“Jasenovački popis od 83.145 žrtava je više-manje točan. Kao i u svakom tako velikom i složenom popisu koji se radi osam desetljeća nakon počinjenog zločina, uvijek ima grešaka. Ima propusta, manjkavosti, ali nije bilo namjernih grešaka”, kaže.

Dodaje kako je postupak procjene žrtava puno kompleksniji nego što se čini.

“U doba kada je savezna vlast naredila SUBNOR-ima (Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije) da prebrojavaju žrtve, oni su to sveli na lokalne zajednice, a tamo su ljudi bili neškolovani. Raditi popis žrtava vrlo je složen posao”, dodaje.

“Brojka od 700.000 žrtava je bila ružna manipulacija. Nastala je doba jugoslavenkog socijalizma kada je netko to ispalio i onda više nitko nije smio pitati je li točna. Ali čak je i sam Aleksandar Ranković, kada se počelo licitirati, rekao ‘dajte prestanite, to nema više nikakvog smisla’. Ali ta brojka je ostala kroz sva ova desetljeća do kraja jugoslavenskog socijalizma.”

Goldstein pritom dodaje kako je Bleiburg, unatoč tome što su se tamo svakako počinili zločini, bitno drugačiji od Jasenovca kao logora.

“Što se Bleiburga tiče, on je različit od Jasenovca. Nije bio samo zločin, iako je bio i zločin – svatko tko je likvidiran bez suda, to je zločin. To su bile i završne bitke 2. svjetskog rata u kojima je poginulo na tisuće ljudi, prvenstveno vojnika, što ustaša, što partizana, ali i jedan broj civila koji su pratili ustašku kolonu. Izvodila se pravda jer je trebalo pohvatati ratne zločince i kazniti. U toj koloni od nekih 100.000 vojnika bilo desetak tisuća onih koji su okrvavili ruke izravno ili neizravno.”

“Među njima je bilo otprilike 3.000 ljudi iz Ustaške obrane, jedinice koja je čuvala stražu po logorima, tu je bio PTS, još jedna zločinačka jedinica te Crna legija, koja je nesumljivo počinila niz zločina. Oni su znali da se predati ne smiju i imali su maksimu ‘bori se na istoku, predaj se na zapadu’, bježali su prema Austriji da se tamo predaju”, kaže Goldstein.

/Desk/

Objava Golstein kaže da je popis od 83.145 žrtava Jasenovca manje-više točan, a da je broj od 700.000 ružna manipulacija pojavila se prvi puta na Republika.

Tekst u njemačkom dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pod naslovom “Povijest kao kamen spoticanja” osvrće se na usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u Podgorici, prenosi Deutsche Welle.

Novinar Michael Martens iz Beča analizira usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini. Najprije navodi poznatu misao da Balkan proizvodi više povijesti nego što može podnijeti, dodajući da to, unatoč uvriježenom mišljenju, nije misao Winstona Churchilla. I potom konstatira: „Moć prošlosti na Balkanu je velika.” Navodi primjer da njemačkom kancelaru ne bi palo na pamet u svom govoru upotrijebiti bitke od prije dvije tisuće godina ili iz 19. stoljeća kao argument za nešto ili protiv nečega.

„Da na Balkanu bitka na Kosovu (1389.) ili – za vrijeme migrantske krize – bitka na rijeci Marici (1371.) u političkim govorima bivaju plasirane kao ideološko-povijesni dokazi, svakako se ponekad događa. To naročito vrijedi za razdoblje čiji se potresi i na zapadu kontinenta još osjećaju. Zločini koji su počinjeni na Balkanu za vrijeme Drugog svjetskog rata bili su ogromni. Refleksi tih bolova mogu i dalje dominirati politikom u regiji”, podsjeća autor.

I nastavlja: „Trenutno jedan spor o koncentracijskom logoru Jasenovac u Hrvatskoj prijeti da prepriječi put Crne Gore u Europsku uniju. Koncentracijski logor Jasenovac je najveći logor smrti u Drugom svjetskom ratu kojim nisu upravljali Nijemci. Skoro 48.000 Srba, više od 16.000 Roma, oko 13.000 Židova i skoro 5.400 Hrvata su ubijeni u logorskom kompleksu. Srbi, Romi i Židovi jer su bili Srbi, Romi i Židovi. A Hrvati jer su bili ljevičari ili na drugi način smetnja fašističkoj vlasti ustaškog pokreta u Hrvatskoj.”

