na pitanje u vezi moguće ruske odmazde, Stoltenberg je rekao da “u ratu ne postoje opcije bez rizika”.

– Ali i dalje vjerujem da će najveći rizik za nas, za Ujedinjeno Kraljevstvo, za NATO, biti ako predsjednik Putin pobijedi u Ukrajini, dodao je, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Putin ponovno naredio povećanje ruske vojske za 180.000 vojnika pojavila se prvi puta na Republika.

Sjevernoatlantsko vijeće odlučilo je u srijedu imenovati Nizozemca Marka Ruttea za budućeg glavnog tajnika NATO-a, koji će naslijediti Jensa Stoltenberga, kaže se u priopćenju NATO-a.

Dugogodišnji nizozemski premijer preuzet će dužnost 1. listopada ove godine, kada istječe mandat Norvežaninu Jensu Stoltenbergu.

Ovom odlukom Sjevernoatlantskog vijeća, pitanje imenovanja novog glavnog tajnika skinuto je s dnevnog reda predstojećeg samita NATO-a koji će se održati sredinom sljedećeg mjeseca u Washingtonu.

Glavni tajnik NATO-a bira se konsenzusom svih članica. Tradicionalno mjesto glavnog tajnika pripada nekome iz europskih članica Saveza, dok je zapovjednik vojnog stožera Amerikanac.

“Mark je pravi transatlantist, snažan lider, graditelj konsenzusa”

Rutteovo imenovanje postalo je formalnost nakon što se njegov jedini suparnik za tu dužnost, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, povukao iz utrke jer nije dobio potporu saveznika. Rutte je rekao da se jako raduje preuzimanju dužnosti. “Savez jest i ostat će temelj naše kolektivne sigurnosti. Vođenje ove organizacije dužnost je koju ne shvaćam olako”, objavio je na platformi X.

Čim je prošle godine iskazao interes za tom dužnosti, Rutte je dobio potporu ključnih članica NATO-a uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku. Drugi su bili rezerviraniji, osobito istočnoeuropske države članice koje su smatrale da bi ta dužnost prvi put trebala pripasti nekome iz njihove regije. No naposljetku su ga podržali. Rutte je žestoki kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i nepokolebljiv saveznik Ukrajine.

Stoltenberg je rekao da toplo pozdravlja njegov izbor za svojeg nasljednika. “Mark je pravi transatlantist, snažan lider, graditelj konsenzusa”, rekao je. “Znam da ostavljam NATO u dobrim rukama.” Rutte će na čelu NATO-a morati održati savezničku potporu Ukrajini u ratu protiv ruske invazije, ali i spriječiti da se NATO izravno uključi u rat.

Morat će se nositi i s mogućnosti da se u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora u studenom vrati Donald Trump koji je jako skeptičan prema transaltantskom savezu i dovodi u pitanje američku spremnost da pomogne drugim članicama ako budu napadnute.

/Desk/

Objava Novi glavni tajnik NATO-a je nizozemski premijer Mark Rute – Stoltenberg odlazi u povijest pojavila se prvi puta na Republika.

Rumunjska podržava nizozemskog premijera Marka Ruttea za glavnog tajnika NATO saveza, čime je uklonjena posljednja prepreka na njegovom putu prema čelnom mjestu organizacije, navodi se u priopćenju koje je u četvrtak objavio ured rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa.

Iohannis se također kandidirao za tu dužnost, no “obavijestio je saveznike u NATO-u krajem prošlog tjedna da je povukao svoju kandidaturu za tu poziciju”, ističe se u priopćenju.

Rumunjsko Vrhovno vijeće obrane (CSAT) izjasnilo se u četvrtak “za rumunjsku podršku kandidaturi nizozemskog premijera”, prema priopćenju.

To znači da su uklonjene sve prepreke na Rutteovom putu da postane idući glavni tajnik NATO-a. Rumunjska je bila jedina zemlja članica koja dosad nije podržala Ruttea, kojem treba jednoglasna potpora sve 32 zemlje članice. Mađarska i Slovačka su Rutteu dale svoju podršku nakon samita čelnika zemalja članica Europske unije ovog tjedna.

Mandat sadašnjeg glavnog tajnika Jensa Stoltenberga završava 1. listopada.

