Rusija i Ukrajina tijekom razgovora s američkim izaslanstvom pristale su obustaviti zračne napade.

Prvi razgovori u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bili su “vrlo značajni”, izjavio je u nedjelju Steve Witkoff, jedan od dva američka izaslanika koji su, po riječima Donalda Trumpa, donijeli prijedlog za okončanje sukoba s Rusijom.

“Nadamo se da ćemo to nastaviti onoliko dugo koliko bude potrebno”, rekao je Witkoff, govoreći novinarima nakon prvog kruga pregovora s predsjednikom Zelenskim.

“Nadajmo se da je ovo putovanje omogućilo otvaranje novih puteva za napredak. Mislim da smo mnogo naučili”, izjavio je sa svoje strane Jared Kushner, prema novinaru AFP-a s terena.

Održan je uz to još jedan krug pregovora u kojem su sudjelovali dva američka izaslanika, ukrajinsko izaslanstvo i europski savjetnici – Nijemac Günter Sautter, Britanac Jonathan Powell i Francuz Emmanuel Bonne.

“Vjerujem da nas svaki od ovih ključnih susreta približava miru”, rekao je Zelenski novinarima. “Zahvaljujemo Sjedinjenim Državama na podršci, kao i predsjedniku Trumpu što je američkom izaslanstvu dao priliku da bude ovdje”, dodao je. Kako izvješćuje Kyiv Independent, čini se da razgovori nisu donijeli veliki napredak – ukrajinski predsjednik Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao kako “očekuje da će se rat nastaviti u zimskim mjesecima”. Također je rekao kako “ne očekuje povećanje zaliha protuzračne obrane Patriot iz SAD-a do sljedeće godine”.

Očekuje se kako će predsjednik Donald Trump razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što ga njegovi predstavnici izvijestili o najnovijem krugu mirovnih pregovora u Kijevu i Moskvi, rekao je američki dužnosnik za Kyiv Independent.

Trump će se konzultirati sa svojim izaslanicima, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, prije nego što nazove Putina, a potom će razgovarati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je dužnosnik. Pozivi će se vjerojatno održati danas.

Witkoff i Kushner prvi su put posjetili Kijev 6. rujna, gdje su se sastali sa Zelenskim i razgovarali s njegovim timom dan nakon što su održali razgovore s Putinom u Moskvi. Nastojanje je unaprijediti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.

Bijela kuća je izvijestila kako razgovori u Moskvi uključuju “bitne planove za sljedeće korake”, iako nijedna strana nije najavila konkretan napredak. Na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, Zelenski je naznačio da najnoviji mirovni pritisak neće dovesti do skorog završetka rata, dok je Kushner novinarima kazao kako se “SAD nada povratku trilateralnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom”.

Sastanak u Kijevu označio je Witkoffov i Kushnerov prvi posjet Ukrajini. Njihov dolazak uslijedio je nakon ponovljenih poziva iz Kijeva, a izaslanici su prethodno više puta putovali u Moskvu na sastanke s Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima.

Njihovi razgovori sa Zelenskim uslijedili su nakon višemjesečne zaustavljene diplomacije usred američkog rata protiv Irana. Prethodni pregovori pod vodstvom SAD-a bili su usredotočeni na teritorij, sigurnosna jamstva i uvjete bilo kakvog prekida vatre ili mirovnog sporazuma uz vrlo malo ili nimalo postignutog napretka.

Trump je ranije izravno razgovarao s Putinom nakon sastanaka ruskog čelnika i američkih izaslanika. Trump je također održao razgovore s Putinom prije i nakon sastanka s ukrajinskim predstavnicima, uključujući njegov osobni sastanak sa Zelenskim u Mar-a-Lagu u prosincu 2025.

Problem su teritorijalna pitanja

Vrativši se iz Rusije preko Poljske, Steve Witkoff i Jared Kushner stigli su jučer prijepodne vlakom na glavni kolodvor u Kijevu. Pregovori zapinju uglavnom na teritorijalnom pitanju, pri čemu Moskva zahtijeva da se ukrajinska vojska potpuno povuče iz istočne regije Donjeck – što je njezin primarni cilj – a što Kijev kategorički odbija.

Vladimir Putin razgovarao je u subotu navečer tri sata s Witkoffom i Kushnerom, a taj je razgovor savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov opisao kao “konstruktivan, izuzetno otvoren i pun povjerenja”.