„Zanimljiv je kontekst Rezolucije”

U tekstu, na dalje, piše kako je krajem lipnja crnogorski parlament tijesnom većinom – 41 od ukupno 80 glasova – usvojio Rezoluciju o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Autor piše da tekst Rezolucije nije upitan, jer „nije sporno da su navedeni logori bili mjesta strave i masovnog ubijanja”.

Ali: „Zanimljiv je kontekst Rezolucije. Pokretačka snaga iza nje su prosrpske snage u Crnoj Gori. Mala država na Jadranu ima nešto manje stanovnika od Stuttgarta. Oko trećine od 635.000 stanovnika izjašnjavaju se kao Srbi u etničkom smislu. Taj dio stanovništva je bio protiv neovisnosti koju je Crna Gora izgubila 1918. i ponovo stekla 2006. Politički se tu gleda u pravcu Beograda. A tamo je vlada predsjednika Aleksandra Vučića još uvijek ljuta zbog toga što je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svibnju usvojila Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.”

Martens kaže da bi se Rezolucija o Jasenovcu mogla vidjeti „i kao (veliko)srpski odgovor na to“. Potom citira crnogorskog političara Milana Kneževića, kojeg naziva „Vučićevim čovjekom”, s izjavom da je Dachau naknadno ubačen u Rezoluciju „kako Nijemci, sponzori Rezolucije o Srebrenici, ne bi zaboravili svoju genocidnu prošlost”.

Zašto je Hrvatska isprovocirana Rezolucijom?

„Ukoliko je cilj inicijatora Rezolucije bio da otežaju približavanje Crne Gore Europskoj uniji, to im je makar u prvom koraku uspjelo”, piše autor teksta. Navodi i negativne reakcije hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića koji su upozorili na remećenje dobrosusjedskih odnosa Rezolucijom, a ti odnosi su pretpostavka za napredovanje kandidata na europskom putu.

„Naravno, može se postaviti pitanje zašto današnja demokratska Hrvatska uopće dozvoljava da bude isprovocirana faktički korektnim ukazivanjem na nedjela zločinačke kvazi-države koja je svoje postojanje između 1941. i 1945. mogla zahvaliti samo Hitlerovoj podršci. Odgovor na to pitanje bi pokazao do koje mjere sve do danas, makar dijelovima hrvatske politike i društva, teško pada jednodušno distanciranje od ustaških zločina.

Ali crnogorski slučaj pokazuje prije svega da instrumentalizacija povijesnih tema na Balkanu često dovodi do toga da približavanje regije Europskoj uniji bude blokirano. Povijesni spor koji je Bugarska nametnula Sjevernoj Makedoniji je još jedan primjer. Ni EU ni Zapadni Balkan ne profitiraju od toga. Dalje na istoku ima zemalja za koje se to ne može reći“, konstatira Michael Martens u članku objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, a koji prenosi Deutsche Welle.

/Desk/

Objava Balkan: Povijest kao kamen spoticanja – Crnogorska Rezolucija o Jasenovcu kao (veliko)srpski odgovor na Rezoluciju o Srebrenici pojavila se prvi puta na Republika.

“Predsjednik Milanović prenio je predsjedniku Milatoviću svoj stav kako je spomenuta rezolucija štetan dnevnopolitički akt koji nepotrebno opterećuje odnose dviju država te kako je potrebno nastaviti graditi dobrosusjedske odnose dviju država kako bi se izbjegle neželjene posljedice donošenja spomenute rezolucije”, navodi se u priopćenju i dodaje da je Hrvatska do sada podržavala Crnu Goru u pristupnim pregovorima uvjerena kako ta država istinski želi osigurati svoje mjesto u Europskoj uniji.

Predsjednik Milanović smatra da europska Crna Gora mora pronaći snage voditi državnu politiku u svom interesu, dodaje se u priopćenju. Za rezoluciju je glasao vladajući blok odnosno od ukupno 81 zastupnika njih gotovo polovica nije bila u crnogorskom parlamentu na glasanju. Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na taj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodale i logore Dachau i Mauthausen. Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Premijer Andrej Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je skupština Crne Gore donijela u petak “odraz namjera koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske”.