“Mislim da je očito da smo blizu zaključka u savezu, da će saveznici odabrati sljedećeg glavnog tajnika. Mislim da su to dobre vijesti”, rekao je Stoltenberg u utorak u Washingtonu.

/Desk/

Objava Nizozemski premijer Mark Rutte novi glavni tajnik NATO-a? pojavila se prvi puta na Republika.

– Ukrajina ima pravo na samoobranu – kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u vojnoj bazi u blizini Stockholma.

– Pravo na samoobranu uključuje i pravo napada na legitimne vojne ciljeve na teritoriji agresorske strane, u ovom slučaju Rusije – kazao je.

Kremlj je ovoga tjedna priopćio da će zapadne zemlje koje opskrbljuju Ukrajinu oružjem za napad na rusku teritoriju morati računati s Rusijom, nakon što je predsjednik Vladimir Putin kazao da razmišlja o naoružavanju neprijatelja Zapada kao odmazdi.

– To je agresivni rat koji je Rusija započela protiv mirne, demokratske susjedne zemlje, Ukrajine, koja ni u jednom trenutku nije predstavljala prijetnju Rusiji. Nema sumnje da Ukrajina ima pravo napadati ciljeve na ruskoj teritoriji – zaključio je Stoltenberg, prenosi Reuters.

Objava Stoltenberg: Ukrajina ima pravo napadati legitimne vojne ciljeve u Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.

“Kina kaže da želi održati dobre odnose sa Zapadom. U isto vrijeme, međutim, Peking raspiruje rat u Europi. Ne možete imati oboje”, rekao je Stoltenberg za njemački list Welt am Sonntag.

Došlo je do značajnog povećanja prodaje dijelova strojeva, mikroelektronike i drugih tehnologija koje Moskva koristi za proizvodnju projektila, tenkova i zrakoplova za upotrebu protiv Ukrajine, rekao je.

Ne postoje podaci koji pokazuju da Kina opskrbljuje Rusiju oružjem ili streljivom. Međutim, drugi izvoz iz Kine u Rusiju značajno je porastao otkako je počeo rat i zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi.

Prema zapadnim stručnjacima, taj izvoz uključuje takozvanu robu “dvostruke namjene”, koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe.

Komentirajući situaciju na terenu u Ukrajini, Stoltenberg je za list rekao da je “Ukrajina pretrpjela neuspjehe na ratištu zbog nedostatka streljiva i oružja”. Ali još nije prekasno da Ukrajina pobijedi”, istaknuo je.

Države NATO-a moraju Kijevu poslati više oružja i streljiva, uključujući sustave protuzračne obrane i dalekometno oružje, rekao je Stoltenberg, prenosi HINA.

/desk/

Objava Stoltenberg: “Kina kaže da želi dobre odnose sa Zapadom, a raspiruje rat u Europi. Ne možete imati oboje” pojavila se prvi puta na Republika.

– Bosna i Hercegovina ima status zemlje koja ima aktiviran MAP, a svrha MAP-a je da BiH postane članicom NATO-a, rekao je Stoltenberg nakon sastanka s predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem u sjedištu ove najjače vojno-političke Alijanse u Bruxellesu.

Da bi zemlja postala članicom, potrebno je ispuniti dva uvjeta, jedan je da potrebne reforme budu doista provedene.

– BiH treba nastaviti s reformskim naporima i mislim da je važno razumjeti da je jačanje vladinih institucija, jačanje multietničke prirode, primjerice, oružanih snaga dobro za zemlju bez obzira na članstvo u NATO-u, a pomaže Bosni i Hercegovini i na putu prema EU-u, rekao je Stoltenberg.

– Drugi uvjet jest da to moraju željeti građani BiH i političke vlasti. Moramo razumjeti, iako članstvo nije nešto što će se sutra dogoditi, da će napori koji se rade u pravcu članstva ojačati BiH, stabilizirati zemlju i pomoći u ulasku u EU, dodao je glavni tajnik.

Bećirović je rekao da velika većina građana BiH podržava članstvo u NATO-u.