Po riječima Ušakova, američki izaslanici “predstavili su određeni broj ideja o mogućim putevima koji vode do rješenja”. Ruska strana “izrazila je uvjerenost u postizanje postavljenih ciljeva”, dodao je, ne precizirajući o kojim je ciljevima riječ.

‘Situacija nije jednostavna’

Glasnogovornik Bijele kuće naknadno je izjavio za AFP da su dva izaslanika “raspravljala o supstancijalnim planovima za sljedeće korake, koji će biti objavljeni u tjednima koji dolaze”. “Situacija naravno nije jednostavna”, rekao je Putin američkim izaslanicima u prostranoj dvorani u Kremlju.

Američki predsjednik nije precizirao uključuje li prijedlog koji su prenijeli njegovi izaslanici ustupanje ukrajinskog teritorija, kao što je to ranije dao naslutiti. Samo je rekao: “Imamo ideju za mir”. Osim toga, rat koji je započeo ruskom invazijom u veljači 2022. godine pripisao je “problemu osobnosti” između Zelenskog i Putina.

U povodu ovih novih pregovora, Vladimir Putin naredio je obustavu napada na Kijev na tri dana, od subote do ponedjeljka. Zelenski je sa svoje strane najavio prekid napada na Moskvu u istom razdoblju.

Nastavak napada

Drugdje u Ukrajini i Rusiji neprijateljstva se nastavljaju. U noći sa subote na nedjelju, Moskva je napala Ukrajinu sa 108 dronova i raketa S8000 Banderol, izvijestilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, dodajući da su većinu oborili. No 11 lokacija u zemlji ipak je bilo pogođeno.

Sa svoje strane, ruska vojska tvrdi da je neutralizirala 258 ukrajinskih dronova lansiranih na Rusiju tijekom protekle noći. Požar je zahvatio jednu tvrtku u gradu Rjazanju, jugoistočno od Moskve, prema riječima guvernera, a ruski medij ASTRA tvrdi da se radilo o rafineriji.

Kijev prosvjeduje protiv nove karte UN-a koja odvaja Krim od Ukrajine

Ukrajina nije mogla podržati rezoluciju UN-a o novoj karti svijeta, jer je prikazivala ruski okupirani Krimski poluotok kao odvojen od Ukrajine, rekla je zastupnica Kira Rudik 5. rujna. Naime, radi se o karti svijeta, projekciji Zemljine površine u 2D prikazu, a Ujedinjeni narodi (UN) su je usvojili 4. rujna 2026. Karta Krim prikazuje sivo, razlikujući ga od Ukrajine, kao i od Rusije, koja je ilegalno anektirala poluotok 2014.

“2026. UN ne bi trebalo podsjećati: Krim je Ukrajina. Sramota”, rekla je ukrajinska liberalna zastupnica na X, prenosi Kyiv Independent.

Ukrajina je bila jedna od samo sedam zemalja koje nisu glasale za novu kartu svijeta UN-a – osmišljenu da bolje odražava veličinu Afrike u odnosu na Europu i Sjevernu Ameriku – na glasovanju 4. rujna, i to zbog načina na koji nova karta tretira Krim.

Rezoluciju “Ispravi kartu” predložio je Togo, podržala Afrička unija, a usvojile su je 164 zemlje.

Usvojenom rezolucijom, UN će prestati koristiti tradicionalnu kartu svijeta u Mercatorovoj projekciji, koja zemlje sjevernije prikazuje većim nego što zapravo jesu, te će početi koristiti projekciju koja čuva stvarnu veličinu zemalja.

Ukrajina se suzdržala od glasovanja, zajedno s pet drugih zemalja. SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije.

Karta prikazuje ukrajinski Krim sivom bojom, različitom od nijanse zelene koja se koristi za ostatak zemlje.

Rusija je ilegalno okupirala i anektirala Krim 2014. godine, ali on ostaje ukrajinski teritorij u međunarodnom pravu.

Iako na karti Krim nije obojen kao područje Rusije, bojom sugerira kako je taj teritorij odvojen od Ukrajine.

Službeni prigovor Ukrajine registriran kod UN-a opisao je prikaz zemlje u projekciji Jednake Zemlje kao “potpuno neprihvatljiv”.