/Desk/

Objava Milanović nazvao predsjednika Crne Gore zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.

Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Plenković je u subotu na Dubrovnik forumu rekao kako ta rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.

Premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom” te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji”.

Premijer je iz Dubrovnika, „koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je nažalost tada sudjelovala i Crna Gora”, poručio kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze „instrumentalizacije parlamentarne većine” s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.

„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je premijer, naglasivši da oni koji žele ići prema članstvu u EU-u moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.

Krvokapić: Ponižavajuće:  kvislinzi osuđuju svoje saveznike

Rezolucija je pokazala „duboku podjelu u Crnoj Gori”, što dokazuje i činjenica da od ukupno 81 zastupnika njih otprilike polovica nije bila u parlamentu na glasanju, rekao je premijer, naglasivši da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, prisutan u Dubrovniku.

On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini”.

Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog”.

„Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks”, izjavio je.

Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodali i logore Dachau i Mauthausen. Krivokapić smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj” koja je uz Ruandu pokrenula donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

Crnogorac je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam”, „nastavak politike devedesetih” i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu”, projekta koji traje još od srbijanskog predsjednika Borisa Tadića čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji”.

Plenković je ranije, u govoru na Forumu rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.

Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Rezolucija se primarno odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.

/Desk/

Objava Plenković: Crna Gora instrumentalizirana, Hrvatska će poduzeti primjerene mjere pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije, od ukupno 81 zastupnika u Skupštoni Crne Gore, uz jedan glas protiv iz redova vladajućih, dok oporba i nekoliko zastupnika vlasti nisu prisustvovali glasanju, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova oglasilo se priopćenjem.

Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore, priopćio je MVEP u petak navečer.

“Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”, kaže se u prvoj reakciji hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova na današnje usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini.

“Pošto se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, kaže se u priopćenju u kojem nije navedeno koje će poteze službeni Zagreb povući.

MVEP navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u UN-u usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici.

“Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.”

Osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije ni u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji, naglašava MVEP.

“Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore”, nastavlja MVEP.

Dodikovo negiranje genocida ‘iniciralo’ rezoluciju o Srebrenici i nove tenzije između Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH

Pošto je nedavno usvojen pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), “Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku”.

Sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

“Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na RH devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše”, naglasio je MVEP.

Službeni Zagreb je i uoči stavljanja rezolucije u proceduru upozorio da ona može značajno usporiti put Crne Gore u EU.

Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.

Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Rezoluciju je podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima. Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Hrvatska odgovorila na crnogorsku Rezoluciju o logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen – Neprimjereno i nepotrebno politiziranje žrtava – postavljeno pitanje o odgovornosti Crne Gore za zločine iz 90-tih nad Hrvatima pojavila se prvi puta na Republika.

Rezoluciju je podržala većina zastupnika Pokreta ‘Europa sad’ premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Demokrate Alekse Bečića i SNP umjerene prosrpske partije. Zastupnik Pokreta Europa Sad Miodrag Laković tijekom sjednice kazao je da neće podržati rezoluciju.

Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade da podrži Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima. Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau u Njemačkoj i Mauthauzen u Austriji.

Tijekom rasprave predlagači, čelnici prosrpske desnice, Andrija Mandić i Milan Knežević naveli su da ova rezolucija nije usmjerena ni protiv koga.

“Crna Gora će biti prva država u regiji koja će usvojiti Rezoluciju u Jasenovcu i pozivam sve poslanike da sudjeluju u povijesti”, poručio je predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić, ocjenjujući da se “na ovaj način određuju u odnosu na civilizacijske vrijednosti, a da taj prijedlog nije upućen ni protiv jedne države – ni protiv Austrije, ni protiv Njemačke, ni protiv Hrvatske”.

Mandić je zaključio da će ova rezolucija “služiti za ponos” onima koji glasaju za nju na pravoslavni praznik Vidivdan.

“Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba da bude osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela većinska Crna Gora”, živjela Crna Gora, poručio je Mandić.

Njegov koalicijski partner Milan Knežević je rezoluciju okarakterizirao kao “otpor prema relativizaciji genocida o Jasenovcu jer se iz godine u godinu, od strane nekih kvazi-povjesničara u Hrvatskoj, pokušava smanjiti broj poginulih Srba”, dodajući kako je “model koji je tad uspostavljen, ponovo pokušan u Bljesku i Oluji”.