– Punopravno članstvo je jedan od strateških vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine. Tako su odlučili državni organi BiH i te odluke su izglasana na način da su za njih glasali predstavnici iz oba entiteta i predstavnici svih naroda u BiH. Stoga imamo vrlo jasan pravni okvir, državni organi BiH usvojili su sve potrebne zakonske, strateške i konceptualne dokumente u području obrane, rekao je Bećirović.

Rekao je da podržava proaktivno djelovanje NATO-a, uključujući i mjere odvraćanja, kao i eventualno prisustvo snaga NATO-a u vojnim bazama u BiH.

Istaknuo je da BiH radi na približavanju NATO-u u zadnjih dvadesetak godina. Sada smo pred vratima NATO-a i tu šansu trebamo iskoristiti zbog svih građana i naroda BiH, rekao je Bećirović te pozvao NATO da njegovoj zemlji uputi pozivnicu za članstvo.

Glavni tajnik Stoltenberg izrazio je duboku zabrinutost zbog kontinuiranih secesionističkih politika i retorike koja dijeli.

– To je nepromišljeno i opasno, potkopava teško postignuti napredak i koči reforme koje bi koristile vašim građanima, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da svi politički čelnici moraju raditi zajedno na očuvanju jedinstva i zaštiti nacionalnih institucija, što je ključno za mir i sigurnost u zemlji i za stabilnost na zapadnom Balkanu.

Iako su predstavnici Republike Srpske ranije glasali za zakone koje BiH vode prema članstvu u NATO-u, u posljednjih desetak godina u tom entitetu prevladava stajalište da BiH treba ostati neutralna i slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.

Narodna skupština RS izglasala je 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, podsjeća HINA.

/Desk/

Objava Stoltenberg: “BiH u NATO-u moraju željeti bh građani i političke vlasti” – Ništa od toga jer to ne želi RS pojavila se prvi puta na Republika.

Ideja glavnog tajnika je ukloniti politiku i neizvjesnost iz vojne pomoći Ukrajini uspostavom petogodišnjeg fonda od 100 milijardi eura te da savez preuzme veću ulogu u organiziranju naoružanja za Kijev, piše Jutarnji list.

“Moramo osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na duge staze”, rekao je Stoltenberg uoči sastanka, “tako da se manje oslanjamo na dobrovoljne doprinose, a više na obveze prema NATO-u. Manje na kratkoročne ponude, a više na višegodišnje obaveze”.

Motiv cijele akcije je ono što se događa u Washingtonu, gdje je prijedlog zakona o vojnoj pomoći od 60 milijardi dolara zaustavljen u Kongresu zahvaljujući otporu nekih zastupnika iz Republikanske stranke i njihovog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa. Iako je Stoltenberg izbjegavao spominjati Trumpa, jasno je dao do znanja da je situacija u Washingtonu zabrinjavajuća.

– Svaki dan odgađanja odluke Sjedinjenih Država o pružanju veće potpore Ukrajini ima posljedice na bojnom polju – rekao je, dodajući da je Rusija sada u stanju ‘nadmašiti Ukrajinu oružjem‘. Plan glavnog tajnika preokrenuo bi sadašnju ulogu NATO-a. Većina od 32 članice saveza opskrbljuju Ukrajinu vojnom pomoći i novcem kroz Ramstein format pod vodstvom SAD-a, koji organizira oružje za Ukrajinu.

Ako bi NATO preuzeo kontrolu nad tim tijelom, to bi značilo da savez nadilazi svoju prethodnu ulogu, piše Politico: “Jača uloga NATO-a u koordinaciji i pružanju potpore način je da se ovaj rat završi pobjedom Ukrajine”, rekao je Stoltenberg.

Jedan prijedlog je da članice NATO-a doprinesu fondu od 100 milijardi eura prema veličini svog gospodarstva. To bi smanjilo ukupni udio koji plaćaju SAD i potkopalo argument koji koristi Trump da europski saveznici ne pomažu dovoljno.

Stoltenberg je umanjio strahove da bi veća uloga NATO-a oslabila američku nazočnost te je istaknuo dvostruku ulogu Christophera Cavolija, zapovjednika američkog Europskog zapovjedništva i vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi.

“General Cavoli je američki zapovjednik u Europi, ali general Cavoli je također zapovjednik NATO-a u Europi”, rekao je Stoltenberg.