Pet drugih zemalja koje su se suzdržale od glasovanja bile su Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija i Srbija.

Izaslanstvo EU-a pri UN-u podržalo je rezoluciju, ali je u svom obrazloženju navelo: “Naglašavamo da se rezolucija ne bavi niti utječe na pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni status, razgraničenje ili međunarodno priznate granice država. Rezolucija ne podrazumijeva priznavanje, podršku ili pristanak na bilo kakav zahtjev koji se tiče spornih teritorija, promjena postojećih granica ili promjena pravnog statusa bilo kojeg teritorija”, stoji u izjavi.

SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv, ali ne zbog zabrinutosti oko granica. Američki predstavnik oštro je kritizirao kako je karta dio “radikalnog ideološkog projekta” koji nastoji promovirati reparacije.

/Republika/

Objava Nakon sastanka sa Putinom, Kushner i Witkoff sa Zelenskim u Kijevu: Rat se nastavlja, ali nada u mirovne pregovore ostaje pojavila se prvi puta na Republika.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je kako su američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner iznijeli niz ideja o mogućim načinima postizanja nagodbe, pritom ne navodeći o kakvim je idejama riječ.

Ušakov je dodao da je Putin američkim izaslanicima poručio kako Rusija ostvaruje stvaran napredak na bojišnici i da je uvjerena u svoje ciljeve, naglasivši nužnost rješavanja svih temeljnih uzroka sukoba.

Što je kazano na sastanku

Putin: Dragi kolege, srdačno vas pozdravljam u Moskvi. Situacija s kojom se moramo nositi je, naravno, teška. Ali prije nego što počnemo razgovor, želio bih vas zamoliti da prenesete najbolje želje i riječi zahvale predsjedniku Sjedinjenih Država, gospodinu Trumpu. Iako svjestan kako je općenito teška situacija, međutim, on ne zaustavlja svoje pokušaje doprinosa nagodbi rusko-ukrajinskog sukoba. Razgovarat ćemo o svemu tome danas, u svim aspektima, a i mi, sa svoje strane, također smo spremni izvijestiti o tome kako vidimo situaciju.

Kao što ste nas obavijestili, znam da nakon Moskve idete u Kijev. U svakom slučaju, kontakti ove vrste, naravno, uvijek koriste. I ovdje je, naravno, vrlo važno kvalitetno posredovanje i povjerenje u one koji to čine. Želim kazati kako nam je s vama ugodno raditi, a svakako i razina povjerenje u tijek ovog rada s naše strane je prilično visoka. Drago nam je što vas vidimo. Dobro došli.

Witkoff: Hvala vam. Prije svega, gospodine predsjedniče – Vladimire Vladimiroviču – zahvaljujem vam što ste nas danas ovdje ugostili. Veselili smo se ovom susretu; dok smo čekali ispred ovog ureda – gospodin Dmitrijev, gospodin Ušakov, Jared i ja – razgovarali smo o tome kako ćemo, kad jednom odemo u mirovinu, imati mnoštvo priča kojih ćemo se rado sjećati, a vrijeme provedeno s vama bit će među onim najljepšima i najupečatljivijima.

Putin: Hvala vam puno.

Wiftoff: Hvala, gospodine predsjedniče. Predsjednik Trump me zamolio da vam prenesem najbolje želje. Obitelj Gilman vam je vrlo zahvalna na vašem pomoć za Boba Gilmana koji dolazi kući.

Putin: Trebali bi zahvaliti predsjedniku Trumpu, on je to učinio.

Wiftoff: Zahvalili su predsjedniku Trumpu, ali, gospodine predsjedniče, oni također zahvaljuju i vama. Gospodine predsjedniče, htio sam vam zahvaliti zbog činjenice da ste vi, Ruska Federacija, pristali na prekid vatre za ova tri dana s činjenicom da ni u Kijevu ni u Moskvi neće biti poteza koji bi nam onemogućili siguran način rada u ova tri dana.