Andrija Nikolić iz oporbene Demokratske partije socijalista postavio je pitanje javnosti je li moralno pravo imaju oni koji podržavaju četnički pokret, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, da prije nego njih osude, predlože ovakvu rezoluciju.

“Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom. odgovornost za ovo ne snosi Mandić, već premijer Milojko Spajić i njegova partija koji sebe nazivaju pro-europskim”, rekao je Nikolić, podsjećajući da Vučić nije dozvolio da se slična Rezolucija usvoji u parlamentu Srbije da se ne bi zaustavio europski put te zemlje.

Bivši premijer i čelnik oporbene URA Dritan Abazović rekao je da je premijer Spajić prevario Hrvate.

“Nacional je objavio da je Spajić obećao u Hrvatskoj da Rezolucija neće biti usvojena”, kazao je Abazović, podsjećajući da je “službeni Zagreb pomogao Crnoj Gori u njenoj EU integraciji, te se isto dogodilo sredinom ovog tjedna u Bruxellesu gdje je Crna Gora dobila pozitivna završna mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR)”.

Jedini politički predstavnik Hrvata u crnogorskom parlamentu HGI-ev Adrijan Vuksanović je zahvalio Hrvatskoj i njenom državnom vrhu za podršku prilikom crnogorskom dobivanja IBAR-a, te je konstatirao da ono što Vučić nije uspio, želi podmetnuti preko Crne Gore.

Hrvatska je ranije najavila oštar odgovor na eventualno usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, te je iz Zagreba priopćeno da to može značajno usporiti put Crne Gore u EU.

Krivokapić: Vlast u podgorici treća vlada Crkve Srbije – Otvara se novi front s Hrvatskom

“Aktualna vlast Crne Gore donošenjem rezolucije o Jasenovcu obavlja prljave zadatke vlasti u Beogradu”, rekao je u petak u Dubrovniku bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

Krivokapić, veteran crnogorske politike, na marginama Dubrovnik Foruma proglasio je vlast u Podgorici “trećom vladom Crkve Srbije”, naglasivši kako je “Crna Gora više nego ikad ovisna o Beogradu i o srpsko-ruskom svijetu u najgorem značenju tog termina”.

Krivokapić smatra kako “Podgorica ovime obavlja prljavi zadatak za srpsku volju, naglasivši kako Crna Gora nije donijela rezoluciju o srpskoj aneksiji Crne Gore, o Božićnom ustanku koji je proporcionalno stanovništvu imao višestruko više žrtava nego Hrvatska u Domovinskom ratu, kao ni o bijegu srpske vojske dok joj je Crna Gora čuvala leđa na Mojkovcu, čime je Srbija uništila državnost Crne Gore”.

“Umjesto tih rezolucija mi usvajamo rezoluciju o Jasenovcu te je jasno da je to način da se otvori novi front s Hrvatskom na želju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića pod čijom vlašću Srbija nije donijela takav dokument”.

“Aktualna vlast u Beogradu vrši najveću pljačku Srbije u povijesti te države, a tu je povijest studirao”, naglasio je Krivokapić.

Izvozi se nemir u regiju da bi se pod tom krinkom nastavila velika pljačka Srbije, pa i regije, istaknuo je Krivokapić.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavnog posjeta Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi se “Crna Gora trebala suočiti s vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”.

U prijedlogu rezolucije između ostaloga se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu ,također je navedeno da skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika. Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića. Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.

/Desk/

Objava Crna Gora usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mathauzen pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo da je ovo svojevrsna “ravnoteža” zbog podrške Crne Gore izglasavanju Rezolucije o danu genocida u Srebrenici u UN-u, a zbog čeka su vasti u Srbiji nazvali izdajnicima crnogorske zastupnike iz vladajuće koalicije. Tada je najavljeno kako će Crna Gora izglasati i rezoluciju o Jasenovcu.

Dodikovo negiranje genocida ‘iniciralo’ rezoluciju o Srebrenici i nove tenzije između Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH

Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti?

Rezolucija o Jasenovcu je se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.

Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta “Europa sad”. Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usaglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.

Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici.

Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti, moglo bi se znati u već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Bruxellesu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja.

Hrvatska upozorava na odgovor

U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao ”žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo. Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu.