No, takva radikalna promjena politike NATO-a treba odobrenje svih članica.

Iako je glasnogovornica NATO-a Farah Dakhlallah rekla da su se ministri ‘složili da krenu naprijed s planiranjem veće uloge NATO-a u koordinaciji pomoći Ukrajini‘, rasprave će se vjerojatno nastaviti do summita u srpnju u Washingtonu. Prva reakcija u srijedu od strane ministara na proslavi 75. obljetnice saveza u četvrtak u Bruxellesu bila je mješovita.

“Podržavamo napore glavnog tajnika NATO-a za Ukrajinu unutar Sjevernoatlantskog saveza”, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski. Za Tursku je također rečeno da se slaže s tom idejom, rekao je dužnosnik NATO-a upućen u to pitanje.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da je neophodno stvoriti ‘pouzdane, dugoročne strukture‘ za pomoć Ukrajini.

Ali postoje i nedoumice… Nakon prezentacije, neki su ministri zakolutali očima na brojku od 100 milijardi eura, pitajući se odakle im, rekao je diplomat koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman. Hadja Lahbib, belgijski ministar vanjskih poslova, upozorio je: ‘Opasno je davati obećanja koja ne možemo održati.‘

Neke zapadnoeuropske zemlje brinu se da bi davanje NATO-u toliko novca i moći potkopalo napore da Europska unija igra veću ulogu u obrani. Prijedlog NATO-a također je izazvao mnogo pitanja o detaljima. Ključno je pitanje sastoji li se financijski cilj od svježeg novca ili je samo sastavljen od postojećih programa koje saveznici pojedinačno šalju Ukrajini.

Diplomati su upozorili da je rasprava o financiranju još uvijek u vrlo ranoj fazi, ukazujući na Stoltenbergovo odbijanje da javno prizna iznos koji je uključen u njegov prijedlog.

“Moramo izračunati koliko Ukrajini treba da zadrži svoju demokraciju, suverenitet i teritorijalni integritet. A kada budemo imali taj iznos, moramo odlučiti kako ćemo ga dobiti”, rekao je španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó inzistirao je na tome da je NATO samo obrambeni savez.

“Mađarska će odbiti svaki prijedlog koji bi je transformirao u ofenzivni savez jer bi to dovelo do ozbiljne opasnosti od eskalacije”, rekao je prije sastanka, dodavši: ‘Ovo nije rat Mađarske, a nije ni rat NATO-a‘.

Ipak, Stoltenberg je inzistirao da će stvaranje veće izvjesnosti o tome kako se Ukrajina naoružava i financira također poslati jasnu poruku Kremlju: – Vidimo da Rusija pokušava dobiti ovaj rat tako što nas samo čekaju – rekao je.

“A onda moramo odgovoriti slanjem jasne poruke praktične potpore, financijske potpore i institucionalnog okvira koji osigurava da smo tu dugoročno kako bismo mogli okončati rat”, zaključio je Stoltenberg.

/Desk/

Objava NATO ima novi plan za pomoć Ukrajini – sve članice se ne slažu i tvrde “to nije naš rat”. Poznato? pojavila se prvi puta na Republika.

– Svi saveznici trebaju duboko zagrebati i brzo isporučiti oružje i streljivo. Svaki dan kašnjenja ima stvarne posljedice na ratištu u Ukrajini. Ovo je kritičan trenutak i bila bi teška, povijesna pogreška dopustiti (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu da prevlada. Ne možemo dopustiti autoritarnim vođama da postignu svoje korištenjem sile, to bi bilo opasno za sve nas, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg predstavljajući godišnje izvješće za 2023. godinu, prenosi HINA.

Ističući da članice NATO-a zajedno imaju kapacitete da Ukrajinu opskrbe s potrebnim oružjem i streljivom, Stoltenberg kaže da je sada potrebno pokazati političku volju da se to i učini.

NATO je prošle godine osigurao 99 posto ukupne vojne pomoći Ukrajini i nastavlja pružati dosad nezabilježenu razinu pomoći, uključujući topništvo, streljivo, tenkove i oklopna vozila, patrolne čamce, protuzračnu obranu, helikoptere, dronove i po prvi put radare. Također su isporučeni sustavi projektila dugog dometa, a saveznici su pristali poslati zrakoplove F16.