Putin: Ovaj zahtjev je primljen službenim kanalima – i putem kanala specijalnih službi, te putem kanala Ministarstva vanjskih poslova, zaustaviti napade na Kijev. Dao sam prikladan nalog, i od 12 sati danas (subota, 05. rujna 2026.) ti udarci na Kijev nisu primijenjeni. Želio bih napomenuti da je ukrajinska strana značajno smanjena, kako bi se umanjili udarci na području Ruskae Federacije, uključujući Moskvu. Ukrajinske vlasti objavile su svoj poziv na primirje na tri dana, ali to nismo pregovarali s njima. Ali mi ćemo učiniti sve što je ovisi o nama kako bismo osigurali sigurnost procesa pregovora i posrednika, i vas i osoba u vašem izaslanstvu.

Wiftff: Hvala.

Volodimir Zelenski je izjavio da je Kijev spreman suzdržati se od napada na Moskvu do ponedjeljka.

Između Rusije i Ukrajine i dalje postoji golem jaz po pitanju načina okončanja rata, najsmrtonosnijeg u Europi od Drugog svjetskog rata. Izvor blizak Kremlju, koji je govorio prije nego što su se pojavila izvješća o posjetu Trumpovih izaslanika, rekao je da je Putin i dalje odlučan u namjeri da zauzme još teritorija.

Nema izgleda za postizanje dogovora o crti bojišnice sve dok Putin ne dovrši zauzimanje preostalog dijela regije Donjeck, rekao je izvor za Reuters, dodajući da je čelnik Kremlja uvjeren, na temelju izvješća svojih zapovjednika, da će se to dogoditi do kraja godine.

Zapadni vojni analitičari takvu mogućnost smatraju malo vjerojatnom s obzirom na spor tempo napredovanja Moskve. Ukrajina odbija prepustiti teritorij koji je uspješno obranila uz ogromne žrtve te takve uvjete smatra jednakima kapitulaciji.

Kremlj je u petak poručio da je stajalište koje je Putin iznio u govoru prije dvije godine – da bi Ukrajina trebala ustupiti cjelokupni teritorij četiriju regija na koje Rusija polaže pravo i odustati od plana za ulazak u NATO – nepokolebljivo.

Od posljednjih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u veljači, održanih uz posredovanje SAD-a, obje su strane intenzivirale zračne napade velikog dometa duboko u teritoriju protivnika, a došlo je i do eskalacije rata na moru.

/Desk/

Objava Trumpovi izaslanici Witkoff i Kushner u Kremlju na razgovoru s Putinom: pojavila se prvi puta na Republika.

Pozivam vas da sudjelujete u svečanostima povodom 80. godišnjice pobjede u Velikom domovinskom ratu, koji će se održati u Moskvi 9. svibnja 2025. godine“, naveo je Putin u pozivu i dodao da taj datum simbolizira završetak najstrašnijeg rata u povijesti čovječanstva.

Putin je u pozivu naveo da je uvjeren da će čuvanje pamćenja o velikoj pobjedi učvrstiti zajedničku odlučnost da se suprotstavljamo bilo kojim manifestacijama neonacizma i povećavamo konstruktivnu suradnju u cilju postizanja mira i sigurnosti na planeti, istaknuto je u pozivu.

“Odajemo duboko poštovanje junaštvu naših očeva i djedova i saginjemo glave pred mnogobrojnim žrtvama nacizma“, istakao je Putin u pozivu, prenio je RTS.

Otvara se put za biznis Trumpovog zeta u Beogradu

Srbijanska vlada ovog je tjedna ukidanjem statusa kulturnog dobra zgradama u Beogradu oštećenim u NATO-ovu bombardiranju uklonila zapreku ostvarenju planova zeta novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa Jareda Kushnera da u središtu Beograda izgradi stambeno-poslovni kompleks.

Vlada pod vodstvom predsjednika Srpske napredne stranke (SNS) Miloša Vučevića odlukom, koja će stupiti na snagu osam dana nakon objave u službenom glasniku, ukinula je status kulturnog dobra zgradama nekadašnjeg glavnog stožera JNA-a i ministarstva obrane, a od sjedišta srbijanske izvršne vlasti dijeli ih Ulica kneza Miloša, prenosi HINA.

Odluka je donesena u sjeni prosvjeda i pritisaka javnosti i oporbe koji vladu drže odgovornom za rušenje nadstrešnice 1. studenog na novosadskom kolodvoru i pogibiju 14, pretežito mladih ljudi, te niti dva tjedna od izbora Donalda Trumpa za novog predsjednika Sjedinjenih Država.