No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi “Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”. Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da “može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori”. “Da nije bilo Hrvatske, Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagat ćemo. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti”, rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.

Što piše u crnogorskoj Rezoluciji o Jasenovcu?

U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.

U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.

Za usvajanje Rezolucije u potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika. Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića. Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori, prenosi HINA.

Inače, Hrvatska ne osporava činjenice u logoru Jasenovac, te se jasno odredila kako je država utemeljena na atifašizmu, a svake godine njezin politički vrh odaje počast žrtvama Jasenovca u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ovog logora.

/Desk/

Objava Hoće li Crna Gora izglasati rezoluciju o Jasenovcu – Hrvatska upozorava na oštre reakcije pojavila se prvi puta na Republika.

Zapaljiva retorika i izvlačenje “duhova iz prošlosti”, ali i upitna opredijeljenost civilizacijskim vrijednostima i suočavanju s prošlošću, ponovno se nameće kao tema među ovim državama, nekadašnjim sastavnicama bivše Jugoslavije koje su međusobno ratovale u posljednjem ratu. Zbog novih tenzija na Balkanu može se “zahvaliti” samo jednoj osobi – predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku koji je koristio i nastavlja namjerno i izazivački koristiti negiranje genocida u Srebrenici i odcjepljenju RS-a za konsolidiranje svog biračkog tijela i potpirivanje netrpeljivosti kako bi i dalje ostao na vlasti. Ali i izbjegao “osjetljive teme” poput vrlo loše ekonomije, nedostatka stranih investicija itd. Između ostaloga, podsjetimo i da je upravo Njemačka odustala od daljnjeg investiranja novca svojih poreznih obveznika u RS upravo zbog takve Dodikove retorike.

On je time stvorio i veliki problem predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i to u vrijeme kada se ta zemlja pokušava približiti Europskoj uniji i što “bezbolnije” udaljavati se od utjecaja Rusije – podsjetimo da su supruga ukrajinskog predsjednika Olena Zelenska i ministar vanjskih poslova, nedavno boravili u Beogradu gdje je iskazana međusobna podrška. To je, mora se priznati, za Srbiju veliki korak i to u trenutku kada Rusija nastavlja agresiju na Ukrajinu. No, tu je Dodik da dodatno “zapapri”.

Dodik konstantno negira genocid

Prisjetimo se da je zbog Dodikovog upornog negiranja genocida u Srebrenici, kao i veličanja osoba osuđenih za genocid, bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, u srpnju 2021. godine, intervenirao u Kazneni zakon BiH nametnuvši kaznenu odgovornost za negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. I to je Dodik ponovno iskoristio kako bi blokirao funkcioniranje vlasti, a politička kriza je trajala mjesecima. Dodik je, primjerice 2007. godine tvrdio kako jest u Srebrenici počinjen Genocid, no sada izjavljuje kako je bio u krivu i da je promijenio mišljenje.

Zapaljiva retorika svojstvena je predsjedniku RS-a nakon svakog njegovog političkog neuspjeha, no i dobar dio bošnjačkih političara, nazivajući cjelokupan srpski narod genocidnim, a RS “genocidnom tvorevinom”, dodatno potpiruje ovakve scenarije. S druge strane, činjenica je kako su granice Republike Srpske nastale ratnim osvajanjem, nakon zločina i protjerivanja stotine tisuća neSrba, Bošnjaka i Hrvata sa stoljetnih ognjišta.

Ali, činjenica je i kako je RS potvrđena Daytonskim sporazumom te da je to jedan od dva entiteta, uz Distrikt Brčko, koji su neizostavni i nedjeljivi dio države. No, čini se da na suočavanje s prošlošću nije spremna niti jedna strana, te da svoje nacionalističke politike i zadržavanje kontrole u vlasti temelje upravo na stalnom izvlačenju “duhova iz ormara”.

Unatoč Dodikovom višestrukom i stalnom negiranju genocida, Tužiteljstvo BiH protiv njega nije podiglo optužnicu zbog ovog osnova. Podsjetimo, glavni državni tužitelj Milanko Kajganić, u emisiji ‘Pečat’ RTRS-a u travnju prošle godine je rekao, a osvrćući se na negiranja genocida od pojedinih bh dužnosnika i u svezi nametnutih izmjena Kaznenog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika Inzka, kako je “toga sve manje” i kako je “u tom slučaju bio znatan broj prijava na račun ključnih ljudi RS, ali da su na tom planu, u skladu sa nadležnostima, donijete sve negativne odluke, uz odgovarajuća zakonska objašnjenja”.

