Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira se zadužiti emisijom obveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 300 do 350 milijuna eura. Prije nekoliko godina, isto je učinila i Vlada Republike Srpske, koja se tada zadužila za 300 milijuna eura. Najava novih zaduženja izazvala je podijeljene reakcije. No, koliko smo zapravo dužni, kako stojimo u odnosu na susjedne zemlje i tko je najveći dužnik u regiji?

Ukupni javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što je povećanje od šest posto u odnosu na kraj 2023. godine. Porasli su i vanjski i unutarnji dug, prenosi BHRT.

Vanjski dug iznosio je 9,23 milijarde KM, što je povećanje od 3,5 posto, dok je unutarnji dug porastao za 11,6 posto i iznosio je 4,5 milijarde KM.

BiH manje zadužena zemlja

Iako se može steći dojam da se entitetske vlade pretjerano zadužuju, s ukupnim javnim dugom od 13,74 milijarde KM, Bosna i Hercegovina spada među manje zadužene zemlje.

”Gledajući te parametre, reklo bi se da BiH nije visoko zadužena zemlja, što po tim pokazateljima i nije. Ali imamo ovaj drugi segment koji moramo promatrati, a to je razina ekonomskog i gospodarskog razvoja, koja je usporena u BiH u odnosu na druge zemlje”, izjavio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Usporedimo li se sa susjednim državama, BiH je ubjedljivo najmanje zadužena. Od Hrvatske je zadužena sedam puta manje, a od Srbije 5,5 puta. Jedino je nominalno manji dug Crne Gore, no gledano po glavi stanovnika i udjelu duga u BDP-u, Crna Gora je zaduženija od nas.

Kada je riječ o ukupnom javnom dugu, Hrvatska prednjači u regiji s više od 96 milijardi KM, zatim slijedi Srbija sa 76 milijardi. Dug Crne Gore iznosi 8 milijardi KM, ali s udjelom od 60,2 posto u BDP-u, ima najveći relativni dug u regiji.

Bez konkretnih projekata

Ekonomisti smatraju da niska zaduženost i mali udio javnog duga u BDP-u predstavljaju dobru makroekonomsku pretpostavku za svaku zemlju – pod uvjetom da se kreditna sredstva koriste za razvojne projekte, krizne intervencije i stabilizaciju, a ne za pokrivanje proračunskih rupa i refinanciranje starih dugova, što je čest slučaj u BiH.

”Zaduživanje BiH generalno nije usmjereno na konkretne projekte, već na održavanje likvidnosti proračuna. Kod nas je zaduživanje anticikličko, što znači da se u godinama kada je gospodarstvo slabije, država više zadužuje kako bi očuvala određena socijalna davanja”, izjavio je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.

Razlozi za nizak stupanj zaduženosti BiH su višestruki: nizak kreditni rejting, nerazvijeno financijsko tržište, ali ponajviše slaba ekonomija i nepovjerenje investitora.

Traži se vjerodostojnost

”Nizak javni dug ukazuje na nisko povjerenje investitora u vašu ekonomiju, u vaše institucije, odnosno u sposobnost da ćete na odgovarajući način servisirati dug. Kada države izlaze na financijska tržišta, traži se vjerodostojnost, a kod nas se u to ozbiljno sumnja”, izjavio je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista ‘SWOT’.

Zaključno, činjenica da je BiH najmanje zadužena zemlja u regiji – a možda i u Europi – ne proizlazi iz štedljivosti niti odgovornog upravljanja novcem, već iz slabosti gospodarstva i nepovjerenja koje međunarodni investitori imaju prema politički i pravno nestabilnoj državi.

/Desk/

Objava BiH s najmanjim dugom od zemalja u okruženju – Ali ne jer smo uspješni: Nitko nam ne želi dati kredit jer smo nepouzdani pojavila se prvi puta na Republika.

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova entiteta, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako BiH nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga. Entiteti se zadužuju, kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji entitet je po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finacija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na vanjski dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutarnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije., izvješćuje BHRT.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, proračun mora biti izbalansiran”, smatra ekonomist Zoran Pavlović.

Oporba kritizira vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivirana kako sam i rekao proračunskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platit ćemo ogroman iznos”, kazao je poslanik PDP-a u PD PSBiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktički nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabiliziraju prihodi u svim proračunima na svim razinama vlasti”, kaže zastupnik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se usporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je razina duga gotovo jednaka, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je dvostruko veći. Ono što je novost je i to da Vlada RS povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na inozemnom tržištu. Sve dok rastu entiteski raste i ukupni javni dug BiH.

“Teško je pratiti je li opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili proračunski nedostaci”, ističe zastupnik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj vanjski dug za 511 milijuna KM.

“Mi smo u travnju došli, javni dug Federacije s kraja ožujka je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih postotaka ili 20 posto manje duga ako ćemo govoriti u brojevima sa 2 milijarde i 700 milijuna smanjen na 2 milijarde i 200 milijuna manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjet ćemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državne razinde a RS to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Središnje banke BiH na kraju studenoga prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 milijuna KM u odnosu na listopad. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u ovisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visoku razinu”, istaknula je governerka Središnje banke BiH Jasmina Selimović.

Izuzev rekordnih deviznih rezervi Središnje banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od neizravnih poreza.

/Desk/

Objava Javni dug BiH sve viši – Zašto je RS dvostruko zaduženija od FBiH iako je razina duga skoro ista? pojavila se prvi puta na Republika.