Već se mjesecima izvještava da je tvrtka Trumpova zeta Jareda Kushnera Affinity Global Development u svibnju ove godine potpisala “ugovor o revitalizaciji kompleksa bivšeg generalštaba i ministarstva obrane”.

Srbija je, kako su su tad objavili mediji, Kushnerovoj tvrtki iznajmila zemljište na kojem su dvije bombardirane zgrade na 99 godina.

Te dvije zgrade, autorsko djelo uglednog arhitekta Nikole Dobrovića, ozbiljno su oštećene u NATO-ovu bombardiranju nekadašnje SR Jugoslavije 1999. godine i već dulje od dva desetljeća njihova je sudbina predmet nagađanja nakon što su djelomično konzervirane da ne bi ugrožavale prolaznike.

Sredinom lipnja ove godine Kushnera je primio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, kojeg se, unatoč protokolarnim ovlastima šefa države, u Srbiji smatra presudnim za brojne najvažnije odluke u zemlji.

Vučić je na Instagramu tad napisao da je imao “inspirativnu razmjenu ideja”, te da je Kushneru pokazao Beograd i “izložio neke od planova za njegov još brži rast”, naglasivši kako mu je gost predstavio projekt za “velebni hotel u Beogradu”.

Taj projekt će, objavio je Vučić, pridonijeti da srbijanska prijestolnica “postane centar ovog dijela sveta, koji će se na globalnoj mapi pozicionirati kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište najvećih korporacija, sveučilišta i međunarodnih institucija, ali i nadahnuće za umjetnike, znanstvenike i prije svega mlade ljude iz svih krajeva svijeta”.

New York Times je 18. ožujka objavio da je investicija vrijedna 500 milijuna dolara i da bi država Srbija, prema prijedlogu ugovora, trebala dobiti 22 posto profita.

Plan je, da se u središtu Beograda podigne luksuzni hotel s poslovnim prostorom i više od 1500 stanova uz dva nebodera u sredini. Stručnjaci tvrde da, po procijenjenoj vrijednosti ukupne investicije, samo zemljište vrijedi 166 milijuna eura.

Prema službenom priopćenju, investitor ima i obvezu da na istoj parceli izgradi “memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO agresije iz 1999. godine”.

Stručna javnost i srbijanska oporba taj posao vide kao koruptivan jer je ugovaran izravnom pogodbom, a ne javnim natječajem.

Direktorice Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Dubravka Đukanović i Olivera Vučković početkom ljeta su podnijele ostavke jer se od tih institucija očekivalo da daju stručno mišljenje na temelju kojeg će biti moguće ukinuti zaštitu spomenika kulture bombardiranom kompleksu.

Uslijedila je pobuna zaposlenih u ta dva zavoda koji su u otvorenim pismima državnim dužnosnicima upozorili da ne postoje nikakvi razlozi zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak za ukidanje svojstva kulturnog dobra i brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara kompleksu nekadašnjeg glavnog stožera i ministarstva obrane.

Vladi su poručili da će, ukoliko ukine zaštitu, “pokrenuti nezaustavljiv proces uništenja svih kulturnih dobara na prostoru Srbije”.

Arhitekt Slobodan Maldini kaže da je to je politička odluka, te da vlada nije kompetentna niti nadležna baviti se time jer je to pitanje struke. Maldini je za portal Nova.rs ocijenio da vladina odluka “nije legalna ni legitimna” i da bi se tom odlukom trebao pozabaviti sud.

Istodobno, pojedine oporbene stranke najavile su da će pozvati građane da “ako treba, i tijelima brane” Kushneru ponuđene zgrade i prostor u središtu Beograda.

“Ako budemo mirno gledali kako se ruši grad u kome smo odrasli i u kome trebaju rasti naša djeca – onda smo gomila suučesnika”, rekao je čelnik oporbenog Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović.

Prema ocjeni srbijanskih medija, zainteresiranih investitora za kompleks generalštaba nije bilo upravo iz razloga što su ruševine u središtu grada pod zaštitom kao kulturno dobro te je “država mogla obnoviti to zdanje – da je htjela”.

/Desk/

Objava DVIJE STOLICE – Putin pozvao Vučića u Moskvu – U Beogradu ukinut status kulturnog dobra zgradama oštećenim u NATO-ovu bombardiranju kako bi Trumpov zet mogao napraviti stambeno-poslovni kompleks pojavila se prvi puta na Republika.