Vučić: Perfidni trik i odvratna igra Crne Gore

Zbog rezolucije o Srebrenici značajno je “zaiskrilo” između Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Naime, Crna Gora istaknula je kako će podržati rezoluciju, ai uz amandmane, kao i da će zatražiti izglasavanje rezolucije o Jasenovcu. Na ovo je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagirao nazvavši ovakav stav vlade u Podgorici nazvao “odvratnom igrom” i “perfidnim trikom”.

Hrvatska se također izjasnila kako će nedvojbeno podržati rezoluciju o Srebrenici, ali je prema Crnoj Gori uputila prosvjednu notu zbog najave inicijative o rezoluciji o Jasenovcu.

“Vjerojatno se želi skrenuti pozornost sa Srebrenice i politizirati s Jasenovcem i manipulirati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja”, izjavo je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Crnogorska strana, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, referirajući se na Vučićeve izjave, kazao je kako “takve neprimjerene Vučićeve riječi ne mogu biti pozdravljene iz Crne Gore”.

Vlada Crne Gore podnijela je ranije UN-u amandmane na nacrt Rezolucije o Srebrenici kojom se 11. srpnja proglašava danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici te su isti prihvaćeni. Istima se predlaže da se rezolucijom eksplicitnije precizira kako su sudske presude u svezi s genocidom donesene protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država, te da se potvrdi nepovrjedivost Daytonskog sporazuma.

“I kada prođe 23. svibnja Crna Gora i Srbija će biti jedna kraj druge, i dalje će neke stvari možda sagledavati različito, ali će biti još puno više pitanja i tema koje ih zbližavaju i na kojima trebamo zajedno raditi. Crna Gora ne želi kvariti odnose ni s kim od susjeda. Iako različito gledamo na pojedine stvari, trebamo raditi na suradnji”, rekao je Ivanović, istaknuvši kako je “crnogorska vlada pokušala djelovati kao pomiritelj u regiji i zbog unutarnjih prilika, kako bi se mogućnost manipulacije da se cijeli narod obilježi kao genocidan smanjila na minimum ili eliminirala”.

Nove tenzije između Hrvatske i Crne Gore

No, koliko će Crna Gora, koju ministar Ivanović vidi kao “pomiritelja” među nekada zaraćenim zemljama regije, u tome uspjeti izvlačeći i temu Jasenovca?
Kako su mediji već izvijestili, Ivanović hrvatskom kolegi Grlić Radmanu kazao kako ne može utjecati na odluke u parlamentu, kao i da Crna Gora ne dovodi u svezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda jer hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.

No, i brojem žrtava ovog nacističkog logora često se manipulira u političke svrhe. Tako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u travnju prošle godine kazao kako je “u Jasenovcu stradalo 500 tisuća Srba koje su ubili ustaški pokret i hrvatski narod tog vremena”, dok službeni i poimenično utvrđeni broj žrtava Jasenovca jest 83.145. Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata prema službenim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16.000 Roma i više od 13.000 Jevreja.

Vrlo je vjerojatno da na ovome neće stati. Naime, o mogućem hrvatskom odgovoru na inicijativu iz Crne Gore i eventualno izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, može se samo nagađati. Jedan od njih vjerojatno bi bio i pokretanje pitanja ratne odštete s obzirom da je u prošlom ratu nekadašnja JNA iz Crne Gore pokrenula agresiju prema Hrvatskoj, razarala Dubrovnik, Konavle, Cavtat, Slano, Ston, sve do otoka Pelješca, što je prouzročilo mnoge ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.

I ovo pitanje ponovno bi prouzročilo tenzije na dvije, sada prijateljske zemlje, koje nastoje razviti dobrosusjedske odnose i nakon ne tako dobrosusjedske prošlosti te ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska povući ovo pitanje prema Crnoj Gori.