– Pomoć saveznika u NATO-u bez presedana pomogla je Ukrajini da preživi kao suverena, neovisna država, ali to nije dovoljno. Ukrajini treba više pomoći i to sada. Ukrajincima ne nedostaje hrabrosti, ponestaje im streljiva, rekao je Stoltenberg.

Dodao je da je potpora NATO-u iznimno jaka s obje strane Atlantika. Kada bi se danas glasalo, velika većina savezničkih zemalja glasala bi za NATO, primjerice u Sjedinjenim Državama samo 13 posto bi glasalo protiv. Više od 80 posto građana u državama članicama NATO-a smatra da Sjeverna Amerika i Europa moraju nastaviti raditi zajedno za našu zajedničku sigurnost, rekao je Stoltenberg i istaknuo da dvije trećine građana žele da se nastavlja pomagati Ukrajini.

/Desk/

Objava NATO poziva da se Ukrajini što prije osigura još oružja i streljiva pojavila se prvi puta na Republika.

“Razgovarat ćemo i o stanju na zapadnom Balkanu gdje vidimo secesionističku retoriku koja unosi razdor u Bosni i Hercegovini i maligne pokušaje da se posije razdor, uključujući i iz Rusije”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, koji počinje u utorak u Bruxellesu, prenosi HINA.

Glavni tajnik je spomenuo i ozbiljno nasilje na sjeveru Kosova.

Dodao je da će ministri razgovarati s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrelom o tome kako pojačati stabilnost u regiji.

“NATO je već poslao dodatnih tisuću vojnika na Kosovo i razmatramo trajnije povećanje našeg mirovnog kontingenta”, rekao je Stoltenberg.

Istaknuo je da se Srbija i Kosovo moraju ponovno angažirati u dijalog pod okriljem EU-a.

“Stabilnost ovisi o tome hoće li sve strane izabrati dijalog i diplomaciju umjesto sukoba i kaosa”, dodao je glavni tajnik NATO-a.

/Desk/

Objava Stoltenberg o zapadnom Balkanu: “Maligni pokušaj da se posije razdor, uključujući i iz Rusije” pojavila se prvi puta na Republika.

On je kazao da na sastanak s članovima Vijeća ministara, ministri iz RS-a nisu bili pozvani.

“Vidjeli smo da je gospođa Krišto eliminirala srpske predstavnike sa sastanka, osiguravajući da samo predstavnici Federacije budu na sastanku s tim zapovjednikom”, rekao je Dodik.

Naglasio je kako je “Krišto svjesno isključila ministre iz RS-a”.

“To se više neće tolerirati. Mislim da je ovo bila ozbiljna, nepotrebna pogreška gospođe Krišto koja je u jednom osjetljivom trenutku, s generalnim tajnikom NATO-a osigurala da sjede samo ministar obrane, musliman, ministar vanjskih poslova, musliman, njegov zamjenik Hrvat, ona i njen šef kabineta, a da nitko od Srba ne sjedi tu”, kazao je Dodik.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac ranije je kazao je prije dva dana da su o sastanku doznali iz medija.

“Ponovno bilježimo neprihvatljivu praksu u Vijeću ministara BiH da se na sastancima s visokim dužnosnicima ignoriraju srpski predstavnici”, rekao je Košarac.

Ipak, kako piše Klix, čini se da su ministri iz RS-a svjesno izbjegli dolazak na sastanak, jer su očito znali da se sastanak održava. Ministar sigurnosti Nenad Nešić je ranije kazao kako putuje u Egipat i da ne može sudjelovati na sastanku. Također, ne odlučuje Krišto tko će od ministara prisustvovati sastanku, piše Klix.ba.

Inače, ovo je po prvi put da Dodik uputi ovako oštre kritike prema nekom od visokih dužnosnika HDZ-a, a posebno prema Krišto.

/Desk/

Objava Dodik optužio Krišto da je “svjesno isključila” srpske ministre iz sastanka sa Stoltenbergom – navodno su željeli sastati se s predstavnikom NATO-a pojavila se prvi puta na Republika.