Ovo su samo neki od primjera posljedica neodgovorne, ali i očajne, politike predsjednika RS-a, gdje cijenu ne plaćaju samo žitelji tog entiteta, već se stvaraju nove tenzije među državama susjedama koje nastoje stabilizirati odnose. No, Dodik je najveći problem “natovario” Vučiću, kojem ionako ne manjka problema i u vlastitoj zemlji, srpski narod je izvrgnuo novim preispitivanjima i poniženju, dok za svoje negiranje genocida ne odgovara u vlastitoj zemlji, unatoč postojanju Zakona.

/Desk/

Objava Dodikovo negiranje genocida ‘iniciralo’ rezoluciju o Srebrenici i nove tenzije između Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Donošenje rezolucije o Jasenovcu najavile su prosrpske stranke, nakon što je premijer Milojko Spajić potvrdio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima, čemu se te stranke protive.

“Mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici, zločin kakav se dogodio u Jasenovcu također treba podržati ovaj parlament”, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 9. svibnja

I hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman doveo je dvije rezolucije u vezu.

“Vjerojatno se želi skrenuti pozornost sa Srebrenice i politizirati s Jasenovcem i manipulirati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja”, izjavo je danas Grlić Radman.

Potvrdio je da je Crnoj Gori upućena prosvjedna nota zbog ovog pitanja, a rekao je i kako u razgovoru s crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem nije mogao dobiti jamstva da rezolucija o Jasenovcu neće biti usvojena.

“Istaknuli smo naša očekivanja da Crna Gora i njene institucije, prije svega parlament, odustanu od toga poteza, jer sve to može negativno reflektirati na naše bilateralne odnose”, rekao je Grlić Radman.

S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore navedeno je kako je ministar Ivanović hrvatskom kolegi kazao da ne može utjecati na odluke u parlamentu, kao i da Crna Gora ne dovodi u svezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda jer, kako je navedeno, hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.

No, i brojem žrtava ovog nacističkog logora često se manipulira u političke svrhe. Tako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u travnju prošle godine kazao kako je “u Jasenovcu stradalo 500 tisuća Srba koje su ubili ustaški pokret i hrvatski narod tog vremena”, dok službeni i poimenično utvrđeni broj žrtava Jasenovca jest 83.145. Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata prema službenim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16.000 Roma i više od 13.000 Jevreja.

Koje bi mogle biti negativne refleksije

O hrvatskom odgovoru na potez iz Crne Gore i eventualno izglasavanje rezolucije o Jasenovcu može se samo nagađati. Jedan od njih vjerojatno bi bio i pokretanje pitanja ratne odštete s obzirom da je u prošlom ratu nekadašnja JNA  iz Crne Gore pokrenula agresiju prema Hrvatskoj, nemilosrdno razarala Dubrovnik, Konavle, Cavtat, Slano, Ston, sve do otoka Pelješca, što je prouzročilo mnoge ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.

Ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska povući ovo pitanje prema Crnoj Gori, što bi za tu državu bio veliki udarac.

/Republika/

Objava Hrvatska uputila Crnoj Gori prosvjednu notu zbog najave izglasavanja rezolucije o Jasenovcu – hoće li Hrvatska tražiti ratnu odštetu zbog razaranja Dubrovnika? pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar Đorđe Milićević je bio u posjetu Srbima u okolici Novske i potom se uputio prema spomen parku u Jasenovcu kako bi odao počast Srbima ubijenima u ustaškom logoru tijekom Drugog svjetskog rata, priopćio je njegov ured, prenosi HINA.

Vučić i Vulin već pokušali posjetiti Jasenovac, nisu uspjeli

Njega su na ulazu u kompleks zaustavili hrvatski policajci koji su ministrovo vozilo okružili s tri automobila, tvrdi se u priopćenju. Dačić je to ocijenio kao “sraman i skandalozan potez hrvatskih vlasti”.

“To je njihov odnos prema genocidu nad srpskim narodom u Jasenovcu i cijeloj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”, rekao je Dačić u priopćenju i najavio da će njegovo ministarstvo uputiti prosvjed Hrvatskoj.

Milićević je treći srbijanski dužnosnik koji nije mogao posjetiti spomenik u Jasenovcu, nakon predsjednika Aleksandra Vučića 2022. i bivšeg ministra obrane Aleksandra Vulina 2018. godine.

/Desk/

Objava Srbijanski ministar krenuo prema Jasenovcu, zaustavila ga hrvatska policija pojavila se prvi puta na Republika.